MAT ICA H R VAT S K A TEOFRASTOVI

GREK I I RI MSKI KLASICI

KAR AKTE,RI
Naslou originala:

PREYEO
OEOAPA8TOY
N . I t r K OM A J N A R I C
H@IROI XAPAKTHPE2

t;tl
t 9 lral 4 7
v
MAT]CA HRVATSKA
TISAK ,,TIPOGRAFIJE" GRAFICKOG NAKLADNOG ZAVODA
U ZAGREBU ZAGREB
 ii

qlv

694
j, t ,, ,,.,4.9.,4
I ,,

4g&,{r?
#c*t*;t
-gAQffiSfrr

fuatlrrt;

;t"T[
""1'i ,j
THEO PHRASTO S.VI LL. A ALBANI .
r : . \ ,r\,
a .. "
('
.,.t
 ,' I +;' I ::1.;'1.,r.;r':,:+,f,i;
;,iitn,

PI{EGI,ED SADRZAJA

Pristup :.- VII

Teofrast: Karskteri
Predgovor 3
1. Pretvorica 5
2. Udvorica . ] 7
3, Zanovijetalo 9
4. Neotesanac i0
5. Prijaznik r2
6. Propal,ica 14
7. -Brbljavac 16
8. IzmiSljalo l8
9. Bezobraznik 2t
10. Tvrdica )t
11. Prostak ; . 24
12. Uvijek u nevrijsme 26
13. Prebriinjak 28
14. Tupoglavac 30
15. Grubijan 32
16. Praznovjerac 33
17. Nikad zadovoljan .35
18. Nevjerica ha
5l
19. Gnusnik '39
20. Dodijalac 41
21. Castoljubac 43
22. Neotmjenjak 45
23. Hvali5a 4. 47
24. Oholica .49
25. Stra5ljivica 5t
26. Oligarh 53
?7. Poznouk 55
28. Klevetalo 57
..ei-, 29. Ljubitelj nevalj alaca , 19
30. Lakomac 6l
Biljelke - .65
 PRISTUP''

Les hommesn'ont point changeselonle coeur

st selon les passio'ns;ils sont encore tels qu' ils
6taient alors et qu' ils so,nt marqu€s dans Th6o-
phlaste: varins, dissirnul6s, flatteurs, int€ressds,
effront6s, irnportuns, ddfients, mddisarlts, que-
relloux, superstitizux.
'
La Bruydre, Diacours sur les caracteresde
Th6ophtaste.

U davno vrijeme, nekako precl dvije tisuie i tri

stotine godina, Zivio je vrlo uman i osobito rjedit do-
vjek, koji je vei zarana veoma zavolio nauku, a. u
zrelim godinama s velikom ljubavi i uspjehom obra-
divao sve grane njezine. Bio je to Tirtam iz Eresa na
otoktr Lezbu, kome je kasnije u Ateni, kako kaZu stare
vijesti, veliki filozof i uditelj njegov Aristotel -'rzbog
boZanskoga govornidkog dara<<(6ui it 14q,Eodoeag *c-
dziotou) promijenio ime u leofrast (372-e87).Ali Teo-
frasta resile su i druge vrline, narodito destit zlnad,ai
i velika udenost, pa je po svemu tome toliko omilio
Aristotelu, da mu je on na odlabku iz Atene (323) pre-
dao u rukg vodstvo visoke svoje Skole poznate pod
imenom >Peripatetirika Skola<.
Na tom je poloZaju ostao Teofrast punih 35 go-
dina i udinio nebrojene usluge i Skoli i nauci. Peripa-
* Jsp. rnoj dlanak >Karakteri i Ijudske naravi iz Teo-
ftastove Zlttne knjilice<. DNovosti( god. XXXIV., br. 82.,
prilog str. 8., Zagab 1940.

VII
 tetidka je Skola izi5la u njegovo doba toliko na glas,
da su nalfrnuli u nju ljudi sa svih strana grdkoga svijeta
(bilo je, kailu, ondje do dvije tisuie slu5ada), a znanost
primila je od neumornoga tog naudnog radnika preko
200 djela iz svih svojih podrudja. Ali od golema tog
rada saduvana su nam, uz obilne fragmenfe, potpuno
samo tri djela: >Sistematika bilja< (ZcAi gutoSa iorcgiaq
u 9 knjiga) i >Fiziologija bilja< (Ilepigtstdr;aictda u 6
knjiga), kojima je Teofrast postao utemeljiteljem na-
u dne b otanike, i >Ka rak tefi<<(' IIS m oi X a gaxr rjgeq),koj i ma
je udario prvi i dvrst temelj karakterologiji. Oba na-
vedena vrijedna botanidka djela, od kojih je u 16.
vijeku 2apoieo rad svoj i prvi moderni botanik Andreas
Cisalpinus, danas su zastarjela, ali >>Karakteri<,u ko-
jima je pisac dosegnuo ono nepromjenljivo u biiu
ljudskom, t. j. >srce< i strasti<, zadrlali su vrijednost
do dana dana5njega. I tako negda5nji univerzalni poli-
graf stupa pred potonje nara5taje, ni kriv ni duLan,
samo kao autor maloga, ali vrlo dragocjena djelca, koje
je naudenjak Isaak Casaubonus (1559-1614) proz\zao
>>Zlatnom knjiZicom<.
I ona je doista zlatna po svemu, Sto nam prui,a.
Tu je na poslu odlidan psiholog i neobidan umjetnik,
koji je znaa duboko zavbiti u du5u ljudsku te umio ne
samo zapaziti nego i izabrati, Sto je za' svaki tip oso-
I bito zna(,ajno. Udaljiv5i se time u proudavanju ka-
rukteia od Aristotelove teZnje za golim definicijama
prestigao je uglednoga svog uditelja i u tom, Sto je
pored glavnih vrsta .ljudskih tipova umio fino ruzli-
kovati i rodove njihove, pa tako na pr. pored krasne
ti slidice, Sto nam prikazuje odvratnoga >Udvoricu<, koji
ima pred odima samo lidnu korist, stoji druga, na kojoj
je naslikan slatki >Prijaznik<, kome nije ni do kakvih
lidnih probitaka. Skrci su ,Tvrdica< i >Neotmjenjak<,
a gramzljivci >Bezobraznik< i >>Lakomac<. Blebeta5i
pak javljaju se dak u detiri oblika, i to kao dosadni
,Brbljavac,,, bezazleno rrZanos'ijetalo<, nemilo >>Izmi'
VIII
Sljalo< i grdno >rKlevetalo<. I tako je pisac prikupio
trideset raznih tipova ljudskih, sve malo vrijedni i
smijeSni karakteri, i .nanizao ih jednoga za, drugim,
kako ih je u svakida5njem Zivotu svojih atenskih sugra-
dana zapazio i pribiljeLio. Sve je pak to nama tako
blisko, tako moderno; da u svakom tipu njegovu otkri-
vamo ne5to poznato: sad sebe same, sad prijatelje i
neprijatelje svoje, sad ditavu okolinu, koja nas oknr-
i , uje. .!
Zbirka Teofrastovih karakter a zapolinje se >pred-
govorom(, koji je pisac upravio na nekoga Polikla
priopiujuii mu; da je namislio prikazati Livot'dobrih
i zlih ljudi, kako bi sinovi bolji postali, ako budu pred
sobom imali takve zapise. Po tom bi dakle bilo'slo-
bodno zakljudivati,'da je Teofrast napisao joS jednu,
izgubljenu knjiZicu, u kojoj su bili prikupljeni vrijedni
' i destiti karakteri. Ali ipak ne de tako
biti, jer je nauka
po_sadrZaju i obliku i po drugim nekim'znacima sigurno
dokazs,la, da pomenuti predgovor nije autentidan. U
>>Zlatnoj knjiZici< svaki je tip naslikan tako, da je na
delu slidice kratka definicija jedne mane ili slabosti
Ijudske (koja nije svagda u skladu sa slijbdeiim ka-
rakterom), a zatim slijede konltietni primjeri, nanizani
ni po kakvtr sistematidnom rasporedu, vei onako,. kakq
su se u Zivotu o5troulnnom promatradtl nadali' i kako
ih je on prikupio. A prikupljao ih je nakratko, u obliku
biljeZaka, i to vjerojatno u naudne svrhe, zapisujtrii
opatanja svoja bez ikakvih stilistidkih uk-rasa, neobidno
zbijeno i precizno, tako te je prevodilao desto primoran
da vlastitim dodacima objasni tekst."Ali pred nema su
uza sve to Zive slidice,' koje predstavljaju sav Zivot
atidkoga gradanina: kakav je u domu i na putu, kakav
na trgu i it kazaliStu, kakav pred sudom i u skupStini;
dim se bavi u radne, a dime u blage i svedand dane.
, $ve to, a qajviie onaj ditatelju tako blizak'i svagda
moderan sadr7aj, utjecalo je na to, da je >Zlatna knji-
Lica<<prevedena na mnoge jezike, i velikih i malih na-
IX
reds, a n06ls je i valjanih rrasljedovada,i u staro i u Osim prijevoda u pornenutim izdanjima koristovao sam
novo dqba, od kojih je najznatniji poznati franquskl $e mnogo i,ovima dvjema:
filozqf iz vrernene Ljudevite XIV. Jean de La Bruybre, Theophrast. Clraraktere. Ins Deutsche iibertragen, mit
Discours cur les Carast&res de Th6ophraote 1688. Einleitung und Anmerkungen versehen von Dr. Carl Hof-
fma,nn, Leipzig o. J. 1: 1927).
Tyshe, koja, kako vidjesmo, nije be$ bila sklona Teo-
frastovirn djelima, od6tetila je, eto, donekle velikoga Theophrast. Charakterbilder. Deutsch von Horst Rtidiger.
Leipzig o. J. (: 1938). To vri.jedi i za Pristup i Bilje5ke.
pregaocatime, Sto mu je dopustila, de bar sa svojorn
,rZlatnom knjiZicom< ude u svjetsku literaturu.
U nas su Teofrastovi ,rKarakteri<jo5 uvijek, i medu
strudnjasima, slabo ili nikako pozneti, o ipak su ba5
oni u novije vrijeme naiili na veliko zanimanje i ins-
avqli kod neprednijth naroda i nove'prijevode i obilnu
nquOnuliteraturu. 'Zele{l doskoliti tom nedostatku u
ns5oj litersturi te pobuditi i u nas zsnlmanje za lijepo
djelce toga prvog i odlidnog karakterologe,rljeiio sem
8F, eto, de i nabim Citaocima donesem u prijevodu
Teofraotovu >Zlqtn$ knjiiicu<. Kqliko sam postigeo
ene, zF dim sem i$sg prevodeii te5kogotog helenckog
klasika, neka sude ditsoci.
>l(

PrevodepiTeqfrastave >Kgraktere<slulio ssrn D9izdanjprrr

Tlres'phrs.sti CheractereFedidit Otto Imrruis€h(- Bibliothpse
Ssriptorqm Graeeorurn et Bornanorutn Teubnpniens),Li,psire
et Eerolinl 1923.,koli,ko odttuponje od njege nije izrijpkom
spo,rnenutoPo,redtoga scm sp obazlrao na ova izdanja:
S E O A P A E f O Y i O t x o t r e e e x r f f p c s .T h e o p h r a s t i
not*tionos mor.um. Isaseus Casaubonu$recansuit, in Latinum
eopmoncmverttt of ll,bm eotnrnenta,lloillustlavit. Editio ultima
reoognita. Lugdunl -1617.
'I'ltsophrnatc
Charektpre.Hereucgegeben, erkliirt und ilber'
setut von der PhilojogiachpnGpoellssheftzu Loipzlg. Loipzig
1897.
Th€ophraste, Ceract$res. Textp 6tsbli et treduit pef
Octqve Navarre. Deuxiime 6ditipn revuo et corig6e. Pario
1931.
9EOOPAEM XAPAKTIIPE\. Theophresttrs Zede-
prenten. Tpket en vortelin6 door Dr. W. E. J. Kuiper. Am-
sterdnm 1936.

x
 I
I
I

i
r
I
'fl
!

t
f- PREDGOVOR
Ved sam se desfo i prije zadudio, kad sam obratio
painju na to, a ne tu se vjerojatno ni presfafi tuditi,
kako je to, da mi nemamo iste navike, i ako je Grika
podvrgnuta istoj klimi, i svi se Grci podjednako od-
gajaju.
Ja sam naime, dragi Poliklo, odavna promotrio
narav ljudsku, ta star sam devedeset i devet godina,
druZio se s mnogima i raznovrsnim iudima i veoma
pomno isporedivao dobre i zle ljude, pa dodoh na
misao, da valja napisati, oko dega jedni i drugi u iivatu
nastoje. Razloiit Cu ti dakle po vrstama, koliko je
upravo karaktera u njih i kako se u svakidainjem ii-
vovanju vladaju. DrZim natme, dragi Poliklo, da &
sinoyi na$i bolji biti, ako im ostavimo takve zapise.
Ugledajuti se na njih dobit ie volju da hive i druguJu
samo sa najuglednijim ljudima i trudit de se, da ne
zaostanu za njima.
Sad iu da prijedem na stvar, a tvoja je zada0a,
da me pozorno popratil i pripazii, da li pravo govorim.
Najprije cu dakle prozboriti o onima, koji teie na
pretvaranje propusffv$i uvod i prekomjerno razlaganje
o predmetu. ZapoEet iu prvo s pretvarcnjem i detini-
rati ga, potom Cu pretvorlcu opfsafi, kakav je i pod
koji karakter pripada, a onda iu, kako smfsfih, poku-
Safi i ostala du\evna stanja po vrstama na svijetlo
iznositi,
 L

i I

,i.
I
-,&
i I
I
l PRETVORICA

Pretvaranje je dini se, ukratko uzevSi, umanji-

vanje vlastitih djela i rijedi, a pretvorica je, eto,
ovaki neki dovjek:
Pristupiv5i k neprijateljima svojima spreman
je da ljubazno govori s' njima i nimalo ne poka-
rI
zuje, da ih mrzi. One pak, koje ie iza leda obi-
I
i
-nr-* jedio, hvali, kad su nazodni, i iztid,e im saude5ie,
\ ako su u dem postradali.
Klevetnicima opra5ta i ne srdi se zbog onoga,
Sto se protiv njega iznosi. S onima, kojima je ne-
pravda udinjena i koji su radi toga zlovoljni, raz-
govata se umiljato.
Tko Zeli hitno govoriti s njime, tome prikridi,
da se drugom prilikom opet navrati.
Nijedan posao, koji dini, ne ie da pfizna, nego
tvrdi, da tek razmi5lja o tom. Izgovara se, da je
upravo stigao ili okasnio ili da se nije dobro
^,N- osjeiao.
TruLi li tko u njega novaca u zajam ili drago-
voljni prilog, izgovara se, da nema otkud dati,r a
kad ni5ta ne pazari, kaie, da mu trgovina dobro
ide.

t,
I
I
 I
I
I
I

Ako je Sto Euo, pravi se, da nije duo; ako je

vidio, veli, da nije vidio, a ako je Sto priznao, ne
sjqia se viSe.Jednom izjavljuje, da 6e razmi5ljati;
drugda, da o tom ni5ta ne zna,i zatim, da se dudi
tome; i napokon, da je vei jednom i sam na to
mislio.
-.$il
Ukratko, to je dovjek, koji se vrlo'vje5to sluZi 2
ovakim izfiEajima: >Nevjerovatno!(<- >Neshva- UDVORICA
tljivo!< - ,rPreneralen sam!.. pa onda: ,rPrema
tome, Sto ti kazuje5, on je postao sasvim' drugi; UdvoravanjemoZe se shvatiti kao nedolidno
dakako, preda mnom nije tako govorio<<-- ,reu- drugovanje,koje je na korist udvorici,a udvorica
dnc stvari!< - >rTo ti drugome kome pripovije- je, eto, ovaki neki dovjek:
dajt< - ,rNe znam zaista,da Ii da tebi ne povje- Kad prati pokrovitelja svoga,veli mu: >Primje-
rujem ili da njega osudim.<< - ;plsi, da nijesi od- CujeSli, kako ljudi u tebe odi upiru?<<A to se
vi5e lakovjeran!<( I inade nikome ne dogada u gradu,<.
I

>rJudersu te u trijemu u zvijezde kovali<. Tu

J
I
I
*j*
je sjedjelo vi3e od trideset ljudi, pa kad je govor
pao o tom, tko je najdestitiji, svi su, veli, zapo6eli
s njegovim imenom i ponovo se vratili na nj.
Naklapajuii to i slidno skine mu s haljine vla-
kance, i ako mu vjetar nanese pljevu u bradu,z
on je pokupi pa nasmjehnuv5ise rede: >Vidi5 li:
od dva dana,Sto se ne sretoh ,s tobom, progru5ala
ti se eto brada - i ako je jo5 u tebe,za tvoju dob,
l crna dlaka kao malo u koga...
Kad pokrovitelj govori, on nutka ostale da
l
*AL Sute; kad slu5a,obasiplje ga hvalama, a kad pre-
stane, povladuje mu viduii: >>Bravo!<
Kad se na5ali kakom neslanom dosjetkom, on,
udari u smijeh i turi haljinu u usta, kao da se to-
I
l boile ne moZe uzdri,ati od smijeha.
i
I
I

i
I

T
I
II

Dolaze li im ljudi u susret, poziva ih, da pri-
dekaju, dok On mine.
Djeci kupuje jabuka i kru5aka i daruje ih da-
rom svojim pred odima njegovim&, pil poljubivSi
ih rede: >rOd dobroga oca dobra dje6ica<.
Kupuje li s njime obuiu, primijeti, da je noga
ljep5a nego cipela.
Kad se pokrovitelj opravlj a da pohodi koga od
prijatelja svojih, orr otrdi naprijed i javi: >K tebi
dolazirr. Potom okrene natrag pa izvijesti: ,rNa-
javio sam tvoj dolazakr.
On je, dakako, podoban da i sa Zenskoga uga
nabavi potrebne stvari zasopiv5i se od hitnje.
I prvi od gostiju pohvali vino i neprestano go-
vori: ti fino jedeSo,pa trzev5i nesto sa stola
"Kpko
rede: ,rKako je, eto, to izvrstat zalogaj!"
Tada ga zapita, ne zebe li moZd a, Zeli li da se
zaogrne, mole li mu za lto od pomoii biti, i pri
tom naginje se k uhu njegovu i Sapuie mu ne5to
na nj. A odi upire u njega i onda, kad se s dru-
gima razgolvara.
U kazali5tu istrgnut de slugi jastuk iz ruke i
prostrijeti ga sam pod
"gospodina<<.s
>Kuia mu je.., veli, ,rprekrasno sagradena,
njiva divno obradena, a portret posve slidan<.
I
I
T
T
{A' 4
J
ZANOVIJETALO
Zanovijetanje je dugadko i nepromi5ljeno na-
klapanje, a zanovijetalo je, eto, ovaki dovjek:
Sjedeii blizu nekoga, koga i ne pozna, izrete
najprije pohvalu Leni svojoj, potom mu potanko
isprida, kakav je noias san usnio, onda pojedince
nabroji sve, Sto je imao za rud,ak.
Zatim, ako stvar po njegovo j Zelji napreduje,
govori o tom, kako je dana5nji nara5taj mnogo
gori od negda5njega, kako je na trgu spala cijena
p5enici, kako je promet stranaca porastao i da
je more od Dionisijaa opet plovno. I zemlja bi do-
nijela bolje plodove, kad bi Zeus obilniju ki5u
spustio. Uostalom on ie polje svoje obraditi iduie
godine. Da, i Livot je danas vrlo tei,ak.
>Damip je<<,veli, >>postaviokod Misterij aE naj-
veiu baklju. Koliko stupova ima zapraro Odej?
$>
Juder sam uzeo sredstvo za bljuvanje. Koji je
danas dan? Misterije padaju u septembar, Apa-
turije6 u oktobar, a S,eoskeDionisije u decembaro.
I tko sve to moi,e da podnese, toga vide rle
ostavlja.

4 da je odvei uprljan, i zatraLi, da mu se odmah
NEOTESANAC
Neotesanost je, dini s€, nedostajanje izobta-
Zenosti i pristojnosti, a neotesanac je, eto, ovaki
neki dovjek: t
On ie da popije distiio pa da potom ipak pode
u narodnu skup5tinu, a za mireno ulje veli da ne
miri5e ni5ta ljep5e nego lukac.?
Cipele nosi veie nego mu je noga, a kad go-
vori, vide iza glasa.
U prijatelje i rodake nema pouzdanja, ali slu-
Sama svojima priopiuje najveie tajne, a nadni-
darima, koji kod njega rade, pripovijeda na polju
sve, 5to se u narodnoj skup5tini raspravljalo.
Kad sjedi, zavrne gornju halju sve do iznad
koljena, te mu golotinj a tta vidjelo izlazi.
Na ulici se obidno niti demu dudi, niti ga Sto
iznenadi, ali kad spazi vola, magarca, ili jarca,
stane i buli u nj.
I iz kom ore uzet ie ne5to i sirovo smazati, a
vina napit (,e se iz suda, nerazvodnjena.E S ku-
haricom potajno a.Sikujepa melje s njome bra5no
za se i za svu kuinu deljad.
10
'Zivindetu
Kad dorudkuje, baci od toga parde i
svome.
Pokuca li tko, on sam otvori vrata. Potom pri-
zoye pseto, uhvati ga.za gubicuei rede: >Ovaj mi
duva imanje i kuiu<<.
Kad primi od koga novac, odbije ga govoreii,
#r
zamijeni drugim.
Uzajmi li kome plug, koS, srp ili vreiu, zaiskat
ie stvari, sjeiajuii se toga u besanim dasovima,
usred noii natrag.
Kad u grad silazi, zapita prvoga, na koga naide,
koja je bila cijena koii i slanoj ribi, te da li i on
danas slavi mladi mjesec.1o I smjesta pridoda, da
ie s'i kosu odrezati.kad dolje side, i usput 'odmah
ponijeti od Arhije slane ribe.
- u kupali5tu pjeva, a cipele klincima potkiva.
-at.
i
ll

J
PRIJAZNIK
Pfijaznost je, pojmovno odrediv5i, takvo dru-
L,enje s ljudima, koje prireduje ugodnost bez vla-
stite koristi, a prijdznik je, zacijelo, ovaki neki
dovjek:
Smotri li koga, ve(, ga izdaleka pozdravi, oslovi
ga rijedima ugledni gospodine< i stane g^
"Vrlo
uvjeravati o svom velikom po5tovanju. Tad ga
uhvati objerna rukama i ne pu5ta ga dalje, onda
ga malko isprati i zapita, kad i,e ga opet vidjeti,
napokon se oprosti s njime blagodareii mu udtivo.
Kad je pozvan, da kao obranidiri sudac izred,e
presudu, rre ie da bude pfijazan samo sa stran-
kom, koju zastupa, nego i sa suparnikom, samo
da se pokai,e nepristran.
I inostrancima l<azat ie, da pravednije presu-
duju nego zemljaci njegovi.
Kad je pozvan na rudak, zamali domaiin a, da
prizove djecu svojtr. A kad ulaze, odmah izjavi,
da su slidna ocu kao smokva smokvi. Tad ih po-
vude k sebi i poljubi ih; potom ih uza se sjeda pa
se s jednirna sam igra >mijeha i sjekireo, a druge
t2
II
I
pu5ta, da mu spavaju na krilu, makar kako ga
tiStali.11
:l-
Kosu podstriza vrlo desto; zubi mu se kao biser
srebre, ruho jo5 disto skida i ma7,e se mirisavim
.t$.
pomastima.
I
Na trgu ptilazi najradije k stolovima mjenjada,
i
i u rvadkim Skolama zadrLava se ondje, gdje se vje-
Lbaju efebi, a u teatru, kad se drame prikazuju,
sjedi blizu vojskovoda.
Za se ne kupuje niSta, ali prijateljima Salje
darove u Bizant, spartanske pse u Kizik i himetski
med na Rod, & to, dakako, pripovijeda svima u
gradu.
:
Naravno, i majmuna drZi, a nabavit ie si egzo-
i tidnu pticu i sicilske golubove, kocke od gazeline
I
I
kosti i okrugle turijske uljenke, savijene spar-
tanske Stapove i zavjes s utkanim persijskim
likovima.
Osim toga uredio je malo rvali5te, pijeskom
posuto i loptali5te, pa to nudi, amo tamo obilazeii,
filozofima, sofistima, madevaocima i muzidatima
za njlhova javna istu'panja. On posljednji dolazi
na zbor, kako bi gledaoci mogli jedan drugorne
pri5aptati: >To ti je gospodar od palestre.<.
-qi
.l
13
 I
I
I
I

glasom grde i besjede mno5tvu. Jedni medutim

6
PROPALICA
Propalostlz je stalna predanost sramotnim dje-
lima i rijedima, a propalica je, eto, ovaki neki
dovjek:
Brz je na zakletvu,ravnodu5anprema zlu glasu
i uvijek na grdnju spreman.
Po svom je znataju neka vucibatina i dovjek,
koji ie besramno podignuti haljinu svoju te udi-
pridolaze, a drugi odila ze, pfiie nego su ga pravo
II saslu5ali;jedni uhvate podetak stvari, drugi samo
par slogova, a treii ditav dio njezin. Op je, da-
I kako, uvjeren, da ne moZe inade iziii na vidjelo
J. propalost njegova, nego kad je kaka velika na-
rodna svetkovina.
I parbe umije vje5to tjerati bilo kao tuZenik
ili kao tuZitelj. Od jednih ie se zakletvom oteti,
a k drugima ie pristupiti noseii u njedrima kutiju
punu isprava i svjeZanj spisa u rukama.
A ne drLi z.a nedasnoni to, da bude voda va-
Sarskoj fukari pa da tim ljudima odmah uzaima
novac zahtijevajuii za drahmu dvadeset i pet na
'sto
na dan; da obilazi krdme, ribarnice i trgovine
suhim mesom pa da kamate od toga trgovanja
4.i\

meie u usta.l5
niti svako nedjelo. Naravno, i nepristojan ie plesls
plesati trijezan i poii bez obrazine u svedanom,
veselomkoru.la
Kod sajamskih komedija kupi pare iduii od
jednoga gledaocado drugoga i prepire se s onima,
koji donose marke i zahtiievaju, da badava gle-
daju.
A podoban je da bude i birta5 i svodnik i ca-
rinik. Nijedan zanat nije mu zazoran,makar kako
sramotan bio, pa ie i javni vikad, kuhar i kockar. .S>
Majku ne potp omale. Hapse Ea zbogkrade, te
vi5e prebiva u zatvoru nego u kuii svojoj.
Zacijelo je i jedan od onih, koji svjetinu oko
sebe skupljaju i prizivaju te jakim i krije5tavim

t4 15
 I
II
I

ii
Kad mu tko kaie, da mora dalje, on je odmah
I spreman da gu isprati i dovede do kuie.
I
I Saznali, Sto se raspravljalo u narodnoj skup_
5tini, raznosi to odmah naokolo.l?K tome isprida,
nadugo duveno govornidko nadbijanje, koie je
bilo za arho'nta Aristof,onta,ls i govore, koje je
i.
7 I
negda sam besjedio narodu i proslavio se. Gov6-
BRBLJAVAC
.i I
reii to uplete u pripovijedanje svoje i tuzbu protiv
I
I svjetine, a slusaociili ne haju za to iri zadfijemajtr\
I
i ili ga ostave usred brblj anja njegova i otidu.
Brbljavost je, dini se, ako hi je tko htio poj-
Kad vr5i sluZbu porotnidku, sprijedi drugove
movno cdrediti, neumjerenost u govoru, a brblja-
da izreku presudu; kad sjedi u kazali.stu,smete
vac je, eto, ovaki neki dovjek:
susjeda da pfipazi, a kad je na Sozbi,ne da go_
Kad mu kaki sretalac stane da prida Stogod,
stima da pojedu govoreii, da je brbljavcu tesko
odrnah mu odsjerie, da to nije niSta, Sto on govori,
Sutjeti; da mlati jezikom kao riba repoml0 i da
i da je on sam o svem tadno obavije5ten, pa ako
je voljan da slu5a, saznat ie sve. A kad hoie onaj
ne bi mogao zamuknuti, makar se udinio brblja-
vijim od lastavice.
da Sto kal,e na to, upada mu u rijed i veli: ,rNe
zahoravi, Sto si htio pripovijedati!< oDobro, I djeci svojoj dopu5ta,da se podruSuju njime,
da si me podsjetio na to.<< - to godi, kad
kad ga potidu, hoteii spavati, da govori: ,eako,
"Kako pripovijedaj nam Stogod,da nas san uhvati!<
se dovjek moie jed,nom valjano nabrbljati.<
,rSto sam propustio da kaiem...( - >rBrzo si, za-
rsta, shvatio stvar.<< >Ved sam .odavno dekao,
hoie5 I'i doii do istoga zakljudka kao ja.n I drugim
slidnirn uzredicama razme(,e se, tako da sretalac
ne moZe ni pisnuti.
Kad zagnjavi tako ovoga i onoga, poii ie i na
ljude, koji u skupu stoje, i udinit (,e, da se usred !}

svojih raspravljanja razbje1nu kud koji.

I u Skole zalazi i u palestre pa smeta djedacima,
da se ude, toliko brblja s pedotribimalo i udite-
ljima.
2 Tcofrast : Kat-akteri t7
16

srruc.nnhnc,r
zao8,E8
 Pa ako mu tko kaile: >I ti to vjerujes?<<,
odgo-
vorit ie, da o tom vei svi u gradu lrieu, Ou
se vijest
sve dalje Siri, da svi sloZno govore, jer posve
isto
o Zestini boja pridaju: bila je t;, rrLI", prava
krvava kupelj.
,t. A dokaz su mu za to i lica drZavnih upravljada:
8 {
l oni su se, sam vidi, posve promijenili.
' Il ' Osim toga
ie, ka?,e,uzgred duo, da oni kriju u vijeenici ne_
i

IZMISLJALO
fggu dovjeka,koji je vei pred pet danu dosao iz
Makedonije i koji sve to porrr" tadno
Izmi5lj anje novosti je iznala:zenie laLnrh gla- zna.
I dok stvar potanko pripovij eda,jadikuje
sina i dogadaja,'koje izmi5ljad hoie drugima kao Sto
mot'e vjernije i vide: >>NesretniKasandre!
istinite nametnuti, a izmi5ljalo je, eto, ovaki neki Bije-
dnide! shvaia5 Ii sada,kako je nepostojana
dovjek: sreia
ljudska? Ali on je ipak bio rnoian dovjekto
Kad se sastane s prijateljem, odmah izide iz
sebe, znadajno se nasmjehne i zapita: >Odakle Najposlije doda: ,rSve,Eto rekoh, neka
I ostane
ti? Hoie5 Ii da prida6 5to?20- Kako, zar o
i medu namat<< A otrdao je k svima u gradu i isto
onoj stvari ne znab ni5ta nova?<<Tad se opet baci ispripovjedio.
na stvar i pita: ,rZat se ba5 nikakva novost ne
pripovijeda? - Zacijelo dobre vijesti... I ne dav5i
mu da odgovori, nastavi: >Sto?Ti jo5 ni5ta nijesi
duo? Onda 6u ja, dini se, da te razveselimvelikim
novostima.<
I tad pominje ili nekoga vojnika ili roba fru-
lada Asteja ili preduzimadaLikona, koji se ba5
vratio s boja, i od koga je, veli, sve to duo. On
ima, dakako, za svoje vijesti uvijek takve jamce,
koje nitko ne moZe pozvati na odgovornost.
Zatim, pozivajuii se na njih, pripovijeda, da
su Poliperhoni kralj u boju pobijedili, a Kasandar
da je Ziv uhvaien.zl

l8
|9
 I u tudu kuiu zad.epa uzajmi od
jedam, sutra slamu te susjedadanas
i5te od njih, da mu to i kuii
donesu.
u kupalistu priii ie k mjedenim
kotrovima,
zahvatiti vrdem vode i sam se preriti
njome uza
svu viku duvarevu.potom ie mu
9 I reii: ,rSveje go_
I tovo.<<A na odlasku narugat ie
i' se: ,rpropadeti
BEZOBRAZNIK i.
danas napoju-ica.r<28

Bezobra5tina je, pojmovno uzev5i, preziranje

dobroga glasa iz sramotne Zelje za. dobitkom, a
bezobraznik je, eto, ovaki dovjek:
On ie, ponajprije, poii k onome, koga je oplja-
dkao, i ttai,iti u njega novaca u zajam.
Kad prinese irtvu bogovima, metne ditavo
I
Zrtveno meso u salamuru, a sam pode na rudak i

k drugome.22 Tu pozove k sebi i slugu svoga,uzme i

I

sa stola pedenja i kruha, dade mu i rede, da svi

duju: >Podastise, Tibije!"
Nabavlja li hranu, podsjeti nesara na kakvu
precla5nju svoju uslugu, postavi se kraj vage i
baci na nju: najmdije komadii mesa ili bar kost
za juhu. Ako mu to za rukom pode, dobro je, ako
ne, pograbi s mesarskogastola crijevce pa umakne
smijuii se.
Kad za 'gostesvoje nabavi nrjesta u kazali$tu,
sjedi ondje s njima i sam a da nije platio svoj dio,
a sjutradan povede jo5 i sinove svoje i njihova
I
i
odgojitelj a.
Ako tko Sto jeftino kupi, zahtijeva, rJaod toga
i njemu ustupi dio.

2A
2l
 Froma.i 'i duz'ik odrecreni
rok, on ce n7r,za
dug uzaptiti stvari i zatrazi.ti
kamate od kamata.
Kad dasti svoje,
'i*,
,opiinare
siiu5ne komade i postavi -isijede pedenje na
da jedu.
Fode Ii na tr,g,vrati
se kui,i ne kupiv5i ni$ta.
10 zeni svojoj ne cropu5taposudivati
-
stijeni, ni kumitr, ni sori, ni
rii ;;t;^u, ni Zrtveni jedam,
TVRDICA ni vqpce, niti Zrtveni kotae.
>I t" ,iinir.., kai,e,
>iine na godinu znatnu
Tvrddvanje je prekomjerno Stedenje imovine, svotu.<<
uopie' primijetit ie., da je
a tvrdica je, eto, ovaki neki dovjek: pljesniv, a klju d,i za,rdii; " novdanik u tvrdicd
Ne sadekav5ikonac mjeseca' otrdat de k du- Au nose vrlo kratku
halji'u; da se tluaju i"l-*ru"
Zniku svorne u kuiu i zaiskati kamatu od pola malahnih urjenica,
kosu sijeku do k;;; ;]ft
obola. podne, a valjarima da navtade irtom oko
Ruda li s prijateljima, pomno broji, koliko je OiUro prikriduju, neka
steii ne Stede kredu, du di_
tko da5apopio, a Artemidi prinese najmanju Zrtvu ,e trat,ina ;k.; brzo ne
uprlja.
od svih gostiju.
Kad za nj tko kupi Sto za malu cijenu i potonr
mu radun dade, reii ie, da je ipak sve preskupo.2a
Razbije li sluga lonac ili zdjelu, odbije to od
hrane njegove.
Kad mu Zena izgubi dinar,z5maknut ie odmah
pokuistvo, krevete i kovdege i pretraZiti sve pu-
kotine na dask ama.
Prodaje li Sto, dade sarno uz takvu cijenu, da
kupac od toga nema nikakve dobiti.
Nikom ne ie dopustiti niti da okusi sa smokve
iz vrta njegova, ni da procTenjegovim poljem, ni
da podigne otpalu maslinu ili datulu.
Dan na dan briZno ispituje mejaSesvoje, da li
jod uvijek na istom mjestu stoje.

22
23
 Kad stupi u brijadnicu ili prodavaonicu po-
masti, pripovijeda, da ie se prvorn prilikom po-
Steno naljoskati.

&
11
PROSTAK

odrediti: ono
Prosta5tvo nije tesko pojmovno
Sale' a pro-
je nepritajeno i sablaLnjivo zbiianie
,tut je, eto, ovaki dovjek:
podigne ha-
Kad se sretne s destitim L'enama'
ljinu i PokaZestid svoj'
ostali prestali' i
U teatru pljeska, kad su ved
svijet rado gleda' A
zviV.digtr.r-"i;u, koje drugi
on se podigne i
kad publika mukom zamukne' pred njim sjede'
koji
hrakne, samo J" '" gledaoci'
okrenu na nj.
do oraha' mrkinja
Kad je trg pun svijeta' pode
griskq i brblja s pro- I
ili kestena pa ltoieii ondje
kojim nimalo nije po-
davadima. Prolaznika'26s
a kad vidi koga' kome
znat,zovnut ie po imenu'
mu' da prideka'
se osobito zuri, viknut ie
vraia sa suda izgu'
I k onorne pride' koji se
mu'
biv5i veliku Parnicu' i d'estita u
hranu samo 'u
Na tr$u ,,ubulnitie 1,"'uzeti
kupovinu prijateljima'
najam trtruii"" , pokazat\
i pozxati ih' podrugljivo
koji ,e sretnu s njime '
na 1o.27
?,5
24
 i

t
I
On je uvijek spreman diniti ljubav ondje, gdje
I
I dovjek ne Zeli njegovih usluga, ali se iaca da ih
I
I posve odbije.
I
I Daje li tko Zrtvenu gozbu i mnogo kod toga
I
I tro5i, eto tad i njega, da i5te kamate svoje.
,+ I(ad roba bidem Sibaju, pripovijeda ,stojeii
12 ondje, da se jednom njegov momak, po5to su ga
.It ' tako izbili, objesio.
UVIJEK U NEVRIJEME I Kao obranidni sudac zavadi stranke, ba5 kaci
Nevrijeme je propu5tanje pravoga dasa,28 koje
Ii su obje voljne da se poravnaju.
I Kad hode da zaple5e,uhvati dovjeka, koji je
okolini nije milo, a uvijek u nevrijemessje, eto, jo5 trijezan.
na poslu ovaki neki dovjek: i
Otide k nekome, tko nije dokolan, i hoie da
I
I
se s njime nadugo posavjetuje. t
I
Ljubavci svojoj pjeva noiu pred kuiom upravo
onda, kad je lorni groznica
t_
I k onolne pride, koji je ba5 osuden zbog
jamstva, i zamoli ga, da opet, za niega,izide kao
jamac.
Kao svjedok pristupa k sudu, kad je vei par-
nica raspravljena.
Kad je pozvan na svadbu, govori nazdravlja-
juii protiv Zenskogaspola.
,'eovjeka, koji se upravo vratio s du$o$aputa,
poziva u Setnju.
I kupca ie dovesti, koji je voljan viSe dati,
po3to je trgovac vei prodao robu.
Kad su skup5tinari sasluSalii shvatili razla'
ganje, tad ustaje on i iznova tazlal'estvar.

26 27
 Kad lijednik zabranjuje, da bolesnome daje
vina, on izjavi, da ie ipak poku5ati time pridignuti
bolesnika.
Umre li Z,enaod roda njegova,toon ie joj na
grobnom kamenu urezati ime muZa, oca i matere,
pa zatim njeno vlastito ime i odakle je rodom, a
t3 k svemu ie tomu pridodati i to, da su sve to bili
destiti ljudi.
PREBRIZNJAK Kad valja da prisegrro,ka1,enazodnima:>rO,ja
sam vei i prije mnogo puta prisegnuo!.<
Prevelika briZljivost udinit ie se zaciielo kao
neko pretjerivanje u rijedima i djelima, ali s do-
brom namjerorn, & prebriZnjak je, eto, ovaki neki
dovjek:
Dii,e se medu drugovima i dA obeianje, kojega
kasnije ne ie moii ispuniti.
Kad se vei jedna sudska presuda opienito pri-
znaje kao pravedna, on ipak iznese protivne raz-
Ioge i bude, dakako, pobijen.
Vinotodi svome naloi,i, da pomije5a vi5e vina,
nego 5to gosti uopie mogu da popiju.
Ljude, koji se tuku, nastoji da rastavi, pa i
onda, ako ih ne poznaje.
I od ceste zna svrnuti pa povesti dru5tvo pri-
jedcem, a zatim sam ne moZe da nade pravi put'
K vojskovocli pride i zapita EL, kada namje-
rave. udarati i kakve ie zapovijedi preksutra
izdati.
Tad pode k ocu i obavijesti 9&, da mati vei
podiva u spavaonici.

28 D
 Djesu svoju vlastitu nagoni tako dugo na
rvanje i trdanje, dok ih umor posve ne osvoji.
Kad na ladanju sdm leiu vari, ubaci s6 dva
puta u lonac i u,dini,da se ne m,oZejesti.
Nahodi li dai,d, veli: >>Kako zvijezde lijepo
sjaju!< A kad doista sjaju, govorili ostali Sto mu
L4 drago, reii ie, da je noi tamnija od smole.sg
Kad ga pita tko: >Koliko je po tvom mi5ljenju
TUPOGLAVAC izneseno mrtvaca ktoz Sveta vrata?<, odgovorit
ie mu: >Koliko sebi i tebi Zelim<<.8s
Tupoglavost je, pojmovno uzev3i,sporost du5e
u rijeSima i djelima, a tupoglavac je, eto, ovaki
neki dovjek:
Sradunali kamedkima i iznos nade, pita onoga,
koji sjedi kraj njega: "Koliko to dini?<
Kad ie tu?,eni vei ho6e da ucle u sudnicn, za-
boravi odjednom sve to i krene na ladanje'
Gleda li u teatflJ,zaYezese u san pa sdm ostane
ondje.
Kad se prejede pa ustaje noiu i na nuZnik ide,
zade,sri kudka $a susjedova ujede.
Dobije li Sto i svojom rukom pohrani, poslije
to trali i ne mole nadi
Kad mu tko javlj a, da je umr'o jedan od prija-
telja njegovih, kako bi na pogreb stiii mogao, na-
dini zalosno lice, pusti suzu i rede: >Bilo sretno!<
A izvest ie svjedoke i onda, kad prima duZne
novce.
U zimno doba rijeda se s uromkom svojim, 5to
nije donio s trga krastavaca.

30 3l
 t;g Fg.'b".i
l5
GRUBIJAN
Grubijanstvo je neprijaznost u usmenom opie-
nju, a grubijan je, eto, ovaki neki dovjek:
Zapita li ga tko: "Gdje ie taj i tai<<,odgovorit
ie: oProdi me se, ne dosaduj mi!..
Kad mu tko nazove ,rZdravo(, r€ ie da mu
zdravljem prihvati.
Prodaje li Sto, ne veli kupcu, po kakvu bi
cijenu dao, nego pita: oSto dobijem za to?<<
Kad mu znanci dast dine i o porodidnoj slavi
dare Salju, rzjavi, da ne treba milostinje.tn
Uprlj a li ga tko nehotice, gurne ili odepi, nema
u njega opro5tenja.
Kad ga zamoli prijatelj, da prinese kakav dra-
govoljni prinos, veli iznajprije, da ne misli niSta
dati. Potom dode s prilogom svojim i kaZe: >rZali-
boi,e i tih novaca(.
Spotakne li se na cesti, zna i kamen proklinjati.
Ni da prideka koga zadugo nije podoban.
Ne tnoZe se skloniti ni da zapieva ni da 5to
deklamtrje niti da zaple5e. Ni bogovima ne ie da
se moli.
32
L6
PRAZNOVJERAC
Praznovjerje bit (,e zacijelo strah od duhova,
a praznovjerac je, eto, ovaki neki dovjek:
Umije ruke i namaie ih mekinjama,ss pokropi
se sav osveienom vodom, uzme u usta listak 1o-
vorov,86 i tako po vas dan naokolo hoda.
Kad mu madka pretrdi preko puta, ne ie prije
dalje, dok drugi tko onuda ne prode ili dok ne
baci tri kamena preko puta njezina.
Spazi li u kuii svojoj zmiju, priziva Sabadijaist
ako je to burlava zmija, a ako je sveta, podigne
joj odmah ondje kuini Zrtvenik.
Kad prolazi na raskr5iu mimo posveienih ka-
menova, prelije ih uljemss iz bodice svoje, padne
na koljena, polnoli se i tad istom dalje ide.
Proglode li mu miS bra5nenu torbu, pode k tu-
madu z,namenja i zapita ga, Sto tu valja diniti, pa
ako mu on odgovori, neka je preda torbaru, da
je zakrpi, ne mari za to, nego prine,se, vrativ5i se,
?rtvu pokajnidku.
I kuiu ie svoju desto kadom odistiti govoreii,
da ju je Hekatase darom zad,arala.
3 Teofrost : Karahteri 3j
h
 I

Zau(e li sova, kad on putuje, prepadne se i

povide: >rPomoziAteno!(, Po tad istom dalje krene'
Niti ie da se pribliZi grobu, ni da pode do
mrtvaca ili do porodilje. Njemu je, veli, prvo to,
da se ne okalj a.
Svakoga detvrtoga i dvadeset i detvrtoga dana F.
,
u mjesecu naloli ku6anima svojima, da kuhaju t7
I
L
I

vino, on pak izide i kupi na tr$u mrdeve grandice, t.

tamj an i vzrtvenikolad, a kad se vrati kuii, ovjen-
Eava cio dan svoje Hermafrodite.40
Kad $to u snu vidi, ide k tumadima sna, k vra-
dima i k motriocima ptica, da pita, kojem bogu ili
boginji treba da se moli. A kad hoie da se posveti
u misterije, ide k nadrisveienicima orfejevima.
On je zacijelo i jedan od onih, koji se na Lalu
morskom brizno polijevaju vodom.al A polazi na
more sYaki mjesec sa Lenom i djecom; ako t'ena
nema kad, povede dojkinju.
I NIKAD ZADOVOLJAN
Nezadovoljstvo je bezrazlozno prekoravanje
probitaka, koji su nekome u dio pali, a nikad za_
dovoljan nije, eto, ovaki neki dovjek:
Po5alje li mu prijatelj dio od svedane gozbe,
l reii ie donosiocu: ,rzacijelo mi nije priustio ilice
l
i juhe ni da5evina, kad me nije pozvao na rudak.<<
L Kad ga ljubovnica njelno izljubi, kaie: >Rad
i bih znati, da li me doista od srca voli5.<
I

f
Spazi Ii koga od onih, Sto se deSnjakom zaki' rI I na Zeusa se gnjevi, ali ne zato, Bto dal,di,
nego zato, Sto nije prije daldjelo.
ieni po raskr5iirna poteiu, pode kuii, opere se od I Namjeri li se putem na novdanu kesu, pro-
glave do pete, pozove sveienice i zai5te, da {a I

morskim lukom ili Stenetom destito odiste'ae t

t
mrmlja u sebi: )Ali na blago se joS nigda nijesam
namjerio.<<
Kad vidi luda ili pa'davidava dovjeka, upanji se l
t
I Kad nakon dugoga cjenjkanja i pogadanja
od straha i pljune u nabor haljine svoje' t
I

I s prodavademjeftino kupi robu, veli: >Vrlo me

I
l[' zanima, jesam li za tu cijenu Sto destito kupio.<
I
Znancu, koji mu javlja veseli glas:
"Rodio ti
f' t-
se sin<<,
odgovori: >Ako dodaS:i polovinu
si izgubio, cijelu ie5 istinu reii.<<
imutka
t Kad dobije parnicu jednoglasnompresudom,
i
$
prekorava pisca govora svoga, da je propustio
t
3 - mnoge valjane razloge.
I

34
l
T

t 35
r
I
 novac
Kad mu prijatelji zaiednidkim prinosimd
>Raduj se sadat"
namaknu, i jeian od njih rede:
Zat zato'
on mu odgovori >>Zalto da se radujem?
Stomoramsvakomeodvasnovacvratiti,aosim
primio kakvo
tog" jo5 i zahvalan biti, kao da sam
dobrodinstvo?<< r
f
I
l8

II NEVJERICA

tI Nevjerje je svakako sumnjidenje sviju zbog

nepo5tenja,a nevjerica je, eto, ovaki neki dovjek:
tI Kad opravi roba na trg po hranu, $alje za njim
I
r drugoga, da pita, po5to je prvi kupio.
Putujuii nosi sam kesu od nova ca, ali opet iza
svakih stotinu koraka sjedne i nanovo pobroji
pare.
Kad ved leZi u krevetu, zapitat i,e Z,emt.svoju,
je li zakljulala sanduk s novcima, je li zapelaien
ormar za srebrninu i prijevornica na dvori5nim
vratima prebad,ena;pa ako ona sve to i potvrdi,
on ie opet sam gO ustati iz postelje i sa svje-
tiljkom u ruci sve to bosonog obiii i pregledati,
i tako jedva do sna'doii.
Od ljudi, koji mu novac duguju, fiaii kamate
pred svjedocima,kako ne bi mogli poreii svoj
duZnidki odnos.
Haljinu svoju ne ie dati odistiti onome valjaru,
koji ie posao najbolje udiniti, nego radije onome,
koji ima za sebe tvrda jamca.
Dode li tko da posudi u njega srebrne pehare,
najradije ne da, no ako je to kaki rodak ili dobar

37
36
zrtanac, on ie mu stvari uzajmiti, po5to ih prije
malo nije oku5ao u vatri, tadno na vagi izmjerio,
a gotovo i jamca uzeo,
Robu, koji ga prati, nalai,e, da ne hodi iza njega
nego pred njim: hoie da ga drli na oku, da mu
putem ne utede.
Kad mu kup ac ka/ze: >>Sradunajkupovinu i za-
19
pi5i na me, jer sad nemam kad da novac Saljemu,
on mu odgovori: >Ne trudi se slati: kad posvr5ujes GNUSNIK
poslove, ja 6u s tobom do kuie.< ,
Gnusoba je nedostatak bfige za tijelo, koji
druge vrijeda, a gnusnik je, eto, ovaki neki dovjek:
Guba je na njemu i bijela ospa, a nokti su mu
crni, pa takav naokolo hoda. To su mu, veli, poro_
didne bolesti: ta od toga boluje oD, otac i djed
njegov, te nije lako u obitelj njihovu drugog koga
poturiti.
Naravno, i dirove ie po goljenima imati i
ozljede na prstima, i ne de ih izlijediti, nego ie
pustiti, da se po zlu dadu. Pod pazuhomje runjav
poput Zivotinje sve do bokova, a zubi su mu crni
i krnjavi, te je neugodani nemio.
K tomu i ovo: kad jede, usedese prstima; kad
prinosi Zrtvu, Stize nokte; kad govori s kime,
prska i bali, a kad pije, podriguje mu se.
U postelji spava uz Zenu svoju neopranih
t nogu.as
t U kupali5tu trlja se pokvarenim uljem pa
zaudara na nj.aa
Obuden je u debelu ko5ulju, a haljinu posve
tanku i punu mrlja, i takav na trg izide.as

3rj
39
 Kad mu mati izide k vradu, Sto po pticama
gata, on pohuli na bogove; a kad se drugi mole i
Lrtvu ljevanicu prin'ose, o'dbaci kondir svoj i
udari u smijeh, kao da je bogzna Sto udinio.
Sviri li frula, pljeska rukama samo on, zaiedno
pjevu5i i kara fruladicu, Sto je tako bruo prestala. I

Kad hoie ispljunuti, pljune preko stola i vino- ,1" n

ll
todi u lice.ao ' tt il

ili l DODIJALAC
il
ti Dodijavanje je, pojmovno uzev5i, takvo dru-
ti i,enje s ljudima, koje muku zadaje, ali ne nanosi
ti
tl
tl Stete, a dodij alac je, eto, ovaki neki dovjek:
It Ude k nekome, tko je upravo zaspao,i bud.iga,
tl
il da se razgovara s njime.
il
tl
It
Smjeraju li gosti da odjedre, zadrZ,avaih, L
$ kad drugi stignu, moli ih, da pridekaju, dok se
f pro5eta. r
Dojkinji uzme dijete s krila, Zvad,emu papu i
sam gfa hrani; tepa mu cmokajuii ga i zove ga
zloiom tatinom.
Jeduii pripovijeda, da je uzeo demeriku,pa ga
je odistilo gore i dolje, a Zud,u nedisti bila mu je
crnija nego juha na stolu.
Pred porodicom zapitat ie: >>Reci,majdice,
kako je to bilo onoga dana, kad si se porodajem
mudila i mene radala?r,Pa tad sdm za njuazodgo-
vura,,da je bilo ugodno i bolno i da to dvoje nije
lako dovjeku postiii jedno bez drugoga.
Kad je 'pozvanu goste, pripovij eda, da je u
njega bunar-voda studena i ba5dapuna mladoga
povria, a ima i kuhara, koji izvrsno umije gotoviti

4l
jela. Kuia mu je, veli, ptava gostionica,uvijek
pqru gostiju, a prijatelji su kao probu$enobure:
L rt"-,r im ugada, ali ih nikako ne moLe nasititi.
A kad on dasti, pokaZe gostima s\rogadanko-
liza, kaki je rnajstor. Kad hoie pak da ih kod
pijanke podstidena veselje,napomene'da je sve

1I
2l
ptiptu.tnlj"no,Sto ie goste zabaviti.'freba samo da
iailele, i momde 6e odmalr. dovesti od svodnika EASTOLJUEAC
fruladicu. ,rOna ie nam svirna sviriti, a mi iemo
veseli biti.< e astbljriblje udinit ie se kao nedostoina tei,nia

I
za d,aliu, a dastoljubacje, eto, ovaki neki dovjek:
Kad je pozvan na rudak, pobrine se, da se
svagda namjesti kraj samoga domaiina.
Zeledi da odreZesinu djedadkekovrdice, zaputi
sesnjimeuDelfe.a8
A pobrinut i,e se i za to, da mu rob, koji ga
prati, bude Crnac.
Kad ima da podmiri svotu od iedne tnine,ae
isplati ditav iznos u novo kovanom novcu.
Za Eavku,koju ru kuii drli, kupit ie ljestvicu
i nadiniti mjeden Stitii, s kojim ie davka po lje-
stvici skakutati.
Kad prinese za L,rtvu vola, pribije deonu koZu
s rogovima nasuprot kuinim vratima obavivSije
velikim vrvcarna, kako bi oni, koji ulaze, odmah
spazili, da je Zrtvovao vola.
Nakon svedanogaophoda, gdje je udestvovao
kao vitez, dade svu ostalu odoru momku, da je
kuii ponese,a sam prebaci civilni ogrtad i Setapo
trgu s ostrugama.
43
42
 Kad mu pogine malte5ko pseta5ce,podigne mu
spomenik i metne steiak s natpisom: >Mladica
s Malte.<
Posveti li u Asklepijevu hramu mjeden prst,50
disti ga dan na dan, kiti {a cvijeiem i omazuje
uljem.
Naravno i kao pritan ishodi od drugova svojih,
da on lzvijesti narod o uspjehu Zrtava.Tad stupi
na govornicu u divno ruho obuden i vijencem
ovjendan pa rede: >Ljudi Atenjani! Mi, pritani,
prinijeli smo Lfive Majci bogova. Lrtve su do-
stojne, Zrtve su povoljne. Odekujte dakle i vi naj-
bolje!< Kad to obznani, pode kuii i ispripovijedi
Leni,kako je danas imao neobidno sretan dan.
-14
22
NEOTMJENJAK
Neotmjenost je neki nedostatak dastoljublja,
koji se uklanja od nuZnih tro5kov&,5r& neotmje-
njak je, eto, ovaki neki dovjek:
Kad pobijedi s tragidkim korom,5zprineseDio-
nisu drvenu pantljiku i napi5e na nju crnilom
svoje ime.
Upisuje li narod u skup5tini dragovoljne pri-
nose,ustanei on i Suti ili umakne izktuga njihova.
Kad kier udaje, proda sve meso od Zrtvene
Llvotinje osim komada, koji pripadaju sveieni-
cima, a za posluguna svadbi uzme u najam-deljad,
koja se kod kurie hrani.
ZWovijeda li ladom,ssmeie poda-se na palubi
krmareve gubere, a svoje duva.
Kad je svedanost Muza, ne ie poslati dj ecu
svoju u Skolu, nego 6e kazati, da su bolna, samo
da ne moraju prinijeti svoj prinos.
'hranu,
Nabavi li na trgu nosi meso kuii sam,
a povrie vude u naboru haljine svoje.
Kad dadne oprati haljinu, ostaje kod kuie.sa
Saznali, da koji od prijatelja njegovih sakuplja
45
prinose, skrene s puta, dim ga izdaleka spazi,Bdje
dolazi, i uputi se stramputicom kuii.
Zeni svojoj, koja mu je miraz u kuiu donijela,
ne ie da nabavi sluZavku,hego joj najmi djevojie
sa Zenskoga trga, da je lprati, kad izvan kuie
izlazi.
Cipele nosi zakrpljene jednom zakrpom na
drugoj i veli, da se ni5ta ne razlikuju od roga.
Kad'ustane, sam popete kuiu i odisti krevete
od stjenica.
A kad hoie _dasjedne, izvrne kraj sebe izno-
Senu kabanicu, koju si sam nosi.66
23
HVALISA
Hvalisanje udinit ie se zacijelo kao neko
uobrai,avanjesoprednosti, kojih uistinu nema, a
hvali5aje, eto, ovaki neki dovjek:
Stojeii na molu pripovijeda strancima,da ima
golemoblago na moru, i tadno im razlaZe,kako je
ra5ireno pomorsko kamatno poslovanje i koliko
je vei on sam kod toga dobio i izgubio. I dok se
tu razmeie tolikim svotama, po5alje momde svoje
u banku, gdje mu leZi cigla jedna drahma.
I suputnika ie zaluditi na putu pridajuii rnu,
kako je s AleksandromsTna vojsku po6ao,kako
se s njime pazio i koliko je draguljima optodenih
da5akuii donio. A umjetnici su u Aziji, po nje-
govu dokazivanju, vje5tiji nego u Evropi. I sve
to on brblja, ma da nije nikada iz grada u svijet
krenuo.
Naklapa i to, da je od Antipatrassprimio vei
tri pisma, u kojima ga zove, neka dode u Make-
doniju. A nudili su rnu odande i izvoz drva, prost
od carine,ali on je to odbio, samo da ga nitko ne
bi mogao opadnuti. je valjalo o
"Makedoncima
tom dublje promi5ljati.<
47
 U vrijeme skuporie potro5io je, kala vi5e od
pet talenatasepotpomai,udi oskudne gradane, jer
on ne moie nigda reii: rrNe...Pa ako ba5 ,sjede
kraj njega ljudi, koji ga ne poznaju, zamoli je-
dnoga od njih, neka pobiljeZi brojke. I tad tadno
sradunavaprinose, i po tisuiu i po jednu drahmu,
i dodaje uza svaki,posve1'jerojatno,ime primaoca 24
pa izbije na koncu i deset talenata. Taj je iznos,
OHOLICA
uvjeravo.fr, on sam prinesao za dobrovoljna pot-
pomaganja. K tome, veli, ne pribraja opremanje
Oholost je neko preziranjesvih drugih osim
ratnih lada ni druge javne duZnosti,koje je izvr5io.
samoga se!e, a oholic a je, eto, ovaki neki 6s1'jek:
Izide i na va5ar, gdje se prodaju konji pleme-
Zeli li tko da hitno govori s njime, veli mu,
nite pasmine, i gradi se pred trgovcima, da je
da ie ga nati poslije rudka na Setnji.
voljan kupiti. I onamo zade, gdje leie tkanine, pa
Kad udini kome ljubav kaku, podsjei d EL, da
izaberc haljina do dva talenta,60a potom prigoyata
se uvijek opominje toga.
momku, Sto ga prati nemajuii uza se zlatnoga
Presuduje li kao obranidni sudac, izride pre-
novca.
sudu na ulici hodajuii medu strankama, koje mu
Stanuje u najamnoj kuii, ali svakome, tko to
povjere raspru svoju.
ne zna, pripovij eda, da ju je naslijedio od oca i
Kad je izabran za dinovnika, odbije sluZbu
da je namjerava prodati, jer mu je premalenaza
izjavljujuii pod zakletvom, da nema vremena
primanje gostiju.
za to.
Ne moZe se skloniti na to, da se kome pribliZi
prvi.
Nabavljade i zakupnike svoje kadar je pozvati,
da se nadu kod njega, kako dan svane.
Kad ulicom hoda, ne govori ni s kim, tko g^
sreta, a odi upire k zemlji. Drugda pak, kad mu
se svidi, visoko uzdii,e glavu.
Casti li prijatelje, ne sjedi s njirna za trpezont,
nego naredi jednome od deljadi svoje, da se brine
za njih.

4B Karakteri 49
 i

I
tI
I

Kad se kome u pohode sprema, Salje naprijed

glasnika s porukom, da je na putu k njemu.
Nikoga ne ie da pusti k sebi ni kad se trlja ni
kad se kupa niti kad jede.
I
Kad pravi s kime obradun, naredit 6e, dakako,
momku, da tazmakne kamedke, da sraduna svotu
i da je metne na radun onome.
t
,L
25
Priopi,uje li pismeno, ne piSe: >Udinit ie5 mi
ljubav<<, nego: >Hoiu da bude tako i tako<<,ili: STRASLJIVICA
,>Poslao sam ti dovjeka, da dobijem to i to<, p&
onda: >>Da nipo5to ne. bude drugadije<, i: ,Sto
Stra5ljivostbit 6e .rrutuko neko bojaZljivo
popu5tanje du5e, a stra5ljivica ie, eto, ovaki neki
brZe!<
dovjek:
Kad morem putuje, drZi svaki greben za gu-
" sarsku ladu, a d,im se voda malo zaljulja, vei
raspituje naokolo, ima li koji medu putnicima,
Sto nije posveien u misterije.6l Smotri li, da
krmar daje brodu drugi smjer, stane ga ispitivati,
vozi li po debelom moru i kakvo nasluiuje vri-
jeme, a potom obja5njava susjedu svome, da je
uznemiren zbog nekoga sna. Zamalo, za svaki
sludaj, svude sa sebe donju odjeiu i dade je
momku. Napokon zamoli, da ga iskrcaju na suho.
Kad je na vojni, pa kad pjesadija treba da
navali, zove drugove62 k sebi i nuka ih, da stanu
uz njega te najprije pomno promotre poloZaj, jer
je, veii, te3ko razabrati, jesuo8 li to doista ne-
prijatelji.
A kad duje bojnu viku i vidi ljude, gdje pa-
daju, saopii drugarima, da je u hitnji zaboravio
ponijeti mad. I otrdi pod Sator, pa otpraviv5i

50 5l
momka napolje i naredivSi rlu, da uhodi nepri-
jatelja, sakrije mad pod jastuk i dugo se ondje
zadr:zi praveii se, kao da ga traii.
Zapazi li gledaiudi iz Satora, gdje nose ranje.
nika, jednoga od prijatelja njegovih, potrdi ona-
mo, ohrabri ga, uhvati pod ruku i ponese s dru-
gima. Zatim ga njeguje, ispira rnu ranu, sjedi kraj
njega i s rane muhe tjera, ukratko: sve radije
iini nego da se bori s neprijateljem, A kad trubai
zatrubi na" juriS, povide sjedei,i jo5 uvijek pod
Satorom: do bijesa! Trubeii neprestano ne ie
"Idi
dati jadnom dovjeku da se u san zanese.(
Poprskan krvlju iz tude rane izide u susret
vojnicima, koji se vraia ju iz boja, pa kao da je
opasnost kaku preturio, pripovjedi im: rrJa sam
Jednoga od prijatelja svojih spasio.<<[ povede
k bolesniku i opiinare i plemenike svoje, neka
ga vide, i svakome od njih pripovjedi, da ga je
sam, na vlastitim rukama, u Sator donio.
52
26
OLIGARH
Oligarhijaca bit ie neka i,elja za vlaSiu, koja
teti na moi i na lidnu korist, ^ oligarh je, eto,
ovaki dovjek:
Kad narod vijei,a, koje ie gradane pridijeliti
'pomoinike
arhontu kao kod svedanoga ophoda,
ustane on i izjavi, da tim ljudima valja dati ne-
ogranidenu vlast.65 Prcdla7,u li drugi desetoricu,
veli: >>Dostaje jedan, ali taj valja da je dovjek.<
Od Homerovih je stihova upamtio samo ovaj:
Nije mnogdvldde dobro,
nek jedan bude gospodar,66
a od ostalih ne zna nijednoga.
A zna, dakako, da se sluZi i ovakim govorima:
,Treba da se nasamo sastanemo i stvorimo o toj
stvari odluku. Odijelimo se od svjetine i od trga.
Odsele se vi5e ne primajmo drZavnih sluZbi, da
nas ti ljudi ne moglu ubuduie ni vrijedati ni da-
stiti. Ili de oni napolje iz grada ili mi!<
Iz kuie izlazi tek oko podne u gizdavo nabra-
noj haljini, srednje o5i5ane kose i briZno njego-
vanih nokata i Sepiri se 'po Odejskoj ulici ovako
53
govoreii: Spijuna nije moguie opstati u
"Od
gradu.<< >rNa sudovima stra5no stradamo od
podmiienih porotnika.<<- >rDami je samo znati,
Sto upravo ho6e ti dana5nji politici!< >Svje-
tina je nezahvalnai uvijek je uz onoga, koji pu-
nom Sakom daje." Sramota mu je u narodnoj
skup5tini, kad sjedi kraj njega kaki izgladnieh
dronjo.
Zatim umuje dalje: ,rKad ie vei jednom biti
kraj opremanju ratnih lada i drugim javnim du-
Znostima,koje nas toliko upropa5iuju?( - ,rPro-
kleta demago5ka bagralr, Tesej je, kaie, prvi
skrivio gradu to zlo, jer je on ujedinio narod iz
dvanaest gradova u jedan i sru5io kraljestvo. Ali
je primio za to zaslulenu plaiu: njega su prvoga
ostrakizmom uklonili.
To i slidno iziavliuie pred strancima i, pred
gradanima, istomi5ljenicima i politidkim svojim
pristaSama.
54
27
POZNOUK
Pozno ueenje bit ie interesovanje za poslove,
koji ne prilide odmakloj dobi, ^ poznouk je, eto,
ovaki neki dovjek:
U Sezdesetoj godini udi naizust odlomke iz
pjesnidkih djela, a kad hoie da ih kod pijanke
deklamira, ostavi ga pamienje na cjedilu.
Od sina svoga udi se ekserciru: ,>Desnokren!
Lijevo kren! Natrag delomt<
O svetkovini l{eroj a nadmeie se s mladiiima
kod utrke baklj ama.
'
Kad je kad5to pozvan u hram Fleraklov na
Zttvu, skine, naravno, Zustro sa sebe haljinu i
Sdepabika za rogove,67da mu savije vrat pod noZ.
I u rvanju se ogleda polazef,i od rvali5ta do
rvaliSta.
U va5arskim teatrirna izduta tri do detiri
predstave trudeii se, da dobro upamti pjesme.
Posvei,uje li se u rnisterij e Sabazijeve, postara
s€, kako bi {a sveienik proglasio n ajljep5im.
I(ad' je zaljubljen u djevojku pa juriSa motka-
ma na vrata njezina, dobije batina od suparnika
s'voga, a potom se tuZe i tjeraju 'proces.
55
 Jezdi li na ladanje na tudem konju, vjeZba se
usput u kojekakvim jahadkim vjeStinama, padne
s konj a i razbije glavu.
U dru5tvu dekadistaos daje gozbu onima, koji
zajedno s njime unapreduju interese dru5tva.
Sa slugom svojim igra se >velikoga kipa.<,6ea
s uditeljem djedaka svojih nadmeie se u strije-
Ijanju iz luka i u bacanju koplja i nlrka ga, neka
udi od njega, kao da je i on u tom neki novajlija.
Kad se rve u kupali5tu, okreie straZnjicu amo
tamo, kako bi se pokazao kao dobro izvjelban
rvad.
Kad su Zene blizu, vjelba se u plesanju i sam
si pri tom ne5to fiiuka.
@
-$.
56
.,
{
28
KLEVETALO
Klevetanjeje skretanjedu5ena goru stranu
u govoru, a klevetalo je, eto, ovaki neki dovjek:
I(ad ga tko zapita, kakav je taj i taj, postupa
kao pisci genealogija: Podet iu najprije od roda
njegova. Otac mu se iznajprtje zva"a Sosija. U
vojsci postao je Sosistrat, a kad je upisan u opi,i-
nal'e, Sosidem.ToMajka je, dakako, od roda ple-
miikoga, ali Tradanka. Slatka se duSica zoye
Krinokoraka, a takve su, kaZu, u njezinoj domaji
plemenite. Sto se pak njega tide, slika je i prilika
takvih roditelja: nevaljalac i obje5enjak.
A bezazlenom nekom deljadetu reii ie: oJa
valjada znam takve stvari, koje ti braneii preda
rnnom zastranjujeS od istine.< I tad potanko iz-
vjestava: rrTe Zenske vuku k sebi prolaznike
s ulice. - To ti je kuia, gdje se lako noge diiu.
Nije to, Stono rijed, nikakva Sala; ta pare se kao
kuje po ulicama. - Ukratko: pomamne su za
mu5karcima. I same otvaraju vrata od dvo-
riSta.
Naravno, oo pomai,e, i kad drugi kleveiu, i
veli: >Toga riovjeka mrzim vi5e od svih drugih.
57
Ta vei sam mu je obraz odvratan, a nevaljan-
Stini njegovoj nema para. Evo dokaza: ?eni svo-
joj, koja mu je hiljade donijela u miraz, daje za
hranu, otkad mu je rodila dijete,?l samo tri ba-
krenjakaTz na dan i sili je da se u prbsincuTskupa
u hladnoj vodi.
Kad sjedi u dru5tvu, opadnut ie nekoga, koji
se ba5 udaljio, a kad jednom s time otpodne, De
moZe se uzdrtati, da i rodbinu njegovu ne izgrdi.
I na svoje ie prijatelje i rodpke reii svakojake
rdave rijedi, dapade i na mrtve.
Klevetanje naziva slobodnom rijedju, demo-
kracijom i nezavisno5tlu. I to od svega na svijetu
najradije dini.
5tt
29
LJUBITELJ NEVALJALACA
Ljubav k nevaljalcima je tei,nja za opadinotn,
a ljubitelj nevaljalaca je, eto, ovaki neki dovjek:
DruZi se s onima, koji su osudeni u civilnim
i dri,avnim parnicama, te dr1i, da 6e postati is-
kusniji i stra5niji, ako bude drugovao s njima.
Kad je govor o po5tenim ljudima, tvrdi, da
nitko po naravi ne biva po5ten i da su u tom svi
jednaki. Stovi5e:on ie i o5tro udariti na to, da
bi tko uopie mogao biti po5ten.
Za nevaljalca naprotiv kale, da je dovjek
slobodan od predrasuda,?apa dok u nekim stva-
rima ptiznaje, da je istina ono, Sto ljudi o njem
govore, pravi se kod drugih, kao da o tom ni5ta
ne zna, i veli, da je to dovjek vrlo darovit, dobar
prijatelj i vjeSt u svakom poslu. I Zivo se za nj
zauzima govoreii, da se jo5 nigda nije namjerio
na povzdanije deljade. A drii mu stranu i onda,
kad u skup5tini govori ili kad ie izveden na sud.
I sakupljene 6e smiono upozoriti, da ne treba
gledati na lice, nego na stvar. je dovjek<<,
"Taj
kaie, >pas duvir demokracije: on je Stiti od svih,
koji smjeraju da je povrijede. A mi, ako odba-
59
cimo takove ljude, naskoro vi5e ne i,emo imati
nikoga, tko ie htjeti da se pobrine za zajednidko
dobro..<
A voljan je da bude i pravni zastupnik koje-
kakovih dotepuha i branid na sudu u prljavim
stvarima, a kad sam sudi, uzima uvijek izjave
stranaka nagore. 30
LAKOMAC

Lakomstvo je grarnZenje za. sramnim do-

bitkom,75a lakomac je, eto, ovaki dovjek:
Kad dasti goste svoje, rle metne na std do-
voljno hljeba.
I novaca ie uzajmiti od stranca, koji mu se
u kuiu navrati.
"O Kad jelo dijeli, veli, da je pravo, da se djeliocu
I
l
dvostruko daje, i odmah udijeli sebi dva obroka.
t
Ima li u njega vina na prodaju, dade ga i pri-
jatelju svome razvodnjena.
U teatar ide sa sinovima svojima onda, kad
zakupnici slobodan ulaz daju.
Kad iz zemlje kreie sluZbenimposlorn, ostavi
putninu, koju je od drtave primio, kod kuie, pa
uzaima od drugih poslanika. Slugi svome nato-
vari veii prtljag negoli moie nositi, a. hrane mu
od svih najmanje daje. I svoj dio od poslanidkih
darova zailte pa sve to unovdi.
Kad se u kupali5tu ttlja, prekori momdiia:
,>Derane,kupio si pokvareno ulje!< I tad se trlja
tudim.
60 6l
 Skupi li se u njega dru5tvo na zajednidko da-
Nadu li mu sluge na putu par bakrenjaka,ne
Sienje, on uturi, naravno, u radun i sve sitnice,
2aca se da i on od toga zailte dio govoreii, da
je nadeno dobro zajednidko dobro. koje je od svoga davao, kao na pr., drva, leiu,
ocat, s6 i ulje za svjetiljku.
Kad dadne oprati haljinu, pozajmi u znanca Kad se Zeni koji od prijatelja njegovih ili
drugu i razvui,evraianje na vi5e dana, dok je onaj udaje kier, on otide neko vrijeme prije toga na
ne zai{te natrag. put, samo da ne mora poslati vjendani dar.
K tomu i ovo: deljadi svojoj mjeri bra5no sam U znanaca uzaima takve stvari, koje dovjek
F'idonovom mjetrom,76kojoj je dno gore obrnuto, ne ie ni natrag zaiskati niti odmah primiti, kad
i pazi, da na vrhu o5tro odsijede. mu se natrag daju.
Misli li prijatelj da kupi .Sto po svojoj i,elji,
on to nabavi ispod ruke i proda mu potom
s dobitkom.TT
Kad vra(.a dug od trideset mina, zadtLi, da-
kako, od toga detiri drahme.78
Ne idu li mu sinovi zbog bolesti nekoliko dana
u mjesecu u Skolu, odbija to razmjerno od Skola-
rine. U veljad,i ne Salje ih uopie na nauke, jer
tad mogu toboZe mnogo toga vidjeti,Tea uistinu
zato, da u5tedi Skolarinu.
Kad dobiva od roba daiu, i3te k tome i prida
za bakren novac,80a tako i onda, kad prima radun
od nadzfuatelja svoga.
easti Ii bratstvo, i5te za svoje robove hranu
iz zajednidkeblagajnice i tadno biljeZi, koliko je
ostalo od rudka napola potro5enih rotkivca, da
ih sluZitelji ne bi uzeli za"se.
Kad putuje u dru6tvu sa znancrma, uzme za
svoje posluge njihove robove, a svoga dade u
najam rz,vartkuie, ali najma ne prinosi u zaje-
dnidku blagajnicu.
63
62
 Tekst je ovdje nepotpun i pokvaren. Grije5ka bit ie vje-
rojatno u rijedimiasiin-1.9r,mjesto kojih ditam s Rildi-
gerom (o. c. str. 81.): tisoixEy* i prema tome prevodim.
S obzirom na rijedi nolrdu dayqxasTdunolyowa ucoriv ditam
ovdje s Herwerdenom -mjesJo--ngis rd rgiyatp! x-eyal,lfs
"1:
samo npos To Tpry@#d..Isp. i Navarre, o. c., stt. 42. i 43,
U Teofrastovo su doba sjedjeli gledaoci u kazali5tu na
kamenim klupama pe su zato nosili sa sobom jastuke.
imudnije su gradane, dakako, zamijenili i u tom poslu
robovi njihovi.
Velike ili gradske Dionisije slavile su se mjeseca elafebo-
lijona (oZuJak-travanj), t. j. u doba, kad su se vei stiSali
zimski vjetrovi.
T. j. kod Demetrrinih eleusinskih misterija, koje su se slavile
u Ateni od 75.-27, boedromijona (rujan-listopad).
Apaturije su jesenska porodidna svetkovina, kod koje su
atenski gradani upisivali djecu svoju u bratstva.
7 ri $ipo" ili ,i s'ipos (thymus) uplavo je neka vrst >majdine
duiice<, koju sholijast uza 253 stih Aristofanova Pluta
stavlja u rod lukaci.
I Stari su Grci obidno pili vino poinijeiano s vodom.
I To dini zato, da pokaZe strancu oitrc pasj e zube,
10 Mjesto nije posve jasno, pa je prijevod ude5en tako, da
je u drugom pitanju izostavljen subjekt 6 &.ytbu.MoZda bi
s obzirom na prvo pitanje ipak valjalo pisati s Pauwom
d iiyan, (: A tpnopos). Isp. Phil, Ges., str. 33.
t1 Crte. koje se u toj glavi dalje niZu, odaju odito neko taito
deljade, pa po tom slabo pristaju uz tip >Prijaznikc, koji
ide za tim, da u druZenju s ljudima bude ugodan bez
vlastite koristi. Po tom je vrlo vjerojatno, da drugi dio
te glave pripada na konac glave 21., koja govori o dasto-
ljublju, pa su ga tamo neki izdavadi i prevodioci i amje-
stili; na pr. od novijih O. Navarre. Ne ieleii remetiti
tradicionalni red ja sam donio gl. 5. onako, kako je i

67
 rukopisi donose, ali slrru je o5tro tastavio u dva dijela,
kako to iine Hoffmann i Riidiger.
l2 Upravo: oludilo.,, ali ovdje ludilo< (wronrl inoc.'-
"moralno
nity), kako su dobro opazili neki komentatori Teofrastovi.
13 T. j. xdgda.t,koji je iznajprije pripadao atiCkoj komediji,
ali su ga kasnije desto plesali i kod svedanih gozbi.
1t Ovdje odstupam od Irnmischeva teksta i prihvadam Wach.
smuthovu lekciju: zoi ngooc,t;relou{ytoa ir uatpaarudt Xog(i"
15 Prostim su ljudima sluiila usta kao novdinik, [sp. na pr.
Aristofan, Ose 791, Ptice 503, Eklez. 818.
16 Uiitelji gimnastike.
l1 Prazninu u tekstu dopunio sam prema Ri.idigeru' o. c.,
str. 19. i E3.
18 Aluzija na znamenitu parnicu izmedu Eshina i Ktesifonta,
koga je Demosten branio govorom >O vijencu< (330)" -
Povodedi se zL Hoffmannom, Na.varre-om i Rtidigerom
izostavio sam u prijevodu nejasne rijedi zai riv
Auodudpou.
I9 Upravo: >'da mu je jezik u mokrom(.
20 Ovdje odstupam od Immischeva teksta i ditam s Navar-
re-om : xai ,rliyecT i;" nai ,rtrdso'ix dyerc nagi roiEc cinel'vxaudri"
21 Rijed je o bojerima, Sto ih je vodio Kasandar, sin Anti-
patrov s maikedonskim regen-tom Poliperhom (319-309)"
Kralj bit ie po svoj prilici Filip Aridej.
22 Umjesto da pogosti rod i znance, kako je to bio obidaj
kod'priredivanja trtsv'a.
28 Tekst nije ovdje posve u redu. Prijevod ude5en je prema.
Riidigeru (o. c., str. ?5. i 84r) t. j. izostavljeno je pokvareno
x&!ccr, a rnjesto toga urnetnut je glagol Dnorugrrt ie se.<.
24 Mjesto je pokvareno. Prijevod udesen je prern:r Kayse-
royoj kon j ektu r i i n &t,ra g doxan eluat (n egnori). Isp. Phil. Ges.'
str. 85.
95 Upravo: rglyalxou, sitan bakren novac u vrijednosti otpri-
like 75 para.
s0 Mjesto Immischeva oblika naotvtarv prihvaiam ovdie, iz
drugih rulcopisa, lekciju nagu)uran'.
27 To mjesto uz& sv& objadnjovanja nije joi uvijek prevo
josno. Prijevod je udeien premB Riidigerovu shvtdanju,
o. c., str. 30. i 84,
2S Mjesto tnlreutcsditarn s Navarre-om dr6rea(c (ypdvoal.
* N,atpisi originala ne oznaduju nigda lica, nego s&rno svo.i-
stva karaktera. &lod,erni prevodioci, koliko je meni znono,
68
donose ipak ponajviSe u natpisu lica, pa sam tako dinio
i ja, gdjegod sam mogao. Kako 7g d,xaogosnema u naa
zgodne rije'di, pomi5ljao sam iznajprije, da opir{em natpis
riJedju >deljade< (Neuliudno deljade), ali sam kasnije na-
pustio taj natpis i zamijenio ga, drugim: >Uvijek u ne-
vrijemer,, koji dodu5e ne oznaiuje lice' ali vrlo dobro
pogada ono, 5to je Teofrast htio da nam u toj siidici
prikaZe. Isp. i slidicu 17.
Rijedi >od roda njegova< ne .nalaze se u tekstu, a dopu-
njene su jasnoie radi,
:|l T. j. s puta" Tako dopunjam, povodeii se za Hoffmannom
(o, c., str. 29.), lakunu iza dunr&pctos.
Mjesto je pokvar:eno i nejasno. Prijevod je ude5en prenu
Fossu. Isp. Phil. Ges., str. 1'12. i Riidiger, str. 36. i 85.
Tupoglavac daje odgovor, koji ne pristaje u situaciju, a
im.a na umu, po svoj prilici, novac ili Zito.
Mjesto 6rt oix &a ytaowo 6r6,iptua ditam s Phil. Ges., str.
ll7. tirt oix &a ye 6ior.ro tdoptuatu. Isp. i Hoffmann, str. 31.;
Riidiger' str. 37.
Mjesto pokvarene lekcije inqpaniiu i Immischeve konje-
kture Bttlygaou' (xaSt*.gos\ ditam s P. Dittrichom (Vox
Graeca I,5. bilj. 16.) inrygo',r,iuul, narnazuh, t. j. mekinjama.
trsp. Teokrit, II 28.
86 Lbvor (kao i mazanje mekinjama) odvraia po miSljenju
starih nesreiu.
37 Tradko-frigijsko boZanstvo, srodno Dionisu.
38 Isp. Mojs. I, 8, 18: Ja,kov uze kamen i utvrdi ga,z^ spo-
men i preli ga uljem.
39 Boginja daranja i noinih utvala.
40 Ovdje mnogo toga nije joS posve jasno, Sto >Praznovje-
rac< dini, pa tako ni kult Hermafrodita, koji se tu prvi
puta spominje.
tl Monskoj se vodi pripisivala moi odi5ianja. Isp. Homer,
Il.A313id.
{2 Ni tu nije sve pravo jasno. Bit ie da se radi o skitnicama,
koji se po raskr5iima poteZu i kradu jestiva odredena za
. boZicu Hekatu. Praznovjerac smatna se vei samim pogle-
dom na te ljude okaljanim
t3 Mjesto dttanlnroyros ditam s Wachsmuthom d.y0fi.rdmot-c.
Isp. Phil. Ges., str. 152.
t4 Mjesto nejasnoga_oblika oyt,_luTut ditam s Kuiperom (o. c.
str. 66.) oanp$cotar.
6E
* i-t Ovdje je slidna pojava kao u g1.5., t. j. crte, koje se dalje
niZun ne pristaju uz tip >Gnusnikc, nego ua tip >Prostak<
(gl. 11.). %eleti zadfi.ati i tu tradicijonalni red donio sam
i gl. 19. onako, kako je rukopisi donose, ali sam i nju o5tro
rastavio u dva dijela.
i6 Povodedi 6e za Kuiperom i Riidigerom interpungiram iza
participa pouL6peuos.
Ne prihvaiam Dielsovu konjektulu atto6, nego ostajem kod
rukopisne lekcije aiziis.
{8 Rijed je o dugoj kosi, koju su djedaci atenski nosili do
16, godine, a potom su je odrezali i prikazali kojem bo-
Zanstvu. dastoljubac vodi, dakako, u tu svrhu sina svoga
dak u Delfe.
4 9 Otpril,irke 1.200 dinara predratnih.
50 Iz zahvalnosti za kakvu izlijedenu. ranu na prstu.
5 1 Definicija je pokvarena. Prijevod je donijet po Navarre-
ovu tekstu. r opiina).
5 2 T. j. kao koreg. Ali koreg pjesnika dobitnika postavio bi
obidno spomen-plodu, u koju je bil'o urezano ime kore-
govo, pjesnikovo i arhontovo.
53 T. j. kao opremad, ratne latfe ili trijerarh,
a t
Da ne lnora nabaviti novu haljinu.
55 Mjesto jastuka, koji bi imao da nosi rob njegov, Isp. bilj.3.
5 6 ZnaEenje ngoo|'oxia- >ruobraZavanje<< izveo je Kuiper (o. c.
str. 115.) s obzirom na glagol xgoodontuu Euripidovoj Alke-
stidi 1091 i sa6uvao time na Stetu'Auberiusove konjekture
:tgoonoiqorslekciju, koju nam svi rukopisi sloZno donose.
DJ Mjesto rtrkopisne lekcije uerd.Et\&t,looz,iitarn y,et"Ale(du-
d:gol, (Auberius, Casaubonus).
58 Regent makedonski. t 319.
59 Oko 360.000 dinara predratnih.
60 Oko 145.000dinara predratnih.
6 1 Misle se Samotradke misterije. Tko bi se posvetio u njih,
smatrao se sigurnim, da ne ie postradati na lnoru.
62 Mjesto Immischeve konjekturenauras ditarn ovdje s llber-
glom rois tqpdras" Isp. Phil. Ges., str. 213,
63 Od dvije rukopisne lekcijendreaoi eion'(Imrnisch) irrircgdu
eiou, i2s,lyao sam posljednju.
'o)"ryagxia
64 ne znadi ovdje kao inade >oligarhidki ustav<<,
nego naklonost k njemu i k njegovim zlirn-stranama.
70
Smije5no je ovdje to, Sto oligarh i kod posye podredenih
sluZbi traZi neogranidenu vlast.
66 Homer 8204. Preveo T. Maretid.
67 Upravo: >digne bika<. Ali kako je to bilo, nije jo5 obja-
Snjeno. Neki misle, da ga je Sdepao za rogove i podigao
mu glevu.
Dru5tvo mlad.i,h ljudi, koje se moLda tako zvalo po to,m,
Sto se_sast-ajarlo
na svedanu glozbu svako,ga - desetoga u mje-
secu. Isp. Navarre, o.c. str.-94., bilj, 5.
Kakva je to bila igra, nije poznato. Navarre prevodi >Il
s' exerce aux poses plastiques<<,& to je usvoiio u svom
prijevodu i Kuiper.
Imenom Sosija .zvali su se niZi Slojevi i robovi. Kako je
ovdje Sosija mijenjao svoj socijalni poloZai, tako je udl-
lavgo prema njemu j -iry" svoje: kab vojnik prozvao se
-sosidem
Sosistrat (orgards, vojska), a kao opiinar (6fpos,
7l j. gtkad je po atidkom pr&vu postao miraz njegovim
f.
vlasniStvom.
72 Jedan je bakrenjak vrijedio 1/e obola, Otprilike 25 pata.
Upravo: >na Posidonov dano.
74 Nepotpuna redenica s iciu je izostavljena.
/i)
Definicija. je odito i -ovdje pokvarena; ii$p. bilj. 51. Mjeoto
negrcuala ditam s Cobetom I Navarre-ori enrilrpto.
78 Fidon, argivski vladalac (oko 750. pr. Kr.) nadinio je Pelo-
poneZanima mjere (isp. Herodot, VI 127). Te su mjere
upotrebljavali i Atenjani sve do Solona, lioji ih je refor-
mirao i znatno povisio (isp. Aristotel, Ustav atenski gl. 10.).
tl Mjesto je pokvareno. Tekst, koji je uzet u prijevod, ,
kombinacija je Vulgate i Vatikanskoga rukopisai d-nongi-'
ry& y t, g il,ot,- 0ono_tt'rosn gds r pdn ou rt. rit'ezohar,' elra itr tl.afiin,
dro66oSar. Isp. Hoffmann, o. c. str. 59.
78 T. j. od 36.000 dinara zadri,i kao rabat o6am dinara.
79 Od 11. do 13. antesterijona, t. j. koncem veljade,
svetko-
vala se.u Ateni proljetna svetliovina Antesterije, icod koje
su sudjelovala i djeca.
80 Rijed je o robu, koji stanuje sam za
se i radi z^nut nL
svoju rlkq, a. gospodaru plaia samo odredenu svotu (rizo-
yoq,i). .Rob je, dakako, donosio samo sitan novac, t. j.
bakrenjake, koje je lakomac rnorao mijenjati, pa z^to
traii procente.
71