Professional Documents
Culture Documents
Nika aja
1 UVOD __________________________________________________________ 3
2 DIFERENCIJALNE JEDNADBE 4
2.1 Obine diferencijalne jednadbe ______________________________________ 4
2.1.1 Rubni uvjeti ____________________________________________________ 5
2.2 Parcijalne diferencijalne jednadbe ___________________________________ 6
2
1 UVOD
3
2 DIFERENCIJALNE JEDNADBE
Jednadbu
y = f(x,y) (1)
Govoriti o samo jednom rjeenju ima smisla ako stavimo neki dodatni uvjet. S tim u
vezi imamo sljedeu definiciju.
Problem poetnog uvjeta ili Cauchyjev problem se sastoji u tome da za danu toku
(x0,y0) iz treba nai interval I i funkciju y na I tako da je x0 iz I te vrijedi
4
U praksi se esto javljaju diferencijalne jednadbe sa zadanim rubnim vrijednostima.
Pogledajmo jedan jednostavan primjer
u(x) = u(x)
u(0) = 0
u(1) = 1
Dirichletov rubni uvjet je uvjet koji odreuje vrijednost funkcije na rubovima npr.
u(0) = 0 ili
u(1) = 1
5
2.3 PARCIJALNE DIFERENCIJALNE JEDNADBE
2V x, y, z 2V x, y, z 2V x, y, z
2V f x, y, z
x 2 y 2 z 2
2V a V Helmholtzova jednadba
valna jednadba
jednadba provoenja
6
3 METODA KONANIH DIFERENCIJA
(3.1)
7
Zanemarimo zadnji lan pa dobivamo priblinu vrijednost
Odatle
8
te dobijemo
Pa imamo
a na desnom
tj.
Na taj nain smo dobili sustav od n-1 -ne linearne algebarske jednadbe. Rubni uvjeti
imaju utjecaja samo na prvu jednadbu koja postaje
9
Sustav moemo zapisati u matrinom obliku. Ako uzmemo prirodan poredak
jednadbi poevi od vora preko sve do n-1 imamo vektor nepoznanica
matricu sustava
je
10
4 GAUSSOVA METODA ELIMINACIJE
se zovu nepoznanice,
sustava.
11
4.1 Pojam rjeenja
Za dva sustava, koji ne moraju imati isti broj jednadbi, kaemo da su ekvivalentni,
ako je skup svih rjeenja jednog od njih jednak skupu svih rjeenja drugog. U elji da
rijeimo zadani sustav vrimo nad njim odreene operacije kako bismo ga
pojednostavili. Operacije, koje smijemo vriti su one koje vode na ekvivalentni
sustav. To su
12
dodamo je drugoj jednadbi, zatim prvu jednadbu podijelimo s koeficijentom uz
jednadbi, i t.d. Na taj nain smo izbacili iz druge, tree, -te jednadbe i doli
do ekvivalentnog sustava oblika
pri tom je
odnosno openito
za
Sad uinimo isto s podsustavom, koji se sastoji od druge, tree, ..., -te jednadbe.
Time iz tree i daljnjih jednadbi eliminiramo Zatim na isti nain iz etvrte i daljnjih
jednadbi izbacimo i t.d. Budui da sustav ima konano mnogo jednadbi,
postupak staje nakon konano koraka. Dobije se ekvivalentan sustav, po obliku
``trokutast''. Sada najprije rijeimo zadnju jednadbu, rjeenje uvrstimo u predzadnju,
pa nju rijeimo, pa uvrstimo u treu straga i t.d. sve do prve jednadbe. Metoda, koju
smo opisali, zove se Gaussova metoda eliminacije.
13
Mnoenjem prve jednadbe s -1 i dodavanjem treoj, i zatim mnoenjem prve
jednadbe s -2 i dodavanjem etvrtoj, dobivamo
Dobili smo ``trokutast'' oblik, i sada rjeavamo jednadbe odozdo prema gore. Iz
14
5 OCJENA GREKE
-pogreka odsjecanja
- pogreka zaokruivanja
- pogreka prenoenja
- ljudske pogreke
5.5.Ljudske pogreke
15
To su subjektivne pogreke iji je uzrok nepoznavanje svojstava koritenih tipova
podataka,naina rada raunala i sl.
16
6 OPIS APLIKACIJE
Mogue je zadati broj intervala,tip podatka te koordinatu vora o koj traimo rjeenje.
Na slici se vidi izgled aplikacije pri dostizanju granica tonosti za tip float.
Za samo 10 elemenata postie se tonost na 5 decimala.
Granica tonosti za tip double se postie pri otprilike 5000 elemenata.
17
7 ZAKLJUAK
18
8 LITERATURA
19