Nrzivoniqiruhr

ET.TENBIHATUL.LATIFETI
ALEL.AKIDETIL.VASITI"E IBN-TETMITTE
SETHUL-ISLAM

Nlziv pnijwodl:
AKIDE
VASITI'SKE
KOMENTAR
SKRAÖENI
VASITIISKA AKIDA
Auron:
öerHul,lslnmtBN,TEJMIJJE SKRAEENIKOMENTAR

Komrrrln: SETHABDURRAHMANB-NAS]RSADI
SADI
B. NASIR
SrrHneounnnHMAN

Pnijevod:
EMSADPEZIÖ
 VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

Predgovor prevodioca

Hvala Allahu, dZelle Sanuhu, Koji nas je darovao

ovom savtöenom vjerom i uöinio muslimanima Nekaje
mir i spas Allahovom miljeniku Muhamrnedu.
sallallahu aleihi ve sellem, njegovoi öasnoj Porodici,
ashabima i svima koii slÜede put istine do Sudnjega
dana.
Velika mi je öast Sto sam. Allahovom, dzelle
öanuhu. voljom i dobrotom, hairli pdveo kraju prijevod
ovako vrijedne knjige koia i niie toliko obimna ali
veoma koncizno daje presiek kliuönih pitania u vezi
kojih su zalutali mnogi ljudi.
Prilikom prevodenja ajeta u vezi nekih Allahovih'
d:elle ianuhu, svojstava naiSao sam na izvjesne
poteiko6e. Naime, u ovome hairli poslu koristio sarn
prijevod Kur'ana od rahmetli Besima Korkuta koii ie
iste preveo u prenesenome znaöenju (alegorija), ali se u
pogledu spomenutih aieta nisam mogao osloniti na taj
prijevod tirn prüe öto nÜe u skladu ispravnog shvatania
isl. vjerovanja niti bi se Podudarao sa onim 6ta je
öejhul-islam Ibn-Teimiije, autor ovoga djela, htio njima
dokazati.
Noöen äeljom da Sto lakse ali i kvalitetnije
prevaziitem problem, u nekim saIn sluöaievima koristio
prijevod grupe prevodioca sakra6enog izdanja lbn-
Kesirovog tefsira ätampanog na bosanskome jeziku l
pored svega, dva-tri sam ajeta, uz konsultacÜu nekih
savremenih uöenjaka i medinskih studenata, morao
sam prevesu.
 VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
V E S I T I " I S r c E A K I D AS K R A C T N I K O M T N T A R

Ovom bih prilikom istakao neke studente koji su'

bilo sa jeziöke ili Seriiatske strane. dali svoie primjedbe
i sugestije, moleöi Sveviönjeg Allaha da ih obilno
nagradi.
I pored velikog uloienog truda u realizaciji ovoga
prevodilaökog poduhvata postoii mogucnost dä su se
ootkrale odretlene greöke u sarnorne prijevodu ili
"h.r.t.rrjr, teksta na arapskome jeziku Stoga 6emo
svaku vaöu realnu primjedbu ili sugestiju rado uvaziti a
sve kato bi sljededa izdanja bila öto kvalitetnija'
Predgovor komentatora
Hvala Allahu, dielle ianuhu, Koji posjeduje
uzvisena i savtöena svojstva, nema sudruga, uzviSen je
od svake manjakavosti i niko Mu sliöan nije Samo je
on dostojan da Mu se klanja Neka je spas i mir na
odabranika Muhammeda. satlallahu alejhi ve sellem,
njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ih slüede u
pogledu vjerovaJfrja,rijeöi, djela i moralnih vrÜednosti'
Poitovani öitaoci, pred vama je kratki komentar
^a djelo EL-Akidetul-vasitiije od öejhul-islama lbn-
Tejmijje. Ovo djelo. iako je sazeto, sadrZi temeuna
naöela vjerovanja (imana) u koja mora vjerovati svaki
musliman. I pored svoje iasno6e. djelo ie zahtiievalo
sliede6e:

1 . Objaönjenje nekih kur'anskih ajeta i hadisa, te

naöin na koji isti upuiuiu na odrettene
konstataclie.
2 . Pojaönjenje mettusobne povezanosti nekih
pitanja i navoilenje odrettenih dokaza na
jednome mjestu.
3 . Osvrt na neke koristi islamskog vjerovanja i
njegov uticaj na öovieka i njegovo ponaöanie
4 . Skretanje painje na bitne stvan.
 \!M!)143
vestrtlsr.qAKIDA sKRA't
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

Nadam se da 6u udovoljiti spomenutim zahtjevima

UVODAUTORA
mole6i Uzvisenog Allaha da ovaj trud upiöe u moia !
dobra djela, da me njime pribliäi Sebi i uöini ga "HvalaAllahu Koii ie poslaoPoslanikas uputom i
kodsnim i labkim za razumÜevanje. Alnin! a
vierom istinitom da bi ie uzdigao lznad svih viera'
dlugog
{ Ätlah ie dovogan sviedok. sviedoöim da nema
'uoEä'o"iln
I Äll"hu'J"dinog, Koii nema sudluga i
"vjZaoeimAale Muhammed, sallallahualeihive sellem'
Niegovlob i Poslanik."
* * * *

i
Seihul-islamlbn-Tejmiiie,Allah mu se smilovao
"Hvala
Drimio u Öestite, zapoÖeoje ovo djelo rijeÖima:
Ä.hrr..." H,r"la (halrnd) u iirem znaöenju obuhvata
Dohvalu Uzviöenog Allaha svim svojstvima savrsenstva
i znaöi da iste pripadaju samo Allahu lzme'fu ostalog'
zahvaliuiemo se Allahu na Niegovim nebrojenim
<to je
ftaqod-ar-ima.NaiveÖa od tih blagodatl ieste to
nosiao Muhammeda, sallallahu alejhi",ve sellem' kao
"...s uputom uputa u ovome
itrilo"a ".ri- svjetovima.
je rekao:
kontekstu znaöi korisno znanie, nakon öega"
"...i vierom istinitom", tj. vjerom dobra te: da bi je
vjera'
uzdigao...", tj. uzvisio iasnim dokazima iznad svih
"...a Allah je dovoljan Svjedok", tj Allah je
ve
dovoljan Sviedok da je Poslanik, sallallahu alejhi
je doöao'
setteÄ, istren i da je istina ono a öime
ogleda se kroz
Nieqovo, dielle sanuhu, sviedoöenje
je
N.jelove rijeöi, diela, pomod, [e pobjedi kojom
päöä.tio s.rogu poslanika, s jedne, te öudima
koji potvrduju
imudiizama) i jasnim dokazima,
je donio' s
istinitost njegova poslanstva i svega öto
druqe strane.
 --

VASITIJSKA AK]DA SKRAÖENI

KOMENIAR VESITILST,qAKIDA SKMCT\I KOMLNIAR

"Svjedoöim
da nema drugog boga osim Allaha GLAVAI
Jedinog, Koji nema sudruga tj. priznajem srcem i
tvrdim jezikom da niko osim Allaha, däelle ianuhu, ne
zasluiuje da mu se klanja, a to zbog toga ito je samo
On savröen. U UZVISENOCALLAHA
VJEROVANJE
Najveea swar kojom se iskazuje Allahovo
jedinstvo, kojom se priblizavamo Njemu jeste
poznavanje i primjena vjerovanja ispravnih PRVOPOGIAVUE
prethodnika, 6to je ujedno i temarika ove knjige. plod
ispravnoga vjerovanja jesu dobra djela iz öega nuzno
proizilazi da ona ne6e biti primljenog bez ispravnoga I POBJEDONOSNE
SPASENE
VJEROVANJE
vjerovanja.
"Svjedoöim
SKUPINE
da je Muhammed, sallallahu aleihi ve
sellem, Allalov rob i poslanik."
Ovaj je dio iehadeta usko je povezan 6a prvim dijelom i 1, vlerulemou Allaha,dtelle Sanuhu'meleke, knilge'
jedan bez drugog ne mogu. Musliman mora svjedoöiti poslanlke. proiivlienie nakon smrti, te u Allahovo
da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. bio najbolji i odreiteniedobrai zla."
najsavßeniji Allahov rob, te da je poslanica, koju je
donio, potpuna i savröena. Mora se vjerovati da se
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, uzdigao iznad Prva (aöka govori o ispravnome vjerovaniu' koje
ostalih ljudi po svome moralu i ophoatenjusa drugima. öovieka ötiti od propasti i svakoga zla. a donosi mu
je nasliedstvo
".ruio dob"o na obadva svjeta Ono
Svjedoöenje da je Muhammed, sallallahu alejhi ve
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem'
sellem, Allahov poslanik ne6e biri potpuno dok öovjek
Nieqovi !u izvori Kur'an i sunnet Na niemu su bili
ne povjeruje u svaku stvar o kojoj nas je izvijesrio
asfr;i. radiia-tlahuanhum, i oni koii su ih slijedili u
Poslanik, sallallalu alejhi ve sellem, te prihvati sve öta
dobru. Njimi je Allah obe6ao pobiedu Pobieda dolazi
je naredio a ostavi öta ie zabranio.
samo sljedbenicima ispravnog vjerovania pod uvjetom
da rade po njemu u svim porama Zivota'
Spomenutih sest stvari osnova ie naiega
vjerovanja. Kur'an i sunnet o njima govore na mnogim
mi."ti-ä, lito op6enito ili detaljno Primier za to iz

1l
l0
 VASITIJSKA AKIDA SKRAdENIKOMENTAR VASITIJSKA AKIDA KOMENTAR
SKRAÖENI

sunneta jeste poznati hadis u kom je Diibril upitao: ,'O DRUGOPOGLAVUE

Muhamrnede, izvjesti me o vjerovanju (imanu)?',1 Na
öta mu je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem,
odgovorio spomenuvöi ovih iest temelja vjere. Ovi su
temelji ujedno i tematika ovoga djela
VEZANAZA ALLAHOVA
IEMEUNA PRAVITA
SVOJSTVA

2. Vjeruiemou sve öimese Allah u Kur'anuopisaoi u

onoölmeGaie opisaoNiegovPoslanik,sallallahualeihl
ve sellem, bez lzmiene (tahlifa), niiekanla (tatlla)
(temsila).
zalaieniau kakvodu(tekllfa)i poreifenia

3. Za NieEavieruiemoda:
(':.jr A+":.1
;r;; "-uÄiJ

"Nlötaniie kao On,on sveöuielvidi." (Eö-sura,

11)

Ovo je poglavlje osnovni temelj vjerovanja

U njemu je autor spomenuo op6a pravila vezana
za vjerovanje u Altaha, dZelle öanuhu, koja imaju
za cilj ispravno shvatanje ajeta i hadisa koii se
odnose na ovaj temelj Islama, te uövlidenje
vjerovanja i öuvanje od zablude.
od opöih pravila iesle vjerovanie u sve ono
o öemu nas je izvjestio Allah, dielle 6anuhu. u
Kur'anu i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u
hadisima. Obavezaje svakoga muslimana da bez

' HadisjezabtljezioimanlvuslmusvoreSah,iu('lod
lbn-Ome.a.

t2 l3

VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
tahrifa, tatila. tekjifa i temsila vjeruje u takve
ajete i hadise.
Takotter se mora vjerovati u to da Allahovo,
dzelle Sanuhu, Biie (zat) nije sliöno bi6ima
stvorenja, Sto iziskuje da Njegova svojstva nisu
poput svojstva stvorenja.
Rnzliknizmrdurehnifni r,qrih
Tatl je nijekanje pravog znaöenja ajeta i
hadisa (Sedjatskih tekstova). Onaj ko öini tatil
zove se muattil.
Tahrif nakaradno r neosnovano
ie
tumaöenje Serijatskih tekstova. Onaj ko öini
tahrifzove se muhaftif,, doöim onaj ko ih pokuSa
materijalizovati ili uporediti sa osobinama
stvorenia ie mumessil lli muiebbih.
Ova su dva pojma ponekad usko povezana, na
prirnjer: nakaradno tumaöenje nekoga teksta uz
nüekanje njegovog pravoga znaöenja. Nekada je tatT
pdsutan bez tahrifa, kao sto je sluöaj sa onima koji
nijeöu Allahova. dzelle Sanuhu, svojstva, govore6i da se
dotiönim tekstom nije äeljelo re6i ono na 3ta upu6uje
njegovo spoljaönje znaöenje ali tome tekstu ne daju
drugo znaöenje. Ova skupina sebe naziva mufevvide
(oni koji znanje o tim tekstovima prepustaju Allahu).
Da stvai uöine jos nejasnijim tvrde da je to bio pravac
ispravnih prethodnika (selefa). Pripisati to seletu, oöita
je greöka. Dobri su prethodnici vjerovali da tekstovi
koji govore o Allahovim, däelle ianuhu, svojstvima
imaju znaöenje, ono u öemu su bili suzdrzani jeste
I4
VASITIJSKA AKIDA KOMENTAR
SKRAÖENI
njihova kakvoöa (Lejfijje). Ovo se jasno vidi iz njihovih
rijeöi. Naime, imam Malik, upitan u vezi znaöenja ajeta:
"Milostivi. iznad Aria se uzvisio" (Ta-ha. 5). odgovorio
je: "Uzdignuöe ie poznato, njegova je kakvoca
nepoznata. vjerovanie u isto je obavezno a pitanje o
tome je novotarija."z Pored imama Malika ovo su izrekli
i drugi uöenjaci.
Razlikniztrrdu rckiifAi rcMsilA
Zeklf je odredivanje Allahovim, dielle öanuhu.
svojstvima kakvoie i pokuöaj pronicanja u sustinu toga.
"Ni6ta nije kao On. ",
Allahove, dzelle öanuhu, rijeöi:
negirqju da je Njemu neko sliöan ili ravan, tj. negiraJu
"
tegifi temslt, doöim: ..on sve öuje i sve vidi" i sliöni
ajeti pobijaju tatil i tahrif Otuda pravi vjernik.
monoteista. vjeruje da Allah, dielle öanuhu, posieduje
svojstva na naöin kako to Njemu dolikuie. Muatille
nijeöu neka ili sva Allahova. dzelte Sanuhu, svoistva, a
müiebbihe i mumessile ih potvrduju porede6i ih sa
svojstvima stvorenja-
Svaki govor gubi svoj smisao i jaöinu znaöenja iz
tri razloga: zbog slabog poznavanja stvari o kojoi se
govod ili slabe rjeöitosti ili neiskrenosti a kur'anski
ajeti i Resulullahovi, sallallahu alejhi ve sellem, hadisi
potpuno su öisti od spomenutih stvari. Staviöe, odiöu
jasno6om i velikom preciznoÄdu.Uzviöeni kaZe:"A öije
su rijeöi od Allahovih istinitije?!"(En-Nis a, 87 i 1Z2l
'Ovoie p.eoarie ZaoiLezil
vie.odoslollo. u Elulususlt 4' i
cugaZehebi
'42..tbJ Nuairu Er.Hit:eu aletd|ehniie
DaimiJE/-Red./
6/325.326. slt 55
BeihekiuElEsrnauves-slfal, inekldrugi.
str.408,
l5
 VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

"Oni ti ne6e nijedan prigovor navesti a da ti Mi

6. Ne öinimo ttha& u pogledu Allahovlh imena niti
nedemo odgovor i najljepöe obja6njenje dati." kur'anskihaieta.
(El-Furkan,33) 7. Ne polstovieduiemoNlegoveosobinesa osoblnama
Takotter, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na sworenia
najljepöi naöin i iz velike sarnilosti savjetovao je svoj sudrugaI niko
8. On,dielle öanuhu,nemaimeniaka,
ummet. Da li je moguöe da u govoru najznaniieg, Mu lavan nüe.
najiskrenüeg i naj4eöitijeg öovjeka, koji je, na najljepsi
naöin, savjetovao - bude slabost ili nedostak?! 3 öinlenje
i/hadau pogledu
Allahovlh, se u
imenaogleda
dzelleSanuhu'
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. nije grijeiio u sliedeöem:
dostavljanju vjerskih istina. Sve ovo nam, opet. govori
da Allahove, dielle ianuhu, rijeöi i hadisi Njegovog 1. NiFkaniu rekoqimenali svojslva. leologailo dola'roiTeizskJjeOvoaine
dicnm,lereki drug'.Obaveza je vjerovatiu Allahova lijepa'nena i onostoona
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. vode ka Negiranje toga jezabluda.
izlskuju.
istinskome znanju i ubledenju, a Allah je Taj Koii 2.ZaAllahova, dielleSanlhu, svojsfua lvdiUdasusliöna svojslvima stvorenja'
upu6uje na Pravi put. ötoöinemuöebbihe. Ieibihie,lakoder, zabluda Serijatskilekstovi neupueuju
natesbth, naprotiv,pobijaju ga.
Ovo se odnosi na sve segmente vjere a posebno 3.Nazivati Svevisnjeg Allaha imenima kojima se0n nijenazvao Pimjerza ovo
na ovo poglavlje, prvi i najvaäniji temelj Islama. U imenom "olac" koje su mu nadjenuli kßÖani ili
iestenazvati Uzvisenog
tome 6e kontekstu autor navesti rijeöi Uzvisenog: ;'praiskonskiöinloc"kakosuGanazvali lilozofi L,lorase znali da su Allahova,
"Veliöanswen je Gospodar tvoj, Dostojanstveni, i d:elleSanlhu.menaodredena Ku/anom i sunnelom otudaie Njegovo
daleko od onoga kako Ga predstavljaju oni! I neka je lazivarje imenima kojira sebe niF nazvao i/had
4.Daseiz Niegovih, izvedu imena boianstava. Pdmjer zaovojeslepostupal(
mir poslaricima. I hvaljen neka je Allah, Gospodar imena El-Aziz, izveliimeUzza, odimena El-
mnogobolaca kojisuizNjegovog
svjetova." (Es-Satrat.180-182) rhh Lat,telhnadienuli kipovima. Dasuimena svojihklpova izveliizAllahovih'
d:elleSanuhu imena, miiljenje je kojezastupaju nekikomenlatori Ku/ana
(mufessirl). imalijepa imena: " .a
[,loaseznatidasamo Allah, d:elleSanuhu,
AllahimanajljepSa imena iviGazovitenjimal" (El"Ea€l180)
"Allahje,drugogbogaosimNjega najljepsa imena " (Taha'
nema, i on ima
4, Neniieöemoonoöimeie sebeopisao. 8)
"bn imanajljepsa imena. Njegahvaleoni nanebesirna i nazemlii"(El-
HaSr24)
aietei hadisekoji o tomegovore.
5. Nelskrlvuuiemo /lradje nekada Sirka nekada kufr,shodno u kojuodprelhodnih vrstaspada
je o ovome
Detaljnije govorio lbn-Kaiiim u Eedaiulfevaid! 1i169170, i Sejhlbn-
Useimin u ElKavaidulmusla, slr.49-50.
 SKXAÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA sKRALF\l KoMbNTAR
VASITIJSKAAKIDA

od koiegne odstupaiu'
15, Ovoie put Ehluesunneta
9. O Sebl zna viöe nego stvorenia, Niegov ie govor
taöan i iskren, * * * *
" jer On, dzelle
Autorove rijeöi u 8- taöki:
10. Poslanici kole je postao iskrenl su i pouzdaniza öanuhu, nema imenjaka...", znaöe da Mu niko nije
razliku od onih koii o Niemugovoreono ato ne znaju. ravan niti ima Njegova imena i svojstva Ako neko nosi
jedno od Allahovih imena to ne znaöi da posjeduje i
suötinu tog imena
11, Zato le tekao: '... (nema) ",
Riiedima: sudruga. autor je Zelioreii
da je svako stvorenje koiem se, bilo iz ljubavi ili straha'
uöini ibadet, uöinjeno Allahovim sudrugom, ier mu se
(;;,'tut dalo pravo koje pripada samo Allahu. dielle sanuhu
"veliöanstven
ie Gospodar i daleko
tvoj Dostoianstveni, Primjer za to je oboiavanje mrtvih; ljudi od njih traZe
od onogakakoGa oni predstavUaiu!
| mir poslanlcimai pomo6. u njihovo ime ispunjavaju zaviete, zakliniu se
je
hvalienneka Allah Gospodarsvietova." (Eesaffat' njima... fo o tome Zeli vi6e informacÜa neka vidi
180-182) opaske Ibn-Menia na VasitÜsku akidu' s1'r,26 , 27 '
"AUai. dzelle öanuhu. govore6i o
Taökom 13:
je
Svojim svojstvima...oni od niega ne odstupaju" autor
12. U aietu UzviSenlnegiraopis koilm su Ga opisali ukazao na pravilo vezano za shvatanje vjerovania u
neplijatelii poslanlka,te donosiselam na niih zbog Uzvisenoga Allaha, ali i to kako ispravno vjerovati u
lspravnostionogau 6ta Pozivaiu. Njegova lijepa imena i savriena svojstva Osnova toga
jesu dvije stvari:

13.Allah,dielle öanuhu,govoredio svolim svolstvima' 1. Negiranje svega öto oponire Allahovom. dzelle
savröenstvu. kao manjkavosti'
negiraoje ono öto Mu ne priliöl a potvrdiosuprotno Sanuhu,
nedostatci i sl. U ovo ulazi negiranje sudruga,
tome.
toga da postoji neko Njemu sliöan, te da nikome
ne pripada neko Njegovo pravo Negaciiom
14. To le Pravi put, put poslanika, iskrenlh, Sehida i nesavrienstva potvttuje se Allahovo, dzelle
doblih ljudi, koie je Mllostivi obdario Svoiim öanuhu, savrÄenstvo. Na primier' negacijom da
blagodatima. Allah. d;elle ianuhu. ima sudruga, da Ga ne
obuzima drijemeä nili san, l,e da nikada nece

t8
 VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KOMENT
VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

umrijeti, ustvari tvrdimo da je Jedan, Jedini i da TRECEPOCLAVUE

je Njegov äivot savrsen.
2. Potvrdi koja obuhvata dvije stvari, i to:
- potvrdu op6ih svojstava kao slave. hvale,
savraenslva, Ponosa i sl.
- potvrdu detaljnih kao znania, mo6i, mudrosti.
milosti i ostalih A.llahovih, dielle Sanuhu,
svojstava.
Ehlus-sunnet vjeruje da Allah. dielle ianuhu, ima
svojstva savrsenstva klonedi se tatila, tah fa, tekiifa i
temsi,aa. Sljedbenike ovoga puta Alah, dZelle Sanuhu,
obasuo je Svojim blagodatima. Njegovim se sljealeniem
dolazi do ubijedenja i visokog stupnja morala. Svalo ko
bjezi od staze ispravnih pretiodnika krivo 6e vjerovati i
svoju duöu ne6e okititi lijepim moralom.
VJEROVANJE
U ALTAHOVA KOJII\4A
SVOJSTVA SE
OPISAOU KUR'ANU
16. U surl lhlas, koja vrUedl kao treölna Kur'ana,
lJzviöenlkaie:
("J i,ü d;s;'g, i; p, + ärIilr äjrr-l .rI e i)
17. "Reci;'Or ie Alläh- jedantAllahie Es.Samed! Nije
rodioi roalennle, Iniko Mu ravannilel"(lhlas,1-4)
U vjerodostojnim predanjima stoji da sura lhlas
vrüedi kao tre6ina Kur'ana." Uöenjaci kaäu da Kur'an
sadrzi mnogobrojne nauke, a one se, opet, svode na tri,
i to:
1. Nauka koja prouöava pravo /t*,r; ona obuhvata
obredoslovlja (ibadete), i mea[usobne odnose
(muamelate).
2. Nauka o onome svijetu, te dobrim i loöim
djelima.
3. Nauka o Allahovoj, dielle Sanuhu, jednoöi i
obavezi Njegove. dielle Sanuhu, spoznaje i vjere
u Njega. Ovo je najvaänija i najöasnija nauka.
Cijela sura Ihlas govori o temeljima i osnovama

! äbiljeiiogaje Bul'arija
(5013)od
Ebu-Serda (812)odEbu-Hulej€
a ltiuslim

2l
 VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR
vns rtlsre erton KoMt\fAR
sl(-RÄlENl

"On je Allah - jedan" 18.u najznaöajniiem aietukaie:

kur'anskome
revhida.s Rijeöi Uzviöenog:
znaöe da je jedinstven u uzvi5enosti' slavi'
veliöini, lj;poti i savröenstvu. To ie znaöenie
Dotvrdio r;kavöi:
"AIah je Es-Samed" tj Lr6lrüJ;ud1r, lrLliLl;;ir *lr ;lt alI aIr)
.,: ,:
veliöanstveni Gospodar Kojem pripada svo ) r 2{il' L"J i{$,' 'J+ l, i.]+ 4r+ , ,-
savröenstvo. savröena hvala, veliöina. znanJe' i
blagost... Savrsen je u svim Svojim svoistvima
)r ;r"J!rr c,lr[.1J]t--rs cir ;Li ! i) "L ,i :'e.+ J4
JeÄo od znaöenja Allahovoga imena Es-Samed (err':ri#r ;j LilL ;:'i'
ieste Onaj prema Kome su sva stvorenla 19. "AllahJe- nemabogaosimNiega- Zivl I Vieönl!Ne
upravliena, da je On njihov cilj, te se Njemu obuzimaGanl driiemeini santNiegovole ono 5tole na
obr."ui,j ,. sve svoie potrebe i brige Potwda
je nebesimai ono ato ie na Zemlji!Ko se moie predNiim
Allahove jednoce imenom El-Ehad i toga da
zauzimaliza nekoga bez dopuSteniaNlegova?!On zna
On Es-Samed jeste potvrativanje svih Njegovih
je 5taie bilo i priienllh i 6ta6e bitl posliieniih' a od onoga
lijepih imena i savröenih svojstava Ovo
5to On zna drugi znalusamo onollko koliko on iell'
t rZ.tiii Oio tevhida koii.ie izraäen kroz potvrdu'
NiegovKurslobuhvatainebesa iZemliu i Nlemune
Druqi dio sure Ihlas izraiava negaciiu Njegovog'
d;iadl oddavanie njihovo. on Je Uzvisenl'
aäeüe Sanuhu. rodenja, toga da ima sauiesnika i (El.Bekala, 255)
Veliöanstveni."
da Mu je neko ravan ili sliöan. Onda kada öovjek
istinski ispuni ono ito iziskuje ova kratka sura'
te se obrati Allahu, dzelle Sanuhu' svome 20. otuda, ko oval aiet plouöl uveöeröuvat de ga
jedinome zastitniku, i kada to pretoöi u djelo'
melekI öettanmuse nedeprlbtiiitido svanuöa.6
tada ova sura, s punim pravom. vrijedi koliko
tre6ina Kur'ana. Autor je nakon sure Ihlas naveo aiet koji saddi
savröena Allahova svojstva Naime, Uzviöeni, dielle

6Ovoje diohadisa kojegaje prekoEbu"Hurejre,zabiljeiioBuhai(3275), au

5 Seihuljdam hadiso vijednosti
komentirajuöi
lbn-Tejmijje, surelhlas'kaze: plemeniti "Allahov
pripovijeda: Poslanlk' sallallahu alejhi
ve
komovai a;h;b
'tlaiorikladni,e ovoqa
obiaSnienre jeste
hadisa da KJ/an govorio ü nalkei lo: sellen.oovierio n e naöuvalpramazTekalPoöeo je dolaziti
nepozna
"i"i[uäniufe*iir, ilrörr,i' praw Ovä sura rao niedra u KujanJgovo'i öoviekI LzimalinraruUnvato sanqai zaprielio daÖugaodvest: Poslanku'
.'"ro o iuorstu.'juro.'uogai roo
Njegovoljeo {leje na LaiaaöinvdJedrakao vesellem, na6tamijeuzvraliociliranjem hadisa:
Kada odesu
sallälbhualeihi
trec1aKu/ana)." Govor moze b iodgolrogaliobaveitajrog karalEra.Prvole postelu do svanuca
proiöi aßtu!'kutsi, öele öuvalinelek a Seilanti seneöe
izreöeno u v:dLnaredbii Tablana a drl-goL' viduvlles!o Slvorlrellu ll o 'adiEl.al'u
arhu. spomenJo sluöaj Res,llullahü'
nena i orjbri;li;EbL.Hureiß, 'taiov ir.e isfin|]'eftao'Vidi
ftuoi"nit". "or"*ot rclvana viesLseo Stvolelju L'öu\jegov'h callallanualeihrve sellem,na 3laie rek€o: ie
suoi.-fa"a.öpütip J Dzevabiehil' ni vel'nan' str' 97 r Detu learudir-äl/i odlbn-HadZera
3/396,
Iaolikut'talü(.
ve;-nakl,11272.

22
 VaStttlSf-q aruOe KoMENTAR
sKRÄaLNl
VASITIJSKAAK]DA SKRAÖENIKOMENTAR

je o veliöini
Nakon qovora o zauzimaniu govorio
öa'nuhu, obavjeötava ljude da samo On zasluzuie da "... On zna 6ta je bilo i prije njih i
Svoqa znania-rekavii:
bude oboäavan. zatim govori da ie Zivi' iz öega
6ta 7e fiti postije njih..." tj Njegovo znanie obuhvala
proizilazi savr;enstvo Njegove snage, moöi, znania, je
proilosr i L,-ratrettoi. i ne postoji ne6to da Mu
mudrosti, milosti i ostalih svojstava. Nakon toga kaze On
skriveno. Stvoren;a ne Tnaju osim ono o öemu ih ie
da je El-Kajjum, ti. da egzistira neovisno od stvorenja, pouöio'
obavijestio preko poslanika ili ih tome
re da je sve zivo i nezivo stvorio i l-o na savrien naöin, "Njegov Kuisii obuhvata
odredio opskrbu i dao sve öto ie potrebno za Zivot' Riieöima Uzviöenog:
na
Allahovo ime El-Kaijum obuhvata Niegova svojstva nebesa"i Zem5u. .", neki uöenjaci dräe da se nisli
filüje.7 Or.rÄa su imena El-Haij i El-Kaijum Lö " ,, .r.ri " ii- postoje i drugo tumaöenjelo'
ime, kojim kada se zamoli uslisa "... " tj nije
najuzviöenije Allahovo i Njemu ne dojadi odrZavanje njihovo
molbu.s Ovo zbog toga öto ime El-Hajj upucuje na Mu teöko i rr","*u"u ga odrzavanje i öuvanje svih
svojstva zatäjd, a El-Kaijum na svojstva filiiie. Stavüe, svietova, öto je dokaz Njegove savröene modi
i snage'
sva NJegovasvoisl-vapolaze od ovih imcna. Ovaj ajet ukäzuje na veliku Allahovu. dzelle öanuhu'
je stvorio
Jedan od mnogobrojnih dokaza Niegovog btaädät prema stvorenjimd otuda ito
öuva
savröenog äivota. njegove vjeönosti jeste to sto Ga ne n.U"es., Z"-ti,t, ono ato je izmedu njih te Sto sve
od nestanka i propasti. Takoder je postavio odrettene
obuzima san niti drijemei. Nakon toga ie spomenuo da
u
salno Njemu pripada apsolutna vlast. Uzviöeni dalje zakone i dao da se desevaju odredene promjene
govori da se pred Njim niko ne moze zauzimati (sefat) kojima je velika korist za stvorenJa'
za nekoga osim ako On dopusti i sa öijim je
zauzimanjem zadovoljan.
10lbn'Abbas, anhu,
radijallahu je:"Kursij
rekao je mjesto dvaju njegovu
stopala'
U ovu je vrstu zauzimanja obaveza je vierovati, a je
Ovo predanje
*iti", .ilo." tiZ" *.i.liti niliprocjeniti' zabiljeiio Ebu-
lbn
negirati se mora ona koju su praktikovali mnogobosci Ä"itil äi"ruLl*s to,r,lboufla;b Ahnedu Es-sunneü Darimi (408J uE
-niÄi"tit-r"*i
st.li-74, lbn-Huzejne u E|'Ielhrdu str' 10710B TaberiL
kada su se zauzimali kod drugih boianstava ito Allah, (36)
Es-Sifai'r'
dzelle Sanuhu, nije dopustio. Ovakvima ne6e koristiti ."ä. f"-f.'. rsigZf,f..r"ri',) a'K;biu l122o4)Darckutniu
iiä; . te6tt+il " H'Musle,treku 2/282 svi preko A'nrara a
Duhn'ja on od
'si;aä
niöije zauzimanie na Sudnjeme danu o öiruq" od rbn-Abbasa oval ie lanac prenosioca doDar (hasen)
amrr Duhen, imaoie zadovoliavalJce pamcenje {saduK)laro sql u Er_
"Prenosoci su
irti,ou. .fr. qOO. H;ßerei u Mudineuz'zevaidu 6/323 turdi:
'
rslose plerosi oo Ebu_rvusaa E5adja
7 Svojstva je ovihsvojstava i ""ä"r-i"Or"i" pouzdani' Sr.oro "
filijjejesu svojstvaradnjlRezuliat stvaranje
annu,
i"a-iürta'iu
i'xrr.ii
,e "jestodva1usLopala skrip;oooLlsedlaZadrje je
uoravlianie. ä"ärn.",o'ii"zioru"Ei,"sejoeu Finrsu'tooli zet'ebi u El'utuwu ll2a) !
s Hadis
ie preko Ebu-Umarne, anhu,
radijallahu zabileiiobn-Mad:e,(3856),
i p@danja isppvan poAlbaniu'
je Takvm ga je i
okarakteisao Albaniu Es' lltac"iom]tirni,,.rrna"ptenosihca ovoga ie
Hakim,
1/506, i on vjerodosloian. l"t" .r"li , iluhtesarululuwu. Uidi Tahkikukitabil'aß1/308'od dr'
(146).Vidi
Sahiha Et-Tevdihulka,lle sir.46
es-Sat/e, HalifeTemirnija
, Svojstva priBiÖu'poput vidaidr'
sluha, i,luhammeda
zalijjejesu kojasuuvijek
svoislva
25
 V-ASITIJSKA A K IDA I KOMF\TAR
SKNACLN
VASITIJSKAAKJDA KOMENTAR
SKRACENI

"on je Uzviöeni..." tj. u svakome pogledu. U ovo

ALLAHOVASVOJSTVA
prvenstveno spada uzviienost Njegova Biöa, jer je
iznad svih stvorenja - iznad ArSa - a potom uzvisenost
i savrienost svojstava. Nakon ovoga, zavriavajuci ajet.
za Sebe kaie da je Veliöanstveni, tj. da Mu pripada sva
ZIVOTA
SVOJSTVO
veliöina i savr6enstvo. Samo je On, dzelle Sanuhu, ( L; I ,:ir :rl "r" is;J
zaslu;an da ca veliöaju poslaoici, meleki, ljudi... Nakon
ovoga postaje jasno zbog öega je ovaj ajet najvrijedniji 21. "...I oslonlse na ZlvogaKoilne umlre"
i najznaöajniji u easnome Kur'anu i öto je Stit od zla
(El-Furkan,58)
iejtanskoga, ali i svakoga zla op6enito.

ZNANJA
SVOJSryO

t-c '; ,'fl ;, U':r.''r .l^üllr ->Xlr iill rn)

I
22."o\ie Prvi(El"Ewel)iPosljednJl(El-Ahh)'Ez-zahir
El-Batln'i on svezna"'(El-Hadid'3)
(,'r
,ru, 9r:. -r,l)
23. "..,on ie rekao:'Kazaoml ie onal Kolisveznai kom
nlje skrivenoniöta."'(Et-Tahrim'3)

; ; t, ,1.1J1; J; tr k! t-pj ur J;J)r !F3e+ u

s
24. "Onznaöta u zemliuulazli öta iz nie lzlazii'ta se
ieUa spuötai ;ta se premaniemudiie"' (El-Hadid' 4)
* * * *

"On je Prvi i Posljednji'

Rijeöi Uzviöenog A.tlaha:
protumaöio ie
ßz-zahit i El-Batin; i on sve zna"'

21
 VASITIJSKAAKIDA SKRÄÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

AIIahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekavii:

"Ti si Prvi i niöta nije bilo prije Tebe, Ti si Zadnji i niöta
(;-y-;l,jiulr;u,)
neöe biti poslije Tebe, Ti si Ez-Zahir i nema nista iznad 26."1nüedna;ena ne zaneseniti lodl, osims NJegovlm
Tebe, Ti si El-Batin i nema prep.eke izmeatu Tebe i znanlem."(Fatlr'11)
Tvojih stvorenja.""
('L.r'.; 5 iÜ 'Äir' J ,)
Hadis upu6uje na Njegovo savröenstvo korn nema
kraja te govod o Njegovoj sveobuhvatnosti u svakome 27. "Nek znate da je Allah kadal sve i da Allah znanlem
pogledu. Naime, imena El-Ewel i El-Ahir upu6uju na SvoJlmsve obuhvata."(Et-Talak'12)
Njegovu vremensku, a Ez-Zahir i El-Batin na prostornu
sveobuhvatnost.
Zatim je obznanio da njegovo znanje obuhvata
SNACE
SVOJSTVO
sve, kako u proölosti tako sadaönjosti i budu6nosti.
Kako viSlji tako i niZi. te vidljivi i nevidljivi svüet.
Njemu ni6ta nije skriveno, öak ni zrno goruöice u zemlji (;''::'l;;1r ,! 6r'1'rl,i il.il -Lr)
ili na nebu.
28. "Opskrbudale iedlno Allah,Modni i Jakl!"
(Ez-Zariiat58)

ü .r u:b. $ tr vjr,.l J r,iJt eU l'.,r'r) SVOJSryO IVIDA

SLUHA
J Il j-r.rL ), r'b) , t JA )t r!.i! J G l, qrl4 ): i!)
(ar$-.lrs
(;-p '''e'j''lr:
25. "U Njegasu kljuöevisvih talnl,samoih Onzna,lon --l 1-r ;i )
Jedlnlzna ata le na kopnui ata ie u molu,i niiedanlist 29. "Nikoniie kaoOn!Onsveöuleisve vldl."(E+sura'
ne opadne,a da On za njegane zna;inema zma u 11)
tminama Zemlje niti iöega svieieg niti iöega suhog,
niöeEa5to nüeu jasnoiKniizi."(El"Enam, 59)
(i>-"i L:"; is iil ;t ....,'+!,,r-.:l i1)
11Diohadisa
30. "Uistlnuie divanAllahovsaviet! - A Allah doista sve
kojegje prekoEbu-Hurejrc, radijalahu
anhu,zablljezio
imam öule I vldl." (En-Nlsa'58)
(271
lt4uslirn 3).Vidifeydfiulkafiei-Saflje.
stJ. 46.

28 29
 -T

VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

36. ".,. Koji te vldl kada ustane!, da sa ostalima molltvu

1& i:r,.jrr 3 .s;, r-.=-r;,r.ui"L- o1 ,lJ!.1' cl d obaviö."
(;= i*- ii:r;1uir',r-. (E5-5uara,218,219)
31. "Allahle öuo riieöi one kola se s tobom o muiu
svomelaspravljalai Allahuse ladala - a Allah öuJe [lal, d;-,, jL; ur .r'rr:^i
rj;r ,sr)
razgovorva5 meilusobni,Jer Allah, uistlnu,sve öuje i
svevldl." (El"Mudidele,I.) 37. "l leci;'Trudite se! Allah 6e trud vaö vldleti' a I
PoslanikNiegovI vjernici."'
(Et-Tevba,105)
(rjuu *1,..:r,,.tl-r -ri".jr' ljuJi'Jritrtr
J ci-..ö)
32. "Allah öuo rijeöi onih koii su rektt: 'Allah
le ie HTUENJA
SVOJSryO
siromaian,a mi smo bogati!'Naredit 6emoMl da se
pfbiljeii onoötosu oni rekll."(Alu-lmran, 181)
':1
eu 6l u\ 6; ijl 41.i!)l -.J ) lil ;u u .,ri,'-.t .,ri: fUr)
(3fi1 ;;s uL.), .4 ;ir;r, .iJ* (lllrr )t
i;-j ) Ü 3r;.-r;i)
33. "Zar oni misle da Mi ne öulemoöta oni nasamo 38. "A zaito nisi, kadsi u vrt svoiu6ao,lekaoöto Allah
razgovaraiui kakose medusobomdogovaraju? öuJemo htiedne!Moöie samou Allaha!Ako vidiSda le u mene
Mi, a izaslanlciNa5i,ko,llsu uz niih, zaptsuju.,'(Ez- manleblagaI manjerodanegou tebe."
Zuhruf,80) (El-Kehf,39)
[ri., id r:s; ; Gr-I iu)
34. "Ne boite se!", reöe On, "Ja sam s vama, Ja sve r i#;tr r,)" + d+,f
'".f'
llo' ü ij! ;tj, r! )
öujem I vldim," ;sr, Lll1,i-.
(Ta-ha,46) l+;jr' ;s, r,$!r L 1xr,Li ,.Ir -rs.i ii;r.,"i :r i'i;'sh'
(i; u
("; iil i1Li:; pi) 39. "Da ie Allah htlo, ne bl se medusobnooni poslije
35. "Zal on ne zna da Allah sve vldl?"(El-Alek,14) niih ubiJali,kad su im jasni dokazi ved doill' ali oni su
se raziöll;neki od niih su vielovali' a neki su poricali. A
llr"I .. ::lirr.
.,1! ;r, ar, oir )

30
 VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

da le Allah htlo, oni se ne bl mealusobnmoubÜall,all UUBAVI

SVOJSTVO
Allah radl ono 5to on ieli."
(El-Bekara,25)
(-a+;.irt,.,-iii:rL,trrl;l:)
42. ".., i dobro ölnite, Allah, zalsta,voll one koll dobra
pt, Slr ot+ ;'Sit'"ri t ll ,u.,!t-i #:.,LJ) dlela öine."
t, '
liri t F! rlll Ll i; (El-Bekara,195)
40, "Dopu5tavam se stoka,all ne ona kola de vam se ('arr-iilt,,,i.:} i1 rrujir )
navestl; dok obrede hadia obavuate, nüe vam
dopuötenoda tovite. Uistinu,Allah plopisuieöto on 43. "...i buditeplavednl;Allah,
zalstapravedne
voll.''
ho6e." (El-Hudiurat,9)
(El-Malda,1)

tLp,,irr:* il X Pi r;rtLeP r;tfu ul)

iru q il :" u, t:+ ,ii- ail L-ictl äjl|r; ül)
.,r" -Ä.rlr iin Si* ::r:! .r;,:r d l;:4 t"rlsL- 5:* ,r:
(i,-t Y i,-l
41. "onome koga Allah hodeda uputi - Onsrce nlegovo
prema lslamu raspoloii, a onome koga ho6e da u
zabludiostavl - on srce niegovostegne I umornim uöini
125)
kao da öini napoi da na nebo uzleti."(El-Enam,
/14, 'Sve dok se onl ugovora budu priddavall'
prldriavaitese i vl,JerAllahzaistavoll pobo;ne"'
(Et-Tevba,7)
(;rril"l":ru; ;+rrrjr,ti .1r:r
1)
45. "Allah zalsta voll one kojl se öesto kaiu I voll one
koji se mnogo öiste;' (El-Bekaa' 222)
(..r;;;'lnraü ":!;;-i)
46. "... pa, Allah öe, slgunro'mlestonllh dovestlliude
kojeOnvoll i koii NJega vole."(El-Malda'54)
(:-+; iq! i+GiL "!+ ,J'öiq b',i '4 "rrl"-i)

3l
 '<r-

VASITIJSKAA]<]DA SKRAÖENIKoMENTAR VASITIJSKA AKIDA KOMENTAR

SKRÄÖENI

47." Allah voll one koii se na Niegovu putu bore u

redovlmakao da su bedemöwstl," (Es-Saff,4)
(u--, +tllr ;s-/
52. "on le premavjernlclmasamilostan."
(El-Ahzab,43)

1Il. :s.jl :sl ,ii..a.ll'3,i,: j.i.ilÄai'Ji.: ::l:r J_il

(!" l* ( arr .J "r' 'g,.,=<)
48, "Reci: 'Ako Allaha votlte, mene slledite, i vas 6e 53. "Gospodar va5 ie sam Sebi proplsao da bude
Allah voüetl I grüehe vam oprostiti!' - a Allah pra6ta i 54)
milostiv."(El-Enam,
samllostanie." (Alu-lmran,31)
lÄr ,^)
54. "on praatai milßtiv je." (Junus,1o7)
SVOJSryO
ZADOVOUSTVA
(3,^r1r5ri ;,, i+c ; riu)
(;, ;.lr'c;r ar1.; r;.r, .! dl 55. "... all, Allahie najboliiöuvari on le najmllostlv !"
*{
49. "Allah de biti nllma zdovoüan, a ionl de biti Nllme (Jusuf,64)
zadovoljni." (El-Bejiina,8)

SVOJSTVO
I\4ILOSTI SVOJSryO
CNJEVA, I I\4RINJE
SRDZBE

(,:.-lt c+'rtt.1 -*) äjJr arE 4Xl;,'.:;r lit., lil. !i+;jlF l.'"-i. V, J+ b!
50, "... meni je dostavljenoJedno poitovanja vrüedno (t i.L; Ll; al .:;lJ
plsmo od Sulelmanai glasi: ,U ime Allaha, Milostivog,
SamilosnoE..."'(En-Neml,30) 56, "Onomeko hotimiönoubUevlelnika kazna 6e bltl -
Diehennem,u kom 6e vjeönoostati; Allah 6e na nlega
-di-, gniev SvoJspustiti i ploklet de ga I patnju mu vellku
(ttr ü!J ,;j .Js q_)
"Gospodaru pripremiti." (En-Nisa,93)
51. naö, Tl sve obuhvatas mitoööu i
znanjem."(cafir, 7) .:} -u.:"iu r;ir p-t arJ
ält !l iÄj trül rijj

34
 VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR VASITIJSKÄAKJDA SKRACTNIKOMENTAR

57.'To 6e bltl zato 5to su ono 6to lzazivaAllahovu 62, "Zar o öekaju da im melekl doilu, lll da lm
srdibu sl[edlll, a ono ölmeie On zadovolianprezi6ll." cospodartvol dode lll nekl predznaclod Gospodara
(Muhammed, 28) tvoga?"
(a,;*.IPGr'U';., t;:rr u6t rjr) (El-Enam,
154)

58. 'A kad lzazvaSe

NaSgnjev,Ml lh kaznismoI sve lh (ü- ü- alir, d;r;rJ
potoplsmo."(Ez-Zuhruf,
55) 63. "l kadadodeGospodar
tvoj, a meleklbudusve red
(;r-uir do reda."
6. rrilr +rr;'il+i'#r-,rt iil ; s ;s, )
(El-Fedir,221
59. "...allAllahuje bllomrskoda (llcemle u boi)idu' pa
lh le zadtiao, lbi im reöeno:'siedlte sa onlma koii \,t-P 1:-b' .ld,
JIJ oe
siede!'(Et-Tevba,46) l(d_u tj.,
64. "A na Dankadase neborastvorlI samotanakoblak
(ajl]'rYu rj,ii il Ä - ia .,!I polaviI kadase meleklslgurnospuste."
60. "O, kako le Allahumrskokadagovoritetueöl koJe (El-Furkan:25)
dlelane plate!" (Eesafi,3)

SVOJSWO
LICA
DOLASKA
SVOJSTVO
(Crsy', .tt;i' ,i :rr,":- P-J
JiL , j ,xl ii4l;J rt i,G o) 65. "Ostaiesamo llce Gospodalatvoga, Vellöanstvonog
(;!r 615,.ilpt, i Plemenitog."(Er-Rahman,
27)
61. "Öekaluli onl da lm Allah dode u tmirama oblaka i (t;r 'd!-i
)j ,i'i J6,
meleki, i da budesvemukrai?l - A Allahuse sve vraca."
(El-Bekara,21O)
66. "Svede, oslm Nlegovallca, propastl!"(El-Kasas,8a)
ir: rsj i"a ?.1J 4J;_l;J <u:,ir;;:..1
iJ rt i,!!i'ol
('i,r, ou"i1r":;;!;;
 VASITIJSKAAKIDA SKRAöENIKOMENTAR VASITIJSKA AK]DA KOMENTAR
SKRACENI

69. "A ti strpulvoöekalpresuduGospodara

svoga,Ti sl
DVIJERUI(E
SVOJSryO podnaSimoölma."(Et-Tur, 48)
('_rii1ii ;.,:.:;r; r ;r..,L-r)
!i'-L *>1j f rri d,ri .r.
\19!(..llswr+J!LJl
70. "A niega (Nuha)smo nosill na onoi od dasakai
67. "sta te navelo (o lbllse) da se ne pokloni6 onome klinacasagraderojkoiaJe plovilapod Naölmoölma,-
koga sam sa Svoiedvue ruke stvorio?"(sad, 75) nagradaie to bllaza onogakoje odbaöenbio."
. , : : . i - i : {rJ! ,n,. I i' -.i,rJ (El-Kamer,13'14)
eE.t.t"+,ls i r!! q ,4r i{l}, \.g i i ; i q'
(;Ll{ 'i5 J4 ("+ "" ""-r)
68. "JevreiiEovore:'Allahovaie rukastisnuta!'Stisnute 71,, ".,, i la sam uölnio da te (o Musa) svako voli i da
bile rukeniihoveI prokletiblll zbogtoga5togovore!Ne' rastei pod okom Mojim." (Ta-ha,39)
obadvilesu ruke Niegovepruiene,On udleliujekollko
ho6e!"(El-Malda,4)
I SPLETKE'
LUI(AVSTVA
SVOJSIVO
DVAOI(A'
SVOJSryO
fuc"r_r*11
( *L er.ii.r , i.L ;r ,) 72. "...i on posieduieveliko lukavstvo."(El-Rad,13)14

1,Ku/anovosvojstvo spominjeu jedninii

mnoziniÄio sevidilznavedenih ajeta, r3Allah,d:elle6anuhu, Sebeopisuje ovakvim svojsfuima samou kontekstu
alineiu dvojini.Uoblku dvojinenavedenole u hadisukogp€nosiAta od Eb!- kazne onihkojlses u:elimpodlim slvaima. Sviajetikojiolomegovo€moEju
Hureire, radijallahu
anhu, a oi od Poslanika, alejhive
sallallahu sellem:(ada seovako €zumieti.Pripisat
ovasvojslva slvorenjimanijeisiopripisati
ihAllahu,
öoviekslanenananazMilastivi gagledasadvaaka;akoseokrcne Allahnu se dielleSanuhu. Prbjeöovim podlim kadaje Lrpitanju
sredsfuima uzwaeanje ili
'"
obratiijeöima:'Koneseofue'eij,zartije nekaprcöiodnere Ovajje hadis kaznjavanjaonoga ko se njima sluzi, je
pozilivna i opravdana stvarmedu
slaba zabiÜezio gaje Ukajiu Ed-Duafautkebiu 1n0'71.Dokaz zaovomogu staondareöjzauzviöenoga
stvorenjirna, Stvoilelja?l niiedopuSteno
N.4edulim,
bitiResulullahove,sallallahu selem,ieai:'...a vaöGospodat
aleihive zalsla' iz lakvih
radnii
rzvoditiimena I niima nazivati
"AllahimanajÜepBa
Allaha,dielleöanuhu, jersvasu
niedorav. " zabllieii (2933)
i sugaBuhai(7131) i lr4uslim Hadis jasnoLrpuöuje Niegova imena lijepa: imenaivi Gazovitenjima"..Nije
nalo dasepodsvojslvom nernislinajedno
oöijir okojerÖorav ie onajko nema dopuateno reöida ie Uzviseni AllahOnajKojivara,Kojispletkari, Kojise
slr.63,od Halida b.Abdullaha ismilava,Kojiobmanjuje... 2/3435,od lbn-
Vidi Muhlesarus-savaikilanurse/e
iednooddvaoka.VldiSerhufakldetl/'vasilt/'e, (op.p.)
Musliha, str.63.(op.p.) slr.66,odHaiida
Kaiinai Sehul'?,ktdetil-vasitiije, b.Abdullaha L-4usliha.

38 39
 VASITIJSKAAKIDA SKRAöENIKOMENTAR
VASITIJSKAAI{DA SKRACENIKOMENTAR

(arsr;:r; {1, dl -ri, rr};r) rri:i-.r)

(F.., iri; ajlr,ii r:l ,',, ii i;-: rl r-Äi:"i--,
73. "l nevielnlcl poöeie smiöljati spletke, ali ie I Allah 77. "Nekalm oprostei ne zamlere!Zar vam ne bi bilo
spletke kovao! A Allah to najbolie umue!"(Alu-lmran, drago da I vama Allah oprostl? A Allah prasta i
s4) samllostanie."
(En-Nur:22)
(a'Pr, a;-l-, i'!t .nid
74, ",.. lsml6[ali su spletke,a i Mi smo,ali oni to nisu
osjedali."(En-Neml,50) ?8. "A ponos pripadaAllahu I PoslanikuNiegovui
viernicima."
1,i,li;rrf ,1!.r)
(ii. .s-
(El-Munafkun,8)
75. "Onise sluie spletkamaall I Jase riima sluiim'"
(Et-Tarlk,
15,16) 6;-j;ii';! a'-.i+is)
"slgulno 6u lh sve
79. "E, tako ml ponosaTvoga",leöe,
na stranputlcunavesti,"
l\4|Losrl,
svojsTvooPRosTA, (Sad,82)
I l\40Öl
PONOSA
IMENA
SVOJSryO
(:", i',i;.oüir iF ,; p rÄ',1;Ä .,1
i; r,'+u)
?6. "Bllo da vi dobro dielo ravno uöinite lll ga sakrijete (,rj y, .lrir 9: ar, Pr-a.rr.':
)
lll nepravdu oprostite, - pa, Allah mnogo pra5ta lsve
moie." 80. "Neka ie uzviSeno lme Gospodara tvoga'
VellöanstvenogI Plemenitog!"
(En-Nlsa,149)
(E1-Rahman,78)
(r;- "l
ir: J^ 4.1+JJ+u-.I , ;+u)
81." zato se samo Nlemuklanlai i u tome budi ustralanl
11Lukavsfuo
spomenuto
u ovome prctunaöili
ajefunekisuuÖenjaci i
kaospletku znai ll da ime Nlegovolma lko?|"
2/30,odlbn-Kajjima.
VidiMuhlesarus'savaikil-murse/e
obmanu.

40
 T

VASITIJSKAAKIDA SKRAdENiKoMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

(Merjem,65)
.f .r. ,^, gl, t, arir i ,.,;.rlrC Llr i,lrüJl C t I ei;J
(."i:;
BROJNI
AJETI
NECIRAJU
DAIE ALLAHU,
DZELLE 86, "Ono6toie na nebesimaI onoötoie na zemulhvali
Slnusu,nrSronlvruotu srröno,A DRUct
NEGIRAJU Allaha,Niemuvtasti Niemupohvala;Onsvemoie!"(Et'
ODREOENA
SVOJSWA
U CIUUPOIVRDE
NIECOVOC Tegabun,1)
SAVRSENSIVA
(< i,ü r.:,s,p)
at ii .r:ir irj .,4l+ i4l :* "1" irErarj; e:1rart)
82.",.,i nikoMu ravanniie!" 'ü$ iir
(El-lhlas,4) A, ol,' c !r,-r,itr fir + g ,iilr olrtlJl
( $;'':si';
(i;t ..1,trü ..! rri+ {) 87. "Neka ie uzviöenOnai Koii robu Svome objavlluie
83. "Zato ne öinlte sviesnodruge Allahu lavnim." Kur'an da bi svietovlma blo opomena, Onai Kome
prlpada vlast na nebeslmaIna zemlil, KoJl nema
(El-Bekara,22)
dl;teta, Koll u vlastl nemasudrugai Koiiie sve stvorio i
("jr, ,-i p;;",1 kako treba uredio!"(El-Furkan,1'2)
.!r ;,r:;. .-:,,;" _u, 3.)
84. "lma Uudikoii su miestoAttahakumireprihvatiti,
vole ih kao öto se Allah voli." i;;s u, s, + it' jjr u)
)dr jlil-q dl Js.,-:: i:'o:l ;
(El-Bekara,165) ,
k JlnÄ;iq-llr ir .UJ,,-* ü. "jl .itr-:':+t i?
il'd4 pr 9ür ,J 3"-l 4 brl ill ii, G i a:ir.i: T"jr .riJ (ir-Fr.+
(i;ri; lri., lir * ä: 88. "Allah nüe uzeo Sebl slna, i s Niim nema drugog€
-
85. "l reci; 'Hvalien neka je A ah Koji Sebt nl,e uzeo boga! Inaöe,svaki bi bog, s onim öto ie stvorio radio
dleteta i KoJlu vlastl nema sudruga,i Kome ne treba öt;bi htio, i iedan drugogbi pobjeilivao.- Hvalienneka
Koii zna
za6tltinik zbog nemodi- | hvaleötca vetiöaj!" 'i Allah koiije daleko od onoga5to onl iznose'
je
nevidliivi ividulvi sviiet, i On ie vrlo visoko iznad onlh
(El-lsra,111) koje Njimu ravnimsmatraju!" (El-Muminun'91-92)
 -a-

VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

(-o;ut 'li.:i,i+ "il ll iulr "i:r;.;,r >r) 93. "O lsa, duöuöu ti uzetl i k Sebl te uzdldl." (Alu-
lmran,55)
89." Zato ne navodlteAllahu sllönel Allah dolsta zna, a
vi ne znate." (En-Nahl,74) (o:1.t{l
,;-r.d
94. "...vedga je AllahSebluzdlgao."
(En-Nisa'
158)

) ü {, L'E 'rJ! u'J !L5! 4.i Utel

(a;;6ry'-r;r"jr-,
lu. rPr ;'= ':t!
95. "K Njemu se dliu lliepe rÜeöi, I doblo dlelo on
prima."(Fatir,10)
90. "Recl:'Gospodarmol zabrariujerazwat, iiavnl I
potajni, i glüehe, Ineopravdanuprimienuslle, lda q
d,lrrlr i,E-l L.ri U jJ ""j i.;.1 + b1;6 tu.IiJ
Allahu smatrate ravnim one za koje Oll nikakav dokaz
objavio nüe, i da o Allahu Elovoriteono 5to ne znate.,', (i:süv ;t, .l"; lt e C$
"sagladi ml jedan tolanl
(El-Earat,33) 96. "O Hamane",reöe faraon
ne bih ll stigao do staza, staza nebeskih' ne bih ll se
uspeodo MusaovaBoga,a ia smatram da ie on' zalsta,
SVOISTVO
UZVIöENJA
IZNADARSA laiac."
(Gafh,36,37)

(.rFr .r'-,lr -L 1;"i'-!) .' rip;'r!r e:""* it 'ij.1rej .,"'Cfii)

"i ei J !-,l -.1-;'J
91. "Milostivi, iznadAröase uzvlslo." (:-" i+3'c,l:<"i
Lr.',t+ ttll
(Ta-ha,s) 9?, "Jeste ll sigurnl da vas ne6e Onaj Koll le na
nebeslmau zemuuutieratl,kadse ona poönelznenada
(ar,.r+ "p F) trestl? lli, .lesteli slgurnida OnaiKoJlJ€ na nebeslma
92. "... a onda se lznadArSauzvlslo."(El-Earaf,54), neöe na vas vretar s kamenlemposlati?Tada blste
(Junus,3), (Er-Rad,2), (El-Furkan,
59), (Essedida,4), saznalikakvaiep ietniaMoja."
(El-Hadld,4) (El-MulK16-17)

45
 -T

VASITIJSKA AKIDA SKRAdENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

101, "Ne boite se!", reöe on, "Ja sam s vama, Ja sve
+i 4;I .l' "rr.r i ,r;ii! CiJ:'irr.arrüJl L11,
+l ,^) öuiemivldlm." (Ta-ha, 46)
,a, \-,! e ; LJ.LJ, -r".t; r"r \- e i Ur;+;!r o1C+u
('.r--;:jir*{ir#u;j&
( ' , " ir : ' ; " i . 1 i | " i ' ; . j r r ' , r )
98. "U SestwemensklhrazdobliaOnje nebesai Zemlju
stvorio, I ondä se lznad ArSa uzvisio;On zna 5ta u 102. "Allahie s onimakoii se Niegaboiei grijehaklone
zemuuulazlI ita iz nje izlazllSta s nebasilazltSta se ikoiidobradielaöine.(En-Nahl, 128)
premanlemudiie, Onje s vamagdjegod biti, tsve 6to
raditeAllahvidi."(El-Hadid,4)
(+-L;.lr
SVOJSTVO
PRISUTNOSTI 6. "j:rlr rr';rJ
103. '... i budite izdtiliivi, ler Allah ie, zaista, s
izdrZUlvlm!"(El-Enlal,
46)
.s'r+,ii ii:! t uälil d Lr:rrjtlJr "" u ! al;J i';ri) (;;:-l -
- iit, , .itr ;"p ir*s ,s 'r. ;jr:l n:l 3. 5)
!1 ;ii l, s: 3- .,J )r ;i*lL i lr a;i r, 1;r, ,i lt ;-t: 104. "Koliko su puta malobrojneöete, nadiaöale
, - : : ,
(;J, ,;,j .!s.iol U LFU ;; r+ a i--r:iI r;G r dj '&; ,^ mnogobrojne öete!A AllahJes lzdEUlvlm." (El-Bekara,
2491
99. "Zarne znaada Allahznaötole na nebesima| ötoje
na Zemll? Nematainih razgovora mealutrojicom,a da
On nl|e öewrti,nitl medupetericom a da On nüe 6esti,
ni kadih ie mane ni kadih ie vlöe,a da Onnues nltma SVOJSryO
GOVORA
gdje god onl bili; On 6e ih na Sudnleme danu
obavijestltlo onomesto su radili,jer Allah sve dobro
zna."(El-Mudidela, 7) (ir,,;nj1;6;l ;.J
(u; aiu11'r; y1 105. | 106. "... a öUesu rUeölod Allahovlhistinitüe?"
(En-Nisa,87 | 122)
1OO."... I kad le on rekao drugu svome:'Nebrini se,
Allah je s nama!' (Et-Tevba,40)
 VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

1O7. 'A kada Allah rekne: 'O lsa, slne Medemln..."'(El-

Malda,116) (;r*ul-,ilr .;r J.-; dJ "e:'ü'i!)
113. "A kadJeGospodal tvoi Musaazovnuo:'ldl nalodu
(!u-,'u.- a.-,;;-lt l*J koll se premasebiogliieöio."'(E5-Suara,
10)
108. "RUeöl Gospodarawoga vlhunac su lstlne i ( '-Är u.srii u+l 'J üä-..,
uJnt'"t
J
olavde."
LL4. "zat vam to druo nisam zabnnlo?!",zovnu lh
(El-Eram,115) Gospodar niihov."(El-Eaßt,22,
(-6,.,l'*" ils;l* 6i i.,r+&jq;;
1i6;;.ufrJ 115. "A na dan kadalh On pozoveI uplta:'Gdjesu onl
109. ".,,a Allahlo slgurnos Musaomla€ovarao." koieste Menitavnlmsmatrall?"'(EtKasas'62)
(En-Nisa,164)
(U"jr ii;J r:r:i;lb,.:S;;J
(":lÄt"lJ 116. "A na Dankad lh On pozov€luplta:'sta ste
poslanicima (El'Kasas,
odgovorili?"' 65)
110, "... s nekimaod nilh (poslanlka)Allah le govorlo,"
(El-Bekara,253)
(Ä ps i;a 6 l;- tr urql,r ::ilt- ,*i
r.i,lil .,. iiJ
(:::,i:ii', r'rril .-; ;E r:iJ 117. 'Ako te nekl od mnogoboiacazamoll za zaStltu,tl
ga zaötltl da bl saslü5aoAllahovgovor."(Et-Tevba'6)
111. "l kad NamMusadoifeu odreitenovrUeme,I kada
mu Gospodar nlegovprogovoll..."(El-Ealaf,
143)
'J, :-CGt "-1 'ü" llJ'Jsi F a.lll;x
'e-: "+j
iü:r,"i lC ,rr)
t . , ; ,
\ÜJ'r'l
G-";l-!t &lr JÄ.-. q ii;r..'1.''rr..',
118. "A neki mefu n lmasu Allahoverueölsluaalipa su
112. "Mi smo ga (Musaa)s desnestraneTurazovnullI ih, poötosu lh shvatili,svlesnolzvrnull'"(El-Bekara'
75)
Seblga prlbllilllda öulerüeölNa5e."(Merlem,52)

48 49
 VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR VASI] IJSKA AKIDA KOMLNTAR
SKJ{ACENI

123. "Daova,Kur'ar kakvombrduoblavlmo'tl bi vidio

punoi kako bi se od straha
kako le strahopoatovanja
('Fßüt$ J'i n + 'iq li i,'"J predAllahomraspalo."(El-Haör,
21)
119. "... iele da prom[eneAllahoveriieöi.Recl:'vi nas
neöetepratltl!"'(El-Feth,
15)
) };i "J.,Ä i,.ri t"ir I tt! JjÄi !- .fci 4$ , i-r ;s. o.r r:r.,.r:' )
.r-_rlr i_r"i.,tr,"t crrJld-,:]ilüFlLrldJ ii 9"3illai ,J; ü i:lrle
'_* il+ Ll 'rilr
(":r"ri'r
"J"I Jj$ J.,lr jLJ JtÄ # ;tu ;r.Lr
,5i"y ::r, -rk ; es-
I o-ri u ,lirJ l ' ) ) ' . , , r ' . ;
\Js s]Jc J!.r rraJ s,+41
L2O. "Kazit iz Knjlge Gospodarasvoga ono ato ti se
objavuuJe,nlko ne moie da izmienidleöl Nlegove." 724. "KadaMi aiet dokinemodrugim,a Allah naJboue
znadto objavüuje,oni govore:Tl samoizmiöliaöl'A niie
(El-Kehf,27) tako, negoveöinanllh ne zna. Reci:'OdGospodara
tvoga objavüulega melek Dilblll i kao istinu, da loa
(iri::*.;.';i uir -rsr,t+rr4o,-.r" 'Ä iiyr u -i,l) viöe uövrstiviernikeu vjerovaniu,ida bude putokazi
a21-."ouai Kur'ansinovimalsrailovimkazulenalvlöeo radosnavüestsvlm muslimanlma.' Mi dobroznamoda
onomeu öemuse onl razllaze."(En-Neml:76) oni elovore:'Pouöavaga ledan öoviek!'Jezlkie onoga
zbogkogaonl krlvogovolejeziktuilina,a ovajie Kur'an
na iasnomearapskomiezlku."(En-Nahl, 101-103)
KUR'ANJEALLAHOVAOBJAVA
CEVIDJETI
VJERNICI ALLAHA
(i;j iii rjr,l+üurra lr:g irs r:i,) NAONOME SVIJETU
a22. "... a ova Kniiga koiu oblavliuiemoieste
blagoslovena..."(El-Enam,
155)
(i-rur..,
r*, 4 i'*i s"; :;)
725, "foga 6e dananeka lica blistavabiti, u Gospodara
(jxl ii.i,l b,"1-i1lj. L.ili {!|,,14i sL ;riiri t:Äürirl 9
6e svoga gfedatl.' (El-Kijama, 22,231
(rr_r!; er.:rr!r,=r,)

50 51
 -v

VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR

126. "...sadlvanaglsdatl." (El-Mutaffifun,23)1s Takoaler je obaveza vjerovati u Allahove. däelle

Li27."Onekoli öinedobradrelaöekanagrada,I vlöeod
toga."(Junus,26)
(i.; bti, li:i ;;t! u ;#)
128. "U njemu öe lmatl 6to god zaiele - a od Nas I
vl6e."(Kaf, 35)
129. Bloini su ajetl koji govole o vierovaniuu Allaha,
dZelle6anuhu.
130. Svako ko istinskl tra;l uputu, na6l 6e le u
öasnomeKur'anu.
U taökama od 24-130 autor je naveo mnoge ajete
koji se tiöu vjerovanja u Allaha, dzelle 6anuhu. U
njihovom komentaru spomenut 6emo neka opda pravila
i vjerske temelje u vezi koji postoji konsenzus dobrih
prethodnika i uöenjaka Ehlus-sunneta vezaia za
vjerovanje u Allaha, däelle öaruhu.
"Obaveza je vjerovati u sva Allahova lijepa imena i
svojstva na koja upuduju ta imena, te radnj€ koie iz
toga proizilaze"
Na primjer. za Allahovu, däelle öanuhu, moc
(kudret) obaveza je vjerovati da je savröena, tj. da On
sve moäe i da je njome sve stvorio; za Njegovo znanie
daje savrseno, da On poznqie proölost i bududnost.
ianuhu, radnje kao 5to su propisivanje propisa, toga da
öuje, vidi. govori, da zove (poslanike), i sl. onako kako
Njemu dolikuje opcenito i pojedinaöno u svaku od njih,
bilo da öovjek dokuöi Njegovu mudrost ili ne.
Allahova, diolle Sanulru, svojstva nisu sliöna
svojstvima sworenja kao sto ni Njegovo uzviöeno Bi6e
nüe sliöno njihovim bi6ima.
"Allahova, dielle öanuhu, svoistava dijele se na
svojstva zati,ür'ei svojstva filijjd'
Svojstva zatrb su ona koja su stalno prisutna pri
Njegovom Bi6u, tj. koja se ne odvaiaju od Njega, kao
Sto su: ;ivot. znaaje, moö, snaga, ponos, vladanje,
veliöina, uzvisenost, svojstvo dvije ruke i sl. Svojstva
frIijje jesu ona koja se odüose na Allahove, dielle
6anuhu, povremene radnje. vjeruiemo da Allah, dzelle
Sanuhu, radi sta hode, da je govorio. upravljao i
stvarao, da isto radi u sadaönjosti (kada hode), te da 6e
isto raditi u budu6nosti, da se uzvisio iznad Aria, da se
svake no6i spuüta na zemaljsko nebo i 61. Dakle,
Njegove se radnje, odvijaju s vremena na vrijeme,
shodno Njegovom htijenju i mudrosti. Na ovo upu6uju
spomenuti ajeti, u öijem se sadrzaiu, izmettu ostalog,
spominju Allahove, dzelle Sanuhu, radnie vezane za
odretteno vrijeme kao govor. pozivanje, iaputanje,
propisivanje, dolazak, nadahnude i druge. ovo je vrlo
vaäan temelj vjerovanja u Allaha, dZetle Sanuhu. Na
ovu je temu autor napisao zasebno djelo pod imenom
El-Efalul-ihtijarüie.ro Musliman je obavezan vjerovati u

15Gledat
öeu Allaha ie'nuhu.
dzelle Pogledaj
lefsir (op.p.)
odb.Kesira,4/443. roDjeloje uz recenziju Ra3ida
dr. I\,luhammeda Salima Slampano
u okviru
DianiuLrcsail,3n 03,oodnaslovom Essrfaiuhhli'a.,te.

53
 VASITIJSKAAKIDA SKRA.ENIKOMENTAR
svaku radnju koja se odnosi na Njegovo Bi6e kao
uzviöenje iznad ArSa, dolazak (na Sudnjeme danu),
spuötanje na zemaljsko nebo, govor i sl.. kao i svaku
koja je vezana za stvorenja kao davanje opskrbe,
stvaranje, upravljanje i sl.
"Postoji razlika izmettu Allähovog, däelle öanuhu,
htijenja (irade) i Njegove ljubavi"
Naime, kosmiöko htijenje (iradetun kevniije)
odnosi se na stvari koje On voli i koje ne voli. Za to su
primjer navedeni ajeti u kojima stoji da Allah. dzelle
ianuhu, radi 6ta ho6e. i kada neito ho6e kaie mu da
bude i ono biva. Doöim se Njegova ljubav veäe samo za
djela koja On voli kao strpljivost, bogobojaznost,
vjerovanje, pravda, dobroöinstvo, olalöavanja i
oprastanja robovima i dr.. öto je, opet, vjersko htijenje
(iradetun dinüje).
"Allah, dZelle
öanulu, je iznad svih stvorenja, uzviöen
iznad Aröa"
Ovo je najvaznije pitanje po kojem se Ehlus-
sunnet razlikuje od. diehmija. mutezila i eia4ja. Allah,
dzelle Sanuhu, Sebe je nazvao imenima El-Aliij i El-Eala
(UzviSeni), izvijestio nas je da se k Njemu diiu lijepe
rijeöi, dobro, te da spuöta kaznu, öto upuöuje da je
iznad stvorenja. U viie ajeta i u nedvosmislenom
kontekstu rekao je da se uzvisio iznad ArSa, öto su
kategoriöki dokazi o Njegovoj uzvilenosti. Odgovor
imama Mälika u vezi s Allahovim uzviöenjem iznad
ArSa ve6 smo spomenuli. U ajetima se spominje
svojstvo opie prisutnosti (meüje), koje govori o
sveobuhvatnosti Njegovog znanja. Od njih je sljededi
aiet:
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
Zar ne znai da Allah zna Ato je na nebesima i öto
je na Zemlji? Nema tajnih razgovora mealu trojicom, a
da On nije öetvrti, niti mettu petericom a da On nije
öesti, ni kad ih je manje ni käd ih je vise, a da On niie s
njima gdje god oni bili; On 6e ih na Sudnjeme danu
obavijestiti o onome lto su radili, jer Allah sve dobro
zna. (El-Mudäadela, 7)
Svojstvo prisutnosti u mnogim je ajetima spomenuto
kao posebna a ne opda prisutnosti:
"zaista je Allah sa bogobojaznim."(El-Bekara, 194)
rrzaistaje A]lah sa strpljivim." (El-Bekara, 153)
"zaista sam Ja sa valna" öujem i vidim." (Ta-ha, 46)
"... ne Zalosti se, Allah je sa nama. (Et-Tevba,40)
Aeti upuiuju na sveobuhvatnost Allahovoga,
drelle öanuhu, znanja, da svoje robove nije prepustio
njima samima. da je sa Njima Svojom pomoti.
öuvanjem, da ih upuduje na dobro i korisno... Razlika
izmedu op6eg i posebnog prisustva jeste u tome öto
op6e dolazi u kontekstu zastraiivanja od polaganja
raöuna ili obavjestenja da Allah, dzelle öanuhu, bdije
nad ljudima: Nema tajnih razgovora mettu trojicom a
da On nüe sa njima öotnrti..., a ako dotle u kontekstu
slanja radosnih vijesti i Allahove b ge i zastite
poslanika kao i dobrih robova. onda je rijeö o posebnom
prisustvu. Druga je vrsta zastupljenija u Kur'anu.
"Vjernici 6e u Diennetu gledati u Allaha, dzelle
Sanuhu"
 VASITIJSKAAKIDA SKRA'ENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKJ{AÖENIKOMENTAR

Jasan i nedvosmislen dokaz za ovo jesu djeöi T!e6a grupacija iesu e.ia|ie. Oni su za niiansu bliäi
Milostivog: "Toga öe dana neka lica blistava biti, u Ehlus-sunnetu od mutezila zato öto su sloäni s qiima u
svoga 6e cospodara gledati." (El-Kijama. 22,23) nekim stvärima a u ostalim slijede /tutezrTe. S Ehlus-
sunnetom su slozni u potvrdivanju sedam Allahovih,
Za to su dokazi i sljede6i ajeti: ... sa divana 6e gledati,
dzelle Sanuhu, svojstava i to: Zivota, govora, znanja,
(El-Mutaffifun, 23) tj. gledat 6e u blagodati kojima 6e
sluha, vida, htijenja i modi. ono öime dokazuju svoi
ih darovati a najveda je gledanje u Allaha, dzelle
stav pobija Kur'an, sunnet i rijeöi prvih generacija.
5a'nuhu.
"One koji öine dobra djela teka nagrada. i wise od toga", Potpuno ili djelimiöno nijekania Allahovih, däelle
Sanuhu, svojstava opreöno je Kur'anu, sunnetu i
(Junus, 26) "nagrada"je Diennet a Njegove rijeöi "i viöe
zdravome razumu. iovjekovo vjerovanje nede biti
od toga" znaöe gledanje u Njegovo plemenito lice.l?
stabilno dok ne bude ispravno vjerovao i dok se, u
Isto znaöenje imaja i ajet: "U njemu 6e imati sto god potpunosti i sa svim svojim bi6em, ne Pokori onome :to
zaäele. a od Nas i viöe." (Kaf, 35) ie donio naö Resulullah, sauallahu alejhi ve sellem.
Dakle, Ehlus-sunnet jednoglasan je na tome da je
obaveza vjerovati u sva Allahova, dzelle öanuhu,
svojstva koja se prenose u Kur'anu i sunnetu bez
pravljenja razlike izmetlu svojstava zatijje i svojstava
filiije, te bez tevila, tahrifa. tekjifa i temsila. Ovo je
Pravi put a sve mimo toga je stranputica i zabluda.
Mettutim, na tome vjerovanju nisu diehmije i mutezile,
koji se, opet, meatu sobom razlikuju. Ove su sekte
zanijekale sea Allahova, dzelle öanuhu, svojstva ne
pdznajudi osim Allahovih, dielle Sanuhu, imena i
propisa koji se veiu za njih.
Ajeti koje smo naveli kategoriöki su i nepobitan
dokaz protiv takvog vjerovanja. Takvo vjerovanje,
takotter, ne prihvata ni zdrav razum, tiln prije jer je
kontradiktorno i oponire öerijatskim tekstovima

17 Ajetje takoprolumaöloPoslanik,
sallallahu
aleihivesellem,u hadisukogje
prekoSuhejba, radijallahu
anhu,zabiljeiio (181)i(297).
imamlt4uslim

56
VASITIJSKAAKIDA SKJIACTNI
KOMENT VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

CEWRTOPOGTAVUE

U ONO CIMEJEPOSLANII(,
VJEROVANJE
SALLALLAHU VESELLEN4,
ALEJHI OPISAO
UZVISENOCALLAHA

sallallahualeihive sellem,sunnetie
131. Resulullahov,
tumaö Kui'ana.

!32. Obavezaie vjerovati u sve ölme ,e Poslanik,

sallallahu alejhl ve sellem, opisao Allaha, dielle
aanuhu.

133. Primierza to jesu sljededihadlsi: 'AIah, diele

6anuhu, u zadnjoj eöinl svake noöi spuita se na
zemaljskonebo I govori: 'Ko me zove - odazuatiu se,
ko neöto traZi - dat du mu, ko me zamoli za oprost -
oprostit öu mu."ß

Vjerovanje koje proizilazi iz 131. i 132. taöke

mora biti na pdncipima koje smo ranije spomenuli, ti.
bez tatila, tahdfa temsila i tekjifa. Vjerujemo da Allah,
diette Sanuhu, posjeduje svojstva koja su spomenuta u

r€ Hadissu prekoEbu-Hurejre, anhu,zabiljezli

radiiallahu (1145)
Bu,hari l
(758),
Nl|uslm (758)
a samlvuslim kaopredanje
Ebu'Seida.VidiSerhu
hadisir-
nuzulod bn-Teimiije.

59
 VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR
sunnetu. Sve sto se prenosi u hadisima tretira se kao i
kur'allski ajeti bilo da se radi o vjerovanju ili
propisima. Ovo zbog toga 6to sunnet öesto objadnjava
Kur'an detaljno pojainjavaje6i njegove propise izreöene
u opdenitom kontekstu. Uzviäeni kaze: "Mi smo ti
objavili Knjigu i mudrost." (En-Nisa, 113) tj. Kur'an i
sunnet. Uzviöeni takoiler kaäe: "Ono sto vam da
Poslanik to prihvatite, a ono öto vam zabani toga se
klonite." (El-Haör, 7)
Hadis spomenut pod 133. taökom je
vjerodostojan. Zabiljeien je t sahihima, sunenima i
musnedima. Op6e je poznat i plihvaden kod Ehlus-
sunneta, muslimana koji su odbili da krenu putem
novotarija.
Vjerujemo da se Allah, dzelle Sanuhu, Svojim
bi6em spusta na zemaljsko nebo kao öto vjerujemo u
ostala svojstva spomenuta u sunnetu i, to bez tekjifa.
temsila i tatila. Nista od prethodnoga ne nijeöemo.
Poslanik, saltallahu alejhi ve sellem. izvijestio na6 je da
se spusta ali nam nije kazao kakvodu toga. Prethodno
smo saznali da Uzviseni radi öta hode, da je svemodan.
Iz hadisa se razumije veliöina Allahove, dzelle öanuhu,
milosti, plemenitosti i Njegove brige za ljudima.
Kada nastupi zadnja tre6ina no6i vjernik se odvaja
od postelje, skm6eno, i u suzama moli Allaha, dZelle
Sanuhu, za diennetske ljepote, nadaju6i se onome 6to
je On obeiao u ovome hadisu. s jedne strane, a
strahujuöi da 6e biti odbijen zbog grijeha koje je
poöinio, s druge strane. Uz ovakav ibadet i priznavanje
Njegovih neizmjernih blagodati povecava se vjerovanje
i ubijedenje.
60
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
SVOJSryO
RADOVANJA
734. utlah se vl6e obnduie pokaianlu (tevbl) Svoga
rcba vlie nego onai ko pronaile svoiu lahalcu (u
pustlnji) ...'ß
A]lah, dZeIIe öanuhu, voli da Njegovi robovi idu
putevima koji 6e ih dovesti do Njegove milosti i
dobroöinstva, a mrzi suprotno tome. Za postizanje
milosti postavio je uzroke i obiasnio ih. Naredio je da
se oni öine a zabranio sve öto vodi zabludi. (o Allahu'
dzelle öanuhu. bude nepokoran izlozio se kazni, On ne
voli grijeöenje. Ko se pokaie i vrati Uzviöeni se
nezamislivo obraduje.
Doista na ovome svijetu ne postoji veöa radost od
spomenute u hadisu a to je kada öoviek iz$bi iahalicu
u pustinji s hranom i piöem, te, nalon Sto malaksa i
izgubi svalu nadu, sjedne öekajudi smrt, iznenada je
ugleda iznad svoje glave uslied öega, od silne radosti.
"Allahu moj, Ti si moj rob a ja sarn
pogrijeöi i uzvikne:
Tvoj gospodar." Uzviöeni Gospodar je onakav kako Se
opisao, visoko je iznad onoga kako Ga ljudi opisuju.
Svojstvo radosti spomenuto u ovome hadisu jeste kao i
ostala o kojima smo govorili. Njegovo Bide nije sliÖno
bidima stvorenia niti su Njegova svojstva sliöna
svojstvima stvorenja. Allahova ie radost uzrok Niegove
reBuhari
(6309) (2747)
i Muslim Enesä'
kaoPrcdanje anhu'
€dijallahu
 VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA KOVENfAR
SKRACTNI

"Od tebe ne zavisi da

milosti i dobroöinsrva. Njen je rezultat obasipanje Tim je povodom Uzviseni objavio:
blagodatima onih koji se pokaju. li 6e On pokajanje njihovo primiti ili 6e ih na muke
staviti, jer oni su zaista nasilnici," (Alu-Imran, 128)
Mnogi su, nakon izvjesnoga vremena, primih lslam i
SVOJSWO
SMUEHA Allah, die[e lanuhu, im je oprostio.

L35. 'AIah se smi.e dvoJici ljudt, jedan od nlth ubifb SVOJSTVO (l S|\4UEHA)
CUEENJA
drugoEa a obojica su diennetl[e.ao

736. 'AIah se öudi tome kako llie4ovl robovl lzgube

nadu u kÄu; gleda u njih I smlie 5e ier zna da Je lzlaz
blizu, " Hadis ie dobar (haseß).22
Navedeni hadis, takoder, upu6uje na Allahovo.
* * * *
dielle 3anü]tu, savrsenstvo, neizmjemu dobrotu i
milost. Smisao hadisa jeste u tome öto musliman koji
pogine na Allahovom putu utte u Diennet, nakon öeqa Rezultat öualenja kog je Alahov Poslanik,
UzviSeni njegovog ubicu uputi u Islam i uvede u sallallahu alejhi ve sellem. pripisao Allahu, dzelle
DZeDnet. Sanuhu,je Njegova milost. To je ioi jedan vid Njegovog
savrienstva. Pripisujemo Mu ovo svojstvo i tvrdimo da
Smijeh izaziva öudna stvar, kao u hadisu. nije sliöno öualenjustvorenja.
Cinjenica da je nevjernik übio muslimana na prvi je
pogled zlo. Veöina 6e ljudi pomisliti da 6e ubica osrati u
zabludi te da öe ga AIah, däelle Sanuhu, kazniti na
ovome i budu6em svijetu. Mealutim, Allahova, d;elle n Ahmed 4111, (181)kaopredanje
i lbn-lt4ad:e Ebu-Razina. ovajje lanac
Sanuhu, milost i Njegova dobrota su iznad toga kakvim prenosilacaslabjeru njemu postojiVekiab. Hudus. lvedltim,pojaöavajuga
Ga smatraju zabludjeli. druqilanci.VidiZevaidufMusred 4/12,od Abdullaha b. Ahmeda, Es-s0nre
11120\,i EH<ebir151211-214 od Taberanüa, gdje ie preneöen u neslo
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio verziji.
izmjenjenoj Albanigaje (2810)
u Es-Sariha okarakterisao dobrimiakoga
je Allahu, däelle öanuhu, da prokune i udaui od Svoje te pNobiho ü Dailu lbn-MadZe (31)
ocijenio
slabim. U hadisuje porcdsvojstua
milosti mekanske gtaveiinezr rim prije jer su öudeniadokaz daseAllah, smüe.
dzelleSanuhu, Svojstuo öudenjaprenesenoje
"dajtun"
uznemiravali Resulullaha, sallallahu aleihi ve sellem. u Buharijevom sahihu(4889) Lrpoznatome hadisu igost)'gdieEbu-
radijallahu
Hurejra, anhu,prenosi daje Resulullah,sallallahu ve sellem'
alejhi
rckaot"lJzvisenise Allahzacudioili nasniaozbogpostupktog öovjek i
4 Biljeziga (2826)
Buhari ilvuslim Ebu-Hurejre,radijaltahu
{1890)od anhu. nlegoveZere.'Povodom aiet"...i vlsevolenjimanegosebi
logajeobjavljen
?r Hadis
jepreko
lbn-omera
i Ebu-Hurejre
zabiljezio
Buhai(4b69)
i (4SS9). je
madaim lsamimpolr6bno." (ElHaSr,
9)

63
 SKRAÖENIKOMENTAR
VASITIJSKAAKIDA
Ako za dugo vrijemena ne padne ki5a a potrebna
je ljudima, gube svaku nadu i obuzima ih oöaj, te. po
onome öto vide, sude da kisa ne6e pasti i da Allah,
dzelle Sanuhu. ne6e dati izlaz, pri tom zaboravljaju6i da
je On blizu i da usli$ava dove. Uzvi*eni se öudi: kako
stvorenja gube nadu a Niegova milost sve obuhvata?
Ljudske potrebe i uÖenje dove takoater su uzroci
Njegove milosti. Nieno je spuötsnje nakon velike suse
"A ah je Taj Koji
trag A]lahove, dielle öanuhu, dobrote:
vjetrove Salje, pa oni oblake üeraju i On ih po nebu,
kako On ho6e. rasprostire i na komade dii€li, pa ti vidis
kiöu kako iz njih pada. i kad je On na robove Svoje na
koje Zeli prolije, oni se odjednom radoö6u ispune, iako
su bili oöajni prije nego öto se spustila na niih."
(Er-Rum, 48.49)
Dakle. Allah, dielle 6anuhu. odredio je da iza
teike situacije dode izlaz, posliie teökode olaköica i da
nevolji doate kraj. Onaj ko se strpi. te, ponizno i 6a
velikom nadom moli Milostivog, on 6e mu dati od
svoje neizmjerne dobrote ono öto ne moie ni zamisliti.
NOCEILI STOPALA
SVOJSTVO
137, "lt DZehennemöe neprcstanobltl bacanl UudI(l
diini), a on öe govoriti: fna loö?', sve dok Uzvüenl u
nJega"u drugol ven l: 'ha niega ne stavl Svolestopalo
pa öe se zbltl i rcöl: 'Dostaie, dostaJelB
,3 Prenio
gaje Enes (7384)
sugaBuhari
a zabiljezili (2848)
i l/|uslim
b.l\4alik
64
VASITIJSKAAKIDA SKRA.ENIKOMENTAR
SVOJSTVO
COVORAI GTASA
!38. "Uzviöeni öe rcöl: 'o Ademe!' 'Odaivam sei
odgovorit öe, a On öe Ea zovnuti: AIah tl nareduje da
od svoga potomstva odvojiö dio za uatru,.."24
Svojstvo stopala ili noge spomenuto u 137. taöki
pripisujemo Allahu, dZelle öanuhu. kao i prethodna i to
na naöin kako Njemu dolikuje. Allah, dzelle Sanuhu,
"Napunit
obecaoje: öu DZehennem dzinnima i tjudima."
(Es-Sedäda,13) Dzehennem je vrlo dubok i sirok. a On.
iz Svoje milosti, nikoga ne6e bez razloga kazniti, (ne6e
sve tjude u njega baciti), kako bi ispunio Svoje
obe6anje na njeg de staviti Svoje stopalo pa 6e se zbiti i
u njemu ne6e ostati praznoga mjesta. Doöim 6e u
Diennetu, nakon sto stretni u njega uttu, ostati
prostora, pa 6e Allah, dzelte öanuhu, stvoriti nova
stvorenja i njima ga popuniti, kako je preneieno u
hadisu.
Hadis spomenut u sljede6oj taöki dokaz je da
Allah. dZelle öanuhu, govori i da 6e pozivati Adema,
alejhisselam. Vjemjemo da je to istinsko dozivanie i
spada u svojstvo govora. Ova kao i druga Allahova
svojstva. Njegovom dobrotom kod vjernika ne izazivaju
nejasnode niti nedoumice. Hadis upuduje na radnju
?4BiljeiigaBuharl(6529)i Muslim Hudja,
(322)i (379)od Ebu"Seida
radlallahu
anhu.
65
 VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

ihtija4üe. M\ogo ie ajeta i hadisa koji upucuju na tu SVOJSryO

UZVISENOSTI
vrstu radnje.

L4O. 'Gospodarunag,Koii si na nebesima,svetoie lme

13g. 'Nema ni lednoga öoujeka a da Allah, dielle lvoie, lvoje odredenjeobuhuatanebesaI Zemru. Tvoja
ianuhu, s nJtm neöe govoriti, bez zastora I milost obuhuatanehesa zato Je spusti i na zemüu.
prcvodloca.eE Oprostlnaöegijehe i pogleike. TIsl Gospodardohrih,
* * * * spustl SvoJumllost I lAekzaglavobolju.al

Ovaj hadis govori da 6e Allah, dzelle Sanuhu' sa

svima ljudima govodti bez posrednika. Niegov razgovor
sa robovima dijeli se na dvue wste:
1 . Razgovor bez posrednika; kako je spomenuto u
hadisu. Njegov razgovor sa dzeDnetlijarna bit 6e Stoje prvinaöin
1 . Itadahnuce; spomenlt "...nadahnu6em..."
u ajetu:
izraz ljubavi, dobrole i zadovoljstva, a onaj ovonüeopöa objava kojaobuhvala svewsleobraöanja, veöjejedna
spomenut u hadisu jeste razgovor obraöuna i njenavrsla.Tumaöise kaokatkot€jnai btzaobavijest, kojaje
odnosi se, kako na grieönike, tako i na poslanicima
dolazila usnu.
"Allah ne6o sa njima ".,. ili lza
dobroöinitelje. Doöim aiet: 2. Govoriza zasto€a bezposrednika; za staje dokaz:
razgovarati" (Alu-Imran, 77). negira razgovor zastora.,." je
To Allahov, dielleSanuhu, hzgovor izazastora a bez
koji raduje sagovornika: posrednikas nekim poslanicima.ovoje najbolja i najvijednija vßta
objave.Naovajje naöin Uzvisenirazgovarao saAdemom, Musaom i
Razgovor uz posrednistvo; ovako se Uzviöeni, I\,luhammedom. sallallahu
aleihi
vesellem.
nareiluju6i i zabranjivajuöi, obra6ao Svoiim 3- Razgovor preko zalla je, opet,dokaz:
izaslanika; ".,,ili daposalje
izaslanicima melekima i poslanicima od izaslanikakoji,Njegovom voÜom, objavljujeono 5lo 0n ieli."
Ijudskoga roda.'6 Skoro jediniodmeleka jesteDzibril,alejhisselam- Poslanici su imali
uloguizaslanika jer su svojimnarcdima prenosili Allahovu, dielle
san!h!, poslanicu. yidi H-Midetus-selefiijefi kelaniRabbilberilje,
sh 97"107,odAbdullaha b.Jusufa Dedijja.
,5 Biljen
SaBuhari (6539) i [,{uslim
{1016)odAdija b.Halima,Edrjallahuanhu
,7Hadis su prekoEbu-Derdaa, |adüallahuanh!,zabiljdili Ebu-oavud (3892),
?6Svevisnii "Nljednomo öovjekunijedatodamuseAllahobraÖa
Allahkaze: Nesaiu Anelul"jevmi \ellejle(1037),Hakim1/344,Bejhekiu ElEsma,ves-
na
oslm lednom od tri niElna: nadahnucem, ili lzazastora,ili dapoöalie slr.423-Lanac prcnosilaca ovoga hadisa je slab.U njemu imaöoviek
- s,faf, P0
izaslanikakoii,Njegovom volom,objavljujeonoölo0n ieli 0nje,zaista imenuZiiadb. l\,4uhammed Ensan a od njegamuhadisi ne pimaiuhadise
uzviseni Mlda;."-{Es-Sura, 51),u öemu dokazda se Allahovdzelle
je zabiljezio gaje, takoder,
\rletuk).vidi Et-Takibi ElMizan2/98odzehebiia.
öanuhu, govor
naspram ljudideSavao nalrinaöina: imamAhmed 6/20,21 drugim putem ali je i on slab jer s! neK prcnosioci
nepozna!.

66 67
 VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR
T \, ASITIJSKA AKIDA KOMENTAR
SKRAÖEN]

74L. "Zar mi neöete poviercvati a poulerenik 5am Niegovog rubrlbiijeta, uluhiijeta; svetosti. uzvisenosti,
OnogaNoiile na nebesima.'d8 te kosmiöke i öerijatske odredbe.
Rezultat kosmiöke odredbe je stvaranje svega öto
L42. "... Aß ie iznad toga a Allah, die e ianuhu, ie postoji i za nju su vezana sva deöavanja. Primjer su za
iznad AEa i zna öta ndite"' (Ebu-Davud, Tllmizi i ovu vrstu Allahove, dZelle öanuhu, rijeöi: "I zaista On
drugi)2e moZe kada neöto hode, s;rmo za to rekne, budi i ono
bude." (Ja-sin, 82)
"I naredeqie NaSeje samo jedna rijeö, sve bude u
tren
143. Poslanlkovo,sallallahu aleihl ve sellem, pltanie oka." (El-Kamer. 50)
"Na nebesima",
upu6eno robinii: "Gdie ie AIah?'
odgovori a on ponovo upltai "tb sam ia?" "Allahov Druga vrsta odredbe je ledjatska. Ona je vezana
postanik", ponovo odgovori,na 6ta reöe: "Oslobodiie, za propise kojima je Allah, dielle öanuhu, preko Svojih
ona je ujernica!" (NluslimPo poslanika. obavezao ljude u cilju da Mu se pribliZe.
* * * * Dopusteno je Allaha, dzelle Sanuhu, moliti Njegovom
milo56u, koja obuhvata stanovnike nebesa, da je spusti
U taökama 147, 142 i 143 autorie govorio o tome i na Zemlju. da öovjeku oprosti velike i male grijehe.
da je Allah. dzelle ianuhu, na nebesima. Rieöica tr Zatim, dopuöteno je moliti time da je Allah, d;elle
spomenuta u prethodnim hadisima po miiljeniu vecine ianuhu, Gospodar dobrih, a to su poslanici i oni koji ih
"na". Primjer
uöenjaka i filologa (ieziöara) ima znaöenje slüede. Najve6i trag Njegovoga rububiijeta jesle Io ito
"... i po stablima (fi dzuzuin-
su za to iijeöi Uzviöenog: ih obdario vjerom, ali i ovosvjetskim blagodatima.
nahleti) palmi 6u vas razapeti..." (Ta-ha, 71) Drugi
"... fis-semai" znaöe Mozda se nijedna ovako iskreno upuöena dova
uöenjaci drze da Atlahove djeöi:
"pravac" tj. u pravcu neba. Bilo kako bilo, ovi tekstovi ne6e odbiti. Otuda je Poslanik, sallallahu alejhi ve
upuduju da je Allah, däelle Sanuhu, iznad stvorenja. sellem. nakon Sto bi spomenuo ove stvari na kraju
molio za izljeöenje. Doista Allah, dielle Sanuhu, ljeöi
U hadisu o rukji ie dokaz da ie dopuöteno svaku bolest uz uvjet da se öovjek osloni salno na
priblizavanje Allahu, d:elle 6anuhu, spominjanjem Njega.
Hadis u kom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za
,sDiodugog hadisa Buhai(3451)i
suzabiljeäli
kojeg lt4uslim
{1064). robinju koja je izjavila svoje vjerovanje u Allaha, dzelte
,, Diohadisa
kogje zabiljeiio
Ebu-Davud(4723)
i nekidruliimamiHadis ima öanuhu, i Resulullaha. sallallahu alejhi ve sellem, rekao
Vidinaskomentar
viöeslabosti. ovogahadisa
u ElKavaidul_mus/a,str'62,63, da je vjernica govori o jednom od najvaznijih
odSeiha lbn-lJseimina. Allaiovih, dielle Sanuhu, svojstava, Njegovoj
30H;disje prckol4uavüe
b.Hakena sulemija ]mam
zabiljeiio (537).
[,|uslim

68
 VASITIJSKAAKIDA SKNAÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

uzviSenosti nad stvorenjima i tome da ie odvojen od
njih. Dakle, Allah. dzelle öanuhu, je iznad ArSa. Ovo je
temelj vjerovanja. Vjerovanje onoga ko nijeöe
Allahovu, dzelle Sanuhu, uzvisenosI nije ispravno.
'1-- Ad je iznad toga, a Allah, däelle
Rijeöima:
"
ianuhu, je iznad Aria i zna ita radie Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, spojio je izmedu vjerovanja
da je Allah, dZelle ianuhu, na Aröu. iznad 6vih
stvorenja i da Svojim znanjem sve obuhvata. U
mnogima su ajetima, tal(oder, zajedno spomenute ove
dvije stvad.
PRISUTNOSTI
SVOJSIVO
aM. "ilajboueje ujercvanjebiti sviestan da Je AIah s
öovlekommagdjebio."Hadisie hasen.3l
Najbolji iman je i'llall ihsana i samokontrole. To
znaöi da öovjek oboZava Allaha, dZelle öanuhu, kao da
Ga vidi. Ako ne moze dosti6i taj stupanj, nekä ilna na
umu da On, dzelle öanuhu, njega vidi, te da bude
duboko ubljeden da je Allah, dzelle Sanuhu, sa
öovjekom, da zna sve ito izusti i uradi bilo tajno ili
javno. Covjek se treba lijepo odnositi prema
Svevisnjem Allahu, posebno u namazu. Tim prije öto je
narnaz najövriia veza izmettu roba i Gospodara.U tome
ibadetu treba se biti smireno, skruöeno i duöevno
prisutno. eovjek se treba prisje6ati ispred koga stoji.
Ne treba pljuvati ispred sebe ili na desnu stranu.
Onda kada öovjek bude svjestan Allahovog,
dielle Sanuhu, prisustva, a posebno kada je u ibadetu,
izgradit 6e kod sebe samokontrolu i tako se uzdiÖi na
najvede stupnjeve obavlianja ibadeta.
Dakle. obaveza je vjerovati da je A]lah, dzelle
öanuhu, uzviien i da je blizu. U ovome, öto 6emo,
akobogda, objasniti, nema kontradiktornosti.

JEALLAHISPRTDKLANAJöA
SVEVISNII

L45. "Nadaneko stane da klanja, AIah Ie lspred niega,

zato ne puuite ispredsebe,nltl na desnustranu, veöna I NEKADRUGA
UZVTSENOST SVOJSTVA
lüevul pod stopalo."(Muttefekun alelhl)32
* * * *
L46. 'Allahu moj, Gospodarusedam nebesa, Gospodaru
AEa velikoga, Gospodaru svegd! li daied da znev[e I
3rBiljezgaEbu-Nuajm u ElHifeu6i124. Hadisje slabjeru njegovom
senedu koipice kllalu, Tl sl oblavlo Tewat, lndül I Nur'an, lebl
postoji
Neimb. Hamad je
koji mnogo gdjeöio
prenoseöl hadise. je ovo
Albani se utieöem od zla svakog Zivoga blca kotlm Ti vladaö.
predanje (l
! Daif!/-d:amis-sagir kao
I 00)okafakteisao slabo. A ahu moj, fi si Prvi, nüta nlle bilo priie lebe, n sl
3, Hadissupreko lbn-omela (406)
Bohari
zabiijeiili (547).
i Ivuslim
 VASITIJSKA AKIDA SKJLAdENI
KOMENTAR VASITIJSKA AKIDA KOMENTAR
SKRACENI

Posuednji, niita neöe bitl poslüb Tebe, fi sl Ez-ZahiL
näta nema lznad febe, Ti si El-Ratln, izmedu lebe i
robova nema prepreke. Unti moje dugoye i saduvaj me
siromaitva, " Zahileiio imam Muslim33
SVEVISNJI
JEALLAHBLIZU
149. U vezi s Allahovim, dielle ianuhu, svojstvlma,
poredspomenutih,postojijoSmnogohadisa.
150. Dakle, potpomognutaskupina kao 6to vieruie u
aiete koii govore o Allahovim, dielle 6anuhu,
svolstvima,isto vieruie u sve o öemu nas ie obaviiestio
Poslanik, sallallahu aleihi ve sellem, a sve kako 5to
smo veö spomenuff bez tah fa, temsila, teklfa i tatila.

7.47. Hadis u kom stoji da su ashabi podigli glas

prilikom uöenjazikra na öta im le Resulullah,sallallahu
afejhi ve selfem, .ekaoi "Oljudi, obuzdajte se, zalsla ne
dozivate gluhoga i odsatnoga; dozivate Onoga l(oii sve
öuje, i Noji je bllza, On yam je blüi od wata vaöe
" Hadisi koje govore da 6e diennetliie vidieti
la hance. (Muttef ekun ale.;hi;s+
Allaha, dzelle Sanuhu, dostigli su stupanj fevafura.
Videnje Allaha, dZelte Sanuhu,upuduje na dvije stvai:
VJERNICI
ÖTVIOITTI
SVEVISNJEC
ALLAHA
1. Na to da je Sveviönji Allah iznad stvorenja,
otuda öto hadisi govore kako 6e Ga vidjeti iznad
!48. "Uistinu öete vidjeti svoga eospodara kao öto sebe.
vidite Mjesec u noöi uitapa (lejletul-bedr), zato se
trudite da ne izostaylte ikindüu i sabah-namaz," 2. Najve6a blagoda! kojom 6e öovjek biti darovan
(Muttefekun alejhi)35 jeste gledanje u Allahovo plemenito lice.

Hadis pod 148. taökom podstiöe na öuvanie

ikindije i sabah-namaza.Vierovatno se misli da 6e onaj
ko bude öuvao ta dva narnaza zadobiti veliku blagodat.
33Muslim
(271
3)odEbu-Hurejrc,radijallahu
anhu. koja nadmaöuje ostale blagodati: gledanie u Allahovo,
3aBuhar(4205)i(6384) (2704)
i [,4uslim prekoEbu-lllusaa
Esarija,
rad]iallahu dzelle öanuhu, lice. Ü vezi v jednosti spomenutih
anhu. namaza preneseni su i drugi hadisi Od njih je sljede6i :
35Buhari
(554)i (7434) (633)
te [4uslirn od DZeri€
b. Abdu]laha,
radijallahu 'Nad vama se smjenjuju meleki noii i meleki dana,
anhu.

72 73
 VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKNACENIKOMENTAR

sastaju 6e na ikindiji i sabah-namazu... " (Muttefekun

alejhi)36
PETOPOCLAVUE

EHLUS,SUNNET
SLUEDI PUT
UMJERENI

u odnosuna sekteslliedlsredniiput,
151. Ehlus-sunnet
kao öto ovaj ummetu odnosuna ostale ide srednlim
putem.

152, Umierenisu u pogleduAllahovih,dielle aanuhu,

svojstava za razliku od diehniiia kotl ih niieöu i
muiebblha koii lh poistovieduJu sa svojstvima
stvorenja.

Umjerenost ovdje znaöi izbor najispravnijeg uz

istovremeno pobijanje svih neispravnih misljenja.
"I tako smo od vas stvorili pravednu
Uzviöeni kaze:
zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi i da
Poslanik bude protiv vas svjedok." (El-Bekara, 143)
Ovaj ummet slijedi srednji put, za razliku od
ostalih koji su zastranili u pogledu vjerovania.
Zastranjivanje vodi u propast. Naime, neki su narodi
preöli granicu u pogledu Prava stvorenja pripisujuöi irn
svojstva koja posjeduie samo Stvoritelj Drugi su se
loöe ponijeli prema poslanicima i njihovim
sljedbenicima tako da su ih ubijali.
35Buhari
(555) (632)preko
i Muslim Ebu-Hurej€,
radijallahu
anhu.
 VASITIJSKA AKIDA SKRAdENI
KoMENTAR
Nai ummet vjeruje u sve poslanike koje je Allah, dZeIIe
ianuhu, poslao kao u njihove poslanice. Vjerujemo da
su svi imali visok stupanj kod Allaha, dielle Sanuhu,
;to je, opet, Njegova blagodat. potvrttuju6i to ne
prelazimogränicu u pogleduprava srvorenja.
Neki su dopuötali sve lijepo i ruino, a drugi, opet, sve
zabranjivali. Metlurim, nama je Allah, däelle lanuhu,
dopustio Iijepe a zabranio mine, odvratne stvari. Sve
ove stvari na neki naöin, ovaj ummet öini potpunim.
Sljedbenici Ehlus-sunneta takoa[er su umjereni u
odnosu na mnoge zalutale grupacije unutar samoga
ummeta.
153. U pogleduAllahovih,die e Sanuhu,radnii za
rczliku od kaderiiai diebrüa
154. U pogledu Allahove, prijetnje za razfiku od
murdäjai vadlja, koii potjeöu od kadeijai dlugih.
Spomenuto pod 152. taökom ve6 smo objasnili.
Naime. stav Ehlus-sunneta po ovome pitanju jeste
potvrdivanje svih Allahovih. dzelle öanuhu, svoistava
spomenutihu Ser.tekstovimai to na naain kako Niemu
dolikuie.
VASITIJSI.A AKIDA KoMENTAR
sKRAÖENI
DZel)fije viervju da je öovjek u okviru Allahovog
odreclenja prisiljen na ono ito radi i da nema slobodnu
volju. Ljudska su djela poistovjetili sa njihanjem
drve6a, koja nemaju slobodnu volju niti izbor. Na taj
naöin su zastranili u pogledu vjerovanja u Allahovo
odrettenje.
Kadeije su. plaieöi se da Allahu, dzelle tsanuhu,
ne pdpiöu ono ito Mu ne priliöi. zanijekali uticaj
odredenja na ljudska djela, tj. da se na ista ne odnosi
Allahovo, däelle öanuhu, htijenje. Svaka od spomenute
dvije frakcije odbacila je veliki dio Ser. tekstova po
ovom pitanju.
Sveviönji je Allah uputio sljedbenike Ehlus-
sunneta na srednji, umjereni put. Oni vjeruju da je
Allahovo, dzelle Sanuhu, odredenje sveobuhvatno;
obuhvata stvari, njihova svojstva i djela, bilo ljudska ili
djela ostalih stvorenja. Vjeruju da ono 6to Allah, däelle
Sanuhu, hode - biva, a sto neie - ne bude. Vjeruju u to
da je Uzviseni ljudima dao mo6. htijenje i slobodu
izbora, te da, bez prisile, rade i govore öta ho6e.
Takoder, vjeruju u sve tekstove koji opdenito
govore o Njegovoj, däelle öanuhu, volji i htijenju u vezi
svake stvari, kao i one (tekstove) koji potvraluju da
Ijudi, po vlastitom izboru. modi i htijenju rade i govore
öta ho6e. Ovo se odnosi na sva djela. velika i mala.
Potvrdujuii ovo znaju i vjeruju da spomenute dvije
stvari jedna drugu ne iskljuöuju. O ovome 6e biti
govora nesto kasnije.
Taöka 154. govori o tnurd'jjama. To ie ftakcija
koja tvrdi da je vjerovanje samo potvrda srcem, te da u
njega ne ulaze djela udova kao ni djela srca. Iz toga
'17
 VASITIJSKAAKIDA SKIAÖENIKoMENTAR
proizilazi da Allah, dietle öanuhu, moze kazniri pokome
i nepokorne jer djela ne ulaze u vjerovanje.
Sto se tiöe veidia, ograrrka kaderüa, ofi vjeruju da 6e
svaki veliki grjesnik - monoreista koji ustrajava na
velikim grijesima i na tome umre, vjeöDo ostati u Vatri.
Svaka od ove dvüe grupacije je, takoder, zastranila
odbaciv;i dio Ser. tekstova.
155. U pogfeduvierovania(imana)su tzmeduhururijaI
mutezila na iednoj, a mudüja i diehmij\ na drugoJ
strani.
156. U pogleduashabasu izmettuiijal haridZtJa.
Allal, dielte öanuhu, uputio je sljedbenike Ehlus_
sunneta da izaberu srednji put. Vjerovanje (iman) kod
njih obuhvata ubijealenje, djela udova i srca. Ono se
smanjuje ako öovjek poöini neki grijeh i ne pokaje se za
njega. Svevisnji Allah nikome od Svojih robova ne6e
nepravdu uöiniti; ne6e kazniti pokorne, koji se nisu
odali grüesima niti 6e dopustiti da u Vatri vjeöno
ostane onaj ko je imao irnato vjerovanja, makar öinio i
velike grijehe. Tekstovi Kur'ana i sunneta u vezi s tim
su na stupnJu tezatura.
18
T VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR
Hurltrüe pripadai! haridZijama. Oni velike
grljesnike smatmju nevjernicima i tvrde da 6e vjeöno
ostati u Vatri. Razlika izmeilu njih i mutezila jeste !
tome Sto ovi velike grijeinike smarraju nevjernic;ma
d,oöiIJJmutezile kaZu da nije musliman niti nevjernik.
ali 6e, i po njima, vjeöno ostati u Däehennemu.
Serijatski rekstovi pobijaju njihova miöljenja.
Rafidije (Etje\ psuju i proklinju ashabe. Neke
smatraju nevjernicima.Mealu njima postoje fanatici koji
su, pored ito psuju trojicu pravednih halifa i neke
druge ashahe. prelli svaku granicu uzevii Aliju,
radijallahu anhu, za boianstvo. Preneieno je da ih je
on, radijallahu anhu, spalio.
Na drugoj strani, nasuprot ']iil'ja ies! Haridzte
koji su se borili protiv njega i brojnih ashaba. Proglasili
su ih nevjernicima i na taj naöin ohalalili njihovu kl.v i
krv drugih muslimana.
Allah, dzeue öanuhu, uputio je sljedbenike Ehlus-
sunneta da priznaju vrline i vrijednosti ashaba i to da
su oni elita ummeta. I pored toga nisu presli granicu
niti zastranili u pogledu njihovih prava. Ehlus-sunnet
vjeruje da ashabi, radijallähu anhum, nisu bezgrijesni.
Daju im stupanj koji zasluiuju i vole ih jer su
odabrani. O tome 6e, akobogda, biti govora neito
kasniie.
79
VASITIJSKAAKIDA SKRAiENIKOMENTAR
I VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

SESTO
PoGLAVUE

ALLAHJE IZNADARSA

157. Vierovanjeu Allaha,dielle Sanuhu,obuhvatasve o

öemu nas je obavüestioo Sebi u Kur'anui sve 6to ie u
autentiönim predaniima preneieno od Poslanlka,
sallallahualejhi ve sellem,kao iono oko öega su se
sloiile prve geneaciie ovoga ummeta. Od tlh je swari
vierovanie da ie On, dielle öanuhu, iznad nebesa, na
Arau,iznadstvoreniaa Svojimie znanjemsa Iludlma,

158. Ovesu dvüe stvari sastavlieneu ajetu:

$r 4J;lr ,rl' .r*^r i Ctj{- 4 .rir: .:,rrr"rr6L .pir ,i)

r'r.1r .1 j; u, w i; ur Lr-'jl d ö-_[
er r;rFa_".r r
(',r+ ;ji r:-.dtr,F,su ü"i&
"U öest vremenskihrazdobliaOn nebesai Zemliu
ie
stvorio,izatim se lznad ArSauzvlsio;On zna ata u
zemljuulazii öta lz nie lzlazli öta s nebasilazii sta se
premanlemudiie, OnJes vamagdle god blll, I sve5to
laditeAllahvidi."(El-Hadid,4)

159. Niegoveriieöi:"... Onie sa vama"ne znaöeda Je

utjelovlienu stvorenia.Na to ne upuduiear. jezlk.
utielovlienu stvorenla
Tvrditida le Allah,dielle Sanuhu,

80 8l
 VASITIJSKAAK]DA SKRAÖENIKoMENTAR

suprotno le konsenzusudobrlh plethodnika i liudskoj

I VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KOMENTAR

prirodi (fltrl).
SEDN4O
POGLAVUE
160. Primjer koji pobüa nakaradoo tumaöenie
jeste Mjesec, ledno od mnogih ALLAHJEBLIZUSryORENJA
lJgthodnoga aieta
Allahovih, dietle Sanuhu, znamenia, relafivno malo
stvorenje; uvljek le s putnikom ma Edje lSao kao i s
onlm koil nüe na putu. U to ulazesliededestvari:
163. Vjerovanieda je Attah, die e öanuhu, btizu
stvoaenia.
161- Ällah, dielle 6anuhu,je tznad ArGa,motli i bdije
nad Svoiim stvorenjima, upravlia njima i radi ostale
stvati vezaneza rububiijet 164. Dokazie zato alet:

162. Prethodnospomenutestvari istina su i stvarnost, ,, -.:. .. -..., , t. : -

rlemaih potrebekrivo tumaölti nifi pogre6noshvatiti. J r_N+r-+ JLcr rr,ttil, "r"r..+:, ._+> eF.- g:tia JtL ljrjl
(i,:'4 .;ji
o.,r,.,"3:i-,
"A kada te robovi Moii za Me[e
upltaju, Ja sam,
sigurno, blizu: odazlvam se molbl molitel|a kad Me
zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka
vjeruiu u Mene,da bi bili na Pravomeputu,,' (ElBekala,
186)

165. Takoaleri hadisi "...OnaiI(oEadozivatebtüi vamje

od vrata vaöejahallce.''?

166. Aieti ihadisi koii govore o Niegovoi blizini I

prisutnosti ne oponiru öinlenlci da je On lznad

37olajsrnohadjsprelhodno
spomenuli
 VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR

Otuda, musliman mora potvrditi ono ito je Allah, dZelle

stvorenia.Ovozato 5to Allahuniöta niie sliöno.On ie Sanuhu, Sebi pripisao i ne smüe biri suzdräan zato Sto
blizu stvorenjimaiakoje iznadniih, Sveviönji Allah o Sebi zna viie nego ljudi a Njegov
Poslanik, sallallahu älejhi ve sellem, je najznaniji,
najiskrenüi prema ummetu i najoprezniji u vezi
Allahovog, dzelle Sanuhu,prava.
Ako ti, dragi brate. na um padne da je priznavanje
tih svojstava poistovje6ivanje Gospodara sa
stvorenjima, sjeti se Njegovih rijeöi: "Nisra nije kao On,,
Autor je stavio poseban akcenat na taöke 163- i toga da sve öto vaZi u vezi Allahovog, dzelle Sanuhu.
166. tim viöe ito su ljudi u velikoj potrebi za Bi6a a riöe se poistovje6ivanja, vazi i za Njegova
vjerovanjem u Allahovu, dZelle öanuhu, blizinu i to da svojstva; kao sto Mu niko nije ravan i sliöan u pogtedu
im se odaziva kada Ga zovu. Da pojasnimo: ako öovjek Bi6a isto Mu tako niko nije ravan u pogledu svojstava.
övrsto vjeruje u Allahovu bliziAu bit 6e svjestan da ga
Allah prati. To 6e uzrokovati da Ga öesto spominje i
stalno Mu upu6uje dove jer zna da se On odaziva i
nagraaluje iskrene i pokome robove.
Zatim je zajedno spomenuo vjerovanje u Allahovu
uzviSenost, Njegovu blizinu i prisutnost kako neko ne
bi pomislio da ta svojstva liöe svojstvima stvorenja.
Ako neko upita: kako je mogude da Allah, d;elle
Sanuhu, bude iznad stvorenja a istovremeno zajedno s
njima, u njihovoj blizini? Odgovor za to nalazimo u
Kur'anu, sunnetu i konsenzusu uöenjaka a on glasi:
niSta nüe kao On, nista Mu nije sliöno u pogledu
svojstava.
Jedno od Njegovih stalnih svojstava jeste op6a
uzvisenost te op6a i posebna prisutnost. Njegova
blizina i Uzvisenost su spojivi zbog Njegove veliöine i
moöi i Njegove sveobuhvatnosti. On je iznad a
istovremeno je blizu i - obrnuto. Drianje za ovu
osnovu jako je korisno u razumijevanju svih Altaltovih,
dzelle öanuhu, svojstava koja su ustvrttena dokazom.

85
84
 -?r
VASITIJSKA AKIDA KOMENTAR
SKRAdENI VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR

GLAVAII

VJEROVANJE
U KNJICEI POSTANIKE

PRVOPOCLAVUE

I(UR'AN
JEALLAHOV
GOVOR
I NIJE
SryOREN

Vierovanieu Kur'ani ostale knjige obuhvata:

167. Vierovanteda ie Kur'anAllahov,dielle öanuhu,

govor kojije obiavliena nüe sworen,

168. Od Njegaje potekaoI Niemuse vraöa,

169. To je stvarno Allahov govor, a ne govor nekoga

dlugog.

170. Objavljenie Muhammedu,sallallahualejhi ve

sellem.
 1T
VASITIJSKA AKIDA KOMENTAR
SKRAdENI
171. Nüe dopuötenotvrditi da su to riieöi koiima ie
Allah,dielle öanuhu,nadahnuoDiibrllaili sliönotome'
172. Öinjenica da ga liudi öitaiu i da je sabran u
mushafu ne izvodi ga iz toga da le swarno Allahov
govor. ovo zato öto se govor pripisuie onome ko ga ie
prvi izgovorio,ne onomeko ga je dostavio.
1?3. Rlieöi i znaöeniesu od Allaha a ne samo slova i
riieöi bezznaöenia,niti znaöeniesamo bezslova i rÜeöi.
Autor je u taökama 167-173 spomenuo stvarl koje
se tiöu vjerovanja u Allaha, dzelle öanuhu, i Njegove
knjige. Ovo je spomenuo u ovome poglavliu zato 6to ie
Allahov govor jedno Njegovo svojstvo. On. dZelle
Sanuhu, govod kada ho6e i sta hoie. Niti je prestao niti
6e prestati govodti. Njegov govor nlje prolazan i ne
prestaje. Vjeöan je i odvija se shodno Njegovoj
mudrosti. Sebe je njime opisao i Sebi ga pdpisao
"...Allahov govor..." (Et-Tevba, 6) Aiet
rckavsi: ie u
vidu genitivne veze osobinu pripojio opisanom, sto
upuduje da ie Kuran Njegov govor, izraZavanie,
znaöenje i da je to Njegova osobina. Sve ovo upuduje da
Kur'an nije st\loreL Mutezile koji misle da je stvoren
iznose Dotvoru na Allaha, däelle Sanuhu. Staviie,
88
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
potvrduju da stvorenja govore a to svojstvo nijeöu
Stvoritelju.
Kulabije i csarüe, koji drie da je Kur'an izraz
('Ibara) Allahovog govora ili pripovjedanje istog,
djelimiöno zastupaju stav mutezila. Bez obzira kako se
reprezentuje, on je Allahov, dzelle öanuhu, govor; bilo
da se nauöi napamet ili recituje, bilo da je ispisan u
mushafima, Allahov je govor. Zato je autor i rekao:
"Govor
se pripisuie onome ko ga ie prvi izgovorio, ne
"Od Njega je
onome ko ga je dostavio." Rijeöima:
potekao", autor aludira na stav dobrih generacija koje
tvrde da je Sveviönji Allah izgovorio kur'anske rijeöi.
"...i Njemu se vra6a". znaöe da se Allah,
Njegove rijeöi
däelle Sanuhu, opisao tim govorom. Ovo je jedno
miSljenje. Drugo kaZe da se time misli na predznak
sudnjega dana kada 6e Allah, dzelle öanuhu, uzeti
Kur'an iz prsa ljudi i podidi ga iz mushafa öime 6e se
Njemu vratiti. Pryo je miöljenje jaöe.
Autor je ovdje kratako i saieto iznio svoj stav koji
je utemeljen na Serijatskim i racionalnim dokazima.
Otuda ovo pitanje i spada pod vjerovanje u Allahove,
dielle Sanuhu. knjige. Vjerovanje u kniige. a posebno u
Kur'an, znaöi vjerovanje u sve kur'anske rrjeöi i
znaöenja, te ono na sta upu6uju, bilo da se tiöe isl
vjerovanja (akaida) ili drugih stvari. Vjerovanie onoga
ko ne vjeruje u to nije potpuno.
Ljudi se po pitanju vjercvanja u Kur'an dijele na
dvije skupine: potpuni i manjkavi vjernici Plva se
skupina istinski predala Kur'anu, razumijevaiuii
njegova znaöenja i övrsto vjeruiu6i u njih. zatim to
primjenjuje i kiti se kut'anskim bontonom. izvsava
njegove naredbe, kloni se zabrana i ne pravi razliku
89
 VASITIJSKA AKIDA KOMENTAR
SKRAÖENI VASITIJSKA AKIDA KOMENT
SKRACENI

izmettu ajeta kao;to to öine novotari koji prihvataiu DRUCOPOCIAVUE

neke ajete a druge odbacuju. Druga se skupina opet
dijeli na dvije podgrupe: na inovatore koji su
zapostavili dio Kur'ana i sunneta. I ovi su, takoater, na
razliöitim stupnjima. shodno novotarijama i greskama u
VJERNICI DANUVIDJETI
CENASUDNJEI\4E
koje su upali. Druga su populacija grijeönici kojima je ALLAHA
SVEVISNJEC
jasno öta je njihova obaveza prema Kur'anu i to
priznaju ali njihova djela proruslove onome ito govore.
Ovakvi su zapostavili mnoge kur'anske obaveze a Vierovanjeu Allaha, Njegovekniige I poslaniketakoiler
prekrsili mnoge zabrane ne mogavöi se nositi sa svojim obuhvatasliedede:
prohtjevima. mettutim nisu zanijekali nijedan njegov
ajet.
174. Vjernici 6e vidjeti Allaha, dielle Sanuhu, na
Molimo Svevisnjeg Allaha da nas uöini od onih Sudniemedanu kao öto na ovomesviJetuvide Sunce u
koji de istinski i ispravno vjerovati u Njegovu Knjigu i u vedrome danu ili Mjesec u nodi uötapa, stvarno i bez
potpunosti se predati njegovim naredbama a kloniti
ooteSkode.
onoga Stoje zabranio. a Allah je. doista, plemenit.

175. Vidlet öe ga na Sudniemdanu,i

176. Nakon 5to uilu u Diennet, kada ikako htjedne

sveviSniiAllah.

90 9l
 6
VASITIJSKA AKIDA KOMENT
SKRACENI
VASITIJSKA AKIDA KOMENT
SKRACENI

GLAVAIII

VJEROVANJE DAN
U SUDNJI

PRVOPOGLAVUE

NASJE
U SVEO CEI\4U
VJEROVANJE
POSLANIK,
OBAVTJESTIO SALLALLAHU ALEIHIVE
DAÖESEDESITI
SELLEI\4, NAKONSI\4RTI

U to soada:
177, vierovanieu sve öta de se desiti nakonsmrti a o
öemu nas ie obaviiestioPoslanik,sallallahualeihi ve
sellem.

u kaburskukulniu te uiivanlei kaznuu

178.Vierovanje
niemu.

179. Kaburskaie kuaniaistina.Liudiblvaiuiskuiani u

svojim kaburovimatako ato blvaruupitani:Ko ie tvol
Gospodaf koje si viere?i ko ie tvoj poslanik?Allah'
6e prilikomte kuanieuövrstitlviernike:
dielle Sanuhu,
 VASITIJSKA AKIDA KOMENTAR
SK-RACENI
(c-r.lr,.$lrrrl; irriräirr:,1it
"Allah de vielnike postojanom
ieöiu uövrstiti,"
(lblahim,27)
Na ova pitanja vjernik odgovala:Moi je Gospodal
Allah, viela lslam, a poslanlkMuhammed,sallallahu
aleihi ve sellem, a onai ko ie na ovomesviietu sumnjao
odgovolit öe: Ah, ah! ne znam. öuo sam llude kako
neito govore pa sam i ia tako govorio. Tada öe biti
udaren ieleznom alpkom usued öega 6e tako jako
vrlsnuti da 6e Ea öuti sva stvorenia osim öovjeka (i
diinna) a kada bi on öuo onesvuestlobi se.38
Taöka 177 pa nadalje govori o temelju na osnovu
kojeg razumijevamo Serijatske tekstove u vezi s
ovosvijetskim i zagrobnim Zivotu. SudAjega dana.
Dzenneta i Dzehennema. Takoaler. detaljno govori Sto
de se desavati nakon smrti, u vezi öega su napisane
opsirne i skra6ene studije.
30ovesuijeöidiopoznalog, vjerodostojnog
hadisa kogprenosi Berab. Azib,a
kojlgovori
skoroo svimde6avanjima sr.rgaAhrned
u kabuil.Zabiljezili
288.295,296,i Ebu-Davud (4753)Se;hAlbaaiga je naveosa svim
vjerodostojnim
dodacima u svqojkiiziAhkanul4ienaiz,slr.156159.Komentar
logahadisa
vidjeüu knjiziElHaklulbetzehiüe,
slt.10-19.
94
T VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
U taökama 1?a. i 179. autor je govodo o nekim
deöavanjima u kaburu. Izmealu ostalog kaäe:
"Vjerujemo u kabursku
kuönju..." Naime, kaburska je
kuienja ispit öiji je uvod doZivio svakl öovjek jo; na
ovom svijetu. Ko je bio istinski vjernik, Allah. dZeUe
öanuhu, 6e ga uövrstiti i nadahnuti pa 6e ispravno
odgovodti na pitanja meleka. O tome Uzviöeni veli:
"Allah 6e vjernike postojanom
rijeöju uövrstiti na
ovome i budu6em svijetu." (Ibrahim, 27) BL ee ß
nagrada za njihovo vjerovanje. Vjernik 6e, uz Allahovu
pomoö. taöno odgovoriti makar bio nearap ili nepismen.
Sto se döe nevjemika i licemjera oni neöe modi
odgovoriti (na postavljena pitanja) makar na ovome
svijetu vazili za najuöenije ljudi. U vezi s tim Sveviönji
kaze: "A Allah 6e nevjernike u zabludi ostaviti."
(Ibrahim. 27)
Allahova, dielle öanuhu. je velika mudrosti Sto
kabursko uiivanje i patnju ne osjedaju ljudi niti d;inni;
njihova su öula ograniöena. To je nevidljiva stvar
(gajb). Kada bi ljudima otkrio te stvari to ne bi bilo u
skladu s Njegovom mudroö6u. Ovako Allah. dielle
Sanuhu, ukazuje na vjernike i nevjernike.
4/287,
95
 SKRAÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR
VASITIJSKAAKIDA

"Oni öija dobra diela budu teaka, oni 6e ielie svoje

DRUGOPOCLAVUE ostvarlti, a oniölia dobra djela budu lahka, onlde posve
izgubuenibiti, u Diehennemu6e vjeönoboraviti."
(Muminun,1O2,1O3)
SUDNJIDAN
187, Otvorit 6e se knJigeu kojlma su zapisana djela.
Neki 6e ie uzeti desnomrukom, neki liievom a drugima
180. Nakonkaburskekuaenjesluediuilvanieill kazna de biti data lza leita.
do Sudnlegadana.
188. U vezi s tlm Uzviöenikaie:
181. Kada nastupiSudniidan duie de biti wadeneu
tijela. r;ii;ü1 Lus*!,r, ;, ii;;i, ci; o.;,,u;ujt ;r.:1.5J
('qr^ +:; ;ir
-a-L*<-ousllr
"l svakomeöovjekudemoonoato utadio vrat plivezatl,
182, Ljudi6e ustatliz kaburova,o öemugovoriKur'an
hadis.U vezitogasu svimusllmaniiednoglasni. a na Sudnieme danu 6emo mu kniigu otvorenu
"'.; pokazati;'Öitaj kniigusvolu,dostati je danas5to dei
svojraöunpolagati!'(Al.lsra,13-14)
183. Krenut de ka Gospodarusvietova, goli, bosi i
neobrezani,
189.Svevl6njl6esvestiraöune.

184. Sunce6e se pribliiitl.

sa viernikomI podsietitiga
190. Nasamo6e razgovalati
na poöinienegr[ehe, 5to ie opisano u Ku/anu I
185. Znoj 6e nekimadopirati i do usta. suIlnetu,39

186, Postavit öe se tereziie za vaganie ljudskih diela.

Uzviöenikaie: 3eAutor je ciliaonahadiskogsup@ko radijallahu
lbn-omera, anhu,
zabiljeiili
Buharj (2441) (2768)gdie
i lvuslim Poslanlk,
salallahualejhi
-grrrü".,r-rlr;'c.Ä vesellem, kaze;'Coylekie septiblüäAllahu
lakadaöeOnspustitina
air it, ;;i;,:r ;r :rtlrG"4t; :.,ti "J
njegaSvojzaslor.Tadaöe ga podsjetiti na nkgavegijehe i reöi:
'qeöaili se lagai laga?'Ovajceodgovorili:
'Da,Gospodaru,
(i;.ruG.,#.i r,; sjecam
 VASITIJSKAAKIDA SKXACENIKOMENTAR VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KOMENTAR

191. Diela neviernlka nede biti vagana za razllku od
dlela viernlka. ovo otuda öto oni, u osnovl, nemalu
d;blih djela. Nlihova6e im dlela samo bitl predoöenate
öe Allah, dielle öanuhu' traiiti da ih prizoaiu.Shodno
njima de biti i kainjeni.
sallallahu
192. Na Sudniemede danubiti Resulullahovo
aleihl ve sellem,vrelo (havd).
198. lspod njegaje Vatra.
199.. Liuq! de preko njega pretaziti shodro svoiim
dijelima. Nekt öe predt brztnomtreptaja oka; brzlnim
munre; vJetfa; tlkadeg konja; deva; tröaniem,
-
normalnim hodanjem; puzeö|. Nekl de biti baöe;l u
Vatru. Na Sirat-6up4l postoie kuke koie 6e hvatati
ljude shodnonjihovimgriieslma,
2OO.Ko ptede Sintudi de u Diennet

193. Öüaie voda bielja od mlÜekaa slaalaod meda. 201. ldudi ka Diennetu, na mostu izmeilu Vatre i
Dienneta de stati, tu 6e rlieSiti mealusobnerazmirice,
Nakon 5to budu potpunoöisti, dopusfit 6e lm se da uatu
194. Niegovihde posudabiti koliko zv ezda na nebu, u Diennet.

195, Dutlna i 6irlnaViela Jestemiesecdana hoda. * * * *

196. Onai ko se sa niega napiie,nlkada ne6eo;ednieti. 202. Prvi ko öe tlailti otvaranjediennetskih vrata jeste
Muhammed, sallallahualeihlve sellem.

19?. Sirat ie most postavÜen lzmeilu Dienneta i 203. Ujednoöe I prvi udi u njega.
Diehennema.

se.'uzviieniöetadarcöi:'fe sangijehesakionadunjaluku
a danas
ihopnitam...''

98 99
 VASITIJSKAAKIDA SKRACENIKOMENTAR VASIlIJSKA AKJDA SKRACENI
KoMENTcR

204. Resulullah,sallallahualelhi ve sellem,öe se na 2!O. T?d? 6e A ah, die e ianuhu, stvoriti druga
Sudnlemedanutri puta zauzlmatlSefatöiniti. stvoreniaI uvestilh u njega.

205. Prvi put za sve ||udekada, pod spuötenimSuncem, : r * * *

budu öekall presudu.Tode za sviiu biti veliko iskuöenie.
LJudi6e traiiti zauzimanJeod Adema, Nuha' lbrahima'
Musaa i lsaa, neka Je na nllh mir I spas.Adem 6e odbiti 211,- Rezime
-dogaalanjana bududem svüetu jeste
oDracun,ulazak
upuduluöiljudeNuhuitako do Muhammeda, sallallahu u Diennet ili Vatru.
aleihi ve sellem. 212. Poiedinosti se o tim dogaatalimanalaze
u svim
oDlavrjenim-knjlgama i predanjlmaod poslanlka,naka
Je na nlih mtl i spas.
206. Drugi put da se diennetliJamadopusti ulazak u
Diennet, Na ove dv||e vrste zauzimania neöe imati
pravoniko osim naaegResulullaha, sallallahualeihive 243,.Znanje nas jealeno od Resulultaha, sallallahu
sellem. alejhi ve sellem, u vezi s flm zadovoyava tluaske
potrebe.Ko se potrudi,doöl 6e do ntega.

2O7.lrcöe Je zauzimanleza ljude koiima je odredena

Vatra. Pravo- na ovu vlstu zauzlmanja poled
Muhammeda, sallallahualelhive sellem,imat 6e i drugi
poslanici,lskleni i neki druEi.Zauzimatöe se za onoga
ko je zasluiio kaznuda ne bude kainien kao i liude vec
baöeneu Vatru da ih Milostivi izvadiiz nie.
2oa. Allah, dielle öanuhu, de, iz Svoje neizmierne
doblote i milosti, iz Vatre lzvesti neke ljude bez iöiieg
zauzlmanja,
209. U Diennetu 6e, nakon öto svi ualu,ostati prostora.
Taöke 180-213 tatotler govore o ahiretu. Ono
öto
Je autor rekao temelji se na dokazima iz Kur,ana i
sunneta koii detaljno obraduju ovu temu. lslamski
sr]
uaenjaci pisali brojna djela o tome, o petom remetju
vjerovanja, naravno oslanjaju6i se na ser. tekstove.
Uistinu, o njenim bi se pojedinostima moglo dosta
govoriti.
Treba znati da je nagrada za dobra a kazna za loöa
djela u skladu s (zdravim) razumom i Serijatom. Na
ro

101
 VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR

je Svevidnji A.llah u mnogim kur'anskim ajetima ukazao

T VASITIJSKA AI(lDA SKRACFNI
KoMENIAR

i objasnio je da Mu ne dolikuje stvaranie ljudi bez cilia, CLAVAIV

uzalud. Naprotiv, On, däelle öanuhu, ih je stvorio: neke
im stvari zalranio a neke naredio za öta 6e biti kaznjeni
ili nagradeni. Ovo prihvata zdrav razud. Uzviseni VJEROVANJE
U ALLAHOVO
opominje ljude ubrzavajudi nagradu pokornima a
propast grÜeönima koji su osjetili Njegovu kaznu. To je ODREDENJE
DOBRAI ZLA
opdepoznata stvar; joö se, na nekim mjestima, vide
tragovi Allahove, dzelle ianuhu, kazne. Ljudi ih
prenose sa koljena na koljeno sto ie, na neki naöin,
mutevatir- stvat o koju nema sumnje.
PRVOPOGLAVUE
UzviSeni, iz Svoje prevelike milosti. pokazuje
Svoja znamenja i ljudima, ali i u njima sarnima sve dok PRVISTUPANJ
VJEROVANJA
U ODREDEN-'E
razumnima ne postane jasno da je on. däelle Sanuhu,
Istina.
Detalji i pojedinosti vezane za Sudnji darl iesu
Spaaenaskuplna,Ehlus-sunnet
vleruJeu Allahovo
stvari koje se ne mogu saznati osim putem autentiönih
odrealenje(kader),bilo doblo lll zlo.
(vjerodostojnih) öerijatskih tekstova. Tirn prije jer
Poslanik. sa[allahu alejhi ve sellem, nije govorio po
27.4. Vletovanje u Allahovo odredenje sastoii se lz dva
svome lJlru (prohtjevu). Veö po obiavi od Svevianieg.
dUelaa svaki obuhvata dvüestvarl:
Mudrost polaganja raöuna za djela. niihovog
zapisivanja i vaganja. iako On sve to zna, jeste da
ljudima pokaie Svoje savrSenstno, veliöanstvenost, 215. Prvi dio obuhvata vlerovanie da je A ah, die e
pravdu, neizmjemu milost i vlast. Zbog toga se u vise Sanuhu,u praiskonuistalno znao öta öe üudi radl ; da
ajeta spominje Njegova, dzelle lanuhu. vlast zajedno sa li 6e griieöltl ili biti pokolni, znao njihovuopskrbu iyüek
Sudnjim danom iako je ona opöeg karaktera, ti. On je iivota.
gospodar i vlasnik svega.
Drugidio obuhvatavjerovanleda ie Allah die e öanuhu,
u Levhi-mahfuzu
zapisaosudninusvlh stvorenja.

103
 VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRACENI
KOMENTAR

2L6. "Prvoäto f'e sveviönii A ah stvorio bilo ie pero, 220.Sveie odledloshodnoSvomeznanju.Odredenje

le
zatlm muJe naredio: zaplöl!' sta öu zaplsati?i upitalo na oekim miestlmaspomenutoopdenltoa na drugim
je a on je rckao: 'Sveöta öe se deslti do sudnlega detaUno.
dana."4o

22t. U Levhi.mahfuzu
zapisaoJe6taie htio.
2L7. Otuda,ono 5to zadeslöovjeka'nüe ga moglo
zaoblö|,a öto ga mimolde,nlie ga moglozadeslti.Pela
su se osusilaa stranicesmotale. 222, Nakonsto stvoli embrio(zametak)a prue nego
mu udahneduiu, poöalie melekakom buderaredeno
da zapiaenlegovuopskrbu,smrtnlöas,djelai to da ll 6e
218. Nato upudujuriieölsvevlöniegi sletanili nesletanbiti.
l ..:,, ,-- ..... , .. i,,.1 .-.itl
src .-!r J' :rr5 J si ul .j-Jrrr.Ld
(r++' 223. Ovatsu dio odrealenjaprvotnopodcall fanaflci
kadeila. Sadaie mall broi onih kolt to poliöu.
"Zar ne znaöda ie Allahupoznatosve 5to ie na nebuI
na Zemljl?Tole sveu Knjizi,to JeulstinuAllahulahko."
(El-Hadtdt,7o)

t + l, ":r!r ." ."; ; -eÜ u)

J in q yr.s6 r1'i.Ä_
'eti:
(";.il .t; ;1 ui-;
219. TakoilerNjegoverlieöl:"Nemanevoljekorazadesl
Zemlju i vas, a koJa n[e, prije nego 5to le damo,
zapisanau Kniizi,to je Allahu,ulstlnu,lahko,"(ELHadid,
221

!0 Hadisbiljeze
Ahmed5/3'17,
Ebu-Davud(4700) (3319),
iTirmizi(2155), zakog
turdidaje hasen{aiiö.
SejhAlbanigasmaba timvise5loima
vjefodostojnim
polporu predanjima.
u dfirgim Vidilahridius-sunte sh.102"105.
odAlbanija,

104 105
 VASITIJSKAAK]DA SKRA.ENIKOMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

231. zadovolianie onimakoii vjerujuI radedobradjela

DRUCOPOGIAVUE
VJEROVANJA
DRUCISTUPANJ U ODREDENJE
224. Dtugi stupaniobuhvataAllahovu,dielle 6anuhu,
potpunuvouuI Njegovusvemod.
225. U to ulazlvlelovanjeda onoöto Allahho6e- bude,
a 6to ne6e- ne bude,
226. Ne moie se desiti naimaniipokretna nebesimai
zemUi,niti mirovanjeosimNjegovom voliom,Sve6to se
u NjegovoivlastldeaavabivaNiegovom vouom.
a ne voll nevjernlkenltl grleönike.SveviSnjiAllah nlie
naledloölnlenierazvlata,
232. Nüezadovolian niti voll nered.
nevjerstvom
233. Ljudlsu, ulstlnu,ölnloclsvolihdjelaa Onie njihov
(diela)stvoriteli.
234. Öovjekmoie biti viernik,dobroöiniteli,klaniaöi
postaö,lll nevjemlkI razvlatnlk.
235. Oniposieduiumodi voliuu pogleduöinjerjadiela,
meatutimstvoriteljniihovemodl i volre,este Svevilnii
Allah.

227. on, dielle Sanuhu,vladaonlmöto postoiiiSto ne

postoii. 236. U vezis tim Uzvlöeni
kaie:
(-;rjuir'-- tr ;u4;l I yark r:: a1+ il 'ps1;u p)
228. Svastvolenjalla nebesimai ZemliiOnie stvorio, "... onomeod vas koll hodsda na Plavomeputu,a vl
mimoNleganemastvoriteuaniti gospodara. Je
svletova,
ne moiete nista htieti ako to Allah,Gospodar
(Et
nede!" Tekvlr,28,29)
229. Naredioie liudima da budu pokoini Nlemu i
NjegovomePoslaniku,sallallahualejhi ve sellem, a
zabranlole neposluSnost.
pravedneI
230, On, dielle Sanuhu,voli bogoboiazne,
dobroöinlte||e.

106
 VASITIJSKAAK]DA SKRAÖENIKOMENTAR
237. Ovajdlo odrealenlanÜeöevedinakader[a, za koie
le Poslanlk, sallallahu alelhl ve sellem, rekao da su
vatropoklonlciovogaummeta.41
238. Drugaje grupacüapletierala u vezis priznavanjem
Allahovogodreilenjakada su zanüekaliöovjekovumoö i
izbol. Na tai su naöin Allahova,dielle aanuhu,djela i
propiseliöili mudrostlI dobroblti.
Autor je od 214. pa do 238. taöke govorio o
vjerovanju u odledenje. Vjerovanje u odredenje je
velika i vaina stvar. tim viSe jer je öesti temelj isl.
vjerovanja.
Mnogo je grupacija koje su skrenule u tome
pogledu a neke su ga potpuno zanijekale. Autor je o
tome govorio vllo jezgrovito potkrepljuju6i svoje
stavove Kur'anom, sunnetom te djeöima dobrih
prethodnika. Naime, konstatovao je da vjerovanje u
odrealenje neöe biti potpuno dok öovjek ne povjeruje u
öetid mettusobno povezane stvari. Onaj ko u ovo ne
vjeruje - u zabludije. Te stvarijesu sljedeee:
41Hadisje hasen a biljeiegaEbu-Davud (4691)
i Hakim1/85prekoEbu-Hazima
Seleme b. Dinara kojiprenosi odlbn-omera. je
ovaj lanac prekinut(munkalia)
jerEbu-Hazim nijeZiviou vrijemelbn-Omela.
Medutlm,podupirugadrugihadlsii
dizuna stupanjhasera.Albanigaje u Sel'ul-tahav,äe. s|t. 246,1Tahidius-
sun e, slr. 238,329.okarakterlsao dobim.VidiMuhlesarusuneniEbi-Davud
7/61odimama ltlunziriia.
108
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
1 . Vjerovanje da Allah, dielle öaJruhu. Svojim
znanjem obuhvata sve 5to je bilo u proölosti, öta
biva u sadainjosti te ita 6e se desiti u
budu6nosti, bilo da se radi o predmetima,
stvorenjima, njihovim osobinama, radnjama te
da je isto zapisano u Levhi-mahnvü. za ovo
postoje brojni dokazi.
2 . Vjerovanje u apsolutnu Allahovu volju iz koje
niita ne moie izi6i, tj. nßta se, bilo malo ili
veliko, ne moze desiti osim uz Njegovu volju.
Ono ito Sveviinji Allah Zeli - bude a öta ne Zeli
- ne moäe biti. Brojni su dokazi koji na ovo
upueuju.
3 . Vjerovanje da öovjek posjeduje slobodnu volju,
mo6 i izbor prilikom öinjenja djela koju mu je
Allah, dzelle Sanuhu. podario. Nikako nije
prisiljen u onome 6ta öini. I za ovo postoje brojni
dokazi.
Vjerovanje da je Sveviinji Allah stvodo uzroke i
uzroönike.
Covjek koji vjeruje u spomenuta öetiri stupnja irna
ispravno vjerovanje u odreitenje. Njegovo je srce
smireno jer vjeruje da Allahova volja i mo6 obuhvataju
sve te da su iznad svega, iznad volje ljudi. Dalje, neie
osjedati nemir jer je svjestan i vjeruje da je Alah,
dzelle öanuhu. sveznajuii i da se sve odvija onako kako
je odredio i zapisao. Sve se dogatta usljed uzroka koie
je Mudri povezao sa uzroönicima, oni su dio Njegovog
odrettenia.
Nakon 6to je Resulullah, sallallahu aleihi
"Svakome
sellem, ashabima rekaot ie od vag vec
109
 VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR
I VASITIJSKAAKIDA SKRÄÖENIKoMENTAR

Allah, dzelle öanuhu, je i po ovome pitanju, uputio
Ehlus-sunnet: oni vjeruju u sve öime je doöao Kur'an i
Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, sunnet.
Ispravno vjerovanje u Allahovo odredenje jeste
vjerovati da ono obuhvata sve stvari i odvüa se po
Njegovim zakonima i nadzorom. Vjerujemo da su tjudi
odista poöinioci svojih djela i da ih, svojevoljno, uz
L slobodu izbora. sami öine.
Vjerovanje u odreatenje iziskuje trazenje pomodi
od Gospodara svjetova, jer ita On Zeli - bude a sta ne
Zeli - ne moze biti i zbog toga sto je vjernicima
zagarantovao olaköice, koje se ne mogu realizovati
osim jakim vjerovanjem i osloncem (tevekkulom) na
Allaia, dzelle öanuhu. Iziskuje pridriavanje Allahove
vjere; izvriavanje obaveza a klonjenje zabranjenog. On
nas obavezuje da se prihvatimo dobrih i korisnih
uzroka, kako onih iskljuöivo vjerskih tako i
ovosvjetskih. zajedno sa uzroönicima. Ukratko reöeno,
ispravno je vjerovanje kljuö svakog hajra i dobra.
tumaöe6iajet, kaiu: "Rüeöie o öovjekukog pogodl
nesrecapa se stryi itime pomirlznaiq6ida Allah,dielle
Sanuhu, sveodreilure"
Od koristi vrelovanjau odreatenje
jeste i to da ie
öovjek sviestan Altahovih blagodati korlma ga ie
poöastioa jednaod naivedihsvakakoJesteto öto ga Je
uputio na pokornostNjemu; ötnjenje dobrih djeta,
Vlernik zato nüe samodopadliivniü se ohol svoilm
djefimafer zna da ga je Allah, die e Sanuhu, me
poöastio;na to dlelouputio,a istovremenoukloniosve
preprekena tom putu.DaSveviiniiAllahliudeprepustl
samimasebl,malaksalibl Ine bl ustraiatina öinjeniu
dobrlhdjela.
Takoaler,
vjerovanieu odlealenjepodsledanas na
obavezuzahvale(öukra)na Allahovim,broinimvjersklm
i ovosvjetskim,blagodatima,lskreni Allahov, dielle
Sanuhu,lob znada nemanüedneblagodatia da nije od
AllahaUzviSenog, te da JeOnTai Kort5tifl Svoiedobre
robovei öuvalh svakogzlai nesre6e.

KORISTI
VJEROVANJA
U ALTAHOVO
ODREDENJE

Vjerovanie
u odreilenje
uzrokie smiienostisrcai
duöe, kao i hlabrostii snage.Ovo zbog toga jer je
ubijealenda ga niie moglozaobldionosto ga le zadesito
ga
niti ie moglozadesitiono6toga JezaobiSlo. Takoater
je uzrokstrpuivosti,predanostii zadovoustva onim ato
Je Allah,dielle Sanuhu,dodüetio.SveviSnjiA ah kaie:
"...aOn6e srce onogakojl u Allahavleruje
upufl ." (Et-
Tegabun, 11) Neki uöenjacl tz prvih generaciia,

It2 113
 'F{

VASITIJSKAAKIDA SKRAöENIKoMENTAR VASITIJSKÄAKIDA SKMCFNIKOMTNTAR

GTAVA
V

OSNOVE VJEROVANJA
P O B J E D O N O SSNKEU P I N E

PRVOPOCLAVUE

VJEROVANJE
SESASTOJI
OD RUEöII
DJELA

U vierovanjeSpaöenegrupe ulazisljede6e:

239. Vjerovanjei viera sastojese od rijeöi i djela.

Govormoie biti srcem ljezlkom a dielo se moie öiniti
srcem,iezikom i udovima.

240. Vieiovanjese povedavaöinjenjem dobrlh djela a

smanjuiegrüeieniem.

241' Porcd toga Spaiena skupina ne proglaSava

neviernlcimaljude kojl se okredu prema naioj Klbli a

5
 tf

VASITIJSKAAK]DA SKRAÖENIKoMENTAR
Y4llIl4KA AKIDA srnncprrxonrrrrnn

öine velike lll male grüehe.Onl, iako giüeöe,ostaiu vaia dva brata i boite se Allaha, da bi vam se milost
naaa brada po vjeri. Takve liude nevlernicima ukazala,(El-Hudiurat,9,10)
woglaaavajuhaidiije.

242, Dokazza lo jesu rüeöiSveviSnjegu vezi odmazde:

(;; ".r"I iy.r .r; ;;) Kur'ansko-sunnetski tekstovi potvrduju ono gto je
"A onaj kome brataa ubijenog oprosti,.." (El-Bekara, -
spoElenuto u ovim taökama. U vezi s tim pitanjem iu
LTAl jednoglasni uöenjaci dob h generacrJa.
Koliko samo
aJeta i hadisa mnoga djela i ri.jeöi
. oslovljavaju
vJerovaniem (imanom).
243. Takoilef Njegoverijeöii
U.opie vjerovanje ulazi ciiela vjera, sve
njene
unutrasnJe i vanjske, te temeljne i sporedne
srvari. U
,l?:: dijelovi vjerovanja, koji su navedena u
lj:gi ovoj
*s, arq c,i f u;1ü| ;r-G r"!iÄr, ,-.:.,"l":r
* , ,rru :.,r.) Knllzr, djela srca, kao ljubav prema Allalu,
d2elle
: - ,
. , . sanuhu i NJegovom posläniku, saltaltahu alejhi
'..i ir l;x-L! d;.lr 'üb dl
'di r;.r,-i; :*f f d ;"1 .( *+,4r rr$ll.r;!r sellem, povratak Allahu...
ve
'rrr-""1;,,,-;iil rrr.,ii,
i*r.:, u1 u .rjj_.r, ":,.:"it raztika izmeatu srfanog govora i njegovog
(.r;jlüö r.'är,S",.i ,. ,
olela.,Nalme,sraani govor je vjerovanjeu kog je dvrsto
"Ako se dvüe skupinevjernlka y:ti.:o.-ro a- njegova su diela pokreri koje voli Allah,
sukobe,izmlrlte ih, a ako
ozele sanuhu i Njegov poslanik, sallallahu
iedna od nllh lpak uölni nasi{e dlugoi, onda se borite alejhi ve
protiv one koia je uöinila nasilie sve dok se Allahovim sellem. Ono se ogleda u Zelji i ljubavl prema
svakom
propislma ne prikloni. Pa ako se plikloni, onda ih dobru, re mrznji zla i avrstoj odluci da ie
se, u ime
nepristrasno izmlrlte ibudite pravednl; Allah, zaista rulaha, njega kloniri. Djela srca su osnova
za djela
pravedne voli. Viernlcl su samo brada, zato pomirlte udova. Otuda namaz, zekar, posr, hdd2, dzihad,
poKomost rodireljima, odriavanie rodbinskib
veza,
davanje Allaiu - Njegovog plava. ljudima _ njihovog
i
44Casniajetfodubüenog dr. spadaju pod pojam vjerovania.
tretirakaobraöuubiceStoznaöida ubislvom
ne
prcstaje povjerj,
brastvo drugim djeöima:dajeubüanje
mustimana -
nevierstuo
Allah,
dzelle porodicu
Sanuhu, ubijenognebinazvao
braöom_(op.p.)

116 n7
 VASITIJSKA AK]DA SKRAdENIKOMENTAR VASTTTJSKA qcrNrrovlNr,cn
AKIDA sx_n

Od djela udova u vjerovanje ulazi uöenje Kur'ana,
spominjanje i veliöaAje Allaha, dzelle Sanuhu. pozivanje
u Istinu, savjetovanje ljudi. izuöavanje korisnih
nauka..,
Dakle, u vjerovanje spadaju spomenute ali i druge
stvari iz öega proizilazi da se ono smanjuje i povedava.
Na to upuduju jasni dokazi iz Kur'ana i sunneta.
Staviöe, to je uoöljivo i na samim ljudima, naime,
L razlikuju se po ubüedenju, sröanim i djelima udova.
Jedan od najve6ih dokaza da se vjerovanje
smanjuje i povadava jeste to öto je Allah. d;elle
Sanuhu, vjernike podijelio na tri razliöite skupine:
1. Oni koji prednjaöe u dobru; ovi u potpunosti
izvrsavaju obaveze i dobrovoljne ibadete a klone
se zabranjenih i pokutlenih stvad- Ovakvi su
Allahu bliski.
2. Umjereni; oni izvriavaju obaveze a klone se
zabranjenog.
3. Ljudi koji sami sebi öine qepravdu; ovi upadaju
u neke zabrane i zapostavljaju neke obaveze ali
su vjernici.
Od dokaza za spomenuto jeste to 5to su vjernici na
razliöitom stupnju poznavanja nauka veza1itr za
vjerovanje; neki poznaju sve njegove ogranke, öime su
upotpunili i pove6ali svoje vjerovanje postizudi ta-ko
veliko dobro, drugi su na manjem stupnju, tre6i, opet,
na manjem... a neki imaju samo op6e vjerovanje i ne
poznaju njegove pojedinosti, ali su, i pored toga.
viernici.
Na povecavanje i smanjenje vjerovania takoater
.
ußazuJe crnJenica da ima vjernika koji skoro
_ da ne
i kada uaine grijeh, blzo pokaju i vrare
91tJ1.", f9t1-r":$
Arranu, dzele Sanuhu. Dlugi, ope!, za razliku od
Drvih.
uporno grijese. Razlika medu niima je uoöljiva.
Jo6 jedan dokaz za spomenuto jeste i to öto neki
vjemici osjetaju slasr vjerovanja, aiJe srce
rzgara za
lsldmom, doöim raj stupanjmnogi nisu dostiqli.
244. Za gtieänike re Wrdlmo da su u potpunosti lzvan
kruga vjelovanja rlti da 6e vjeöno ostati u Vatd, kako
tvrde mutezlle, Za velike grje&tike kaiemo da ostaju u
k.ugu vjerovania.
245. Primjerza to jesu Allahove,dielle öanuhu,lljeöl:
"...moraostoboditi 3! }J)
ropswa,
rouavlernill:'
(En-Nisa,92)
246, Nekad se pod opdim vJe.ovanjemne mlsli na
gdeönike.
(#rir :.i- .Jr,si ri1i.ii} irrl] ü.,1)

119
 VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR
247. Ptlmier za ovo leste ajet "pravi su vjernicl samo
oni öUa se srca strahom ispune kada se Allah
spomene,.,'
(El-Enfal,2)
248. Kao I hadis: ,'öouiek dok öint btud, nije ulernik,
dok krade, n e ujernik i dok ptle atkohot, ntJe ujemik t
nije yjenik u momentu dok krade neku vrijednu stvar
na oölgted [udi."
249. Vjerovanje takvog öovjeka je nepotpuno. On
ie
vjernlk zbog vjerovaniakog posiedujeali ne zastuiuje
da se na-zivapotpunlmvjernikom,s jedne, a gde6nlk
ie
zbog poöinjenoggrüeha, s druge strane, meiluflm. ne
liSavamoga termina "vjernlk"u potpunosti.
U 244. taökr autor je govorio o pravcu dobrih
generacija po ovome pitanju. Suproran su stav zauzeli
haridäie koii za velikog grjesnika rvrde da je izaiao iz
kruga vJerovanja (imana) te da ie vjeöno ostati u vatri.
Mutezile zauzirrq€ju njihov stav iako to izrazavaiu na
drugi naiin.
Kur'an i sunnet sa viöe aspekata ukazuiu na
moguinost objedinjavanja dobra i zla, vjerovanja i djela
(malog) nevjerstva i licemjerja a da u istome vremenu
ostane u krugu vjerovanja. potpuno, pohvaljeno i
trazeno vjeiovanje jeste ono koje je spomeno Kur,an:
"Pravi
su vjernici samo oni öija se srca stlahom ispune
120
VASITIJSKA AKIDA SKRAiENIKOMENIAR
kada se Allah spomene.,' (El-Enfal, Z), i sliöni aieti. Sro
se tiöe opieg vjerovanja, porpunog i manjkavog, i ono
Je potvraleno Kur'anom i sunnetom. Naime, kur'ansko_
sunne_rski teksrovi spominju vjerovanje opieniro ne
pravecl razltku izmedu porpunog i krnjavog. primjer je
za ro aJet: ...mora osloboditiropslva, roba vjernika..."
(En-Nisa, 92) Ovaj se äjet odnosi
na bilo kakvog
vjemika. Isto znaöenje imaju i rijeöi Uzvi6enog: ,,Zat;
pomirite eaja dva brata." (El_Hudzurat,
9.10t Alah,
dzelle 6anuhu, u ovome ajetu, i pored meitusbone
borbe, vjernike je nazeao bra6om. Dakle, ubiti vjemika
veliki je grijeh ali isto ne izvodi iz kruga v;erovanla.
p:iainjenju ovoga pitanja kazemo da je
. Y.
pohvaljeni vjernjk onaj koji je dostigdo sLupanj potunog
vi:ro.vanJl Covjek kog njegovo vierovanje sprijeiavi
od zinaluka, konzumiranja alkohola, kraale i sl. ima
potpuno v_jerovanje,doöim onaj kog njegovo vjerovanje
ne sprijeöava od spomenutih grijeha ima krniavo i
nepotpuno vjerovanje. U vezi s tim preneien je- hadis
kogje autor naveo pod 248. taökom.
Vjerovanje koje 6e biti pregrada izmealu öovieka i
Vatre takoaler je potpuno, doöim nepotpuno spriläöava
samo vjeöni boravak u njoj. Hadisi koji govore o tome
da ie iz Vatre iziii svaki Covjek koji u srcu bude imao
rmalo vjerovania dosLigli su stupani rr?ütevatira.a.
Propisi vezani za temelje i ogranke vjere zavise od
njihovih razloga i uzroka. Ako se pri öovjeku naatu
suprotni uzroci tada se svaki tretira shodno svome
uzroeniku. Da pojasnimo: pokornost je uzrok nagrade a
a5Nekesu.odnrhzabüezii
Bunad i tvustinfi O4J
{6560) r {304)prekoEbu-
Serdä
HudnJa,
radiiallahu
änhu.
12l
 VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KOMENTAR VASITIJSKA AKIDA SKRAiENIKoMENTAR

grijeöenje uzrok kazne. Svaka se od prethodnih stvari

tretira shodno posljedicama koje za sobom povlaöi DRUGOPOCLAVUE
dotiöni uzrok. Ali, obzirom da je Allahova, dielle
öanuhu. milost pretekla Njegovu srdäbunu i da je
Njegova dobrota neizmjerna, uöinio je da i najmanje
vjerovanje bude uzrokom öovjekovog spasa - izlaska iz
PRAVAC
EHLUS,SUNNETA
vjeöne patnje. U POGLEDU
ASHABA

Od temelja isl, vierovanjau koie vjeluje Ehlus-sunnet

ieste:

250, LÜepomiöljenieo Resulullahovim,sallallahu alejhi

ve sellem,ashabima,

251. Radedipo riieöimaUzviienog:

LJii; ii.ill ijjr.r) , trl ,9r r-r:,ij; ',,,;

b" rrt+ iljil,
(;*, i;, :ri1L:r';," ;1i; \irsJJ+j) r:i-)r,
"Oni koji poslüe njih dolaze govore: 'cospodalu
na5,
oprosti nama lbra6i naöoj koia su nas u vjerl pretekla i
ne dopusti da u srcima naaim bude imalo zlobe prema
vielnicima, cospodaru naö, ti si, zalsta, dobal i
milostiv!"
(El-Haör,10)

{6 Ebu'Hureln, anhu,p€nosidaje Poslanik,

radijallahu salialah!aejhive 252. Pokoravamose Poslanlkovoj,sallallahu aleihi ve
sellemrekao:"Nakon5lole Allahslvoiasfuarenja je knjigukojaje kad
napisao seffem, naredbi: 'Nemojte psovati moie drugoye; tako
Njegana ArSua u nki sW: 'Mojaje milostprcteklaMajustdZbu."'Aw su
zabildlliBuhaf(7422) (2751).
i[4uslim mi Onoga u CüoJie ruci moJbdaöa, kada bi neko od yas

t22 r23
 VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
udileti| zlata koliko brdo llltud, ne bi dostlgao
vrüednost niihovog prcgdta niti n/egovepolovine,'47
Najpreöi i najdostojniji da se za njih uöi ova dova
jesu ashabi koji su druge pretekli u vjerovanju, ponijeli
breme Islarna, ozivotvorili vjerovarje. dostigli njegove
velike gtupnjeve - ubijedenje (iekin). Ukratko reöeno:
posrigü velike rezultate. O tome svjedoöe mnogi
dokazi. Dova, koju uöe sljedbenici muhadäira L ensaüia
po dobru, znak je niihove velike Iiubavi prema
ashabirna. Onaje vid njihove pohvale. Ovo otuda Sto 6e
se onaj ko moli za neku stvar potruditi da je ostvari a
Io 6e, opet, uzrokovati da skruöeno moli Allaha, dZelle
öaruhu. sve dok je ne dobije.
Aj€t spominje molitvu potonjih da u njihovim
srcima ne bude nimalo zlobe prema ashabima, Sto je
zna-knjihove velike liubavi prema njima. A kako da ih
silno ne vole kad su oni bili drugovi Allahovoq
poslanika, sallalldhu alejhi ve sellem, prvi vjernici
Zivje[ s Resulullahom, sallallahu alejhi ve sellem,
öine6i dobroöinstvo cüelome ummetu nose6i teret
poslanice i dostavljajudi ie öovjeöanstvu. Svako znanje
koje je dospjelo do potoniih - oni su prenüeli.
1?Buhari
(3673) (2541)preko
i N.4uslim Ebu-Seida
Hudrija,
radrja|ahu
anhu.
124
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR
253. Prihvatamosve o öemu nasje obavlestio Kur,an,
sunnet, ioko öega postoli konsenzuslsl. uöenjaka od
niihovihvrlina, uzoritostii visoklhstüpnleva.
254. Smatramo da su ashabi kojt su diielil (svoj
lmetak) i borili se na Allahovomputu prÜe sporazuma
na Hudejbiliboli od onih koji su to raditi nakon toga.
255. Smatlamoda su muhadZirlboll od ensarüa.
256. Vierujemoda Je A ah, die e öanuhu,uöesnicima
Bedra, koiih le bilo viSe od trlstoflne ideset, rekao:
"Radlte5ta hodete,
Ja sam vam oorostio.'qs
faöka 252 ukazuje na obavezu pokornosti
Poslaniku,sallallahuatejhl ve sellem,u svim stvarlmaa
posebnou vezl postivaniaashaba.Obavezaje vjerovatl
da je mali dio onoga öto su oni uradili vriiednüe od
velikih diela ostalih ljudl. To se iasno razumüe iz
hadisa. On je jedan od najvedih dokaza njihove
vrüednosti nad drugima. Mnogo ie aieta i hadisa o
vrüednostimaashaba kojl govore da ie Uubav prema
ashabimadio lslama.
a3Buha.j
(3007)
i Muslim
(2494)od
Aiüe,
€düaahuanhLr.
125
 T
VASITIJSKAAKIDA SKRACI
\I Ko\4EN]AR VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KoMENTAR

Sporazumna Hudejbili nawan ie El-Feth(pobieda, sellem, kao 5to su deseterlcaobradovanihDiennetom

otvorenje)jerje nakontoga SveviSnjiAllah otvoriovrata (a5eremubeööere),so Sabit b. KaJsb. öimassl i drugi.
svakome dobru za muslimanea mnogi su nakon toga
primili lslam. Otudasu oni koji su priie ovog sporazuma
prihvatill lslam boljl od onih kojl su ga prihvatltl nakon 259, Potvralujemoono 6to je do nas dospjelo mutevatil
njega. Ovozbog toga öto su plvi musllmanibili slabljl I predaniima od vladara pravoviernihAliie, radiJa ahu
imali mnoEoveda isku6enia. anhu, i drugih da je najbouiöovlek ovoga ummeta Ebu
Bekr, zatlm Omer, Osman a potom Aliia, radljallahu
255. Taöka kaie da su muhadüti boljl od ensarija
anhum,s2
ier su spojill dviie stvarl: poirwovanost za lslam i
hidilu. Otuda su öetvericapravednihhallfa i deseterica
obradovanih Diennetom upravo bili muhadZi. Allah,
dielle öanuhu, u surl Et-Teyba i El-Hagr prvo je
spomenuomuhadiile a onda ensariJeOvo plednost le
opöenitog karaktera ti, ne znaöi da ie svakl muhadZir
bolii od svakog ensarlje,
* * * * Taöka 257 odnosi se na rijeöi Uzviöenog: ,,AIah je
zadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod dreetom
na vjemost zakleli" (El-Feth, 18) Njihov je broj iznosio
257. Niko od hiliadulöetili stotineashabakoii su dati izmealu hiljadu i öetiri stotine i hiljadu i pet stotina. Za
prisegu pod drvetom nede udl u Vatru, o öemu nas Je uöesnike Bedra i one koji su prisustvovali sporazumu
obavuestioPoslanlk,sallallahualejhive sellem.4s na Hudejbiji tvrdimo da su diennetlije, da ne6e u6i u
AIlah,
dielle öanuhu,ie nilmazadovo[ana i oni Niime. Vatru. Na osnovu Allahovih, dielle Sanuhu. riieöi: ,'... a

258. Svjedoöimoda 6e u Diennet udi svako onaj za

koga ie posviedoöio Resututtah,salta ahu alejhi ve s Ebu-Davud (4649) i (460),
Timrizi(3748)
i (3757), (134),
tbn,[,4adie Ahmed
1i187,188,189,kaoi u Fadallus-sahabe (87),(90)i(225),lbnEbu-Asim 0 Es-
Slrne(1428), (1431), (1436),
Hakim 4/440,
Nesai u EtFedarl(s7),(90),(106),
Ebu'Nuajm 1/95i nekldrugiprekolbn-Jezida. Sened hadisaje vjerodostojan.
Takvimgaje ocijenio Albanu ElDzamiüs-sagi(4010).
5' Buhari
(3613)i [,4usim (119)
i (187)odEnesa, radüaahuanhu.
s' ovoje p@danje vjerodostojno. gaAhmed
Blljezi u Mrsnedu, 1/106,110,i u
ael\4uslirn
bilje2i
da DZabir pdpovüeda:
b. Abdullah /2496/,'tzviiestila
meie Fedailus-sahabe(396),kaoi niegovsin Abdt)llah u Ez-Zevaidu alel"musned
Ummu-Besir kakoje öulaPoslanika,
sallallahu
alejhi
ve sellem, dau Hafsjnoi 1/106,
110,127,a sviautentiönim i dobrimputevima.Zabiljdiogaje tbnEbu-
kuiigovori:U /airdälobogdaneceuötntko^op daoptisegu
poddNeton.'lsl AsimLr Kilabus-sunre (1201).Albanizagovara njegovuaulenliönosi Lr
hadisbiljeziTirmizi
! neöto
izmijenjenoj
vezüi. TahidZus-sunne2157 .

r26 t27
 VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
A.llah svima obedava najljepöu nagradu,, tvrdimo da su
svi ashabi däennetlije a posebno za one koje je
Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, obradovao
DZennetom.
Tvrdnja koju je autor spomenuo u 258. taöki jeste
najvedi dokaz o vrijednosti ashaba. einjenica da je
Poslanik. sallallahu alejhi ve sellem, odrettene ashabe
obradovao Dzennetom jeste jedan od mnogobrojnih
dokaza njegovog, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstva
otuda Sto su bili ustrajni na Pravome putu i umrli na
njemu.
260. Svlsu ashablbilijednogtasniu tomeda le Osman,
radüallahuanhu, preöi od Atiie, rad||aflahuanhu, u
pogledu hllafeta. Neki sledbenici Ehtus.sunneta
lazilazese po pltanjuda llie boUtOsmanl Aliia;Jedni
pfefeliralu Aliiu, drugi Osmana a tiedi su, opet,
neodreilenipo tom pitanju.Meatum, svi su sloini da su
Ebu-Bekr lOmer bolii od niih dvoJlce.
lpak,zvaniöan
stav Ehlus-sunneta ,este da Je Osman bolii od Atiie,
radijallahuanhum.
261. PitanjepreferlrarjaOsmananadAliiomne spada
u temeunestvarllslamazbogkojlh se nelstomiiljerlci
smatrajuzabludiellm.Ovakoie ustanovilavedlnalsl.
uöenjaka.
262. Stvarkola u vezis ovlm pitanjemvodi u zabludu
ieste plta[ie vlastl(hllafeta).
VASITIJSKAAKIDA SKIA.ENIKoMENTAR
263, Vjeruiemo da ie redoslled halifa nakon
Poslanikove,sallallahu aleihi ve sellem, smrti suededi:
Ebu-Bekr,Omer,OsmaniAlüa, raduallahu anhum.
264. Ko iznosi bilo kakve krltlke u vezi s hilafetom ove
öetvericeimama - dalekoje zalutao.
Razilaienje koje je autor spomenuo u taöki 260 dijeli se
na dviie vrste i to:
1 . Razilazenje u sporednim pitanjima vjere; ovdje
muftija, sudac (kadüa). uöenjak i sl. ulaie trud
istraäujudi odretteno pitanje. Ko pogodi imat 6e
dvije a ko pogrijesi samo jednu nagradu (na 6ta
upuduje autentiöan hadis).
2 . Razilazenje u temeljnim principima vjere kao u
pogledu Allahovih, dielle 6anuhu, svojstava,
odrettenja. vjerovanja (imana) itd.; ovdje se
suprotna strana smatra zalutalom jer opnonire
Kur'anu, sunnetu i pravcu dobrih generaciia
ovoga ummeta, ashaba i onih koji su slijedili
niihov Dut.
Davanje prednosti Aliji nad Osmanom, radijallahu
anhum, u pogledu hilafeta jeste novotarija i
potcjenjivanje mulradZira i ensarija EIo zastupa nejedan
uöenjak iz dobrih generacija. Tako uglavnom rade ite.
129
 VASIIIJSKA AKJD' sKMdF"I KoN4F
vesrut:srclnrron sruirr,rrxoilirrrin

#:iJiH":#T:::i:tffii: ::,?;li:i,ioddrusos
ie (:,y:! izmeduKuejöa (porodicu)Renu_Haörm
:!!rtt? Renu_Hailma.
a meneEmedu "

il'..:;["J',H,"?i"J,lliillli,]iili
l,,iil",?ffl::diji:], ötanovimaResulu ahove,
^,_,.,tjuO"u,l..-" saltallahu
porodice -sljededi:

,iil,##{:![f
je obaveza (vadzib)
::]::1" ^::lf-. sn- iz vi.e
od niih oiri su prvaci
f,'l:y: ",i;.ani.""".;uriii
"::li

]!r#!!j;n:lti.H, fl:.r1:.'"_:-.1:-,
ll:Y:,"1'":l,lt-a.1.,,,J
Poslaniku.
n";,,;ü;; "iilT:rX
lil1fl:^u::::lr u-i "";"p"J.iää',il:':
.g"
lG;;-;,"#'
saltalt;hual;jhi ""l"rjä-.
iäl
::J:ä
268 govori poslanikovoj,sattalahu
ve. _^I:UUaodabranosti.o
..^ seltem, atejhi
Odistaje on meatuodabranima
naJodabraniji. AJlai, d2e[e iunuf,u,
naJboljirnu svä*omepogledu. utinto- ]u"lä

v#[frifi;##{if*ti## 269, Resulullahove,sallallahu

markeviem,ka,
alejhi ve sellem, iene su

jTrä?,ilX;#,#:",,f
i#;,,,X1ff,,*,,Ii :::13
27O.One6e biti njegoveiene
i na bududemsvüetu.

271...Posebno.Hatidia,koja
le Resutullahu,sallallahu
": s€ em, rodita rajvtöe

i"ffi
#JT,ä;,,'";fr j^;;;
qf;?Hii:;"#t,.Ti :1.-t1,-
TlfroySli
djece. prya j;
I pomogtamu u reatizacuipostaniOt<,J
ilJl":',ii;'",t;'ö",ll1:,$;3J3;:"i;il;äfr
r#J ,ff
il^ffi
mls,Je. Kod njegaje uiivala posebnomjesto.

130
l3l
 x
VASITIJSKA AKIDA SKRAiENIKOMENTAR
272, Nlegovaöe tena takoiter bi iskrena. Aiöa, Ebu-
Bekrova, rad[allahu anhu, kder. poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, Je pohvalio Aiöu rekavöi: ,yrüednost
Aäe nad druglm ienama je kao wijednost potküe
(popar4 nad ostalim jelima.'6s
273, SliedbeniciEhlus-sunnetaodriöuse 6iia, koii mrze
i psuju ashabe.Takoalerse odriöu nasibüakoji riieöima
ili djelima vriiealaiu Postanikovu,sa alahu atejhi ve
sellem. Dorodicu.
Hatidza, radijallahu anha. je poslaniku. sallalahu
alejhi ve sellem, rodila svu djecu osima Ibrahima.
Njega je rodila robinja. koprkinja Marija. Hatidza i AiSa,
radijallahu anhuma, su Resulullahove, sallallahu aleihi
ve sellem, najbolje zene. Islamski se uöeniaci razilaze
koja je od njih dvije botja. tspravno je miötjenje da
svaka ima vrijednosti i specifiönosti koje druga nema;
Hatidza je prva prihvatila Islam i vise pomaqala
Poslanika,sdllattahuatejhi ve sellem, u poee*u tsllma
i rodila mu djecu öto nije sluöaj sa Aiöom. S druqe
slrane, AiSa, radijallalu anha, mnogo je uöila i
poduöavala dajudi tako veliki doprinos ovome ummeru
Sto nije sluöaj sa Hatidiom, radiiallahu anha.s6
55Buhari(3770)i (2446)
[,4uslim odEnesa,radija
ahuanhu.
56vididjelaElFelaya
4/3963od lbn,Tejmrje
i Bedaiul-fevaid
3hg7,od tbn-
najJmä.
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR
274. Suzdüani smo u vezl lzvjesnihnesporazumakoii
su se desili izmeduashaba,
275. Za prcdania koja negativnogovore o ashabima
tvrdimo da su neka laina, od druglh oduzeto,tledima,
opet, dodato a neka su u potupunosti izmüenjena.U
vezi nesuglasicamealunjima traiimo lm opravdanie.
Ono 5to se izmeilu njih desilo stvar je iditihada; svi su
bili mud:tehidi, neki su pogrijeSilia neki pogodili.
Taöka 275 spoftaiI)ienfidije (aije). Prvi ih je tim
imenom nazvao Zejd b. Alija koji se digao protiv
Abasijske drzave u njenom samom zaöetku. Prisegu su
mu dale mnogobrojne öüe. Raspravljaju6i s njim traZili
su da se odrekne Ebu-Bekra i Omera. radijallahu
anhuma, öto je odbio. Nakon toga su ga napustili a on
je rekao: "Rafeduni", (napusti3e me). Od roga se dana
zovr rafidije.57 Mealusobno su se podijelili na brojne
frakcije; neki su fanatiöno zastranili a neki su
umjereniji. Njihove su fral<cije i doktrine uglavnom
DOZnate.
5lVid ltikadufrrckilmuslimin,
str.52,od Razila,El-Felava
41435.
Minhadius-
sunne118, E E|-Bidajeven-nihaje,91370-371
.
133
 I

VASITIJSKAAKIDA SKIAÖENIKoMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖEN]

KoMENTAR

Sto se tiöe r,aslhib njihovo je ime doilo od glagola 280. Niihova je udjeüena pregrit kod Allaha, die e
nesebe - nanijeti bol, ili glagola nasebe - biti Sanuhu,vlijednua nego da neko poslüenllh udiieli zlata
neprijateljski raspolozen. Jedan od njihovih temeljnih kolikobrdoUhud.
principa vjerovanja jeste neprijateljstvo i
uznemiravanje Poslanikove. sallallahu atejhi ve sellem,
porodice. Ova je sekta postojala u rarom periodu ovog 281, Ako je neko od njih poöinio kakav glijeh on se
ummeta. Njihov je nesternakvezan za poliriöke pdlike pokajao ili je uladio dobro dielo koje ga ie lzbrisalo ili
toga vremena. Vei duie vrijeme ne postoje. 6e mu bltl oproiteno ier ie od prvih muslimanaill 6e mu
biti oproatero uslied Resulullahovog,sallallahu atejhi
ve sellem, zauzimanla na Sudnjemedanu, tim prije jer
su oni najpreöi zauzimanju lll mu je Allah, dielle
öanuhu,dao kuSrlu koja de ga pobrisatl.
276. I pored toga, vjerujemo da niko od njih nije
bezgriieöan,kako po pttanju matih, tako ivelikih 282. Ovo se odnosl na iasne grqehe koie su poölnlll.
grÜeha; pored njihove vrüednosü mogude
ie da Ako Je tako, onda ie obiektivnüei preöe da pogreian
pogrileae. iditihad budu oplo5ten. Ved smo lekli da muditehid
koji pogodl ima dviie nagradea koii pogliieSiiednu.
277, ZboE tlh vrijednosti i toga öto su prvaci u Islamu
zasluiill su Allahov, dielle Sanuhu,oprost, ako su I 283. Onoöemuse prigovarau vezi neklh ashabasitnica
pogr[eiili u nekim stvarima. je u odnosuna niihovebrojnevrllne ivriiednostl kaoi
vjerovanje u Allaha, dielle öanuhu, i NiegovoE
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, borba na
278. Bit 6e im oprostenoono öto nedeonima posliie Allahovom putu, hidira, potpomaganje(na dobru), ist.
njlh zato 5to imajudobradielakoia nemajuonl posliie znanie,..
niih;ona6e pobrisatltoSadiela.
279, Poslanik, sallallahualejhive sellem,za niih ie
rekaoda su najboliageneraciJa.ss 284. Svako ko dobro prostudiraniihovu biografüu
zakliuöitöe da su zbogsvolepoirtvovanostiza lslam
najboliiliudi nakonposlanika.
s Buhari(3651)i[,1uslirn,
(212)i(253) od tbn"Mesuda,
radija
ah! anhu.
ga i brojni
Prenose drugiashabi.
Otirdaje lbn-Had:er
Lruvodu
äjelaEgsabe
rekao
daieovarhadis mrieyari

134
 VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENIKoMENTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖEN]KoMENTAR

245. Nltl je priJea nlfl de poslle njlh do6l generaclja

nJlmasllöna.

286. Da ponovimo:naiboüa su generaclraovoga

ummetaa on je najboülkodA aha,dielle öanuhu.
 Y4!llll!\4 AKTDA \KRA(rrr ror,rurren VASITIJSKAAKIDA KOMLNTAR
SKRACE\I

TRECEPOCTAVUE 1. Dokaz savrienstva Allahove mo6i i realizaciie

Njegovog htijenja. To je najveda stvar na koju
ona upucuiu.
VJEROVANJE
U ÖUDAALLAHOVIH Naime, Allah, däelle öanuhu, uspostavio je odreatene
Srrörrurrn
(EVLUA) zakone i stvorio uzroke po koiima se, shodno Njegovom
odredinju, odvijaju stvari. Na drugoj strani, uöinio ie da
se, ponekad, dese odreatenepoiave koje nauka, razum,
Ehlus-sunnetöwsto vjeruieu: djela i uzroci ne mogu pojmiti niti teoretski obiasniti
Naime, nadnaravna djela (mudzize) Allahovih
poslanika, öuda Njegovih itidenika, Allahovi dani
287. Öuda(keramete)A ahovih6tidenika. obiljezeni nadnaravnim svojstvima i razne kazne koie
je spuötao na Svoje neprijatelje oöit su dokaz da se sve
deöava uz Allahovu volju i odredenje, a mnoge
288. Da je Allah,diele öanuhu.p]ekonjih davao Allahove zakone ne poznaju ljudi niti meleki.
razna
cuoa.Natme,neklmaie podatioobilnoznanie
u raznim Od spomenutih öuda jeste öudo stanovnika pe6ine
oblastima; dlugima - veliku pronicliivost;
tredlma _ koji su u njoj spavali dug vremenski Period. Allah,
naonaravnusnagu; nekima _ mod djelovanja
i utjecaja dzelle ianuhu. uspostavio je posebne zakone i razne
na ljude... Kerameti su se deiävati
i prijäSnji; uzroke usljed kojih su saöuvali svoju vjeru i tijela. o
narodima. primier toga jeste kazivanjeu "uri gi_f"t
f i tome govori suaa El-Kehf.
oluga kazivania.
Sluöaj Merjeme, kderke Imranove, majke Isaove,
289. Kerametisu tlajni do Sudnjegadana. "I
alejhisselam. U vezi toga öuda Uzviieni kaZe:
Gospodai njezin primi je lijepo i uöini da uzraste lijepo,
i da se o njoj brine Zekerüja. Kad god bi joj Zekerüja u
bram usao. kod nje bi hrane naöao.'Odäkle ti ovo' o
'od
Serüarski tekstovi u vezi öuda Allahovih Merjema?', on bi upitao, a ona bi odgovorila:
_ _ iti6enika,
dosljednih sljedbenika poslanika, dostigli Allaha, Allah onoga koga hoöe opshbliuje bez muke."'
su stupanj (Alu-Imran,37)
:nut:v:tira. .Na \jlb upudujuistiniti dogaäa;tu proiiosti
i sadaSniosti. Njena trudnoda i rottenja lsaa, alejhisselam, o Öemu
Ova öuda upuauju na td stvari: Kur'an detaljno govori; Isaov. alejhisselam, govor iz
kolijevke Sto je o odnosu na Merjemu öudo a u odnosu
na Isaa, alejhisselam. nadnaravno dielo (mudziza);

139
 Y

VASITIJSKA AKIDA SKRAdENI

KoMBNTAR VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR

Sara, stara i nerotkinja, rodila je Ibrahimu, Sljedbenici Ehlus-sunneta vjeruju u postojanje

alejhisselam, sina kadaje ve6 bio za6aou pozne godine; kerameta op6enito i pojedinaöno, kako je preneseno od
potpuno identiöan sluöaj sa Zekerijjaom, alejhissetam, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Medutim, mnogi
Kada mu se rodio sin Jahja. Ijudi za izmialjene stvari tvrde da su öuda a njihove
Ovi dogadaji predstavljaju öuda za niihove Zene poöinioce da su Allahovi öti6enici. Sljedbenici Ehlus-
a za poslanike Dadnaravnadiela. O ovoj remi auLorje sunneta daleko su od toga da vjeruju u bajke. lazi i
opiirno govoro u svojoj knjizi El_Furkanu beine izmiöIjotine. Odista su najvjeötiji u razluöivanju istine
evlijabrahman vp evt|aiiicjtan. U njoj je spomenuo od neistine te razotkrivanju laiova.
brojne dogaalajekoje se tiöu tematike.
z. Cuda Allaiovih Sti6enika ustvari su nadnaravna
djela_koja su donosili poslanici. neka je na njih
mir i spas. Naime, ta je öuda Allah. dZelle
Sanuhu- davao samo zbog slijedenja dotiönog
p-oslanika.Da-kle,öuda su jeddn od plodova togi
slijedenia.
Ona predstavljajuradosnu viiesLjos na ovome
svijetu. O tome Uzviöeni kaze: "Za niih su dobre
vijesti i na ovom i nä onom svijetu.,, (Junus, 64)
One su-,usrvari, sve lijepe indicije koje upucuju
na to da ih Allah, dielle öanuhu. öuva te da ih
öeka lüep svröetak.
o kojima je rijeö trajna su do Sudnjega dana.
_- luda
Mnogi su ljudi njihovi svjedoci. Niko ih ne poriöe osim
filozofi, odmetnici. To i nije öudno jer su rsta u odnosu
na postojanje Allaha, dzelle öanuhu i Njegovog
odrettenja sporedne stva . Oni su zanijekali AUana a d;
priznaju öuda! Takoder ih podöu neki racionalisti. po
njima vjerovati u öuda znaöi negirati nadnaravna diela
poslanika. To nije raöno. Aulor je ro misljenje pobi,o
u
knjizi En-Nuhuvvat ali i u svojim drugim djelima.

140 l 4t
 VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KOMENTAR
299, Punovaian konsenzus jeste konsenzus dobrih
prethodnlka, tlm pllje Jer se poslue njlh poveöalo
rczllaienle iz tazloCaöto se lslam ploiirio.
Nakon sto je prethodno spomenuo temelje Ehlus-
sunneta opeenito, autor je u taökama Z9O-299 ukazao
na njihov put u vjeri. temeljne i sporedne stvari u vezi
toga . U |,ome pogledu oni uzimaiu sd pravog tzvora;
Kurana r sululeta. Slijede najueenüe ljude u pogledu
Äurana I sunneta a [o su ashabi opcenirc, a posebno
aetverica pravednih halifa. Allahovu vjeru ispovijedaju
na._osnovu uzviöenih principa. Misljenja i rijeöi ljudi
vazu terezijom Kur'ana, sunneta i konseAzusa Drvih.
odabranih generacija. Tako bivaju övrsri u vieri i
spasavaju se novotarija u pogledu vjerovanja i djela.
Drugim rijeöima, Svevisnjeg Allaha oboiavaiu onako
kako je On preko Svoga poslanika, salla[ahu;leihi ve
sellem, propisao. Oni su na pravome Dutu.
144
VASITIJSKAAK]DA SKRAdEN]KOMENT
DRUCOPOCLAVUE
ODLII(E
POBJEDONOSNE
SI(UPtNE
300. Nareiluiu dobro a odvradaju od zla, shödno
5erüatskimpropisima.
301. Sa svojim vladarima,bili onl dobri ili loöi, obavtiaiu
hadi, diumu-namaz, vode bolbu (diihad), stave
bairame,..
Naredivanje dobra a odvra6anje od zla koje je
spomenuto u taöki 300 ima t.i stupnja. Prvi je upotreba
sile, drugi rijeöi a tre6i prijezir srcem. Koji 6e se
primjeniti -zavisi od mogudnosti i eventuatne koristi od
istoga. SUedbenici Ehlus-sunneta u realizaciji vjerskih
ciljeva koriste najlaksi i najbrii put. U rome su blagi i
koriste olakiice.
Savjetovanje stvorenja smatraju dobdm djelom
koje 6e ih pribliiiti Allahu. dzelle öanuhu. Pozivanjem
na dobro a odvra6anjem od zla Zele korist ljudima. Isto
rade shodno svojim mogu6nostima.
Taöka 301 govod o zajedniökome cilju, a to je
pribavljanje koristi i otklanjanje ötete od ummeta ili
bar njeno umanjenje.
145
 VASITIJSKA AKIDA SKRAdENI
KOMENTAR VAS1TIJSKAAKIDA KOMENTAR
SKRACENI

Sljedbenici Ehlus-sunneta ne oklüevaju da 307. Ublieatenismo u Poslanikove,sallallahu aleihl ve

pomognu i daju podrsku u öinjenju dobra onome ko je
nepravedan. Cine dobro uz svoje vladare öak iako su
nepravedni. Trude se da realizuju jedinstvo, zabranjuju
razilaienie.
seffem rijeöi: "Najpotpunüe viercvanie ima onai ulenik
kol se najuepöe ponaöa.'o2
308. Preporuöujuodriavarie lodbinsklh veza sa onima
koji ih prekidaiu, davanie onome ko uskraöuje i
opraStanjeonima öto nepravduöine.

302. Obavliajuzajedniökinamaz. 309, Nareituju dobroöinswo loditeulma, öuvanie

rodblnskih veza, poitivanie komöija, dobroöinstvo
prema slroöadima, nevoljnlcima, putnicima
303, Smatrajuda je savjetovanjeummetadio vjere. prema liudima.
namiernicima...Nareiluiublagost
310, zabraniuiu hvalisanie, uobraienost, lazvrat I
304. &rsto smo ubijedeni u Resulullahove,sallallahu uzdizanienad sworeniima,bilo s pravomili bespravno.
afeihi ve selfem, ijeöii 'yjernlci su mealusobnome
odnosu kao gradevina, kola se medusobno podupire"
zatlm ie ispiepleo p1ste.60Takoaleri niegove lüeöi: 311. Nareilujuluep moral.
"Ujernici u meilusobnoj
ljubaui samitos i suosjeöanJu
liöe jednome tlelu; ako se ledan organ razboli, ditavo
tÜelo osjeda grcznicu i nesanicu.'ar 312. Zabranluiulo5.

305, Nareilujustrpüenie u isku5enjima,zahvaluAllahu 313, Sve öto u tome ali u drugompogledurade pozlvaiu
u blagostanjui zadovoljstvoA ahovomodredbom, se na Kur'ani Resulullahov,sallallahu aleihi ve sellem'
sunnet.

306. Pozivajuna ölnjenjedobra i tuepoponasanje.

6, Ahned2t472,
Ebu-Davud (4682), (1162)
i Tirmizl kojikazeda je hadis
faioder
,asen-sahin. oaiezablieio lbr_H boalJ f"tevdnd'r
{ 311)oreko
Ebu-
60Buhari
(6026) (2585)od
i Muslim Ebu-l\,{usaa,
radiia
ahuanhu. je 3/886ocjenio
anhl.
radijallahJ
HLre-re. Aloari ga u Saninul'finizi
61Blha (6011)ilvluslim
(2576)od
Numanab.Besrra,
mdiiaahuanhu. |spravnrm.

146 t47
 VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KoMENIAR
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR

314. Njihov put je tstam s koiim je doiao Muhammed,

sallallahualelhive sellem. 320. Takoilel iimami o öiiem znanjuiuputi svledoöi
cüeliummet,

315. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio

nas le da 6e se ovaj ummet podüeliti na sedamdeseti
tri frakcile, te da de sve u Vatru osim ledne a to je ona
koia se drii zajednice.63
316. Drugi hadis kaie: ,lo su oni koji su na onome na
ja i moji ashabi.64 Dakle, oni koji se
,emu salt bio
övrsto dl;e originalnogi öistog lslama koji ie daleko od
bllo kakve pllmjese.
317. MeatunJlmaima iskrenih,öehidai dobrih.
321, Oni su Pobjedonosnaskupina za koju le Poslanik,
saflaffahualejhi ve sellem, rekao: "U mome öe ummetu
do Sudnjega dana postojati skupina koja öe bltl
ustrajna na lstini, neöe ioj naikoditi njeni
neistomii[enlcl nltl onl ito je na cjedilu ostaye.'a6
Taöke 302-321 veoma su vrijednoga sadriaja i
sveobuhvatne. Autor je veoma koncizno i na jedAome
mjestu kazao dosta toga i isto ne zahtijeva pojaSnjenje.

Neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova i neka je mir

Oljh koii upuduju i osvjefljavaiu pravi put,
.318-. i spas na Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ovo
istaknutih i zasluinih. je komenta-r Abdurrahmana b. Nasira b. Sadija, Allah
mu oprostio, njegovim roditeljima i svim muslimanima.
Neka je hvala Allahu na Njegovim skrivenim i vidljivim
319. Izmeatuniih 6e se poiaviti nasljednici(ebdat).65
blaqodatima.

e'Ebu-Davr,d (4596).Ahmed2/333,Inrtizi 1277A\.

rbAj-tl|adze
(3991)tb1 SaudijskaArabija,8.5.1369.po H.
Ebr,-AsiTu Es.Sunoe(601,te Ha\i,r t/,27 od Ebu-HLre-re. H€diste
vjerodostqan. Takosmatravetikibroj uöenjaka.
Vidi Es_Sail,a(204);d
Albaniir
'a.T,tt(itt iHakin 1/t2Cp,eko lbn-Arla.Hadis,lsvomelancLina
8779)
s'aoosta[ ga drug,poduptrL
te se oenjera stupanjsah.ha.Vdi Es-sahihd
i t14s2).
1.204J poslanika doöimdrugitvrdedasuon liudikojisuzamjenili loöadlelaijepim
\2031.
" H_adis ponasanjem je slabi nernoie
ie u vez oga zabrleiio inar Al-r.edu M,rsnedu i ispravnm Blokakobilo,hadis
vjercvanjem.
prekoA"ie, posluiil kao argumenl.
mdijallähu
anhu,J kom je
sloidä ResJlulah. slr. 209,od Halidab.
Vidi Sehulakidetil-vasitiije,
salatranua,eitrive
seirem,
razao:
u sanucesep1javtti
nastiednici(ebda\i bitceih ietroesethadanekiunrc_ (op.p.)
Abduahaf,.lusliha.
nastjedl
ae9adruq'Hads 66Buhari(3641)i lr4uslim (1037)od lvuavije,
radijallahu anhu.Hadisje
res.abNek,däedasuon nastiedn,ci
Altahovih (B1),
nutevalir.VdiKutuful-ezharil-mul€nasieodimama Sujulija.

148 t49
 VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KoMENT VASIT]JSKA AKIDA SKRAÖENIKOMENT

Zawöna rüet

Molimo Uzvisenog Allaha da nas uöini istinskim

pripadnicima Ehlus-sunneta. da ne doDusti najim
srcima da skrenu kad nas je uputio i da nam Svoiu
milost podari, On Enogo daruje.

Nekä je hvalu Allahu, Cospodaru svjetova i neka

je spas i mir na naieg dragog Resulullaha. sallallahu
älejhi ve sellem, ostale poslanike, qiihove porodice i
sve dobre liude.
 VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKoMBNI.
SEJHUL-ISLAM IBN TEJMIJJE
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka ie
salawar i selam na Muhammeda, sallallahu aleihi we
sellem, njegovu öisru porodicu, ashabe i sve one koii se
trude da idu njihovim sropama do Sudnjega Dana. A
zatim:
Mnogi ljudi danas optuZuju neke od velikih islamskih
uöenjaka za bogohuljenje i kufr. Jedan od onih koii su
öeslo napadani je Sejhul-islam lbn Tejmijje,
rahimehullah. A isrina je to da je on oklevetan i da ie
slagano na njega. Ljudi govore o njemu swari koie on
nikada nije rekao...tadnije pripisuje mu se da je iekao
stvad oko kojihje bio totalno protiv!
Ljudi koji ovo öine bi se trebsli bojati Allaha i znari da
trebaju biti pravedni i suditi o öovjeku sa pravdom i na
osnovu znanja. prije nego li ga osude za neznanie i
heres! Subhanallah,Ibn Tejmejje se borio za uzdizanie
suDneta i za odbranu ovog dina od onih koji ga u svom
neznanju mijenjaju. Onje bio taj kojije poveo narod u
borbu protiv tiranskih Tatara i on je bio taj koji je patio
tmrnama tamnica Egipta, da bi islam moqao biti
uzdignut, i on je täj koji je molio Allaha d; uouti
zalu|,ale.Zato neka to bude upozorenje onima koji blate
nJegovo rme - zaista strogo upozorenje _ da ga ne bi
klevetali, jer je meso uöenjaka otrovno.
Mnogi ljudi opruzuju Ibn Tejmijiu za poistovjedivanje
Allaha sa stvorenjima... Ovo je velika taä i tteveta...
Ovi ljudi bi se trebali bojati Auaha i voditi raöuna o zlu
koje govore svojim jezicima. prije nego bude prekasno.
lr5_il1,."1,.
slijede neki navodi iz pisanja postouunog
selna, koJr razjasnjavaiu (osvjertiavaju) njegov stav iza
sumnje po ovom pitanju. A oni koji i nakon öitania
t52
VASITIJSKAAKIDA TAR
KO\,4EN
SKRACTNI
ovoga i dalje govore klevete i laii protiv sejha, onda je
sve ito se o njima moze re6i je da oni imaju bolest u
svojim srcima, i molimo Allaha da ih On izliieöi od ove
bolesti.
"Wasitijskoj aqidi" Ibn Tejmijje, rahimehullah, kaze:
U
"Od inana je vjerovarüe u ono öime je AUah Sebe
opisao u Knjizi kao i u ono öime Ga je opisao Niegov
Poslanik. (Ovo vjerovanje) sp jeöava svaki (ne dopusta
ikakve) pokuöaj mijenjanja teksta (tahrio i iskljuöuje
lisavanje Allaha Njegovih svojstava (tae'dl),
postavljanjanje pitaqia u vezi njihovih modaliteta
(tehjif), opisivanje kakvode ili pokuöqia niihovog
razumijevanja analogijom (temthil). Zaista ehli suDnet
drZi (smatra) da:
'Niöta nije kao On, i On sve öujo i vidi.' (Qur'an, 42:11)
Oni (ehli sunnet) ne negiraju ono öto ie Allah Sebi
pritvdio od svojstava, niti mijediaiu znaöenje Njegovih
rijeöi na ovu temu, Diti se sla.Zu sa heretiökim
predstavama u vezi Allahovih imena (esma') i
manifestacija (ajat). Oni se ne trude (!!!) da
objaöqiavaju Njegova svojstva (sifat) niti da ih
UPORXDUJU sa svojstvima STVORENJA, jer On (Allah)
nema imeqiaka (samiy), niti ravnog, niti premca' i
stoga Njemu, Jedinom öistom od nedostätaka i
Najuzvi5enijem NE dolikuje da bude uporetten sa
Svojim stvorenjima."
"Et-Tadmudjjeh": "Obaveza je
Ibn Tejmijje kaäe u
pritvrditi Allahu ono üto je On pritvdio Sebi, i
NEGIRATI SVAKU sliönost Njega i Niegovih stvorenia
(stvaranja).-. Ko god kaie: 'Njegovo znanje je kao moie
'Njegova ljubav
znanje', 'Njegova mo6 ie kao moia mo6',
je kao moja ljubav'. ili 'Njegovo zadovoljstvo kao moie
zadovoljstvo'. ili Njegova Ruka ie kao moia ruka', ili
153
 VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
'Njegov
istewa' (uzdignuöe) je kao i moje uspinjanje'.
onda je on uporedio Allaha sa Njegovim stvorenjima.,'
Prije, obaveza je pritvrditi (Allahova svojsrva) bez
ikakvog uporealivalja, i negirati (ono ito je Allah Sebi
negirao) bez tae'rila (li6avanja Alaha nekih Njegovih
pritvralenih svojstava)."
Ibn Tejmiije je napisao u "MedZmu,ul-Fetawa", S/Z6Zi
''Ko god
smatra da su svojstva Allaha poput svojstava
stvorenja - kao da je Allahovo uspinjanje popur
uspinjanja stvorenja, iti Njegov nuzul (spustanje) poput
spu6tanja stvorenja. ili drugo poput toga - onda je on
zalutali novotar."
Pa ljudi, molimo vas, proöitajte ovo i obratite paänju na
rijeöi uvaienog uöenjaka!! !
Ovo je dovoljan dokaz za one koji su praviöni. koji
iskreno traze istinu... a Allah najbolje zna.
Teqüuddin Ebul-'Abbas Ahmed ibn ,Abdul-Halim ibn
Abdusselam Ibn Tejmüje el-Harani el-Hanbeli je roaen
u ponedeljak, 10. rebi'ul-ewwela 661. godine po HidZri
(22. januara 1263. godine po Isau) u Haranu (sieverni
Irak), u veoma poznaloj porodici mutekeiimuna
(teologa). Njegov djed, Ebu el-Barkat Medzduddin ibn
Tejmijje (umro 653. po Hidäi / 1ZSS. po Isau) je bio
renomirani uöenjak hanbetijske pravne ökole i njegov
"Munteqal-Ahbar" (izbor poslanikovih
hadisa), koii
klasificira hadise na kojima je bazirano (zasnovano)
islamsko zakonodavstvo, se i danas smatra veoma
vrijednim radom. Isto ralo, uöenjaöko dostignude Ibn
Tejmeijevog oca, Sihabuddina,Abdul-Halim Ibn
Tejmijje (umro 682. po H. / 1284. po Isau) je
rasprostranj eno.
VASITIJSKAAKIDA SKRÄ.ENIKOMENTAR
Ovo je bilo vrÜeme kada su tatatske horde pod
vottstvom Hulagu kana prodrle u islamski svijet svoiim
barbarskim juriiom, naroöito kroz mesopotamijski
region. Ibn Tejmiije je imao sano sedam godina kada
su Tatari preduzeli napad na Haran. zbog toga ie
stanovniötvo napustilo Haran da negdje potraii
utoöi6te. Ibn Tejmijjina porodica se uputila u Damask
667. po H. / 1268., koji ie tada bio pod vladavinom
Memluka iz Egipta. Tu je niegov otac ddao hutbe sa
mimbera Emevijske diamije i bio pozvan da predaie
"Darul-Hadis Assakudjjah" u
hadis u däamiji kao i u
Damasku. Ova predavanja su bila posjedena od strane
velikog broja studenata, kao i uöenjaka. U to vrijeme je
Damask bio centar islamskih znanosti i Ahmed Ibn
Tejmijje je krenuo stoparna svog oca, koji je bio
uöenjak islarnskih znanosti sa velikim uöenjacima
svoga vremena, medu kojima je bila i iena-uöenjak po
imenu zejneb bint Makkee. koja ga je pouöavala
hadisu.
OBRAZOVANJE
U ranom djetinjstvu Ibn Tejmüje je bio vrijedan uöenik.
U potpunosti se upoznao sa svim sekularnim
(svjetovnim) i vierskim znanostima svoga vremena'
Posebnu paZnju je posvetio arapskoj knjiievnosti i
stekao temeljno poznavanje gramatike i leksikografije
Ne samo da je postao struönjak u poznavanju djela
"El-Kitab"'
velikog arapskog gaamatiöara Sibawejha
koje je smatrano najvedim autoritetom glamatike i
je
sintakse, ve6 je ukazivao na greöke u njemu' On
dominirao znanjem sve tada dosNpne proze i poezije'
Staviöe, prouöavao ie historiju predislamske Arabije'
t)J
 ;
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR
kao i historiju post-islamskog perioda. Najzad. nauöio
je matematiku i kaligrafiju.
A 5ro se tiöe vjerskih nauka, Ibn Tejmijje je prouöavao
Qur'an. hadis i ieri'ar. Uöio je hanbelijski fikh od svog
oca i postao je istaknuti predstavnik hanbelijske
pravne skole. Prenosi se da je stekao znanje hadisa u
Siriji kao lbn A-bdudajam.Drugi od njegovih uöitetja je
bio Semsuddin Abdurrahman el-Maqdisi (umro 682. /
1283.). Tako je Ibn Tejmijje dobio remeljno poznavanje
"Sihaah
Sittah" i "Musneda" Imama Ahmeda.
Ibn Tejmüje je gajio veliku ljubav prema tefsiru
(tumaöenju Kur'ana), Proöirao je preko srotinu
komentära Kur'ana.
Kompletirao je svoje uöenje kada je bio tinejdzer, a u
19. god. je postao profesor Islamskih znanosti. Dobro
uöen u kur'anskim znanostima, hadisu, fikhu, 'aqidi,
arapskoj gramatici, skolastiökoj reologiji i drugome.
poöeo je davati fetwe na pravna pitanja, bez slijedenja
ijedne tradicionalAe pravne ökole: hanefiiske,
malikijske, lafüske ili hanbelüske. Branio je isprivnu
poslaniöku rradiclju argumentima koji su, iako uzeti iz
Kur'ana i sujrneta, bili skoro nepoznati ljudima
njegovog vremena.Njegova sloboda rasprave donijela
mu Je mnoge neprijatelje medu uöenjacima
tradicionalnih ortodoksnih ökola, koji su ga taäno
optuZili za sve vrste heretiökog vjerovanja. Meatu njima
je poznati muslimanski srednjevjekovni putopisac Ibn
Batuta, koji je posjetio Damask dok je Ibn Tejmüje bio
u zatvolu. To Ibn Batutu nije sprijeöilo da u svojoj
knjizi navede da je "bio svjedok kada je Ibn Tejmüje na
mimberu rekao: 'Svake se nodi Allah spuita na
dunjaluöko (najblize) nebo ovako', i onda je sisao jedan
korak sa mimbera". Iz öitanja ove 'aqide mi uöimo daje
156
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKOMENTAR
Ibn Tejmijje prihvatao Allahova svoistva bez pitanja
('bi la kejfe').
Kada je Ibn Tejmiije izgubio svoga oca, 682. /
1283., u dobi od 22 godine, produzio je u Assakurüjah.
Poöeoje predavati tefsir u Emevijskoj diamiji, a 695. /
"Hanbeliiji" u Damasku.
1296. je poöeo da predaje u
Uskoro postaje istaknut meatu vode6im uöenjacima
Sirije. a postao je neizmjerno omiljen i mettu masama.
MONGOLSKA PRIJETNJA
U mealuvremenu Irak, Iran i Horosan su se nastavili
guöiti u okrutnoj dominaciji Tatara. Memluci, koii su
vladali Egiptom, Sidiom i Hidzazom (Arapskom
Poluostrvu) pokuSali su nekoliko puta osvojiti lrak' ali
svaki put bez uspieha. Kada se proöulo da Tatad
planiraju osvojiti Damask. memluöki sultan el-Malik
en-Nasir Muhammed bin Qalawun je napustio Egipat
sa modnom vojskom da provjeri naPredovanje Tatara.
Dvije vojske su se sukobile u krvavoj bici 699. / 1299.,
ali je sultan potuöen i vratio se u Egipat Sada ie
, Damask lezao otvoren pred tatalskim snagama, koie je
vodio Ghazan, poznat i kao Mabrnud, praunuk Däingis
Kana. Zbog toga, svi velika6i (plemiii), ukliuöuju6i i
vjerske uöenjake, sudije (kadijet administratore i
trgovce, su pobjegli iz Damaska, u kome je vladao
totalni haos i anarhija pred tatarskom najezdom.
U ovom kritiönom momentu Ibn TejmÜe i preostale
ugledne liönosti odluöili su da povedu delegacÜu da se
sretnu sa Ghazanom i da traie mir za grad. Delegacija
predvottena Ibn Tejmüjom se srela sa Ghazanom u
Nabaku (blizu Damaska) i ovaj se sloiio da pokloni
amnestiiu narodu Damaska.
t51
 VASITIJSKAAKIDA SKRAdENIKOMENTAR
Vijesti o napredovanju ratarske amije ka Siriji oper su
stigle u Damask 7OZ. / 1303. Odugovlaöenje dolaska
sultana Qalawuna iz Egipta je izazvalo paniku meatu
narodom, od kojih su mnogi poöeli da napuöraju svoje
domove u potrazi za bezbjednüim mjestima. Kada ie
lbn Tejm(jje vidio ovo, poöeoje bodrid narod da brani
sebe i sv-ojgrad, time sprijeöavajudi egzodus. Takoateje
liöno otiSao da apeluje sultana da poZuri svoj dolazak u
Damask.
Najzad su se muslimanske snage Sirije i Egipta susrele
sa tataiskim snagama u Thaqabu za vrijeme mjeseca
Ramadana 7OZ. / 7303. i nakoo r<rvavoq sukoba
muslimani su potukli i rastjerali rararske trup!.
DZIHAD PRoTIV HERETIKA
Ibn Tejmüjina borba nije bila ograniöena na sufrie i
ljude koji su slijedili hereriike novotarije; Stavise, on se
borio protiv Tatara koji su napali muslimanski sviiet i
skoro s(igli do Damaska. Narod Sirije ga je postio u
Egipat da se zauzima kod memluökog sultana, sultana
Eg_ipta i Sirije da povede svoje trupe u Siriju da bi je
saöuvao od nadirudih Tatara. Kada je shvatio da
ie
sultan neodluöan da uradi ono Stoje rraiio od njega, on
"Ako
Je zaprUerio sultanu rijeöima: okrenes leda Siriii.
mi cemo joj postaviri sultana (nad njom), koji 6e je
moei (od)braniti,i uzivari u njoj u doba mira',. Bio je
prisutan u bici Saqhaba blizu Damaska protiv Tatara
koja se odigaala u mjesecu posta, Ramazanu i dao ie
Ietwu vojsci da prekinu post, da bi im pomogao protiv
njihovih neprlatelja. kao Sto je poslanik Muhammed,
sallallahu 'alejhi we sellem, uöinio za vrüeme birle za
158
VASITIJSKAAKIDA SKRAöENIKoMENTAR
oslobodenje Mekke. Muslimani su dobili bitku protiv
Tatala i otjerali ih iz Damaska i cijele Sirije. Ibn
Tejmijjina hrabrost se ispoUila i kada je otiöao sa
detegacijom 'uleme da govore sa tatarskim kanom
Qazanom da zaustavi svoj napad na muslimane.
Nijedan od uöenjaka se nije usudio da mu kaze ni rüeö,
izuzev lbn Tejmiije, koji mu je rekao: "Ti objavljujes da
si musliman i sa sobom imaö mu'ezioe, kadije, imama i
öejha. ali si nas napao i posegnuo za naiom zemljom -
zbog öega? Dok, tvoj otac i tvoj djed Hulago su bili
nevjerrfci, ali oni nisu napali zemlju islama, vei su
obedali da ne6e napadati i odrzali su svoje obedanje. A
ti si obeiao i prekriio svojeobedanje'.
Kada je jednom tatarska prijetnja bila uklonjena, Ibn
Tejmijje se ponovo posvetio svojoj misiji intelektuahog
traganja i poduöavanja. U isto vrijeme, nastavio je
voditi diihad protiv heretiökih sekti, mettu kojima su
bile batinijje. isma'ilijje, hakimiüe i nusajriije, koje su
Zivjele u brdovitim predjelima Sirije i koji su pozvali
krstaöe i Tatare da napadnu muslimanske zemlje, koji
su pomagali ovim napadaöima protiv muslimana i
pustoöili i pljaökali slab i nezaitideni narod. Ibn
Tejmüje je liöno vodio ekspedicije protiv ovih sekti.
VJERSKO STANJE MUSLIMANA
Pored ve6 spomenutih vanjskih pdjetnji, islam se u ovo
vrijeme takotter suoöio i sa unutarnjim opasnostima.
Tu su bile batinüje (ekstremna öi'itska sekta koja se
suprotstavila tadaönjoj muslimanskoj vlasti) i njihovi
sljedbenici, assassini (haüiöüjuni). Njihovo vjerovanje je
bila mjeiavina magijske dogme i platonistiökih
pojmova (koncepata), koje bi lahko moglo posijati
159
 VASITIJSKAAKIDA SKRÄÖENIKoMENTAR
sjeme intelektualnog razdora i raöiriti nevjeru i
apostazliu meafu prostim (neukim) narodom. Onda su
tu bili i muslimani koji su, pod uticajem
mnogobozaökih vjerovanja i obiöaja nemuslimana sa
kojima su imali slobodne odnose, poöeli veliöati svoje
svete (vrlo poboäne sufijske personalitete - Allahove
ewlije), kao öto su ro öinili Zidovi i krü6ani. Stavise.
neki suf{iski redovi, kao rifarijje, prihvatili su neke neo-
platonske i hindu doktrine koje su postale toliko
pomijeiane sa pravim islamskim vjerovanjem. da je
postalo skoro nemogu6e razlikovati jednu od druge.
U vrijeme bualenja krstaia, neki kr!6ani su se bili
usudili da napadaju i kritikuju poslanika, sallallahu
'alejhi
we sellem, u svojim govorima i pisanjima. U
intelektualnim krugovima muslilnana je postojata
stagnacija i kiutosr u njihoviln teolodkim disputacijama
i u njihovom pristupu re-interpreraciji öeri'ata.
Postojale su kontinuirane rasprave izmealu ei,arija i
hanbelija. Najzad, neki od filozofa. koji su bili pod
utiskom Platonovih i Aristotelovih reorija, poöeli su
Siriti njihove agnosridke ideje i koncepte u totalnoj
nepaZnji (nepodudaranju) sa uöenjirna islama.
Ovo su bili uslovi koji se odnose na vrijeme Ibn
Tejmijje i sa kojima se on morao suoöiri. Ibn Tejmijje je
osnovao dnrötvo, zajedno sa svojim studentima i
sljedbenicima da se odrekne mnogobozaökih kultova,
ne-islamskih kultova, ne-islamskih utjecaja i hereriökih
vjerovalja i praksi medu muslimanskim masama. Kao
rezultat svojih entuzijastiökih i poletnih reformatorskih
aktivnosti i osude hereza, ne-islamskih novotarija i
postupaka posjete grobova svetaca, on je zaradio
antipatije nekih krugova u dm6tvu. Uprkos tome,
160
VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KoMENTAR
njegova popularnost mealu muslimanskim masama je
ogromno porasla.
Sav ovaj dzihad protiv neprijatelja islama nije pomogao
'ulemom... Vlasti su ga zatvarale mnogo
Ibn Tejmijji sa
puta, dok nije umro u zatvoru zbog svog usutlivanja i
slobodnih progresivnih (naprednih) miöljenia na mnoga
pravna i druStvena pitanja, koia su razjarila njegove
protivnike, sljedbenike ortodoksnih pravnih ökola.
Medutim, kada je Ibn Tejmijje imao Sansu da kazni
svoje protivnike meatu uöenjacima, koji su mu
prouzrokovali sve vrste nevolja i strpali ga u zatvor
mnogo puta. on je pokazao vrhunac velikodusnosti i
oprostio im kada mu je sultan En-Nasir Qalawun pruiio
priliku da im se osvjeti. On je rekao: "Ako ih ubijes,
'ulemu, kao üto su oni". sultan je
nikad neieö na6i
"Oni su ti naökodili mnogo puta i ieljeli su da te
rekao:
"Ko god je meni
ubiju!" Ibn Tejmüje mu je odgovorio:
naötetio, oprosteno mu je, ali ko ie naötetio stvari
Allaha i Njegovog Poslanika, Allah 6e ga kazniti".
Muslimanski historiöari, kao öto su Ez-Zehebi, Ibn
Kesir. Ibn el-'Imad el-Hanbeli i mnogi drugi, hvalili su
lbn Tejmijju i smatrali ga jednim od najve6ih islarnskih
uöenjaka svih vremena.
On se borio protiv heretiökih novotarija u vieri koje su
bile rasprostranjene u njegovo vrüeme svuda po
islamskom svijetu, naroöito protiv odredenih postupaka
i vjerovanja nekih sufijskih redova, kao Sto ie
oboiavanje svetaca i posjeta kaburova svetaca, r
bacanja sebe u vatru. Njegov napad na sufije
prouzrokovao mu je rnnogo neprilika sa vlastima' öÜe
su voale bile pod uticajem nekih sufijskih öejhova
Kao rezultat Ibn Tejmüjine popularnosti, neki utjecaini
vjerski uöenjaci su postali ljubomorni na njega i öak
l6l
 VASITIJSKA AKIDA SKRA.ENIKoMENTAR VASITIJSKAAKTDA SKR .ßNIKoMENTAR

revoltirEni zato öto je on izazvao kadije na pravna kada je sultan Qalawun abdicirao (odrekao se
pitanja. Ibn Tejmüje je odbio uöenja izloäena u ,'El_ prijestolja) u kodst svog potkralja Bejbana el-Jasnikira
Futuhat el-Mekkah" (Mekkanskim otkrovenjima) i 709. / I3O9. godine, Ibn Tejmiije je protje.an u
"Fusus el-Hakim" (Mozaiku
mudrosri) Sejha Muhjiddina Aleksandriju gdje je, uprkos svom progonstvu stekao
ibn el-'Arabija (umro 638. po H. / 1240. po Isau), poötovanja vrijedno mijesto u akademskim i literarnim
najautoritativnijeg sufije i uöitelja tesawwufa _ kao
krugovima. Uskoro je Bejban abdicirao i Qalawun se
nepodudarne sa uöenjima Kur'ana i sunneta, time v r a r i ou E g i p a ti p o z v a o j eI b n T e j m j i j u .
izazivajudi gnjev sufija, i zadobivsi antiparije vlasti.
Zbog toga je bio pozvan u Egipat 205. godine H. / POVRATAK U DAMASK
13O5.po Isau.
Kada je Ibn Tejmüje stigao u Egipar, od njega je U Kairu se lbn Tejmüje zaposlio u predavanju i
zatraZeno da pdsust!'uje sastanku teologa, pravnika i refor'mativnim aktivnostima oko tri godine. U isto
voata drzave. Za vrtjeme sesije upuöene su neke
vrijeme. obavljao je funkciju sultanovog savjetnika i
optuzbe na njegov raöun, u vezi njegovih pojmova o pomogao je u donoieniu nekoliko vaznih refomi
Allahovoj prirodi i svojsrvima. Nije mu dozvoljeno da
uvedenih u Egiptu i Siriji. Nekoliko kraljevskih ukaza
se brani i brzo je zatvoren za narednih 16 mieseci. Dok
bilo je izdato na njegov savjet 712. / 1312. god.
je bio u zalvoru, odvraiao je svoje stjeJbenike od
Posjetio je Quds iste godine, pa potom otiöao na hadidi
zadovoljenja u veseljima i zabavama ka osje6aju
i najzad se vratio u Damask 71.3. / 13L3. Od tada pa
poboinosti. discipline i umjerenosti. Brojni zatvorenici
nadalje posvjetio je svoju paZnju prvenstveno na
su postali njegove revnosne pristalice po svom pravne probleme iako je nastavio sa predavanjima.
oslobadanju.
Njegov glavni uöenik je bio Ibn Qajjim el-DZewzijje
Postoje bio puöten izzatvoraTOT./ 1307., Ibn Tejmijje (umro 751. / 1350. god.), koji je bio najzasluznijiza
je odluöio da ostane u Bgiptu za neko vrijeme. Uskoro
Sirenje njegovih ideja.
je poöeo drzati predavanja u nekoliko dzamiia i
obrazovniminsdtucijamaprije negoje izabraoskupove
PITANJE TRI TALAKA
uöenjaka, pravnika i teologa. Metlutim. Ibn Tejmijjini
pogledi na panteistiöki moqoizam, posredovanje. itd.,
Ibn Tejmiije, kao i njegovi preci je bio hanbelija i
nisu bili dobro pruivaieni i sultanu su upuiene mnoge
njegova pravna miiljenja su odgovarala toj skoli, mada
ialbe na njega. Vjerski uöenjaci kojima su upudene
ne uvijek. On je öesto odbacivao hanbelijski stav, kao
prigovori nisu mogli na6i nüednu greöku Ibn Tejmüie.
öto je po nekim pitanjima izrazio neslaganje sa sve
Medutim, kako se administracija umorila od optuZbi
öetiri glavne pravne ökole- Jedan takav sluöaj u kome
protiv njega, uhapSenje neko vrijeme, ali je uskoro bio
se on nije se slagao sa njima je bilo po pitanju puitanja
osloboatenna jednoglasni zahtjev vjerskih uöenjala. Ali
Zene sa tli razvoda datim odiednom.

t62 163
 VASITIJSKAAKIDA SKRAEENIKoMENTAR
Pitanje je da li razvod izgovoren tri puta odjednom ima
pravni efekat ili ne. Ovo pitanje je podiglo sljedede
obzire:
- da lije opoziv ovakvog razvoda mogu6 ili ne.
- da li tri reöenice razvoda trebaju biri smatrane
kao jedan opozivi izgovor (talak) ili smatrane
kao nepovratni razvod.
- da li se ovako razvedena iena moäe vratiti
svome muZu ili ne sa "halalah" (tj., nakon öro je
njegova razvedena äena bila udata za drugog
öovjeka koji je, nakon konzumacije braka
razvede).
Svi ranüi pravnici i tradicionalisti, kao i dobar dio
Poslanikovih, sallallähu 'atejhi we sellem. ashaba bili
su stava da ovakva izjava, kao ito je i odvratna po
zakonu, kao nepravilna i grijesna, treba biti smatrana
kao implicitan razvod sa legalnim (pravnim) efektom.
Suprotno tome, Ibn Tejmijje je övrsto driao misljenje
da tri reöenice razvoda izgovorene u isto vrüeme
(odjednom) trebaju biti smatrane kao jedan opozivni
razvod. Ispalo je da je stav Ibn Tejmljje bio protiv
zvanianog stava koji ga je prircdno doveo u konflikt sa
ulemom s jedne i sa vlastima s dmg€ strane.
Zbog toga su teolozi pokuBali da ga sprijeöe od
izraZavanja daljeg pravnog misljenja (fetwi) na ovakva
pitanja. Ustvari, kraljevski ukaz je bio izdar iz Kaila
714. / 1314., kojim mu se zabranjuje davanje pravnog
miiljenja (fetwe) u ovakvim sluöajevima.
Sp.va se Ibn Tejmiije povinovao ukazu, ati je kasnije
ponovo poöeo davati pravni sud (fetwe) na ovo pitanje,
smatrajuöi da je njemu neprikladno odustati
jednostavno iz straha od vlasti. Kao rezultat toga, 720.
t64
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR
/ 1320. bio je uhapieA u citadeli na preko pet mjeseci
dok nije bio osloboalendirektnim nareatenjemiz Kaira.
ZADNJE GODINE
Izmedlt 727. / 1321. i 726. / 1326. Ibn Tejmüje se
posvetio predavanjima u medresi Hanbeliije i svojoj
medresi Qassasin i preraduju6i neke od svojih ranijih
radova. 726. / 1326. god. njegovi protivnici su ponovo
skovali zavjeru da uöine da bude uhapsen. Ovdje je on
nastavio pisanje svog komentara Kur'ana, kao i studije
(rasprave) i monografije na razliöite teme.
Ibn Tejmijje je umro u zatvoru u Damasku u no6i
subote na nedjelju. 20. zul-ka'de 728. / 26-27.
septembra 1328. u dobi od 67 godina i ukopan je u
groblju sufi.ja u Damasku.
Narod Damaska, kod kojeg je je on uZivao veliko
poötovanje i öast. organizovao mu je divan ispra6aj.
Oko 200.000 ljudi i 15.000 Zena je prisustvovalo
njegovoj däenazi. Ukopan je u groblju suflia u
Damasku, gdje je ukopana njegova majka.
KARAKTER pSr.rnSrl
r DOSTTCTUdA
Ibn Tejmijje je zatzeo visoko, poötovanja vrijedno
mjesto meftu uöenjacima svoga vremena zbog svoje
ogromne memodje, intelektualne briljantnosti,
enciklopedijskog znanja i neustraöive hrabrosti. On je
opisan kao veliki orator (govornik). hrabar i neustrasiv,
rijeöen, disciplinovan, vrlo pobo2an, rezigniran i
plemenit i sklon praötanju, pravedan i odluöan.
 VASITIJSKA AKIDA SKRAÖENI
KOMENTAR
Ibn Tejmiüin reformativni napor i literarne teinje
pokiivaju ogromno polje koje moze biti sumirano kao
sto slijedi:
1. ozivljavanje vjere u tewhid i privrienosti
(pridüavanja) tewhidu
2. iskorijenjivanje panreistiökoh vjerovanja
obiöaja
3. kdtika filozofije, silogistiöne logike i dialekata u
cilju demonstriranja superiornosti Kur'ana i
sunneta
4. iskorijenjivanje ne-islamskih vjerovanja kroz
pobijanje krsdanstva i ii'izma
5. podmladivanje (reforma) islamske misli i njenih
srodnih nauka
Irkupan broj Ibn Tejmiijinih radova je 621, iako su
mnogi od qiegovih radova izgubljeni. Neki od Ibn
Tejmüjinih pisanja obraduju slij€de6e teme i pobrojani
kako slüedi:
1. "E1-Dzewabus-Sahihlimen beddele dinel-Mesih"
(odgovor na kritike protiv islama od strane
krS6ana)
2. "Redd'ala el-Mantiqüin" (pobijanje fitozofa)
3. "Kitabus-Sijasah ei-Seri'ah" (bavi se politiökom
teorijom i upravljanjem u islamu)
"Minhadius-Sunneh
en-Nebewüjeh" (pobijanje
öi'itskih vjerovanja napisanih kao odgovor na
"Minhadul-Karanmah"
od Ibnul-Mutahhira el-
Hillija)
5 . "Zijarah el-Qubur" (klitika obozavanja svetaca,
posredniStva i sujevjemih vjerovanja)
6 . "Medämu'atur-Resa'il el-Kubra" (knjiga saddi
tekstove na razliöite teme)
VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENIAR
7- "MedZmu'ul-Fetawa" (kolekcija miöljenja na
razliöita piranja)
8."Medzmu'atur-Resa'il wel-Mesa,il', (sadrii
teksrove i pra-vna miöljenja na razliöite teme)
9. "Medzmu'at Sejhul-Islam Ahmed Ibn Tejmilje,,
i (sadrzi rasprave iz islamske jurisprudencije i
pravna miöljenja proglajena od Ibn Tejmiüe)
ZAKIJUEAK
Zakljuöidemo rijeöima Ebul-Hasana'Ati Nedewija, koji
je odao sjajno priznanje Ibn Tejmiiji, kao jto slijedi:
"Ibn
Tejmüje je tumaöio Kuran r sunnet,
uspostagljajudi supe ornost islama nad herezom,
filozofskim konceptima (pojmovima) i drugim vjerama i
doprineo istinskom oZivljavanju vjere nakon dubokoq
prouöavänja irazmatranja, koje je neophodno zä
osvjetljenje religija i inrelektualnih svojevoljnosti
vremena. Zeledi da nadmaöi svoje nepdjatelje. ovladao
je merodologijom koju su oni koristili da napadaju
islam. Ustvari, njegovo uöenje, njegova naöitanost,
njegov intelektualni domet i njegova mentaha övrstina
uvüekje ostavljala njegove protivnike bez teksta.',6?
Onda nije öudo sto su uöenjaci njegovog doba i uöenjaci
koji su doili kasnüe Ibn Tejmüju nazvali laskavim
nadimcima. poput: "Duh vremena,,, ',Ktuna uöenjaka,',
'?osljednji
od prosvije6enih uöenjaka,, i ,,Ajet od
Allahovih aieta".
fl A...H.
A. Ncdewj,'savioursoftslanic Spirit"( .Spaseljj jslamskog
duha"),vol. 2, p24.,AcademyoflslamicR;searchandpublications,
Lucknow,India, 1974.
t67
 VASITIJSKAAKIDA SKRÄCENIKOMENT VASITIJSKAAKIDA SKRAÖENIKoMENTAR

"Redd 'ala el-Qasimi", "El-Haqq el-Wadhih

SEJH EBU'AIDULLAH'ASDURnAHMAN el-Mubejjin",
IBN NASIR ES-SAIDI "Bahjatu "Er-tujadh
Qulub el-Ebrar". en-Nadhirah", i
'Abdullah 'AbdürRahman
On je Sejh Ebu ibn Nasir ibn mnoge druge.
'Abdullah ibn Nasir es-Sardiiz plemena Beni Temim.
Roalen je u gradu 'Unejze, u oblasti Qasim, 12. Nastavio je Zivjeti ponosnim i hvale dostojnim Zivotom.
muharrema 1307, god. H. / 1886. po Isau. Njegova dok nije preselio 24. dzumadel-uhra godine 1376. /
majka je preselila kada je on imao öetiri godine, a otac 1955.
mu je preselio kada mu je bilo sedam godina.
Nauöio je Kur'an napamet i ovladao vjeStinom njegovog Pneveoi pninedio:
uöenja prüe nego öto je napunio jedanaest godina. pnof. SEMihKojiö
Onda se uposlio traienjem znanja, uöedi pred
uöenjacima svoga grada i onima koji su ga posjedivali.
Mealu njegovim najpoznatijim Uöiteljima su bili: öejh
Ibrahim ibn Muhammed ibn Hasir, 6ejh Muhammed
ibn Abdul-Kerim es-Sibil, Sejh Salih ibn Usman, kadija
'Unejze i lejh Muhamed
Senqiti. i drugi mimo njih.
Medutim, ko god kaZe da su njegovi uöitelji bili Ibn
Tejmiije i njegov uöenik Ibn Qajjim. zbilja je rekao
istinu, jer je on bio strasni prcuöavalac njihovih
radova.
Glavna kalateristika koju je posjedovao su njegovi
plemeniti maniri (lijep ahlak). Bio je krajnje ponizan sa
starijima i njezan sa djecom. Govorio bi pojedincu
shodno njegovom nivou razumijevanja i prema onome
öto je korisno za njega. Bio je ravnoduian i daleko od
ukrasa dunjaluka i iskuöenja iivota. Nisu ga
interesovali polozaj, mod ni slava.
Napisao je mnoge knjige. medu kojima su:
"Tefsir Kur'ana" u osam tomova, "Hasüjah Fiqhijjah",
"Diwan Hutab", "El-Qawa'idul-Hisan", "Tenzihud-Din",
 KO\,4ENT
VASITIJSKAAKTDA SKRACFNI

Svojstvo ljubavi 33
sadriaj
Svojstvo zadovoljstva 34

o5 Svojstvo milosti 34
Predgovor prevodioca
Svojstvo gnjeva, srdibe i mrznje 35
Predgovor komentatora o7 Svojstvo dolaska 36

Uvod autora 09 Svojstvo lica 37

Svojstvo dvije ruke 38
GLAVA I Svojstvo dva oka 38
VJEROVANJE UZVISENOG AI,LAHA Svojstvo lukavstva i spletke 39
PRVO POGI.AVLJE Svojstvo oprosta, milosti. ponosa, i mo6i 40
Vjerovanje spaSenei pobiedonosneskupine 11 Svojswo imena 41
DRUGO POGLAVIJE Brojni ajeti negiraju da je Allahu, dzelle Sanuhu, neöto
ravno ili sliöno. a drugi negirqiu odrettena svojstva u
Temeljena pravila vezana za Allahova svoJstva cilju potvrde Njegovog savrienstva 42
Razlika izmedu tahifa i tatila 14
svojstvo uzvilenja iznad Aröa 44
Razila izmettu tekiifa i temsila Svojstvo prisutnosti 46
TREöE POGI.AVIJE Svojstvo govora 47
Vjerovanje u Allahova svojstva koiim se Kur'an je Allahova objava 50
opisao u Kur'anu Vjernici 6e vidjeti Alaha na onome svijetu 51
Svojstvo äivota 27
CETVRTO POGLAVLJE
Svojstvo znanja 27
Vjerovanje u ono öime je Poslanik, sallallahu alejhi
Svojstvo snage 29 sellem. opisao Sveviönjeg Allaha 59
Svojstvo sluha i vida 29 Svojstvo radovanja
Svojstvo htijenia 3L Svojstvo smijeha 63

t'l1
Svojstvo öudenja (i smijeha) 63 GLAVA III
Svojstvo noge ili stopala 64 VJEROVANJE U SUDNJI DAN
Svojstvo govora i glasa 65 PRVO POGI.AVIJE
Svojstvo uzvisenosti 67 Vjerovanje u sve o öemu nas je obavijestio
Svojstvo pdsutnosti 70 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da 6e se desiti
nakon smfti 93
Sveviinjije Allah ispred klanjaöa 70
DRUGO POGLAVIJE
Uzvisenost i neka druga svojstva 71
Sudnji dan 96
Svevi6nji je Atlah blizü 72
Vjernici 6e vidjeti Svevisnjeg Allaha 72
GLAVA IV
PETO POGI.AVLJE
VJEROVANJE U AILAHOVO ODREDEN'E DOBRA I
Ehlus-sunnet slijedi umjereni put 75
ZI.A
örsro poclavur PRVO POGIÄ.VIJE
Allah je iznad Aröa 81
Prvi stupanj vjerovanja u odredenje 103
SEDMO POGLAVLJE
DRUGO POGI.AVLIE
Allal je blizu stvorenja 83
Drugi stupanj vjerovanja u odrettenje 106
GLAVA II 't12
Koristi vjerovanja u odretlenje
VJEROVANJE U IC{JIGE I POSLANIKE
PRVO POGLAVUE
GLAVA V
Kur'an je Allahov govor a nije stvoren a7
OSNOVEVJEROVANJAPOBJEDONOSNE
SKTJPINE
PRVOPOGLAVIJE
DRUGO POGLAVLJE
Vjelovanjese sastojiiz rijeöi i djela
Vjernici 6e na Sudnjem danu vidjeti
DRUGOPOGLAVLJE
Sveviönjeg Allaia 91
Pravacehlus-sunnetau pogleduashaba 123

t'73
 r VASITIJSKA AzuDA SKIACENIKOMENT

TREdE POGLAVIJE
Vjerovanjeu öudaAllahovih lti6enika (evlija) 137
GLAVA VI
PUT SL'EDBENIKA EHLUS-SUNNETAI NJIHOVE
OSOBINE
PRVO POGLAVLJX VASITIJSKA
AKIDA
Slijedenje Poslanika. sallallahu alejhi ve sellem, i SEiHUL,TSLAN4
tBN-TE|MUTE
dobrih generacija 141
DRUGO POGLAWJE
SKRAÖENI KOIVENTAR AKIDE
VASITUSKE
ODLIKE POBJEDONOSNE SKUPINE 144
Zavröna rüeö 749
SflHlsounnlHN4lN
B.NAstR
sADl
SEJHUL-ISI.A.MIBN TEJMIJJE 151
SEJH ABDURRAHMAN B. NASIR SADI REcENzijA
aRApskoqa
rEksm, Einefb. AbduLnrnksud
167
Sadrzaj 169 SERüArska
REcENzijA:
E riRCANi6
lzdnvnö:Es Surrr
l(onrkrunn:AdnrinSknijrtj
Drp: Srrdio Snnnj

l'75
 VASITIJSI.A. AKIDA SKRA.ENIKOME^-TAR
odreateno mjesto u Diennetu ili DZehennemu': upilali
su: "Allahov Poslaniöe, hoiemo li se prepustiti onome
öto je odrealenoa ostaviti öinjenje dobrih djela? , na sta
je odgovorio: Cinite (dobro), svakome je olakian put
do onoga äto mu je odredeno; sretnima - djela sretnih a
nesfetnima - djela nesfetnih. " zatim .ie prouöio:
'Onome koji udjeljuje i ne grijeii i ono najljepie smatra
istinitim njemu 6emo Diennet olak;ati, a onome koji
tvrdiöi i osjeda se neovisnim i ono naJljepäe smatra
laZnim, njemu 6emo DäehenDem pripremiti." lEl-LeiI,
5 -1 0 ) . *
Za öovjeka koji öini dobra ili losa djela kaiemo da
je on njihov poöinioc i da na to nije prisiljen, öega je i
sam svjestan, tim prije jer ima pravo izbora, te da je
htio, mogao ih je ne poöiniti. Ovo, kako smo ved rekli,
potvrttqje realnost ali i öer. tekstovi. Naime. Kur'an i
sunnet ljudska djela, bilo dobra ili doöa, pripisuiu
njima. Otuda Kur'an hvali dobroöinitelie i obeöava im
nagradu a kudi grjesnike i prijeti im kaznom.
Ako neko upita: kako je mogu6e da djela potjeöu
od ljudi a da istovremeno budu dio Allahovog, dielle
ianuhu, odreflenja - da ulaze u krug Allahove volje i
htijenja? Odgovorit 6emo pitanjem na koje öe svako
pozitivno odgovriti a ono glasi: da li su ljudi poöinili
dobra ili losa djela svojom voljom i htijenjem?l Potom
iemo upitati: ko je stvorio njihovu mo6 i htijenje?
Naravno,Allah d:elle ianuhu, je stvorio ono iime aine
djela, otuda je On stvoritelj djela. Ovo je odgovor
onome kome ovo pitanje nije jasno oko kojeg ima
c BJI-afl362) VLsrn()br8)pre.
o A _p.raorjailrlL.ll'J
I l0
VASITIJSJ(AAKIDA SKRA.ENI
KoMENTAIt
izvjesne nedoumice. Shvatanjem prethodnoga öovjek
6e biti miran u vezi odrealenja i öinjenice da ljudi,
öine6i djela, imaju slobodan izbor.
Allah, d;elle ianuhu, vjernike je uputio na korisne
uzroke i pomogao ih na razne naöine u izvßenju dobrih
djela a uklonio brojne prepreke kako kaie Resulullah,
sallallahu alejhj ve sellem: "... sretnima je olaköano
öinjenje djela srctnih."ax
Nasuprot vjemicima, Svevisnji je Allah nevjernike
prepustio sebi. On ih ne pomaze jer ne vjeruju niti se
oslanjuju na Njega. U zabludi lutaju i grozno mjesto
sebi pripremaju.
Nakon sto se izgubilo ispravno vjerovanje u
Allahovo, dZelle öanuhu, odreatenje,rnnogr su, u vezl s
tim, zalutali podjelivsi se na dvije frakcije.
. Däebrije; oni su zalutali pretjeranome
potvralivanju odreatenja.Shvatili su da öovjek ne
posjeduje slobodnu volju i pravo izbora,
odnosno, da ljudska djela, u srvad, ne potjeöu od
njih.
. Kaderte; oni su zauzeli potpuno suprotan stav
od prethodne ftakcije. po njima su sva djeta plod
ljudske moöi i hrije\ja, re isra ne spadaju pod
Allahovo odrealenje. Cinjenica da izmeatu
Allahovog htil'enja i odredenja, na jednoj, re
öovjekovog hrijenja, na drugoj strani, nema
proruslovlja nije nasla mjesta kod dzebrija i
kaderija. Na raj su naöin odbili Ser. reksrove, koji
se ne kose sa zdravim razumor .
a3Diohadisa
o kojern
sriornaloöas
govorili
111
 FF

VASITIJSKA AKIDA SKIAÖENIKoMENT VASITIJSKA AKIDA KOMENTAR

SKRAÖENI

Cuvajte se novota !ta, zaista ie svaka novotarlJa

CLAVAVI zabluda,'6e
293. Sliedbenici Ehlus-sunnetaznalu da ie naibolii
govor - govor UzviöenogAllaha, a naibolja uputa -
PUTSUEDBENIKA
EHLUS,SUNNETA uputaMuhammeda, sallallahualejhivesellem.
NJIHOVE
OSOBINE
294. Daiu prednost Allahovom,dielle ganuhu' govoru
nadgovorombilo kojihliudi.
PRVOPOCLAVUE
295. DaiuprednostResulullahovoi, sallallahualeihive
sellem, uputi nad "uputama"drugih.
slilrtlelrjrPoslnnikn,
sntl,qllnhu
nlejkive srllrru,i
dobnihqr.lrnncije
296, Nazivaluse Ehlus-sunnetveldiemat ier se drie
jedinstva i zaiednlce a izbiegavalusektaaenje' RÜeö
Od osnovana koje se pozivaEhlus-sunnet
jeste: "dzemat"postala simbol oveskupine.
ie
29O. lskreno slüeitenje postanlkovog,sallallahu alejhi
ve sellem,sunneta kako vanjitinom tako I srcem.
297. Konsenzusisl, uöeniaka(idima) ttedi je izvor na
kom se zasnivaöer.znanjeali i lslam opdenito.
291. Slfieatenjeprvih muslimana- muhadihal ensaija,
298. Sliedbenici Ehlus-sunneta na osnovu ova tri
292. Plimiena Res-ulullahove,sallallahu alejhl temelia (Kur'an, sunnet i konsenzus)vagaiu liudske
ve rüeöite vaniska i unutraaniadjela vezanaza vieru.
seffem, oporuke: ',Clrsto se ddite moga sunneta i
sunneta pravednih, upuöenih hatila nakon mene.

5,Ahrned
4/126,127,Ebu-Davud(4607), (2676),
Tirmizi lbn'l/adze(42)i (43J,
Darimi1/44,Hakirn, b. Saije,radijallahu Hadisje
1i97,od lrbada anhu
Takvim
vjerodostoian. je
ga okaraklerisalo
mnogo muhadisa.Timlzitvrdidaje
haser-sahlh. u B-Feiava
lbn-Tejmijje
Sejhul'idam 20/309 i lkldaus'sialu
2/579zaslupa autenliönost.
niegovu

r42 t43