X.

GIMNAZIJA

Zbirka oglednih zadataka iz

matematike za pripreme za upis na
Ekonomski fakultet

Pripremila Vesna Skočir

 PREDGOVOR

Zbirka sadrži zadatke koji su se zadnjih nekoliko godina pojavljivali na razredbenim

ispitima Ekonomskog fakulteta. Namijenjena je polaznicima instruktivnog seminara koji će se
od siječnja do srpnja održavati u X. gimnaziji.

Zadaci su razvrstani metodički po cjelinama, pri čemu se posebno pazilo na:

o postupnost: od lakših zadataka ka težim, te da se ranije naučeno ponovi u novim
kombinacijama;
o cjelovitost, tj. da se obuhvate svi karakteristični tipovi zadataka.
Smatram da je to najveća prednost ove zbirke i zato preporučujem rješavanje zadataka prema
predloženom redoslijedu.

I na kraju, nekoliko savjeta:

o Zadatak treba razumjeti, tj. mora biti moguće odgovoriti na pitanja: što je zadano, što
je nepoznato, a zatim vidjeti na koji način su povezani ti poznati i nepoznati faktori.
o Rješenje se ne smije pogađati, ali ponekad je dobro odstupiti od "uobičajenog" načina
rješavanja zadataka. Dobrom skicom, trikom ili eliminacijom sigurno krivih rješenja
možda je moguće brže doći do rješenja.
o Na razredbenom ispitu zadatke treba rješavati brzo i teško da bi se mogla preporučiti
kontrola svakog dobivenog rješenja. Ipak, u nekim slučajevima dobro je napraviti brzu
provjeru pojedinih koraka.

Nadam se da će ova zbirka pripomoći polaznicima seminara da s više sigurnosti i

uspješnosti pristupe razredbenom ispitu.

Vesna Skočir

2
 Sadržaj

Str.
ALGEBRA
Izrazi s cijelim, racionalnim i realnim brojevima 5
Izračunavanje izraza 5
Racionalizacija nazivnika 7
Pojednostavljivanje izraza 8
Funkcije 10
Određivanje vrijednosti funkcije 10
Određivanje kodomene 10
Kompozicija funkcija 10
Inverzna funkcija 10
Ekstrem kvadratne funkcije 11
Polinomi 12
Dijeljenje polinoma 12
Izračunavanje ostatka 12
Nultočke nekih polinoma 13
Eksponencijalna i logaritamska funkcija 13
Izračunavanje izraza 13
Primjena logaritama 16
Jednadžbe 16
Kvadratne jednadžbe: diskusija diskriminante 16
Vieteove formule 17
različiti zadaci 17
Bikvadratne jednadžbe 18
Eksponencijalne jednadžbe 18
Logaritamske jednadžbe 20
Iracionalne jednadžbe 21
Jednadžbe s apsolutnim vrijednostima 21
Rješavanje sustava jednadžbi 22
Nejednadžbe 24
Kvadratne nejednadžbe 24
Nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima 25
Eksponencijalne i logaritamske nejednadžbe 25
Rješavanje sustava nejednadžbi: određivanje domene funkcije 26
određivanje vrijednosti kvadratne funkcije 27
Omjeri 28
Problemski zadaci 28
Primjena omjera 28
Problemi iz odnosa brojeva 31
Račun smjese 32
Određivanje vremena zajedničkog rada 33
Problemi kretanja 34
Kompleksni brojevi 35
GEOMETRIJA RAVNINE 37
Kvadrat 37
Romb i četverokuti s okomitim dijagonalama 38

3
Trapez 38
Pravokutni trokut 38
Ostali trokuti 39
N-terokut 40
Krug 40
GEOMETRIJA PROSTORA 41
Kocka i kvadar 41
Prizma 43
Piramida 43
Valjak 43
Stožac 42
Kugla 44
Rotacija 45
ANALITIČKA GEOMETRIJA U RAVNINI 45
Udaljenost točaka 45
Pravac 45
Kružnica 47
Elipsa 49
Hiperbola 49
KOMBINATORIKA 50
Teorem o uzastopnom prebrojavanju 50
Permutacije 51
Varijacije 52
Kombinacije 52
VJEROJATNOST 53
KAMATNI RAČUN 56

RJEŠENJA 58

4
 IZRAZI S CIJELIM, RACIONALNIM I REALNIM BROJEVIMA

IZRAČUNAVANJE IZRAZA

−1
 3 −1 − 3 −2 7 −1 − 7 −2 
1. Izračunajte:  −1 −2
: −1 
3 +3 7 + 7 −2 
1. 3/2
2. 2/3
3. 7/3
4. 3/7

−1
 −1 3
−2

 3 − 2 :    0
  2  4
2. Izračunajte: + 
 −3  
1
−1 
5
 2 + 0.75 ⋅   
  4  
1. -1/4
2. 1/4
3. -3/4
4. 3/4

1 1 1 1
+ −
1 1 1 1 1 1 1 1
+ − + −
3. Izračunajte: 3 2 3 2 ⋅ 3 4 3 4
1 1 1 1
− +
1 1 1 1 1 1 1 1
+ − + −
3 2 3 2 3 4 3 4

1. 1
2. 1/2
3. 1/3
4. 1/4

4
{[
4. Izračunajte vrijednost izraza 7 7 7(7 a − 5) − 33 − 6200}
2
]
2 2
za a = 2/7.
1. 2 ⋅ 10
2. 4 ⋅ 10 4
3. 7 ⋅ 10 4
4. 8 ⋅ 10 4

5. Odredite vrijednost izraza

1 1  1 4 1 3 1 2 2 1 3 1 4
 a + b  a − a b + a b − ab + b  za a = 3 i b = 2.
3 2  81 54 36 24 16 
1. 1
2. 2
3. 3/2
4. 2/3

5
 1 1
6. Ako je x + = 3, tada x 2 + 2 iznosi
x x
1. 3
2. 5
3. 7
4. 9

a b a3 b3
7. Ako je + = 3, tada 3 + 3 iznosi
b a b a
1. 19
2. 18
3. 27
4. 36

8. Ako je a 3 4 = b1 2 , tada je a 4 3 jednako

1. b 2
2. b 2 3
3. b 8 9
4. b16 9

9. Svedite na jedan korijen x .

6
1. x
8
2. x
3. x
3
4. x

x
10. Izračunajte: x x:3
x
3
1. x
6
2. x
9
3. x7
4. 12
x7

1 2 2 
11. Izračunajte:  x + x −1 − x − x −1 
4 
1 x −1
1.
2 2
1
2. x −1
4
1 2
3. x −1
2
1 2
4. x −1
4

6
 4
12. 17 + 12 2 iznosi
1. 2 +1
2. 2 2 +1
3. 3 2 +1
4. 4 2 +1

RACIONALIZACIJA NAZIVNIKA

10
13. Racionalizirajte nazivnik razlomka 3
.
5
3
1. 5
3
2. 2 25
3
3. 25
3
4. 2 5

4
14. Racionalizirajte nazivnik razlomka .
4
64
1. 2
4
2. 2
3
3. 4
4
4. 32

1
15. Racionalizirajte nazivnik razlomka .
2 2
4
2
1.
2
2
2.
2
4
3. 2
4. 2 2

5
16. Racionalizirajte nazivnik u izrazu .
6 −1
1. 6
2. 6 +1
3. 5 6
4. 5

7
 3
17. Racionalizirajte nazivnik u izrazu .
5− 2
1. 5+ 2
2. 3 5
3. 3 2
4. 10

1
18. Racionalizirajte nazivnik razlomka , x>0, x ≠ 1.
1+ x
1− x
1.
1− x
1+ x
2.
1+ x
3. 1 − x
x −1
4.
x +1

POJEDNOSTAVLJIVANJE IZRAZA

31 1 6
19. Pojednostavite izraz − + .
6− 5 6− 5 6
1. 5
2. 6
3. 5
4. 6

−1
 1 a2 + 4   a 2
20. Reducirajte izraz  − 3  : 1 + +  .
a − 2 a −8   2 a
1. a + 2
2. (a + 2 )
−1

3. a − 2
4. (a − 2 )
−1

a2 b2 c2
21. Pojednostavite izraz + + .
(a − b )(a − c ) (b − c )(b − a ) (c − a )(c − b )
1. 0
2. 1
3. abc
4. a+b+c

8
22. Reducirajte izraz
( ) − (1 + x )
x 1 + x −1
−1 −1
+1
.
x(1 − x ) + (1 − x )
−1 −1 −1
−x
1. 1+x
2. (1 + x )
−1

3. x
4. x −1

23. Reducirajte izraz

(1 − x ) ⋅ (1 − x −1 2 ) + x
.
1− x x
1. x
2. 1 x
3. − x
4. − 1 x

3 x −1 − x 2 1 − x2
24. Pojednostavite izraz 2 x − + .
x −1 − x x −1 + x
1. x
2. − 1 x
3. x
4. − 1 x

4
 1 
25. Pojednostavite izraz  3 x x  .
 x 
14
1. x
2. x −1 4
3. x1 3
4. x −1 3

9
 FUNKCIJE
ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI FUNKCIJE

 1   1
1. Ako je f  x +  = 2 x +  , tada je f ( x ) jednako
 x  x
2
1. x − 1
2. x 2 − 2
(
3. 2 x 2 − 1 )
4. 2(x 2
− 2)

ODREĐIVANJE KODOMENE

2. Kodomena funkcije f ( x ) = 2 x 2 − 3 x je
1. [−1.125,+∞
2. [1.125,+∞
3. −1.125,+∞
4. R

KOMPOZICIJA FUNKCIJA

2x
3. Za funkciju f ( x) = odredite f ( f ( x )) .
3x + 2
x
1.
3x + 1
x
2.
3x + 2
x
3.
3x + 3
x
4.
3x + 4

4. Ako je f ( x ) = 9 x 4 − 3 x 2 i g ( x ) = 2 x , tada je ( f o g )( x ) jednako

1. x(x − 1)
2. 10 x(10 x − 1)
3. 11x(11x − 1)
4. 12 x(12 x − 1)

INVERZNA FUNKCIJA

5. Inverzna funkcija funkcije f ( x ) = 2 x − 3 je

1. f ( x ) = 0 .5 x + 1 .5
−1

2. f −1 ( x ) = −0.5 x + 1.5
3. f −1 ( x ) = 0.5 x − 1.5
4. f −1 ( x ) = −0.5 x − 1.5

10
6. Inverzna funkcija funkcije f ( x ) = 2 log 2 (2 x ) je
x−2
1. f (x ) = 2 2
−1

2. f −1 ( x ) = 2 x − 2
3. f −1 ( x ) = 2 x −1
x
4. f −1
(x ) = 2 2
1
7. Inverzna funkcija funkcije f ( x ) =
6
( )
log 100 x − 2 + 1 je

1. f (x ) = 10 6 x − 2
−1

2. f −1 ( x ) = 10 6− 2 x
3. f −1 ( x ) = 10 3 x − 4
4. f −1 ( x ) = 10 4−3 x

8. Ako je f (2 x + 3) = 3x + 2 , tada f −1 (101) iznosi

1. 149
2. 101
3. 81
4. 69

EKSTREM KVADRATNE FUNKCIJE

9. Funkcija f ( x ) = ax 2 − 2 x + 1 ima maksimum jednak 5. Apscisa maksimuma je

1. - 4
2. - 2
3. 2
4. 4

10. Ako proizvodimo x komada nekog proizvoda ostvarujemo novčani prihod

P ( x ) = 481.5 x − 0.75 x 2 − 119.75 . Koliki najveći prihod možemo ostvariti u proizvodnji tog
proizvoda?
1. 154561
2. 103041
3. 77161
4. 32100

11
 POLINOMI

DIJELJENJE POLINOMA

1. Polinom P ( x ) = x 3 + x 2 + x podijelite polinomom Q( x ) = x .

1. x2 + x +1
2. x2 − x −1
3. x2 − x +1
4. x 2 + 2x −1

2. Polinom P ( x ) = x 3 − 1 podijelite polinomom Q( x ) = x − 1 .

1. x2 + x +1
2. x2 +x
3. x2 +1
4. x2 −1

3. Polinom P ( x ) = x 3 − x 2 − x + 1 podijelite polinomom Q( x ) = x + 1 .

1. x2 − 2x + 1
2. x2 − 2x
3. x2 +1
4. x2 −1

4. Ako je polinom P ( x ) = x 3 − x 2 + bx − 1 djeljiv polinomom Q ( x ) = x 2 + 1 , tada b pripada

skupu
1. [− 2,−1]
2. [0,1]
3. [2,3]
 1 1
4. − , 
 2 2

5. Ako je polinom P ( x ) = x 4 + ax 3 − 2 x 2 + 3 x + b djeljiv polinomom Q ( x ) = x 3 − 2 x + 1 , tada

je a − b jednako
1. -1
2. 0
3. 1
4. 2

IZRAČUNAVANJE OSTATKA

6. Ostatak dijeljenja polinoma P ( x ) = 2005 x 2005 − 2000 x 2000 + 100 x100 − 50 x 50 polinomom
R( x ) = x − 1 je
1. 5005
2. 505
3. 55
4. 5

12
7. Ako je polinom P ( x ) = x 4 + ax 2 + bx + c djeljiv polinomom Q ( x ) = ( x − 1) , tada je a+b+c
3

jednako
1. -1
2. 0
3. 1
4. 2

8. Ako je polinom P ( x ) = x 5 − 2 x 3 + ax 2 + b djeljiv polinomom Q ( x ) = −1 + x 3 , tada je a+b

jednako
1. -1
2. 0
3. 1
4. 2

NULTOČKE NEKIH POLINOMA

9. x=1 je nul-točka polinoma P ( x ) = x 3 − 1 kratnosti

1. nije nul-točka
2. 1
3. 2
4. 3

10. x=1 je nul-točka polinoma P ( x ) = x 3 − x 2 − x + 1 kratnosti

1. nije nul-točka
2. 1
3. 2
4. 3

EKSPONENCIJALNA I LOGARITAMSKA FUNKCIJA

IZRAČUNAVANJE IZRAZA (EKSPONENCIJALNA FUNKCIJA)

x
2 3x
1. Izračunajte za x ∈ R za koje je izraz definiran, 2 ⋅   ⋅ 2 x +1 .
3 2
−x
1. 2
−x
1
2.  
2
3. 4−x
4. 2 x ⋅ 3− x

13
 4x − 2 ⋅ 6x
2. Izračunajte za x ∈ R za koje je izraz definiran, .
6x − 2 ⋅9x
x
2
1.  
3
x
3
2.  
2
3. 6x
4. 6− x

9 x − 6 ⋅ 3x + 9
3. Izračunajte za x ∈ R za koje je izraz definiran, .
9x − 9
1. 0
2. 3 − x + 3
3x − 3
3.
3x + 3
4. (3 x
+3 )
−1

1 2x
4. Izračunajte za x ∈ R za koje je izraz definiran, − +2.
4x + 2x 2x +1
1. 1
2. 1 + 2− x
3. (1 + 2 ) x −1

4. (2 + 1)⋅ 2
−x −x

4 x +1 9 x +1
5. Izračunajte za x ∈ R za koje je izraz definiran, + .
10 ⋅ 2 x − 15 ⋅ 3 x 15 ⋅ 3 x − 10 ⋅ 2 x
1. (
0.5 2 x +1 + 3 x +1 )
x x
2. 0 .5 ⋅ 2 ⋅ 3
3. (
0.2 2 x +1 + 3 x +1 )
4. 0.5(2 x
+3 x
)

6. Izračunajte za x ≠ 0 ,
(
2 x 2x − 2 ⋅ 3x )
−
2 3x + 2 2 x ⋅ 3 x 3 ⋅ 2 x ⋅ 3 x 2 2 x ⋅ 3 x − 2 x ⋅ 32 x
+ x − .
2x + 3x (
2x + 3x )
2
2 + 3x 2 2 x − 32 x
x x
1. 2 +3
2. 0
3. 2 x − 3x
4. 1

14
 IZRAČUNAVANJE IZRAZA (LOGARITAMSKA FUNKCIJA)
−1
 8  1
7. Izračunajte log1.5   + log 1 .
 27  3
27
1. 4
2. 6
3. 8
4. 10

1
8. Izračunajte 3 log 3 3 + log 0.5 32 + 5 .
2
1. 1
2. 2
3. 3
4. 4

3
9. Izračunajte log 2
3 − log 4 27 .
4
1. 0
2. 1
3. 2
4. 3

(log 2 6561) ⋅ (log 3 1024)

10. Izračunajte .
5
1. 15
2. 16
3. 17
4. 18
6
11. Ako je x =  5 4
a : a  ⋅ a , tada log a x iznosi:
3 3 2

 
1. 0.6
2. 0.5
3. 0.4
4. 0.3
1 2 998 999
12. Izračunajte log + log + L + log + log .
2 3 999 1000

1. 1/3
2. -3
3. -1/3
4. 3

15
 PRIMJENA LOGARITAMA

13. Koliko znamenaka ima broj 100100 ?

1. 200
2. 201
3. 202
4. 203

14. Koliko znamenaka ima broj 333333 ?

1. 640
2. 740
3. 840
4. 940
JEDNADŽBE

KVADRATNE JEDNADŽBE: DISKUSIJA DISKRIMINANTE

1. Za koji realni k jednadžba x 2 + kx + k = 0 nema realnih rješenja?

1. k < 0
2. k > 0
3. 0 < k < 4
4. − 4 < k < 0

2. Ako je x = 1 jedna nul-točka polinoma P ( x ) = x 3 − 1 , zbroj preostalih nul-točaka jednak je:

1. 0
2. 1
3. 2
4. ne postoji više nul-točaka

3. Odredite sve parametre t ∈ R takve da polinom f ( x ) = 2tx 2 + 4 x + 1 ima jednu nul-točku.

1. t ∈ − ∞, 2
2. t=2
3. t ∈ − 2,2
4. ne postoji takav t ∈ R

4. Odredite sve parametre t ∈ R takve da polinom f ( x ) = (t + 1)x 2 + 4tx + t − 3 dodiruje os

apscisa u jednoj točki.
1. t = −1
2. t = 2
3. t = 3
4. ne postoji takav t ∈ R

5. Odredite sve parametre k ∈ R takve da polinom f ( x ) = (k − 2 )x 2 − 3 x + k − 2 ima dvije

nul-točke.

16
 3 3
1. k∈ − ,
2 2
1 7
2. k∈ ,
2 2
1 7 
3. k ∈ , 
2 2
4. ne postoji takav k ∈ R

KVADRATNE JEDNADŽBE: VIETEOVE FORMULE

6. Napišite kvadratnu jednadžbu čija su rješenja jednaka recipročnim rješenjima jednadžbe

x2 + x + 2 = 0 .
1. x 2 + x + 0.5 = 0
2. x 2 − x − 0.5 = 0
3. x 2 + 0.5 x + 0.5 = 0
4. x 2 − 0.5 x − 0.5 = 0

KVADRATNE JEDNADŽBE: RAZLIČITI ZADACI

x−a x+a
7. Ako je a ≠ 0 zadani parametar, tada jednadžba + =2
x+a x−a
1. ima pozitivno rješenje
2. ima negativno rješenje
3. ima rješenje jednako nuli
4. nema rješenja

(
8. Ako je a > 0 i a −2 − 2 )
−2
− 2 −2 = 0 , tada broj a pripada intervalu
1. 0, 0.3
2. 0.3, 0.6
3. 0.6, 0.9
4. 0.9, 1.2

x
9. Koliki je zbroj svih rješenja jednadžbe 1+ =2 ?
x
1+
x
1+
1− x
1. 0
2. 1
3. -1
4. 2

17
 2x − 1 3x − 1 2
10. Rješenje jednadžbe: 2
+ 2 = je
6 x − 4 x 9 x + 6 x 3x
1. pozitivno +
2. negativno
3. nula
4. ne postoji

BIKVADRATNE JEDNADŽBE

11. Jednadžba x 4 − 16 = 0 ima

1. 1 rješenje
2. 2 realna i 2 konjugirano-kompleksna rješenja
3. 4 različita realna rješenja
4. nema rješenja
12. Umnožak svih realnih rješenja jednadžbe x 8 − 25 x 4 + 144 = 0 iznosi
1. 144
2. 12
3. 25
4. 5

13. Koliko različitih realnih rješenja ima jednadžba x 5 − x 3 − 2 x = 0 ?

1. 1
2. 2
3. 3
4. 5

EKSPONENCIJALNE JEDNADŽBE

x x −1
14. Realno rješenje jednadžbe 8= 4 pripada skupu
1. − ∞, 4
2. [4, 6
3. [6, 8
4. [8, + ∞
x −1

15. Rješenje jednadžbe: 5 3

− 4 0.2 x +1 = 0 je
1. 1/7
2. 1
3. 7
4. 10

18
 1 1
16. Kojem intervalu pripada rješenje jednadžbe ⋅ 8 x +1 = ?
2 0 .5 3 x
1. 0, 0.5
2. 0.5, 1
3. 1, 1.5
4. 1.5, 2
5
x2 −
17. Rješenje jednadžbe: 3 7
− 7 9 = 0 je sljedeći dvočlani skup
1. {− 1,1}
2. {− 2, 7}
3. {− 2,1}
4. {1, 7}

18. Realno rješenje jednadžbe 5 x + 5 x −1 = 2 x ⋅ 3 x pripada skupu

1. − ∞,−2
2. [− 2, 2
3. [2,10]
4. 10,+∞

19. Ako je 5 ⋅ 8 x − 6 ⋅ 2 3 x −1 = 2 7 tada x pripada skupu

1. {− 8,−7,−6,−5}
2. {− 4,−3,−2,−1}
3. {1,2,3,4}
4. {5,6,7,8}

20. Rješenje jednadžbe 3 ⋅ 9 x + 2 ⋅ 12 x = 8 ⋅ 16 x pripada skupu

1. {− 8,−7,−6,−5}
2. {− 4,−3,−2,−1}
3. {1,2,3,4}
4. {5,6,7,8}
−2 x −1 x +1
4 3
21. Zbroj realnih rješenja jednadžbe 12  − 25  + 9 = 0 pripada skupu
3 4
1. − ∞,−1
2. [− 1,1
3. [1,10
4. [10,+∞

19
 LOGARITAMSKE JEDNADŽBE

x −1
22. Rješenje jednadžbe log 4 = +1 je
2
1. 0.5
2. 1
3. 9
4. 2

x +1
23. Rješenje logaritamske jednadžbe log 9 = 0 je broj
2
1. 0
2. 1
3. 2
4. 9

24. Jednadžba log( x − 1) = −1000 u skupu realnih brojeva

1. nema rješenja
2. ima jedno pozitivno rješenje
3. ima jedno negativno rješenje
4. ima jedno pozitivno i jedno negativno rješenje

25. Zbroj realnih rješenja jednadžbe log x +1 4 = 2 iznosi

1. -2
2. -1
3. 0
4. 1

26. Rješenje jednadžbe log1 2 log16 log(0.1x ) = 2 je

1. x = 10
2. x = 100
3. x = 1000
4. x = 10000

1
( )
27. Koliki je zbroj svih rješenja jednadžbe log  ⋅ log( x ) − log 100 x 3 = 0 ?
 x
1. 1.1
2. 1.01
3. 0.11
4. 0.101

20
 log x − 1 log x − 3
28. Rješenje logaritamske jednadžbe + = 2 je sljedeći realan broj
log x + 3 log x + 1
1. 0.01
2. 0.02
3. 0.03
4. 0.04

1 1
29. Rješenje jednadžbe + = 2 pripada intervalu
log 9 x log16 x
1. 0, 5
2. 5,10
3. 10,15
4. 15, 20

30. Umnožak svih rješenja jednadžbe log x 0.25 + log 0.5 x 4 = log 2 x 8 iznosi
1. 2 −1 3
2. 21 3
3. 2 −5 3
4. 25 3

IRACIONALNE JEDNADŽBE

31. Jednadžba: 30 − 29 − 12 + 3x + 10 = 5 ima u skupu N

1. 1 rješenje
2. 2 rješenja
3. 3 rješenja
4. ne postoji rješenje na skupu N

32. Rješenje jednadžbe x + 1 + x − 1 = 2 pripada intervalu

1. 0, 1
2. 1, 2
3. 2, 3
4. 3, 4

JEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

33. Jednadžba 2 x − x + 5 x x = 0 ima na skupu Z

1. 3 rješenja
2. 2 rješenja
3. 1 rješenje
4. nema rješenja

21
34. Zbroj rješenja jednadžbe 3 x − 1 − ( x − 1) = 5 iznosi
7
1.
2
5
2.
2
13
3.
4
7
4.
4

x+2
35. Umnožak svih rješenja jednadžbe = 2 iznosi
x−2
1. -8
2. 8
3. -4
4. 4

36. Jednadžba x + x + x − x = 1 u skupu realnih brojeva ima

1. dva različita pozitivna rješenja
2. dva različita negativna rješenja
3. jedno pozitivno i jedno negativno rješenje
4. nema rješenja
37. Rješenje jednadžbe x −1 = x pripada skupu
1. Φ
2. 0, 1
1
3. ,1
2
1
4. − ,0
2

RJEŠAVANJE SUSTAVA JEDNADŽBI

38. Razlika brojeva x i y koji zadovoljavaju sustav jednadžbi x + y = 2 , x 2 + y 2 = 2

jednaka je
1. 0
2. 1
3. 2
4. 3

22
39. Zbroj uređenih parova ( x, y ) koji zadovoljavaju sustav jednadžbi x − y = 0 , x 2 + 4 y 2 = 5
jednak je
1. (0,0)
2. (1,1)
3. (− 1,−1)
4. (− 1,0)

5 x ⋅ 5 y = 3125
40. Riješite sustav jednadžbi:  x .
5 + 5 y = 150
1. {(2,3), (3,2)}
2. {(4,3), (3,4)}
3. {(4,5), (5,4)}
4. {(1,3), (3,1)}

 x y 1
3 ⋅ 3 =
41. Riješite sustav jednadžbi:  27 .
9 = 81
xy

1. {(− 3,2), (2,−3)}
2. {(1,2), (2,1)}
3. {(− 1,−2), (− 2,−1)}
4. sustav nema rješenja

8 2 x +1 = 32 ⋅ 2 4 y −1
42. Rješenje sustava eksponencijalnih jednadžbi  je sljedeći uređeni par
5 ⋅ 5 x − y = 25 2 y +1
realnih brojeva
 14 
1.  , 1
3 
3 1
2.  , 
 14 14 
3. (3, 14)
4. (14, 3)

2 x ⋅ 3 y = 648
43. Umnožak brojeva x i y koji zadovoljavaju sustav jednadžbi:  x jednak je
2 + 3 y = 89
1. 8
2. 12
3. 16
4. 20

23
 NEJEDNADŽBE

KVADRATNE NEJEDNADŽBE

1. Rješenje nejednadžbe: 2 x 2 − 7 x − 15 ≤ 0 je
1. [− 3, 5]
2. R
3. [− 3 2 , 5]
4. ∅

2. Rješenje nejednadžbe − x 2 + 2 x − 2 ≥ 0 je
1. ∅
2. [− 2, 2]
3. − 2,2
4. − 1,1

x2 − x
3. Skup svih realnih rješenja nejednadžbe > 0 jednak je
x2 −1
1. − ∞,−1 ∪ 0,1 ∪ 1,+∞
2. − ∞,−1 ∪ 0,+∞
3. − 1,0
4. − ∞,−1 ∪ − 1,0 ∪ 0,1

x3 8
4. Skup svih rješenja nejednadžbe > je
( ) (
x − 4 (x − 2) (x − 2 ) x 2 − 4
2
)
1. − 2,2
2. [− 2,2]
3. R \ − 2,2
4. R \ [− 2,2]

5. Skup svih rješenja nejednadžbe x + x − 6 ≤ 0 je

1. [4,9]
2. [0,2]
3. [− 3,2]
4. [0,4]

24
 NEJEDNADŽBE S APSOLUTNIM VRIJEDNOSTIMA

6. Koliko negativnih cjelobrojnih rješenja ima nejednadžba 3 x − 7 x < 100 ?

1. nijedno
2. 9
3. 99
4. beskonačno mnogo

x −1 1
7. Koliko različitih rješenja na skupu N ima nejednadžba ≤ ?
x +1 3
1. 1
2. 2
3. 3
4. 4

8. Skup svih rješenja nejednadžbe x − 1 > x + 1 je

1. − ∞,−1
2. − ∞,0
3. 0,+∞
4. 1,+∞

9. Skup svih rješenja nejednadžbe x + 1 > 3 − x je

1. − 3,1
2. − 1,3
3. 1,+∞
4. − ∞,−1

EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE NEJEDNADŽBE

2
+2
10. Skup svih rješenja nejednadžbe 10 x < 1000 x je
1. 0,1
2. 1, 2
3. − 1, 0
4. − 2, − 1
1
11. Skup svih rješenja nejednadžbe log 9 ( x + 1)< je
2
1. − 3, 3
2. − 2, 2
3. 3, + ∞
4. 2, + ∞

25
12. Koliko rješenja u skupu N ima nejednadžba x log x < 0.01x 3 ?
1. 999
2. 899
3. 99
4. 89

RJEŠAVANJE SUSTAVA NEJEDNADŽBI :

ODREĐIVANJE DOMENE FUNKCIJE

13. Domena funkcije f ( x ) = 2 x 5 − 3 x 3 + 5 x + 7 je

1. [− 1,1]
2. {− 1,1}
3. − 1,1
4. R

14. Domena funkcije f ( x ) = x 3 − 4 x 2 − 5 x je

1. − ∞,−1] U [0, 5]
2. − ∞, 0] U [5, + ∞
3. [− 1, 0] U [5, + ∞
4. − ∞, − 5] U [− 1, 0]

2
15. Područje definicije funkcije f ( x ) = je
2− x
1. 4,+∞
2. 1, 4
3. [0, + ∞
4. [0, 4
16. Područje definicije funkcije f ( x ) = log 3 ( )
x − 2 je
1. [9, + ∞
2. [4, + ∞
3. [0, 9]
4. [4, 9]

26
 RJEŠAVANJE SUSTAVA NEJEDNADŽBI :
ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI FUNKCIJE

17. Odredite sve parametre t ∈ R takve da polinom f ( x ) = (t − 1)x 2 − 3 x + t − 1 poprima

pozitivne vrijednosti za x ∈ R .
5
1. t ∈ , + ∞
2
5 5
2. t ∈ − ∞, − U ,+ ∞
2 2
3
3. t ∈  , + ∞
2
4. ne postoji takav t ∈ R

18. Odredite sve parametre k ∈ R takve da polinom f ( x ) = (k + 1)x 2 + 4kx + k − 3 poprima

samo negativne vrijednosti.
1. ne postoji takav k ∈ R
2. k = −1
3. k = 3
3
4. k =
2

27
 OMJERI

( )( )
1. Ako je (2a + b ) : (2b + a ) = 4 : 5 , tada b 2 + a 2 : b 2 − a 2 iznosi
1. 5 : 2
2. 3 : 2
3. 4 : 3
4. 5 : 3

2. Ako je x : y : z = 2 : 3 : 4, tada je (x+y) : (y+z) : (z+x) jednako

1. 5 : 6 : 7
2. 5 : 7 : 6
3. 4 : 6 : 8
4. 4 : 8 : 6

1 2 1 2
3. Ako je A : B = : , A:C= : i A+B+C = 525, tada je A+B jednako
2 3 7 3
1. 175
2. 425
3. 450
4. 775

 1  1   1  1   1 
4. Koliko postotaka iznosi 1 +  ⋅ 1 + 2  od 1 +  ⋅ 1 + 2  ⋅ 1 + 4  ?
 9  9   3  3   3 
1. 2%
2. 30%
3. 75%
4. 90%

PROBLEMSKI ZADACI

PRIMJENA OMJERA

1. Osobe A, B i C dijele 18000,00 kn u omjerima: A : B = 2 : 3 i A : C = 4 : 5. Koliko

pripada osobi A?
1. 3600,00 kn
2. 4800,00 kn
3. 5400,00 kn
4. 7200,00 kn

2. Iznos od 3600 kuna treba razdijeliti na n osoba tako da svaka dobije isti iznos. Da su dvije
osobe više svaka bi dobila 90 kn manje. Broj osoba n pripada skupu
1. {3, 4, 5}
2. {6, 7, 8}
3. {9, 10, 11}
4. {12, 13, 14}

28
3. Tri osobe zajedno uplaćuju LOTO. Osoba A uplatila je 400,00 kn, osoba B 600,00 kn te
osoba C 500,00 kn. Zajednički dobitak je 900000,00 kn. Koliko pripada osobi B?
1. 360000,00 kn
2. 480000,00 kn
3. 540000,00 kn
4. 810000,00 kn

4. Ako 25 eura vrijedi 185 kuna, a 35 dolara 217 kuna, koliko eura vrijedi 37 dolara?
1. 31
2. 32
3. 33
4. 34

5. U jednoj se mjenjačnici može kupiti 1 CHF (švicarski franak) za 5.0132 HRK (hrvatskih
kuna), odnosno 1 EUR (euro) za 7.595 HRK (hrvatskih kuna). Koliko se švicarskih franaka
može u toj mjenjačnici kupiti za 8000 eura?
1. 11820.0032 CHF = 8000 EUR
2. 11920.0032 CHF = 8000 EUR
3. 12020.0032 CHF = 8000 EUR
4. 12120.0032 CHF = 8000 EUR

6. Ako otapanjem 45 l leda nastane 40 l vode, koliko litara leda nastane smrzavanjem 72 l
vode?
1. 80
2. 81
3. 82
4. 83

7. Ako 12 kg robe A stoji jednako kao i 25 kg robe B, 10 kg robe B stoji kao 24 l robe C, a
10 l robe C stoji 15 kn, koliko stoji 1 kg robe A?
1. 2.50 kn
2. 5.00 kn
3. 7.50 kn
4. 9.50 kn

8. Zarade radnika A i B odnose se kao 2 : 3. Ako zaradu radnika A povećamo, a radnika B

smanjimo za isti postotak, imat će jednake zarade. Koji je to postotak?
1. 25%
2. 20%
3. 15%
4. 10%

9. U 2000. je godini broj noćenja u hotelu Park bio 152 340, a u 2001. godini, 175 191.
Izrazite to povećanje u postocima.
1. 10%
2. 15%
3. 20%
4. 25%

29
10. Znamo da je 40% broja A za 3 veće od 30% broja B i da je 60% broja A za 3 manje od
50% broja B. Koliki je broj B?
1. 100
2. 150
3. 200
4. 250

11. Prodajna cijena automobila je 23000,00 €. Razlika u cijeni je 15% nabavne cijene.
Nabavna cijena je:
1. 18000,00 €
2. 19000,00 €
3. 20000,00 €
4. 21000,00 €

12. Kad bi proizvod A poskupio za 25% bio bi još uvijek za 25% jeftiniji od proizvoda B. Za
koliko bi trebao pojeftiniti B pa da ima istu cijenu kao A?
1. za 30%
2. za 40%
3. za 50%
4. za 60%

13. Među pristupnicima razredbenom ispitu na jednom našem fakultetu bilo je 648 odlikaša,
što je 32% od broja svih pristupnika razredbenom ispitu na tom fakultetu. Ukupan broj
pristupnika razredbenom ispitu na tom fakultetu je između
1. 1000 i 1500
2. 1501 i 2000
3. 2001 i 2500
4. 2501 i 3000

14. U cisterni se nalazi 18.75 tona benzina što iznosi 75% njezina kapaciteta. Koliko bi tona
benzina trebalo uliti da cisterna bude puna?
1. 3.25 t
2. 4.25 t
3. 5.25 t
4. 6.25 t

15. Maloprodajna cijena jednog kilograma kave mijenjala se u određenoj godini na sljedeći
način: najprije se cijena povećala 15%, zatim se smanjila za 15% i konačno smanjila za još
15% u odnosu na prethodnu maloprodajnu cijenu i sada iznosi 120 kn za 1 kg. Ukupno
smanjenje cijene u toj godini bilo je približno:
1. 18 kn
2. 24.43 kn
3. 30 kn
4. 36.43 kn

16. Ako cijenu robe A povećamo za 25%, a cijenu robe B snizimo za 15%, te se cijene
izjednače. Koliki je postotak cijene robe B činila cijena robe A prije navedenih promjena?
1. 60%
2. 64%
3. 65%
4. 68%

30
17. Cijena automobila povećana je za 5%, a nakon toga smanjena za 5% i sada iznosi
20000,00 €. Prije navedenih promjena cijena je bila
1. 20000,00 €
2. između 20000,00 € i 20100,00 €
3. manje od 20000,00 €
4. više od 20101,00 €

18. U nekom je mjestu prosječna ljetna temperatura za 212.5% veća od prosječne zimske
temperature. Kolika je prosječna zimska temperatura tog mjesta ako prosječna ljetna iznosi
22.5° C ?
1. 7.8° C
2. 7.6° C
3. 7.4° C
4. 7.2° C

19. U jednoj obitelji svaki sin ima dva puta više braće nego sestara, a svaka kći pet puta više
braće nego sestara. Ukupan broj djece (sinova i kćeri) u toj je obitelji jednak:
1. 6
2. 7
3. 8
4. 9

PROBLEMI IZ ODNOSA BROJEVA

20. Zbroj znamenaka dvoznamenkastog broja iznosi 7. Ako znamenke zamijene svoja mjesta,
broj se uveća za 27. Taj broj pripada skupu
1. [15,20]
2. [21,24]
3. [25,30]
4. [31,80]

21. Kojim brojem treba podijeliti broj 166 da se dobije 33 i ostatak 1?

1. 5
2. 5.01
3. 5.015
4. 5.03

22. Zbroj šestine i dvanaestine nekoga broja za 10 je manji od trećine toga broja. Petina toga
broja je
1. 120
2. 60
3. 30
4. 24

31
 1 5
23. Koji broj treba dodati i brojniku i nazivniku razlomka da se dobije ?
9 9
4
1.
9
1
2.
9
3. 9
4. 18

24. Zbroj dvaju brojeva jednak je 30, a razlika njihovih kvadrata 120. Razlika tih brojeva
jednaka je
1. 2
2. 3
3. 4
4. 5

25. Razlika kvadrata dvaju uzastopnih neparnih brojeva iznosi 64. Suma tih brojeva je broj
1. - 62
2. - 52
3. - 42
4. - 32

26. Kad bi na razredbenom ispitu na Ekonomskom fakultetu – Zagreb za svaki točno riješen
zadatak iz predmeta Matematika pristupnik dobio 2 boda, a za svaki netočan odgovor izgubio
1 bod, tada bi, uz pretpostavku da je pristupnik riješio svih 20 zadataka i time sakupio 25
bodova, broj točnih odgovora toga pristupnika bio
1. 16
2. 15
3. 14
4. 13

RAČUN SMJESE

27. Svježe voće sadrži 80% vode, a sušeno 15%. Koliko svježeg voća treba da bi dobili 100
kg sušenog ?
1. 400 kg
2. 425 kg
3. 450 kg
4. 475 kg

28. Ako u 1500 kg rastaljenog metala temperature 1520°C ubacimo 1kg metala sobne
temperature 19°C, za koliko će se smanjiti temperatura taljevine?
1. za 1°C
2. za 0.8°C
3. za 0.5°C
4. za 0.2°C

32
29. U kojem omjeru treba miješati vruću vodu temperature 97°C i hladnu temperature 2°C da
dobijemo vodu za kupanje temperature 27°C?
1. 2 : 97
2. 10 : 27
3. 5 : 14
4. 7 : 20

ODREĐIVANJE VREMENA ZAJEDNIČKOG RADA

30. Neki posao 20 radnika obavi za 12 dana. Koliko je radnika potrebno da isti posao bude
završen u 8 dana ?
1. 25
2. 30
3. 33
4. 35

31. Ako neki posao Pero napravi za 8 sati, a Tomo za 12 sati, za koje će vrijeme taj posao
napraviti zajedno?
1. 5 sati i 24 minute
2. 5 sati i 10 minuta
3. 4 sata i 48 minuta
4. 4 sata i 30 minuta

32. 10 osoba zalijepi 120 000 etiketa na određene proizvode za 9 dana. Koliko je osoba
potrebno da se zalijepi 60 000 etiketa za 15 dana?
1. 3
2. 5
3. 7
4. 9

33. 200 radnika bere trešnje na 5000 stabala 20 dana radeći 10 sati dnevno. Koliko bi dana
trebalo brati trešnje na 8000 stabala 500 radnika radeći po 8 sati dnevno?
1. 4 dana
2. 8 dana
3. 12 dana
4. 16 dana

34. 12 radnika za 15 dana, radeći 8 sati dnevno, oliči fasade novoga bloka zgrada površine
120 m2. Koliko bi sati dnevno trebala raditi ista ekipa da za 25 dana oliči fasade ukupne
površine 240m2 ?
1. manje od 8 sati dnevno
2. između 8 i 9 sati dnevno
3. između 9 i 9.5 sati dnevno
4. više od 9.5 sati dnevno

35. Neki posao 12 radnika može napraviti za 25 dana. Koliko će ukupno trajati posao ako su
nakon 10 dana rada posao napustila 3 radnika?
1. 28 dana
2. 29 dana
3. 30 dana
4. 31 dan

33
36. Na nekom su poslu radila tri djelatnika x, y i z, te ostvarila zaradu od 5 390 kn. Koliki će
dio zarade dobiti djelatnik y ako je djelatnik x izostao s posla 8 sati, djelatnik y 12 sati, a
djelatnik z 5 sati?
1. 1 100 kn
2. 1 200 kn
3. 1 300 kn
4. 1 400 kn

37. Cijev A napunila bi bazen za 1 sat, cijev B za 2 sata, cijev C za 3 sata i cijev D za 4 sata.
Ako istodobno otvorimo sve četiri cijevi, bazen će se napuniti za
1. pola sata
2. manje od pola sata
3. jedan sat
4. dva i pol sata

38. Za vrijeme velike prometne gužve na graničnom je prijelazu kroz 6 ulaza tokom 4 sata
propušteno 3000 vozila. Za koliko će vremena biti propušteno sljedećih 5250 vozila ako se
otvori još jedan ulaz?
1. 4 sata
2. 5 sati
3. 6 sati
4. 7 sati

PROBLEMI KRETANJA

39. Brzi vlak prijeđe udaljenost između gradova A i B za 4 sata, a nagibni vlak za 2.5 sata.
Ako je prosječna brzina nagibnoga vlaka za 50 km/h veća od prosječne brzine brzoga vlaka,
udaljenost gradova A i B je
1. manja od 300 km
2. između 301 i 325 km
3. između 326 i 350 km
4. između 351 i 375 km

40. Ako bi putnički vlak od mjesta M do mjesta N vozio prosječnom brzinom 50 km/h kasnio
bi 24 minute dok bi prosječnom brzinom 80km/h stigao 30 minuta ranije od predviđenog
vremena po redu vožnje. Kolika je međusobna udaljenost mjesta M i N?
1. 120 km
2. 130 km
3. 140 km
4. 150 km

34
 KOMPLEKSNI BROJEVI
1. Odredite parametre a, b ∈ R takve da su brojevi z1 = a – b + ai i z2 = a + b – ai, gdje je
i = − 1 , konjugirano kompleksni.
1. a, b ∈ R
2. a ∈ R, b= 0
3. a = 0, b ∈ R
4. ne postoje takvi a, b ∈ R

a+i 1
2. Ako je z = , za koju realnu vrijednost parametra a vrijedi Im(z) = ?
a−i 2
1. 3+ 2
2. -3 + 2
3. 2+ 3
4. -2 + 3

3. Odredite cijele brojeve n za koje je in-1 = 1, gdje je i = − 1 , imaginarna jedinica.

1. n = 1+ 4k, k ∈ Z
2. n = 2+ 4k, k ∈ Z
3. n = 2k+1, k ∈ Z
4. n = 4+2k, k ∈ Z

4. Izračunajte: i 222 + i 333 .

1. i
2. -i
3. 1+i
4. -1+i

1 + i 2004
5. Izračunajte: 2005
+ i 2006 .
1+ i
1. 1
2. -1
3. i
4. -i

6. i ⋅ i 2 ⋅ i 3 ⋅ i 4 ⋅ ⋅ ⋅ i 101 ⋅ i 102 ⋅ i 103 ⋅ i 104 = ?

1. 1
2. -1
3. i
4. -i

−2
 i 100 i 99 
7. Izračunajte:  + 
 2 2 
1. 1
2. -1
3. i
4. -i

35
8. Izračunajte: (1 + i )
100

1. 2 50
2. - 2 50
3. 2100
4. - 2100

10
 1 
9. Izračunajte:  i 101 + 102 
 i 
1. 32
2. -32
3. 32i
4. -32i

10. Realni dio kompleksnog broja (1+ i ) iznosi

8

1. 16
2. 8
3. 4
4. 2

1 
11. Ako je z = ⋅  2 + 2 + i 2 − 2  tada z 16 iznosi
2  
1. -1
2. 1
3. -i
4. i

( )
5
12. Ako je z = i 1 + i 3 (1 − i )
−10
tada z iznosi
1. 2
2. 3
3. 2
4. 1

2z
13. Odredite z iz jednadžbe (1 − 2i ) z +
2
+ 6i = 0.
(1 − i )2
1. z = -1- i
2. z = -1+ i
3. z = 1- i
4. z = 1+ i

14. Odredite cijele brojeve n za koje je (1 + i ) + 2(1 − i )

n +1 n −1
= 0 , gdje je i = − 1 , imaginarna
jedinica.
1. n = 2k, k ∈ Z
2. n = 2k+4, k ∈ Z
3. n = 4k, k ∈ Z
4. n = 2+4k, k ∈ Z

36
 8
1+ i 
15. Odredite parametar a ∈ R takav da je a ⋅   = 2, gdje je i = −1 .
 2
1. a ∈ R
1
2. a =
2
3. a = 2
4. ne postoji takav a ∈ R

GEOMETRIJA RAVNINE

KVADRAT

1. Ako se stranice kvadrata odnose kao 2 : 3, njihove se površine odnose kao

1. 2 : 3
2. 4 : 9
3. 8 : 27
4. 16 : 81

2. Za koliko postotaka treba povećati stranicu kvadrata a = 10 cm, da bi se njegova površina

povećala za 125%?
1. 25%
2. 50%
3. 75%
4. 100%

3. Građevinsko zemljište oblika kvadrata površine 2304 m2 treba ograditi žičanom ogradom
sa tri strane (jedna strana zemljišta se ne ograđuje). Ograda se učvršćuje na stupove. Koliko
treba stupova ako je razmak između susjednih stupova 4 m?
1. 35
2. 36
3. 37
4. 38

ROMB I ČETVEROKUTI S OKOMITIM DIJAGONALAMA

4. Omjer dijagonala romba je 3 : 4, a opseg 20 cm. Površina tog romba je

1. 20 cm2
2. 24 cm2
3. 28 cm2
4. 32 cm2

5. Površine dvaju sličnih rombova su 12 cm2 i 300 cm2, a opseg većeg je 20 13 cm. Stranica
manjega romba iznosi
1. 13 cm
2. 2 13 cm
3. 3 13 cm
4. 4 13 cm

37
6. Povećamo li jednu dijagonalu četverokuta s okomitim dijagonalama za 10%, a drugu
smanjimo za 10%, površina toga lika će
1. ostati ista
2. povećat će se za 10%
3. smanjit će se za 10%
4. smanjit će se za 1%

TRAPEZ

7. Kolika je površina jednakokračnog trapeza čije su osnovice 6 dm i 2 dm, a krak zatvara s

većom osnovicom kut od 60°?
1. 4 3 dm2
2. 6 3 dm2
3. 8 3 dm2
4. 10 3 dm2

8. Površina trapeza s osnovicama 14 i 10 te krakovima 15 i 13 iznosi

1. 190
2. 195
3. 140
4. 144

PRAVOKUTNI TROKUT

9. Površina trokuta kojemu su duljine stranica 3, 4 i 5 iznosi

1. 12
2. 10
3. 8
4. 6

10. Kateta a odnosi se prema hipotenuzi c pravokutnoga trokuta kao 3 : 5. Opseg toga trokuta
je 48 cm. Površina trokuta iznosi
1. 96 cm2
2. 100 cm2
3. 120 cm2
4. 192 cm2

11. Kateta a pravokutnoga trokuta duga je 7 cm, a hipotenuza c 25 cm. Visina njemu sličnoga
56
trokuta iznosi cm. Duljina hipotenuze toga drugoga trokuta je
5
1. 125 cm
2. 62.5 cm
125
3. cm
3
4. 31.25 cm

38
12. Ako je polumjer kružnice opisane istokračnom pravokutnom trokutu za 4 cm veći od
polumjera njemu upisane kružnice, tada kateta tog trokuta iznosi
1. 8 cm
2. 4 2 + 4 cm
3. 4 2 cm
4. 4 cm

OSTALI TROKUTI

13. Kutovi u trokutu odnose se kao 1:2:3. Najveći od ta tri kuta je

1. 75°
2. veći od 75°, a manji od 90°
3. 90°
4. veći od 90°

14. Za koliko posto je površina istostraničnom trokutu opisanog kruga veća od površine
njemu upisanog kruga?
1. za 100%
2. za 200%
3. za 300%
4. za 400%

15. Jednakokračnom trokutu osnovice 12 i kraka 10 opisana je i upisana kružnica. Udaljenost

središta tih kružnica iznosi
1. 1.25
2. 1.75
3. 2.25
4. 2.75

16. Duljine stranica trokuta su 9 cm,, 21 cm i 24 cm, a najmanja stranica sličnoga trokuta je
12 cm. Najveća stranica sličnoga trokuta duga je
1. 18 cm
2. 24 cm
3. 28 cm
4. 32 cm

17. Ukupna površina dvaju sličnih trokuta je 260 cm2. Ako im se opsezi odnose kao 2 : 3, tada
je površina manjeg trokuta
1. 40 cm2
2. 64 cm2
3. 80 cm2
4. 104 cm2

18. Trokut ABC sličan je trokutu A1B1C1. Površine tih trokuta odnose se kao 4 : 9. Opseg
manjega trokuta je 750 cm. Opseg većega trokuta je
1. 1125 cm
2. 1124 cm
3. 1122 cm
4. 1121 cm

39
19. Površine dvaju sličnih trokuta su P1 = 256 cm2 i P2 = 576 cm2, dok je opseg manjega
trokuta 60 cm. Opseg većega trokuta je
1. 75 cm
2. 90 cm
3. 105 cm
4. 135 cm

N-TEROKUT

20. Ako je površina pravilnog šesterokuta 1 tada je njegov opseg

1. 3
2. 2 3
3. 2 3
4. 2 2 3

21. Površina pravilnog osmerokuta stranice a = 2 − 1 iznosi

1. 1
2. 2
3. 3
4. 4

22. Ako se unutarnji kutovi peterokuta odnose kao 3 : 5 : 2 : 11 : 6, tada zbroj najvećeg i
najmanjeg kuta u tom peterokutu iznosi
1. 200°
2. 220°
3. 240°
4. 260°

KRUG

23. Ako se polumjeri dvaju krugova odnose kao 1 : 2, opsezi tih krugova odnose se kao
1. 1 : 2
2. 2 : 3
3. 3 : 4
4. 4 : 5

40
 GEOMETRIJA PROSTORA

KOCKA I KVADAR

1. Za koliko centimetara treba povećati duljinu brida kocke a = 5 cm da bi se njeno oplošje

povećalo za 156% ?
1. 1 cm
2. 2 cm
3. 3 cm
4. 4 cm

2. Ako dijagonalu kocke smanjimo za 10%, oplošje kocke će se smanjiti za

1. 19%
2. 20%
3. 21%
4. 22%

3. Oplošja dviju kocki odnose se kao 2 : 3. Ako je volumen manje kocke 8 cm 3 tada brid veće
kocke iznosi
1. 6 cm
2. 3 cm
3. 3 2 cm
4. 2 3 cm

4. Ako se svaki od bridova kvadra uveća za 10%, volumen kvadra će se uvećati za

1. 30%
2. 33.1%
3. 300%
4. 1000%

5. Duljine bridova kvadra međusobno se odnose kao 5 : 6 : 12, a njegov obujam iznosi
2880 cm 3 . Oplošje tog kvadra jednako je
1. 1296 cm 2
2. 1300 cm 2
3. 1304 cm 2
4. 1308 cm 2

6. Bazen oblika kvadra, duljine 6.5 m, širine 4.5 m i visine 3.4 m, napunjen je vodom do dvije
trećine svoje visine. Da bi se taj bazen napunio do vrha, potrebno je u njega uliti
1. 3.315 hl vode
2. 33.15 hl vode
3. 331.5 hl vode
4. 3315 hl vode

41
 PRIZMA

7. Baza uspravne trostrane prizme je trokut sa stranicama 17, 25 i 28, a visina prizme je 20.
Oplošje te prizme iznosi
1. 1820
2. 1660
3. 1510
4. 1420

8. Rezervoar za naftu ima oblik pravilne šesterostrane prizme osnovnog brida 4m. Do koje
visine je napunjen ako u njemu ima 207 846 litara nafte?
1. 3 m
2. 4 m
3. 5 m
4. 6 m

PIRAMIDA

9. Ako je volumen tetraedra 9 m 3 , tada mu je visina

1. 3 2m
2. 2 3m
3. 2 2m
4. 3 3m

10. Koliki je volumen pravilne četverostrane piramide brida 6 dm ako su joj svi bridovi iste
duljine?
1. 36 2 dm 3
2. 72 2 dm 3
3. 108 2 dm 3
4. 216 2 dm 3

11. Za koliko će se postotaka povećati obujam pravilne, uspravne, četverostrane piramide čija
je osnovka kvadrat, ako se stranica osnovke a=5 cm poveća za 1 cm, a visina v=3 cm poveća
za 2 cm?
1. 120%
2. 130%
3. 140%
4. 150%

12. Ako piramidi volumena 1000 m 3 i visine 10 m odsiječemo vrh paralelno s bazom na 9 m
visine od baze, tada preostali dio piramide ima volumen
1. 900 m 3
2. 970 m 3
3. 990 m 3
4. 999 m 3

42
 VALJAK

13. Polumjer valjka smanji se za 20%. Obujam se tog valjka smanji za

1. 40%
2. 36%
3. 32%
4. 28%

14. Ako je visina valjka jednaka promjeru osnovke, tada je omjer površina njegove osnovke i
plašta jednak
1. 1:2
2. 1:3
3. 1:4
4. 1:5

15. U bačvi se nalazi 288 litara crnog vina što je 90% njezina kapaciteta. Koliko bi litara
crnog vina trebalo uliti u bačvu da bi ona bila puna?
1. 32 l
2. 34 l
3. 36 l
4. 38 l

16. Komad leda volumena 1 dm 3 stavimo u lonac oblika valjka polumjera baze 1 dm i
rastalimo. Ako se prilikom taljenja volumen leda smanji za 10%, koliko približno će biti
visina vode u loncu?
1. 2.86 cm
2. 3.18 cm
3. 3.51 cm
4. 3.82 cm

STOŽAC

17. Polumjer stošca smanji se za 10%. Obujam se tog stošca smanji za

1. 10%
2. 13%
3. 16%
4. 19%

18. Ako je stranica uspravnog stošca jednaka promjeru osnovke, tada je omjer površina plašta
i osnovke jednak:
1. 2:1
2. 3:1
3. 4:1
4. 5:1

43
19. Stožac visine 2 m presiječemo ravninom paralelno s bazom na dva dijela (stožac i krnji
stožac) jednakih volumena. Visina odsječenog stošca iznosi
1. 1 m
2. 2m
3
3. 4m
4
4. 8m

KUGLA

20. Koliki je volumen kugle ako je njezino oplošje 225π cm 2 ?

1. 556.5π cm 3
2. 558.5π cm 3
3. 560.5π cm 3
4. 562.5π cm 3

21. Polumjer se kugle poveća za 25%. Obujam se te kugle poveća za

1. 9.53125%
2. 95.3125%
3. 953.125%
4. 9531.25%

22. Ako se volumen kugle uvećao za 20%, znači da se polumjer kugle uvećao za
1. 6.27%
2. 7%
3. 8.27%
4. 9%

23. Promjeri dviju kugli odnose se kao 2:3. Ako je ukupna površina obiju kugli 468π tada je
volumen manje kugle
1. 200π
2. 222π
3. 244π
4. 288π

24. Oplošje dviju kugli odnosi se kao 36:25. Za koliko % je volumen veće kugle veći od
volumena manje?
1. 20%
2. 44%
3. 58.6%
4. 72.8%

25. Veliku metalnu kuglu promjera 2 metra pretalimo u 125 međusobno jednakih malih kugli.
Koliko puta je ukupna površina svih malih kugli veća od površine polazne velike kugle?
1. 125
2. 25
3. 12.5
4. 5

44
 ROTACIJA

26. Ako je volumen tijela nastalog rotacijom kvadrata oko njegove dijagonale 1 m 3 , tada
volumen tijela nastalog rotacijom tog kvadrata oko njegove stranice iznosi
1. 2 3 m 3
2. 3 2 m3
3. 3 3 m3
4. 2 2 m3

27. Rotacijom pravilnog šesterokuta stranice 2 oko njegove najduže dijagonale nastaje tijelo
volumena
1. 6π
2. 8π
3. 10π
4. 12π

ANALITIČKA GEOMETRIJA U RAVNINI

UDALJENOST TOČAKA

1. Dane su točke A(0,2) i B(4,4) . Na osi x odredite točku C tako da trokut ABC bude
jednakokračan.
1. C (3.5, 0)
2. C (3, 0)
3. C (2.5, 0)
4. C (2, 0)

PRAVAC

2. Odredite sve parametre t ∈ R takve da točka (t , t ) pripada pravcu x − y = 0 .

1. t = 0
2. t = 1
3. t ∈ R
4. ne postoji takav t ∈ R

3. Pravac 2 x − y − 2 = 0 je simetrala dužine AB . Ako je A(7,7 ) , tada je

1. B(10, 4)
2. B(4, 10)
3. B(9, 3)
4. B(3, 9)

45
4. Jednadžba pravca koji je okomit na simetralu prvoga i trećega kvadranta, a prolazi
ishodištem, glasi
1. x + y + 2 = 0
2. x + y = 0
3. 2 x + 3 y + 4 = 0
4. x − y = 0

5. Za koji su m ∈ R pravci 2mx + x + 4 y = 2 i y = −2 x + 3 okomiti?

1. m = − 3 2
2. m = − 1 2
3. m = 4
4. m = −4

6. Koliki je koeficijent smjera pravca koji je okomit na pravac

2ay − a 2 x + a + 6 y + 9 x − 3 = 0 , a ≠ ±3 ?
2
1.
a−3
2
2.
3−a
a−3
3.
2
3−a
4.
2
7. Odredite sve parametre m ∈ R takve da su pravci 3 x + y = m i x + my = 2 paralelni
1
1. m =
3
 1
2. m ∈ 0, 
 3
1 1 
3. m ∈  , 
3 2 
4. ne postoji takav m ∈ R
8. Odredite sve parametre k ∈ R takve da su pravci kx + y = k i x + ky = 2 − k paralelni i da
na y-osi imaju različite odsječke.
1. k ∈ {− 1}
2. k ∈ − 1, 1
3. R
4. ne postoji takav k ∈ R

9. Odredite sve parametre t ∈ R takve da su jednadžbe − 2 x + y − 3 = 0 i

− 4 x + 2 y − t − 1 = 0 , jednadžbe istog pravca.
1. t ∈ R
2. t ∈ 5,+∞
3. t ∈ {5}
4. ne postoji takav t ∈ R

46
10. Površina trokuta, kojega pravac 2 x − 3 y + 6 = 0 zatvara s koordinatnim osima, je
1. 2
2. 3
3. 6
4. 2.5

11. Pravci x = 0 , x = 4 , y = 1 i y = 5 u koordinatnoj ravnini određuju kvadrat. Da bi pravac

y = kx dijelio taj kvadrat na dva dijela jednakih površina, k mora biti
1. 3 4
2. 4 3
3. 3 2
4. 2 3

12. Stranica kvadrata pripada pravcu x + 2 y + 3 = 0 , a jedan vrh je točka T (3,2) . Površina tog
kvadrata je
1. 10
2. 15
3. 20
4. 25

KRUŽNICA

13. Ako je A(8,−8) i B(− 4,8) tada jednadžba kružnice, kojoj je dužina AB promjer, glasi
1. (x − 2)2 + y 2 = 100
x 2 + ( y − 2 ) = 100
2
2.
3. (x − 4)2 + y 2 = 400
x 2 + ( y − 4 ) = 400
2
4.

14. Ako se kružnice ( x − 2 ) + ( y + 3) = r 2 i ( x + 1) + ( y − 1) = r 2 međusobno dodiruju

2 2 2 2

izvana, tada polumjer svake od njih iznosi

1. 2 .5
2. 2.5
3. 5
4. 5

15. Kako glasi jednadžba kružnice koja dira obje koordinatne osi, a čije je središte u drugom
kvadrantu i pripada pravcu 2 x + y + 3 = 0 ?
1. x 2 + y 2 + 9x − 9 y + 6 = 0
2. x 2 + y 2 + 6x − 6 y + 9 = 0
3. x 2 + y 2 + 4 x − 4 y + 16 = 0
4. x 2 + y 2 + 16 x − 16 y + 4 = 0

47
16. Pravac x − y = 6 sa koordinatnim osima određuje pravokutni trokut. Jednadžba opisane
kružnice tom trokutu glasi
1. ( x + 3) + ( y − 3) = 18
2 2

2. (x − 3)2 + ( y + 3)2 = 18
3. (x + 6)2 + ( y − 6)2 = 36
4. (x − 6 )2 + ( y + 6)2 = 36

17. Pravac x + y = λ je tangenta kružnice x 2 + y 2 = 100 ako je

1. λ = ±10
2. λ=± 2
3. λ = ±10 2
4. λ = ±2 10

18. Za koju vrijednost parametra k pravac y = kx dodiruje kružnicu x 2 + y 2 − 8 x + 12 = 0 ?

1. 0
2. ± 3 2
3. ± 3 3
4. ne postoji takav k

19. Ako su pravci y = x i y = x + 4 tangente iste kružnice, tada njezin polumjer iznosi
1. 2
2. 2
3. 2+ 2
4. 2 2

20. Za koje vrijednosti koeficijenta k pravac y = kx mimoilazi kružnicu

x 2 + y 2 − 6x − 6 y + 9 = 0 ?
1. 0
2. 1
3. 0,+∞
4. − ∞,0

21. Duljina zajedničke tetive kružnica x 2 + y 2 = 4 i ( x − 3) + y 2 = 4 iznosi

2

1. 7
2. 6
3. 4
4. 3

48
 ELIPSA

x2 y2
22. Ako elipsa +
a2 b2
(
= 1 prolazi točkama 2, 6 i ) ( )
2 ,3 , tada a 2 + b 2 iznosi
1. 18
2. 20
3. 22
4. 24

23. Pravac koji je okomit na pravac x − y = 0 i prolazi desnim žarištem elipse

16 x 2 + 25 y 2 = 400 ima jednadžbu
1. x − y + 3 = 0
2. x − y − 3 = 0
3. x + y − 3 = 0
4. x + y + 3 = 0

24. Kvadrat površine 64 upisan je elipsi. Udaljenost žarišta elipse je 4 15 . Jednadžba elipse
glasi
1. x 2 + 4 y 2 = 20
2. 4 x 2 + y 2 = 20
3. 4 x 2 + y 2 = 80
4. x 2 + 4 y 2 = 80

HIPERBOLA

25. Jednadžba hiperbole koja prolazi točkama A(− 5,1) i B(7,−5) glasi
1. x 2 − 3 y 2 = 24
2. x2 − y2 = 8
3. x 2 − y 2 = 24
4. 3x 2 − y 2 = 8

26. Kako glasi jednadžba hiperbole čije su osi međusobno jednake, a žarišta su u žarištima
elipse 9 x 2 + 25 y 2 = 225 ?
1. x 2 − y 2 = 16
2. x 2 − y 2 = 12
3. x2 − y2 = 8
4. x2 − y2 = 4

27. Kako glasi jednadžba hiperbole kojoj su pravci 5 x − 6 y = 16 i 13 x − 10 y = 48 tangente?

1. x 2 − 4 y 2 = 16
2. 4 x 2 − y 2 = 16
3. x 2 − 2 y 2 = 16
4. 2 x 2 − y 2 = 16

49
 KOMBINATORIKA

TEOREM O UZASTOPNOM PREBROJAVANJU

1. Na maturalnoj je večeri bilo 30 učenika, od toga 16 djevojaka i 14 mladića. Koliko se

parova za ples može formirati od po jedne djevojke i jednog mladića?
1. 224
2. 439
3. 870
4. 900

2. Ako je na nekoj željezničkoj pruzi 28 stanica, koliko različitih jednosmjernih putnih karata
postoji za sva moguća putovanja tom prugom?
1. 720
2. 756
3. 792
4. 828

3. Koliko je željezničkih stanica na pruzi ako za sva jednosmjerna putovanja tom prugom
postoji 380 različitih putnih karata?
1. 20
2. 38
3. 76
4. 95

4. Parnih četveroznamenkastih brojeva koji ne sadrže znamenku 6 ima

1. 1944
2. 2187
3. 2592
4. 5832

5. Peteroznamenkastih brojeva djeljivih s 2 kojima su prva i zadnja znamenka jednake ima

1. 3600
2. 3800
3. 4000
4. 4200

6. Peteroznamenkastih brojeva kojima je zbroj prve i zadnje znamenke 5, ima

1. 2000
2. 3000
3. 4000
4. 5000

7. Koliko ima parnih peteroznamenkastih brojeva čija je bar jedna znamenka 7?

1. 90000
2. 45000
3. 29160
4. 15840

50
8. Koliko ima peteroznamenkastih parnih brojeva koji imaju znamenke kao i broj 78 501?
1. 24
2. 42
3. 60
4. 120

9. Koliko najviše ima auto oznaka za Zagreb ako se svaka oznaka (iza ZG) sastoji od tri
znamenke (osim 000) i dva slova (od njih 22), ili od četiri znamenke (osim 0000) i jednog
slova (od njih 22) ?
1. 483 494
2. 505 494
3. 621 494
4. 703 494

10. Koliko ima četveroznamenkastih brojeva kojima su bar dvije znamenke jednake?
1. 4466
2. 4646
3. 4446
4. 4464

11. Koliko brojeva iz skupa {1,2,3,......,999,1000}u svom zapisu ne sadrži znamenku 0?

1. 919
2. 900
3. 819
4. 800

PERMUTACIJE

12. Koliko ima različitih prirodnih brojeva čije su znamenke tri jedinice, tri dvojke i tri
trojke?
1. 360
2. 840
3. 1680
4. 3024

13. Vrtlar sadi ljubičice na 15 označenih mjesta u jednom redu. Na koliko on načina može
posaditi 9 ljubičica bijele boje, 4 ljubičice žute boje i 2 ljubičice plave boje?
1. 75 072
2. 75 073
3. 75 074
4. 75 075

14. Koliko različitih željezničkih kompozicija možemo sastaviti od lokomotive, 12 jednakih

putničkih i 4 jednaka teretna vagona, ako su prva 2 vagona putnički?
1. 1001
2. 1365
3. 1820
4. 2002

51
 VARIJACIJE

15. Broj varijacija drugog razreda bez ponavljanja od određenog broja elemenata jednak je
14280. Koliki je taj broj elemenata?
1. 117
2. 118
3. 119
4. 120

16. U disciplini 100 m slobodnom stilom, sudjelovalo je 16 plivača. Medalje (zlatnu, srebrnu
i brončanu) osvajaju samo prva tri plasirana plivača. Na koliko se različitih načina mogu
podijeliti medalje?
1. 560
2. 816
3. 3360
4. 4096

KOMBINACIJE

17. Koliki je broj točaka u ravnini, kojima može biti određeno najviše 2556 pravaca?
1. 1278
2. 639
3. 144
4. 72

18. Od 16 kandidata za tenisku momčad, selektor mora izabrati trojicu. Na koliko načina on
može izvršiti taj odabir?
1. 560
2. 816
3. 3360
4. 4096

19. Broj kombinacija drugog razreda s ponavljanjem određenog broja elemenata jednak je
4950. Koliki je broj elemenata?
1. 97
2. 98
3. 99
4. 100

52
 VJEROJATNOST
1. Vjerojatnost da u 5 uzastopnih bacanja kocke padne 5 različitih brojeva iznosi
1. 5 54
2. 5 48
3. 5 36
4. 5 32

2. Kocka čije su plohe označene brojevima 1,2,3,4,5 i 6, baca se četiri puta za redom. Kolika
je vjerojatnost da će svaki put pasti veći broj?
1. 5 6
2. 5 36
3. 5 216
4. 5 432

3. Plohe kocke označene su brojevima 2, 4, 6, 8, 10 i 12. Vjerojatnost da bacanjem te kocke

dva puta za redom padne zbroj veći od 14 je približno
1. 30.56%
2. 33.33%
3. 36.11%
4. 41.67%

4. Vjerojatnost da se u tri uzastopna bacanja igraće kocke svaki put pojavi isti broj, nalazi se
1. između 1% i 2%
2. između 2% i 3%
3. između 3% i 4%
4. između 4% i 5%

5. Kocka čije su plohe označene brojevima 2,4,6,8,9 i 10, baca se tri puta za redom. Kolika je
vjerojatnost da u prvom bacanju padne broj 10, a u drugom i trećem bacanju ne padne broj 6?
1. 6 −3
2. 5 ⋅ 6 −3
3. 5 2 ⋅ 6 −3
4. 5 3 ⋅ 6 −3

6. Plohe kocke označene su brojevima 2,4,6,8,10 i 12. Vjerojatnost da bacanjem te kocke dva
puta za redom padne umnožak manji od 14 je približno
1. 5.56 %
2. 8.33 %
3. 13.89 %
4. 19.44 %

7. Kocka čije su plohe označene brojevima 1,3,5,7,8 i 10 baca se dva puta za redom.
Vjerojatnost da se nakon dva bacanja pojavi zbroj veći od 17 jednaka je
1. 12 −1
2. 6 −1
3. 4 −1
4. 3 −1

53
8. Kocka čije su plohe označene brojevima 1,3,5,7, 8 i 10, baca se dva puta za redom.
Vjerojatnost da se nakon dva bacanja pojavi zbroj manji od 5 jednaka je
1
1.
4
1
2.
5
1
3.
6
1
4.
12

9. Neka je Ω = {x, x < 81, x ∈ N }. Kolika je vjerojatnost da je nasumce odabrani broj iz tog
skupa rješenje jednadžbe x 2 − 52 x + 147 = 0 ?
1. 2.5 %
2. 5 %
3. 7.5 %
4. 10 %

10. Neka je Ω = {x, x < 9997, x ∈ N } . Vjerojatnost da je nasumce odabrani broj iz tog skupa
djeljiv sa 6 približno iznosi
1. 8.33 %
2. 16.67 %
3. 24.33 %
4. 32.67 %

11. U kutiji je 7 ispravnih i 3 neispravna proizvoda. Ako odjednom vadimo iz kutije dva
proizvoda, kolika je vjerojatnost da je jedan ispravan, a drugi neispravan ?
1
1.
15
2
2.
15
7
3.
15
8
4.
15

12. U kutiji se nalazi 8 ispravnih i 3 neispravna proizvoda. Ako odjednom vadimo iz kutije 2
proizvoda, kolika je vjerojatnost da su oba proizvoda neispravna?
1. 55 −1
2. 2 ⋅ 55 −1
3. 3 ⋅ 55 −1
4. 4 ⋅ 55 −1

54
13. U grupi od 8 turista 6 je Engleza. Ako iz grupe nasumce odaberemo 4 turista kolika je
vjerojatnost da su među njima 3 Engleza?
1. 2 3
2. 1 2
3. 4 9
4. 4 7

14. Koliko najmanje puta treba uzastopno baciti igraću kocku pa da vjerojatnost da se bar
jednom pojavi broj 6 bude veća od 50%?
1. 3 puta
2. 4 puta
3. 5 puta
4. 6 puta

15. Od 50 komada istovrsnih proizvoda u skladištu, 6% je neispravnih. Vjerojatnost da ćemo

slučajnim odabirom 10 komada proizvoda dobiti samo ispravne proizvode je
1. 44%
2. 47%
3. 49.55%
4. 50.41%

16. Kutija sadrži 12 teniskih loptica, od kojih su dvije s greškom. Izvadimo li slučajan uzorak
od 5 loptica, vjerojatnost da on sadrži točno jednu lopticu s greškom iznosi približno
1. 26.51%
2. 32.49%
3. 53.03%
4. 61.03%

55
 KAMATNI RAČUN
1. Glavnica od 2500 EUR uz godišnji dekurzivni kamatnjak p donese za 3 godine 150 EUR
jednostavnih kamata. Koliko bi složene kamate donijela ta glavnica za isto vrijeme uz isti
kamatnjak?
1. 153.00
2. 153.02
3. 153.10
4. 153.12

2. Glavnica uložena u banku uz godišnje, dekurzivne i složene kamate za pet se godina

udvostruči. Koji godišnji kamatnjak je primijenila banka?
1. 13.87 %
2. 14.87 %
3. 15.87 %
4. 16.87 %

3. Glavnica od 4215.23 kune uložena uz 1% mjesečnih dekurzivnih i složenih kamata donijela

je 487.57 kuna kamata. Koliko mjeseci je bila uložena?
1. 8 mjeseci
2. 9 mjeseci
3. 10 mjeseci
4. 11 mjeseci

4. Glavnica od 20000 kuna donijela bi uz godišnji dekurzivni kamatnjak p za dvije godine

2050 složenih kamata. Koliki je p?
1. 2
2. 3
3. 4
4. 5

5. Da bi jedna kuna uz jedan posto godišnjih dekurzivnih i složenih kamata narasla na tisuću
kuna, trebala bi biti uložena
1. 694 godine i 82 dana
2. 586 godina i 117 dana
3. 463 godine i 302 dana
4. 398 godina i 195 dana

6. Glavnica od milijun kuna bila je 3 godine uložena uz 4% godišnjih dekurzivnih

jednostavnih kamata. Za koliko kuna bi ukupne kamate bile veće da je obračun kamata bio
složen?
1. 4486
2. 4684
3. 4648
4. 4864

56
7. Koja glavnica za 15 godina uz 5% godišnjih dekurzivnih jednostavnih kamata naraste na
98000 kuna?
1. 56000 kuna
2. 60000 kuna
3. 64000 kuna
4. 68000 kuna

8. Iznos od 100000,00 kn jednostavno se ukamaćuje uz dekurzivni godišnji kamatnjak 3.05.

Konačna vrijednost toga iznosa krajem druge godine je
1. 106100,00 kn
2. 109150,00 kn
3. 110000,00 kn
4. 112200,00 kn

9. Uz koji je godišnji kamatnjak uložen neki iznos, ako mu se početna vrijednost nakon 4
godine povećala za 13%? Obračun kamata je jednostavan, godišnji i dekurzivan.
1. 1.5
2. 2
3. 3
4. 3.25

10. Uz koji je godišnji kamatnjak uložen neki iznos na dvije godine ako je njegova konačna
vrijednost za 7.5% veća od početne vrijednosti i ako je ukamaćivanje jednostavno, godišnje i
dekurzivno?
1. 2.55
2. 2.75
3. 3.55
4. 3.75

11. Nakon što tvrtka uplati porez od 42%, isplaćuje djelatniku 4640,00 kn. Bruto zarada toga
djelatnika je:
1. manja od 8000,00 kn
2. 8000,00 kn
3. 11047,62 kn
4. veća od 11047,62 kn

12. Na koju je svotu plaćeno 4500 € ukupno, na ime posredničke provizije od 1.1% i
osiguranja od 4‰?
1. 100000 €
2. 200000 €
3. 300000 €
4. 400000 €

57
RJEŠENJA

ALGEBRA

Izrazi s cijelim, racionalnim i realnim brojevima

Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Odgovor 1 2 2 3 2 3 2 3 2 4 1 1 2 1 1 2 1 1
Pitanje 19 20 21 22 23 24 25
Odgovor 4 3 2 3 1 4 4

Funkcije
Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Odgovor 4 1 1 4 1 1 4 4 1 3

Polinomi
Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Odgovor 1 1 1 2 2 3 1 3 2 3

Eksponencijalna i logaritamska funkcija

Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
Odgovor 1 1 3 2 3 2 2 4 1 2 1 2 2 3

Jednadžbe
Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Odgovor 3 4 2 4 2 3 4 2 3 1 2 2 3 1 1 1 1 2
Pitanje 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36
Odgovor 3 2 2 3 2 2 4 3 3 1 3 4 1 2 3 3 4 3
Pitanje 37 38 39 40 41 42 43
Odgovor 2 1 1 1 3 2 2

Nejednadžbe
Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Odgovor 3 1 1 4 4 2 2 2 3 2 2 4 4 3 4 1 1 1

Omjeri
Pitanje 1 2 3 4
Odgovor 4 2 1 3

Problemski zadaci
Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Odgovor 2 2 1 1 4 2 3 2 2 2 3 2 3 4 2 4 2 4
Pitanje 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36
Odgovor 2 3 1 4 3 3 4 2 2 1 3 2 3 1 4 4 3 1
Pitanje 37 38 39 40
Odgovor 2 3 3 1

Kompleksni brojevi
Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Odgovor 2 3 1 4 4 1 3 2 4 1 2 4 4 4 3

58
GEOMETRIJA RAVNINE

Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Odgovor 2 2 3 2 1 4 3 4 4 1 3 2 3 3 1 4 3 1
Pitanje 19 20 21 22 23
Odgovor 2 4 2 4 1

GEOMETRIJA PROSTORA

Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Odgovor 3 1 1 2 1 3 1 3 2 1 3 4 2 3 1 1 4 1
Pitanje 19 20 21 22 23 24 25 26 27
Odgovor 3 4 2 1 4 4 4 2 2

ANALITIČKA GEOMETRIJA U RAVNINI

Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Odgovor 1 3 4 2 1 2 1 1 3 2 3 3 1 2 2 2 3 3
Pitanje 19 20 21 22 23 24 25 26 27
Odgovor 1 4 1 2 3 4 3 3 1

KOMBINATORIKA

Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Odgovor 1 2 1 3 3 4 4 2 4 4 3 3 4 1 4 3 4 1
Pitanje 19
Odgovor 3

VJEROJATNOST

Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
Odgovor 1 4 4 2 3 3 1 4 1 2 3 3 4 2 4 3

KAMATNI RAČUN

Pitanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Odgovor 2 2 4 4 1 4 1 1 4 4 2 3

59