Pojam korijena

U matematičkim opisima raznih pojava i zakona nailazimo na kvadrate određenih veličina. Tako je
primjerice površina kvadrata sa stranicom dužine a jednaka a2, pređeni put pri slobodnom padu tijela dat
g 2
je formulom s  t , a u Pitagorinoj teoremi zbir kvadrata nad katetama pravouglog trougla jednak je
2
kvadratu nad hipotenuzom itd. U nekim ćemo zadatcima trebati odrediti kvadrat nekog broja, a u nekima
ćemo morati odgovoriti na obrnuto pitanje. Primjerice: ako je površina kvadrata jednaka 225cm2, kolika je
dužina njegove stranice?

Primjer: Sara je proučavala rad nizozemskog slikara Mondriana. Za čas matematike izradila je rad sličan
Mondrianovu. U svaki je kvadrat upisala njegovu površinu. Odredite dužine stranica svakog kvadrata!

Prisjetimo se stepena! Imamo:

2 2
 3 9  3
1  11  1, (1)   1   1  1 , 2  4 ,  2 
9
 4,    ,   
2 2 2 2

5 25  5  25
Korjenovanje je operacija obrnuta stepenovanju.

Za svaki faktor proizvoda od dva jednaka faktora reći ćemo da je drugi (kvadratni) korijen tog
proizvoda, i pisaćemo:

2
1  1 , ali je i 2 1  1
2
4  2 , ali je i 2
4  2

9 3 9 3
2  , ali je i 2  .
25 5 25 5

Umjesto 2 , možemo pisati i .

Ovaj pojam može biti proširen i u slučaju onih brojeva koji mogu biti predstavljeni kao proizvod
ma kojeg broja jednakih faktora, npr. (-2 ) ∙ ( - 2 ) ∙( - 2 ) = - 8, pa kažemo da je -2 treći (kubni)
1
korijen iz - 8 i pišemo 3  8  2 .No, postoji li broj x  R takav da je x3 = ? Postoji, i to
27
3
1 1 1
tačno jedan takav broj, a to je , jer je    .
3  3 27

Posmatrajmo brojeve koji su predstavljeni kao proizvod od n jednakih faktora, odnosno

posmatrajmo jednačinu x n  a , gdje je a realan, a n prirodan broj. Rješenje ove jednačine (po x)
naziva se n-ti korijen broja a, i označava se sa x  n a .

Definicija: N-ti korijen iz realnog broja a je realan broj x, čiji je n-ti stepen jednak broju a.
Drugim riječima,

x  n a  x n  a,

a je potkorjena veličina ili radikand, a n je eksponent korjena.

Izračunavanje vrijednosti korjena, ako su dati radikand i eksponent, zovemo korjenovanje.

Dakle, ako je xn  a onda možemo pisati n

a  x.

Drugi (kvadratni) korijen označavamo sa 2 ili ;

Treći (kubni) korijen označavamo sa 3 ;

Četvrti sa 4 ;

...

n-ti sa n .
Kao što znamo, brojevi 1, 4, 9, 16, 25, 36,…144,…su kvadrati brojeva 1, 2, 3, 4, 5, 6,…12…, te
ih nazivamo potpunim kvadratima. No, brojevi 2, 3, 5…nisu potpuni kvadrati, iako postoje brojevi koji
nakon kvadriranja daju te brojeve: 2, 3, 5 , ali oni nisu prirodni brojevi.

Osobine korjena

1. Na osnovu definicije korijena, za sve m, n  N i za svako a  R+ je

a
m n
m
 an , n
a n  a; n
1  1; n
0  0; 1
a  a.

2. Budući da je a2 > 0, bilo da je a > 0 ili a < 0, uzimamo da je:

a za a  0

a 2
ili a2  a
 a za a  0


3. Ako je n paran broj, onda je

a 2n  a n ,
a ako je n neparan broj, onda je

 an za a0
a 2n  a n   n
 a za a0

4. Ako je a = b > 0, onda je a  b , i obrnuto.

Ako je a > b > 0 onda je a  b , i obrnuto.

5. Kvadratni korijeni pozitivnih radikanda imaju sljedeće osobine

ab  a b i obrnuto a b  ab
 a a a a
 i obrnuto  .
b b b b

Primjer: a)  2  2
5 3
5
3
8, b)  5
2
 5, c) 5
75  7 .

Primjer:  72   7  7 .

Primjer:

26 23  a3 za a0

1. a 12
 a a 6
2. a  a
6
 a  33

 a za a0

Operacije sa korjenima

Korijen ima određena svojstva i sa njime možemo vršiti određene operacije na koje ćemo ukratko
ukazati:

1. Sabiranje i oduzimanje korijena

Sabirati i oduzimati možemo samo iste korijene, odnosno korijene koji imaju iste potkorjene
veličine i isti eksponent korijena.

Primjer:
2  43 2  8 2  53 2  (1 2  8 2 )  (43 2  53 2 )  (1  8) 2  (4  5)3 2  7 2  93 2

2. Množenje i dijeljenje korijena

Za  n, p, q  R i svako a  R vrijedi :

a) n
a p  n a q  n a pq i obrnuto

b) n
a p : n a q  n a p q i obrnuto.

Primjer: a) 3
4 2  3 4 3  3 4 23  3 4 5

b)
5
713  5 710  5 71310  5 7 3
Proizvod (količnik) dva n-ta aritmetička korijena jednak je n-tom korijenu proizvoda
(količnika) radikanda tih korijena.

3. Stepenovanje i korjenovanje korijena

Korijen n
a stepenuje se prirodnim brojem p ovako:  a
n
p
 n ap , a  0.

Primjer:  2 3
 23  8 .

Korijen se korjenuje tako da se radikand korjenuje proizvodom eksponenata korijena.

n m
a  nm a .

Primjer: 3
a  112  12 a  1  a  1 .
12
(a≥-1)

4. Proširivanje i skraćivanje korijena

Korijene proširujemo brojem m, tako što datim brojem m pomnožimo eksponent korijena i
eksponent radikanda, tj.

n
a p  nm a mp .

Korijene skraćujemo brojem m, tako što datim brojem m podijelimo eksponent korijena i
eksponent radikanda, tj.

nm
a mp  n a p .

Primjer:

a) Proširiti korijen sa 2: 3
 
a 2  32 a 2
2
 6 a4 ,
 b) Skratiti korijen: 6
x2  3 x .

Kod vađenja drugog korijena iz niza brojeva povezanih znakovima + i/ili - nije dopušteno vaditi
korijen iz svakog broja zasebno (prvo treba izvršiti operacije sabiranja i/ili oduzimanja, pa tek
onda izvaditi korijen). Ako se između brojeva nalaze znakovi ∙ i/ili ÷ dopušteno je iz svakog broja
zasebno izvaditi korijen, pa onda izvršiti korjenovanje Da bi se izbjegle pogreške najbolje je prvo
izvršiti operacije pod korijenom, pa iz rezultata izvaditi korijen

Primjer: Izračunajte:

a) 16  9  25  5 , pogrešno je pisati 16  9  16  9  4  3  7

b) 25  16  9  3 , pogrešno je pisati 25  16  25  16  5  4  1

c) 49  25  16  64  1225  1024  1254400  1120 , ispravno je, ali je jednostavnije pisati:

49  25  16  64  49  25  16  64  7  5  4  8  1120

Izračunajmo sada n a  b n ! Primjenjujući već spomenuta pravila imamo:

n
a  bn  n a  n bn  n a  b  b  n a .

Ovaj postupak „izvlačenja“ broja ispred korijena nazivamo djelimičnim korjenovanjem.

3 4
27 , b) 3
x 2 y xy 3
ZANIMLJIVOSTI

Znak na prvoj slici potječe od Leonarda iz Pise (1220. g.), poznatijeg kao Fibonacci (od filius Bonacii,
"Bonacijev sin"), koji ga je upotrebljavao pri zapisivanju drugog korijena realnog broja. Vjerojatno je odabran
zbog riječi radix koja na latinskom jeziku znači korijen. Današnja oznaka za drugi korijen nastala je u Njemačkoj
u 16. stoljeću.

Simbol za treći korijen na drugoj slici uveo je njemački matematičar Christoff Rudolf.Današnja
oznaka vuče porijeklo iz Francuske (17. st.).

PALINDROMNI BROJEVI

Palindromi su brojevi ili rečenice koji su jednaki čitaju li se od početka prema kraju ili obrnuto.
Palindromni (ili palindromski) brojevi imaju više zanimljivih svojstava. Jedno od tih svojstava
otkrit ćeš ako izračunaš 121 , 12321 , 1234321 , 123454321 ,...

Nastavi ovaj niz s još nekoliko članova. Što zaključuješ?