Professional Documents
Culture Documents
2
Uputstvo
K
A B C D E F
G H I J
Ovako izgleda jedna od stranica kwige
na kojoj se obra|uju nove lekcije. Wih }e{
obraditi zajedno sa svojim u~iteqem.
3
Na ovim stranama proverava{ {ta si
u prethodnom poglavqu nau~io. Na kraju kwige mo`e{ da proveri{
da li si ta~no re{io zadatke.
De{ifrujte broj:
Ovde se nalaze zanimqivi i malo
= ................................................................................. druga~iji zadaci koji nekada nisu
iskqu~ivo matemati~ki. Za wihovo
=1 = + = : = – re{avawe potrebno je da dobro
= + – = = + – = • razmisli{. Re{ewa mo`e{
da proveri{ na strani 135.
1. 12 111 2. 35 – 535
35 – 553
53 – 355
53 – 535
4
Prona|i 5 gradova u Srbiji u kojima `ivi od 50 000 do 100 000 Re{avaju}i ovakve zadatke vide}e{ da je
stanovnika i pore|aj ih po veli~ini.
matematika povezana sa drugim predmetima
Grad Broj stanovnika
koje u~i{ u {koli, ali i sa raznim `ivotnim
1. ................................................................. 1. .......................................................
situacijama. Nekada }e ti biti potrebni
2. ................................................................. 2. .......................................................
podaci koje mo`e{ prona}i u drugim kwigama
3. ................................................................. 3. .......................................................
ili na Internetu. Nekada }e ti biti potrebna
4. ................................................................. 4. .......................................................
pomo} u~iteqa ili roditeqa.
5. ................................................................. 5. .......................................................
Podatke mo`e{ da prona|e{ u geografskom atlasu, de~ijoj
enciklopediji (potra`i u {kolskoj biblioteci), na internetu...
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
XX XXX XL L LX XC C D M
1, 2, 3 ...
PRILOZI
... 1 000 000 000
Na kraju kwige nalaze se dve strane sa prilozima koje mo`e{
da ise~e{ i koristi{ za lak{e re{avawe nekih zadataka.
Za zapisivawe prirodnih brojeva koristi{ znake ili cifre. Napi{i sve cifre: • 1 – Jedinica (J)
0, 1, ......., ......., ......., ......., ......., ......., ......., ........ • 10 – Desetica (D)
• 100 – Stotina (S)
Brojevi do hiqadu, koje si do sada nau~io da pi{e{ i ~ita{, predstavqaju niz:
• 1 000 – Hiqada (H)
1, 2, 3, . . . , 8, ......., ......., ......., ......., . . . , 97, ........, ........, ........, 101, . . . , .........., .........., .........., 1 000. su dekadne jedinice
0 1 00
10
10
10
1 00
0
00
si tabelu:
S D J
100
10
1 2 5 3
10 X 100
1
10 X 10
2 desetice
5 stotine
8 jedinice
800 = ....................................................................
7. Zapi{i broj koji ima: 8. Napi{i re~ima broj koji se dobija kada:
10. Upi{i u prazna poqa odgovaraju}i znak nejednakosti (< ili >):
g) 1 000, 900, ..........., ..........., 600, ..........., ..........., 300, ..........., ........... ................................................
d) 590, ..........., 610, ..........., ..........., ..........., ..........., 660, ..........., ..........., ...........
8
Brojevi do deset hiqada
Pisawe, ~itawe i upore|ivawe hiqada
1 desetica hiqada je
10 hiqada 1 DH = 10 000 J
1 desetica hiqada = 1 DH
10 000 (deset hiqada)
desetica
hiqada stotina desetica jedinica
hiqada
1 DH = 10 H H S D J
1 desetica hiqada = ..................... hiqada = ..................... stotina = ..................... desetica = ...................... jedinica.
9
3. Brojimo po hiqadu do deset hiqada. Dopuni tabelu.
Napi{i ciframa brojeve:
jedna hiqada 1H 1 000
dve hiqade .........................
dve hiqade 2H 2 000
tri hiqade 3H 3 000 {est hiqada .........................
................................................................... 8H 8 000
................................................................... 9H 9 000
deset hiqada 10 H 10 000
1000, ...........................................................................................................................................................................................................................
8. Pore|aj po veli~ini:
H S D J
2 3 4 9
300
Broj 2349 ima 2 H, 3 S, 4 D, 9 J.
40 2349
9
6 021 .........................................................................................................................................................
1 809 .........................................................................................................................................................
2 001 .........................................................................................................................................................
9 634 .........................................................................................................................................................
8 888 .........................................................................................................................................................
6 336 .........................................................................................................................................................
sedam hiqada dvesta pedeset jedan ................ devet hiqada petsto dva ................
1 236 2 010 Ve}i je onaj ~etvorocifreni broj koji ima vi{e hiqada.
8 623 8 562 Ako su hiqade jednake, ve}i je broj koji ima vi{e ..................................
4 371 4 362 Ako su jednake hiqade i stotine, ve}i je broj koji ima vi{e ..................................
7 013 7 015 Ako su jednake hiqade, stotine i desetice, ve}i je broj koji ima
vi{e ..................................
9.
Najve}i
Najmawi
~etvorocifreni
~etvorocifreni
broj je:
broj je:
............................. .............................
15
Brojevi do sto hiqada
Pisawe, ~itawe i upore|ivawe desetica hiqada
1. Koliko ima desetica hiqada? Upi{i.
10 000
10 000
0
000
00
10 000
10 000
10
10 000
000
10 000
10
000
000
10
10 000
10
10 000
10
000
10
10 000
10 000
000
000
10 000
10 000
10 000
10 000
10
000
000
000
10
000
10
10
10
10
10 000
00010
10 000
000
000
10 000
0 000
10 000
00
00
0
000
000
0 00
10
00
000
10
000
10 0
10
110
10
1
110
1 stotina hiqada
3. je 10 desetica hiqada. 1 SH = 100 000 J
1 stotina hiqada = 1 SH 100 000 (sto hiqada)
10 0
00
10 0 00 SH DH H S D
0
00 10 0 J
00
10
1 SH = 10 DH 1 DH = 10 H 1 H = 10 S 1 S = 10 D 1 D = 10 J
10
00
10
00
0
10
00
10 0
0
00
0
00
0
1 0 000
1 SH = ..................... DH = ..................... H = ..................... S = ..................... D = ..................... J
16
1. Uo~i pravilo i dopuni.
a) od 10 hiqada do 20 hiqada
10 000, 11 000, ..................................................................................................................................................................................................
v) od 63 hiqade do 72 hiqade
....................................................................................................................................................................................................................................
8 000
1
1 1
1
1 00
10
0
10
10
10
00
0
1 00
10
1 00
0
10
00
10
0
10
1 00 10
0
0
10
10 X 1000
10 00
1 000
10
1 00
00
0
10
10 X 1000 1 000
0
0
10
1 000
0
0
20 000 + 5 000 + 300 + 20 + 4 = 25 324 (dvadeset pet hiqada trista dvadeset ~etiri)
DH H S D J
6 0 0 0 0
.....................................................................................................................................................
7 3 0 0 0
.....................................................................................................................................................
2 4 2 0 0
.....................................................................................................................................................
8 5 1 6 2
.....................................................................................................................................................
7 0 0 3
.....................................................................................................................................................
86 700 ......................................................................................................
20 000 10 990
19 000 91 000 33 300 33 000 99 900 90 900 60 200 71 500 48 326 48 623
20 000 22 000 60 300 60 400 5 500 55 000 77 730 77 370 73 127 7 312
43 600 43 200 77 700 77 000 1 000 10 100 93 605 93 000 88 888 8 888
...................................................................................................................................................................................................
3 3 5 5 5
3 5 3 5 5
21
Znaci ili simboli pomo}u kojih se zapisuju brojevi nazivaju se cifre.
Razni narodi su kroz istoriju koristili razli~ite cifre. Evo nekih od wih!
Indijanci
Rimqani
I II III IV V VI VII VII IX X
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
XX XXX XL L LX XC C D M
20 30 40 50 60 90 100 500 1000
Arapi
Stari Sloveni
22
Brojevi do milion
1. Napi{i broj koji neposredno sledi iza broja 99 999 ............................. .
000
00
100
000
1 0 0 00
0 M SH DH H S D
J
1 M = 10 SH 1 SH = 10 DH 1DH = ........H 1H = ........S 1S = 10D 1D = ........J
23
1. a) Popuni prazna poqa u tabeli. 2. Broj po 10 000 i zapi{i
ciframa.
100 hiqada 100 000 sto hiqada
a) od 70 hiqada do 110 hiqada:
110 hiqada 110 000 sto deset hiqada 70 000, 80 000, ..............................
150 hiqada
....................................................................
190 hiqada
200 hiqada b) od ~etiristo devedeset
hiqada do petsto dvadeset
250 hiqada 250 000 dvesta pedeset hiqada
hiqada: ...........................................
460 hiqada
830 hiqada ...................................................................
..............................................................................................................................................................................................................................
...............................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................
SH DH H S D J
5 9 6 7 0 0 ...............................................................................................................................................
3 0 8 2 0 0 ...............................................................................................................................................
7 0 0 8 0 0 ...............................................................................................................................................
9 9 9 9 0 0
...............................................................................................................................................
24
5. Upi{i u tabelu koliko
SH DH H S D J
SH, DH, H, S, D, J
imaju slede}i brojevi. 243 502
628 341
700 000
699 947 A B V G D \
999 993, .........................., .........................., .........................., .........................., .........................., .........................., 1 000 000.
SH DH H S D J
8 0 0 0 0 0
...............................................................................................................................................
3 6 9 0 4
...............................................................................................................................................
5 5 5 0 0 0
...............................................................................................................................................
2 6 1 7 9 3
dvesta {ezdeset jedna hiqada sedamsto devedeset tri
25
Klase
Pisawe i ~itawe vi{ecifrenih brojeva lak{e }emo nau~iti ako cifre kojima je zapisan
broj podelimo na grupe od po tri cifre, idu}i zdesna nalevo. Te grupe nazivamo KLASE.
Prvo ~itamo broj „hiqada“ u klasi hiqada, a zatim broj jedinica u klasi jedinica.
Pri ~itawu broja u klasi jedinica ne izgovara se re~ „jedinica“. Svaka klasa ima
svoje jedinice, desetice i stotine.
26
1. Brojeve iz tabele napi{i re~ima.
.....................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................
2. Podeli brojeve na klase vertikalnom crtom, kao {to je zapo~eto, i zapi{i ih re~ima:
2623 .........................................................................................................................................................................................................
2600 .........................................................................................................................................................................................................
32503 .........................................................................................................................................................................................................
32530 .........................................................................................................................................................................................................
205330 .....................................................................................................................................................................................................
205030 .....................................................................................................................................................................................................
500500 .....................................................................................................................................................................................................
500005 .....................................................................................................................................................................................................
70090 ........................................................................................................................................................................................................
90070 ........................................................................................................................................................................................................
27
1. Napi{i date brojeve u obliku zbira, kao {to je zapo~eto.
2. Pove`i iste brojeve. dvesta sedamdeset pet hiqada trista dvadeset pet
8 Sh 6 Dh 0 H 2 S 0 D 0 J
451 220 36 263
50 hiqada 1
50 001 ~etiri stotine pedeset jedna hiqada dvesta dvadeset 128 000
ciframa re~ima
253196
12205
8423
300003
11 111, .....................................................................................................................................................................................................................
28
5. Napi{i re~ima slede}e brojeve:
28 ........................................................................................ 28 000 .......................................................................................................
428 ........................................................................................ 428 000 .......................................................................................................
803 ........................................................................................ 803 000 .......................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................
800 996 i 801 000 ..............................................................................................................................................................................................
.....................................................................................................................................................................................................................................
29
9. Fabrika slatki{a je u prvih 5 meseci rada proizvela slede}e koli~ine bombona:
januar februar mart april maj
420 000 kg 251 000 kg 305 200 kg 603 121 kg 601 323 kg
a) U kom mesecu je bila proizvodwa najmawa? ..................................................................................................................................
b) Pore|aj koli~ine proizvedenih bombona od najmawe do najve}e.
......................................................................................................................................................................................................................................
v) Tokom kojih meseci je proizvodwa bombona bila mawa od 500 000 kg ? .......................................................................
Re{i rebus.
grad broj stanovnika
Prona|i podatke
o tome u kojih
5 gradova u Srbiji
`ivi izme|u
100 000 i 1 000 000
stanovnika
i popuni tabelu.
........................................................... .............................................................................................................................................................
30
Mesna vrednost cifre
1. Pro~itaj slede}e brojeve i zapi{i ih re~ima:
178 256 .............................................................................................................................................................................................................
615 287 .............................................................................................................................................................................................................
752 816 .............................................................................................................................................................................................................
672 851 .............................................................................................................................................................................................................
Svi ovi brojevi su razli~iti, a zapisani su istim ciframa 1, 2, 5, 6, 7 i 8. Zapisi se razlikuju samo
u rasporedu cifara. U zapisu broja va`no je na kom se mestu nalazi cifra, tj. koju poziciju zauzima.
31
1. Napi{i {estocifreni broj u kome se pojavquje samo cifra 4. ..............................
a) Odredi mesne vrednosti cifre 4 koja se nalazi na 4. i 5. mestu, ra~unaju}i zdesna nalevo.
............................................, ..............................................
b) Koliko puta je, gledaju}i zdesna, ve}a mesna vrednost cifre koja se nalazi na 5. mestu od cifre
HIQADE JEDINICE
SH DH H S D J mesto: mesna vrednost:
2 6 3 desetica 60
6 0 4
.................................................................. ........................................
9 4 6
.................................................................. ........................................
6 2 4 3
.................................................................. ........................................
4 3 6 5 0
.................................................................. ........................................
6 0 0 0 1
.................................................................. ........................................
6 2 1 4 3 8
.................................................................. ........................................
stotina hiqada .........., hiqada .........., desetica hiqada .........., Masa najve}eg globusa na svetu
je 2 700 kg.
stotina .........., jedinica .........., desetica ...........
32
4. Nacrtaj tablicu i u wu unesi brojeve kod kojih:
a) cifra 3 ima vrednost stotina i jedinica,
a cifra 4 vrednost desetica;
b) cifra 8 ima vrednost stotina hiqada
i desetica hiqada, nema jedinica,
desetica i stotina, a cifra hiqada je 9;
v) cifra 7 ima vrednost jedinica, desetica,
stotina i hiqada.
34 580 .........................., 908 761 .........................., 812 000 .........................., 48 303 ..........................,
a) 3 2 5 6 7 1 b) 9 0 9 0 9 0
33
Brojevi ve}i od milion
Jedan, dva, tri ... petsto pedeset hiqada, petsto pedeset hiqada jedan .... milion. Da bismo
izbrojali do milion, morali bismo da brojimo 35 dana po 8 ~asova dnevno.
1. 2.
...33 00
0 000.
Sa milion koraka pe{ak pre|e 700 km.
Kada bi `eleo da stigne do Meseca,
trebalo bi da napravi 549 miliona koraka.
10 000 000
34
2. Nastavi da broji{ i zapisuje{ po 10 miliona.
35
4. a) Napi{i re~ima brojeve iz tabele.
Svaka klasa ima svoje stotine,
klasa klasa klasa desetice i jedinice.
miliona hiqada jedinica
SM DM M SH DH H S D J Vi{ecifrene brojeve ~itamo sleva
5 3 4 5 6 8 9 nadesno. Svaku klasu ~itamo kao
zaseban trocifreni broj. Uz svaki taj
2 0 6 0 3 8 7 5 broj navodi se naziv klase, osim za
5 0 4 2 8 1 6 0 3 klasu jedinica.
5 345 689 pet miliona trista ~etrdeset pet hiqada {eststo osamdeset devet
..............................................................................................................................................................................................................................
..............................................................................................................................................................................................................................
..............................................................................................................................................................................................................................
..............................................................................................................................................................................................................................
....................................................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................................................
Md SM DM M SH DH H S D J
1
1 0
1 0 0
1 0 0 0
1 0 0 0 0
1 0 0 0 0 0
1 0 0 0 0 0 0
1 0 0 0 0 0 0 0
1 0 0 0 0 0 0 0 0
1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
........................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................
........................................................................................................................................................................................................................
g) Dopuni:
37
1. Napi{i re~ima slede}e brojeve:
3 261 984 ...........................................................................................................................................................................................................
22 222 222 ........................................................................................................................................................................................................
35 000 000 ........................................................................................................................................................................................................
7 000 700 ...........................................................................................................................................................................................................
230 811 808 .....................................................................................................................................................................................................
48 031 040 ........................................................................................................................................................................................................
626 073 760 .....................................................................................................................................................................................................
2. Napi{i ciframa:
osam miliona osamsto tri hiqade pet .........................................................
trideset miliona {ezdeset hiqada dvesta .........................................................
dvadeset pet miliona ~etiristo {ezdeset osam hiqada dvesta devedeset .........................................................
petsto pedeset pet miliona petsto pet hiqada petsto pedeset .........................................................
..................................................................................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................................................................................
6.
4. Upi{i u prazna poqa odgovaraju}i znak nejednakosti (< ili >):
936 891 010 396 911 010 93 615 203 93 609 314
39
7.
4. Za ~itawe brojeva ve}ih od milion uvodi se klasa milijardi. Ta klasa, kao i ostale, ima svoje
jedinice milijardi (Md), desetice milijardi (DMd) i stotine milijardi (SMd).
..................................................................................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................................................................................
ciframa re~ima
..........................................................................................................................................
234098111300 ...............................................
..........................................................................................................................................
..........................................................................................................................................
93000012311 ...............................................
..........................................................................................................................................
40
10. Zapi{i ciframa:
11. Nacrtaj tabele sa klasama jedinica, hiqada, miliona i milijardi i upi{i slede}e brojeve:
a) pet milijardi pedeset miliona dvesta
b) deset milijardi dvesta miliona dvanaest hiqada {est
v) sto pet milijardi {esnaest hiqada sto pedeset tri
g) milijarda
Prona|i i napi{i: b) tri podatka koji su izra`eni brojevima ve}im od milion (cena ku}e ili
stana, broj stanovnika neke dr`ave ili grada, povr{ina mora, razdaqina
a) broj stanovnika do nekog nebeskog tela itd.)
na Zemqinoj kugli podatak broj
............................................
Ako `eli{ da sazna{ ne{to zanimqivo o broju otkucaja qudskog srca idi na slede}i veb-sajt:
http://www.figurethis.org/challenges/c02/challenge.htm
41
De{ifrujte broj:
= .................................................................................
=1 = + = : = –
= + – = = + – = •
1. Za koga se ka`e da je milioner? 4. Pored milijarde (1 000 000 000), koja predstavqa
broj koji se sastoji od cifre 1 i devet nula, postoje
......................................................................................... nazivi i za ve}e brojeve:
......................................................................................... bilion 1 000 000 000 000 (milion miliona)
2. Re~ milion poti~e iz italijanskog jezika. trilion 1 000 000 000 000 000 000 (milion biliona)
Prvi put se sre}e u prvoj {tampanoj kvadrilion 1 000 000 000 000 000 000 000 000
kwizi aritmetike iz 1478. godine. (milion triliona) itd.
3. Kada bi desetogodi{wi de~ak po~eo 5. Broj koji se sastoji od cifre 1 i 100 dopisanih
da broji do milijardu, i kada bi svakod- nula naziva se gugol (Googol). Taj naziv je smislio
nevno brojao po 8 ~asova, brojawe bi devetogodi{wi de~ak Milton Sirota, po{to ga je
zavr{io kao starac od preko 100 godina. wegov stric, matemati~ar Edvard Kasner, zamolio
da to u~ini. Od te re~i poti~e i naziv Google
1, 2, 3 ... kako se zove jedan
od najve}ih
pretra`iva~a
... 1 000 000 000 Interneta.
42
1. Slede}e brojeve napi{i re~ima.
2 500 ..........................................................................................................................................................................................................................
28 401 .......................................................................................................................................................................................................................
71 100 .......................................................................................................................................................................................................................
9 999 ..........................................................................................................................................................................................................................
120 000 ....................................................................................................................................................................................................................
999 999 ....................................................................................................................................................................................................................
1 020 101 .................................................................................................................................................................................................................
1 020 ..........................................................................................................................................................................................................................
10 002 100 ..............................................................................................................................................................................................................
123 156 273 410 ...................................................................................................................................................................................................
......................................................................................................................................................................................................................................
43
3. U tabeli su dati podaci o udaqenosti nekih
planeta od planete Zemqe:
v) Koje su od navedenih planeta od Zemqe udaqene mawe od 1 000 000 000 km?
....................................................................................................................................................................................................................................
a)
120 000 220 000 420 000
b)
2 324 509 2 324 519 2 324 549
60 325
6 hiqada 325
600 000 325
6 miliona 325 hiqada
6 325
214 milijardi 23 miliona 7 hiqada
214 023 007 000
2 M 1 SH 4 H 2 S 3 D 7 J
2 104 237
{eststo miliona trista dvadeset pet
6 325 000
12. Upi{i u prazna poqa odgovaraju}i znak nejednakosti (< ili >).
1 Md = ............................. M 1 DH = ............................. S
1 M = ............................. DH 1 H = ............................. D
1 SH = ............................. S 1 M = ............................. D
46
BROJEVNA POLUPRAVA
a) poluprave ........................................................................
b) du`i .................................................................................... A B
v) prave ...................................................................................
C
a l
E
p
D
m
O
2. Ako je du` AB jedinica mere odredi merni broj du`i OC. ................
A B
x
O C
47
Poluprava prirodnih brojeva
O x
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
a)
0 1 2 3 4 6 7 8 9
b)
1 2 3 4 5 6 7 8
e
v)
0 1 2 3 4 5 6 7 8
48
1. Odredi na brojevnoj polupravoj sve ta~ke do broja 11 i ispod svake napi{i odgovaraju}i broj.
0 1 3 6 11
0 2
49
5. Odredi brojeve koji su na brojevnoj polupravoj od broja 12 udaqeni:
a) 9 jedinica ............................
b) 12 jedinica ..........................
6. Ta~kama na brojevnoj polupravoj predstavqeni su spratovi hotela. Ako je na prvom spratu telefon,
odredi na kojim spratovima se nalaze: TV sala, kuglana, restoran i bazen.
0 1
7. Muva je sletela na ta~ku A brojevne poluprave. Zatim se du` brojevne poluprave kretala na slede}i
na~in: tri jedini~ne du`i ulevo, a zatim 8 udesno.
A
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
a) Na kom broju brojevne poluprave }e se zaustaviti muva? ............................
b) Koliko }e jedini~nih du`i pre}i muva? ............................
a) x y, y x
0 x y
x
b) x y
y
50
10. Ispod ta~aka upi{i brojeve koji nedostaju. 11. Koliko je koraka
napravio ma~ak?
0 50 200 Pogledaj zadatak na
strani 47 i napi{i
12. Zaokru`i na brojevnoj polupravoj re{ewa nejedna~ine 5 < x < 10. odgovor ispod ta~ke
na kojoj stoji ma~ak.
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
340 000
100 000
51
1. a) Nacrtaj polupravu.
b) Odredi na woj ta~ke koje odgovaraju brojevima 0, 1, 5, 10, 15, ako je jedini~na du` 1 cm.
A B V G
0 100 500
A ............. B ............. V ............. G .............
3. Na slici je plan u~ionice. U pravoj u~ionici sve je 100 puta ve}e nego na planu, tako da
du`ina od 1 cm predstavqa 1 m u prirodnoj veli~ini. Izmeri slede}a rastojawa, izra~unaj
wihovu stvarnu du`inu i obe mere upi{i u tabelu, kao {to je zapo~eto.
rastojawe
rastojawe v)
u prirodnoj
na slici veli~ini
a) od katedre 1 cm 100 cm = 1 m
do zida a)
b)
b) od prve klupe
do katedre g)
v) od prve klupe
do zida
g) od zida do zida
4. Re{i ukr{tenicu. 2
Vodoravno: pretvori slede}e mere u centimetre. 1 3
1. 10 dm 2 cm 3. 8 m 4 dm 1
2. 6 m 2 cm 4. 1 m 2 4
4
Uspravno: pretvori slede}e mere u milimetre. 3
1. 12 cm 8 mm 3. 2 dm 1 cm
2. 2 cm 4. 4 cm 5 mm
53
Upore|ivawe povr{i
............................................................................................................... B
Mawu povr{ imaju: ..................................................................
...............................................................................................................
v) A V e) V E
5 cm D 3 cm \ 3 cm E
g) D G 2 cm
3 cm
3 cm
54
Merewe povr{i. Povr{ina figura
Neke povr{i ne mo`e{ da uporedi{ ni golim okom, a ni preklapawem, kao figure na slici:
A
B
A
Koliko puta se mera K sadr`i u povr{i A? ................
Veli~ina povr{i A jednaka je
10 kvadrata, {to mo`e{ da Rezultat merewa, broj 10,
zapi{e{ kao 10 K.
• predstavqa merni broj.
Povr{ina neke figure je proizvod mernog broja i jedinice mere. To je broj jedinica mere
potrebnih da se ta figura potpuno prekrije. Povr{inu figure naj~e{}e obele`avamo
slovom P.
55
1. a) Ako je jedinica mere kvadrati} K iz mre`e, odredi povr{ine figura na crte`u.
K
A B C D E F
G H I J
b) Koje figure imaju jednake povr{ine? v) Figura koja ima najmawu povr{inu je ................
Figure C i D, .................................................... Figura sa najve}om povr{inom je ................
....................................................................................
K 8 • K < PA < 10 • K
B C
A ................ < PB < ................
56
3. Odredi povr{ine figura na slici, ako su jedinice mere M1, M2, M3, M4.
Merne brojeve unesi u tabelu.
M1 M2 M3 M4 jedinice
M1 M2 M3 M4
figure
A B C A 32
7. Pod biblioteke pravougaonog oblika treba prekriti kvadratnim mermernim plo~icama tako da
du` ivica budu zelene plo~ice, a ostale crvene. Koliko treba nabaviti zelenih, a koliko crvenih
plo~ica ako uz du`u ivicu poda staje 12, a uz kra}u 6 plo~ica? Za re{avawe iskoristi mre`u.
Figuru na slici podeli [ta zna~i izreka: „Tri puta meri, jednom seci“?
na 4 jednaka dela.
.........................................................................................................
.........................................................................................................
Ako `eli{ da re{i{ jo{ neki zanimqiv zadatak o upore|ivawu povr{ina, poseti slede}e adrese
na Internetu:
http://www.fi.uu.nl/rekenweb/en/welcome.xml?groep=0 (link: Gullivers Travel)
http://www.figurethis.org/challenges/c12/challenge.htm
http://www.figurethis.org/challenges/c76/challenge.htm
58
Jedinice za povr{inu
Kolika je povr{ina pravougaonika M, ako je jedinica mere kvadrat A?
P = ................ • A
A C
B
Figura V ima povr{inu dva puta mawu od povr{ine kvadrata A.
Kolika je povr{ina pravougaonika M, ako je jedinica mere figura B?
P = ................ • B
M
Figura C ima povr{inu dva puta ve}u od povr{ine kvadrata A.
Kolika je povr{ina pravougaonika M, ako je jedinica mere figura C?
P = ................ • C
Ako povr{ neke figure meri{ razli~itim jedinicama mere dobija{ razli~ite merne brojeve.
Da li mo`e{ da izmeri{ kvadratnim metrom povr{ predwe korice uxbenika matematike? ................
1 m2
1m 1 m2 = 100 dm2 1m
1 dm2
1 dm
1m
Za merewe povr{i mawih od m2 koriste se slede}e jedinice mere:
1 dm2 – kvadratni decimetar – predstavqa kvadrat sa stranicama du`ine 1 dm
1 cm2 – kvadratni centimetar – predstavqa kvadrat sa stranicama du`ine 1 cm
1 mm2 – kvadratni milimetar – predstavqa kvadrat sa stranicama du`ine 1 mm
59
Za merewe povr{i ve}ih od kvadratnog metra, kao {to su dvori{ta, igrali{ta, wive itd.,
koriste se slede}e jedinice mere:
1 a – ar – predstavqa kvadrat sa stranicama du`ine 10 m
1 ha – hektar – predstavqa kvadrat sa stranicama du`ine 100 m
1 km2 – kvadratni kilometar – predstavqa kvadrat sa stranicama du`ine 1 000 m
Na slede}oj shemi predstavqeni su odnosi jedinica za povr{inu, mawih i ve}ih
od kvadratnog metra. • 100
1 km2 = 100 ha
1 m2 = 100 dm2 • 100 km 2
1 ha = 100 a
1 dm = 100 cm
2 2
• 100 ha 1 a = 100 m2
1 cm2 = 100 mm2
• 100 a • 10 1 km2 = 10 000 a
• 100 m 2
• 10 km 1 km2 = 1 000 000 m2
• 100 dm2 1 ha = 10 000 m2
• 10 100 m
• 100 cm2 10 m
• 10 1 m2 = 10 000 cm2
mm 2
• 10 m 1 m2 = 1 000 000 mm2
1 dm2 = 10 000 mm2
• 10 dm
• 10 cm Pri prelazu iz mawe jedinice u slede}u – ve}u, stranica
kvadrata uve}ava se 10 puta, a povr{ina 100 puta.
mm
a) 4 a 53 m2 – 2 a 43 m2 = ................................................................. 8 ha 5 a 85 000 m2
b) 3a 25 m2 + 2 a 23 m2 + 4 a 32 m2 = ........................................ 8 a 50 m2 850 m2
4. Izra~unaj povr{ine figura na slici, ako jedan kvadrati} predstavqa povr{inu od 1 cm2.
Kolike su povr{ine figura u mm2?
5. Povr{ina travwaka u parku je 8 a 40 m2. Travwak kosi 8 radnika. Koliku povr{inu }e pokositi
svaki od wih, ako kose jednake povr{ine?
.........................................................................................................................................................................................................................
.........................................................................................................................................................................................................................
61
6. Stan ima dve sobe, kuhiwu, predsobqe i kupatilo. Svaka soba ima povr{inu od 20 m2, {to je 12 m2
vi{e od povr{ine kuhiwe. Povr{ina kupatila jednaka je polovini povr{ine kuhiwe, a predsobqa
povr{ini kuhiwe i kupatila zajedno. Kolika je povr{ina stana?
.........................................................................................................................................................................................................................
1 ha = P = ................................................
4 .........................................................................
1 km2 = P = ................................................
10 ....................................................................
1 km2 =
8 .......................................................................
62
1. Sa A1 su ozna~eni naranxasti delovi na prvoj slici, a sa A2 na drugoj. Zaokru`i ta~no tvr|ewe.
a) A1 < A2
b) A1 = A2
v) A1 > A2
A1 A2
2. Odredi povr{ine figura na slici ako su jedinice mere figure K1 i K2. Unesi rezultate u tabelu.
K1
figura
A B C
jed. mere
K2
K1
A K2
B C
a ) 6 000 000 mm2 = .............m2 b) 70 000 cm2 = .............m2 v) 700 dm2 = .............m2
64
SABIRAWE I ODUZIMAWE
U SKUPU PRIRODNIH BROJEVA
65
Sabirawe u skupu prirodnih brojeva
1. na~in (usmeno) Sabira{ sleva nadesno: prvom sabirku dodaje{ prvo stotine,
zatim desetice, pa jedinice drugog sabirka.
1. 327 + 453 = 327 + (400 + 50 +3) = 2. 548 + 289 = 548 + (............. + ............ + ...........) =
= (327 +400) + 50 + 3 = = .......................................................................
= (727 +50) +3 = = .......................................................................
= 777 + 3= = ...........................................
= .................. = .....................
2. na~in (pismeno)
Kad sabira{ pismeno, kre}e{ zdesna ulevo: prvo sabira{
jedinice sa jedinicama, zatim desetice sa deseticama,
a zatim stotine sa stotinama.
66
4. Izra~unaj zbir brojeva 615 i 278.
Zbir mo`e{ da izra~una{ rastavqawem sabiraka na zbirove mesnih vrednosti:
615 + 278 = (6 • 100 + 1 • 10 + 5 • 1)
+ (2 • 100 + 7 • 10 + 8 • 1)
= 8 • 100 + 8 • 10 + 13 • 1 = 8 • 100 + 8 • 10 + (1 • 10 + 3 • 1)=
= 8 • 100 + (8 • 10 + 1 • 10) + 3 • 1 =
= 8 • 100 + 9 • 10 + 3 • 1=
= ............. + .......... + ........
= .............
Ili kra}e zapisano Ili, jo{ kra}e,
u tabeli mesnih S D J potpisivawem:
vrednosti: 1
1 Ra~unamo: 615
6 1 5 5 J + 8 J = 13 J = 1 D + 3 J + 278
+ 2 7 8 1 D + 7 D + 1 D = ....... D .........3
6. Izra~unaj. 7. Izra~unaj.
1 Ra~unamo: 89 Ra~unamo:
736 6 J + 8 J = 14 J = 1 D + ........ J + 443 9 J + 3 J = ........ J = ........ + ........
+ 258
3 D + 5 D + 1 D = ........ D ............
.....................................................................
.........4
7 S + 2 S= ............ .....................................................................
67
8. Izra~unaj usmeno zbir brojeva 123 i 456.
.................................................................................................................................................................................................................................
9. Odredi na dva na~ina zbir slede}ih brojeva: 900, 77, 22 i 1. (Kvadratna mre`a je prostor
za ra~unawe.)
prvi na~in: drugi na~in:
13. Janko je drugu dao svoju adresu: Ja stanujem .............. Da li je Janko dao drugu dovoqno podataka?
u Bulevaru tajni. Broj zgrade u kojoj stanu-
jem otkri}e{ ako sabere{ tri susedna ..............
..............................................................................................
trocifrena broja, od kojih jedan ima + ..............
dve devetke, drugi dve nule, a tre}i tri
razli~ite cifre ~iji je zbir 3. ..............
68
Sabirawe brojeva ve}ih od hiqadu
1. na~in („usmeno“)
= ....................................................................
2. = ....................................................................
15 000 + 17 000 = ......................................................
= ....................................................................
= ......................................................
= ......................................................
4. 8 090 378 + 536 121 = 8 090 378 + (500 000 + ...................... + .................... + .................. + .............. + ..........) =
= .............................................................................................................................................................................
= .............................................................................................................................................................................
= ...............................................................................................................................................
= .............................................................................................................
= ................................................................
= ....................................
Usmeno sabirawe ovako velikih brojeva nije uvek jednostavno, zar ne?
69
2. na~in (pismeno)
5. Odredi zbir brojeva 6 215 i 3 164.
Zbir mo`e{ da na|e{ rastavqawem sabiraka na zbirove mesnih vrednosti:
6 215 + 3 164 = (6 • 1 000+ 2 • 100 + 1 • 10 + 5 • 1)
+ (3 • 1 000 +1 • 100 + 6 • 10 + 4 • 1)
= 9 • 1 000 + 3 • 100 + 7 • 10 + 9 • 1 = ..................
Ili kra}e, mo`e{ H S D J Ili, jo{ kra}e, 6 215
da koristi{ tabelu potpisivawem: + 3 164
mesnih vrednosti:
..............
6 2 1 5
+ 3 1 6 4
........ 1 3 9 7 H + 1 H + 1 H = ..............
DH H S D J 11
1 J + 2 J = ..............
86 971
1 1 7 D + 0 D = .............. + 6 502
8 6 9 7 1 9 S + 5 S = 14 S = 1 H + 4 S .....3 473
+ 6 5 0 2 6 H + 6 H + 1 H = 13 H = 1 DH + 3 H
........ ........ 4 7 3 8 DH + 1 DH = 9 DH
70
8. Izra~unaj zbir brojeva 4 027, 3 241 i 55 601.
4 027
3 241 Zbir vi{e sabiraka ra~unamo na isti na~in kao i zbir dva sabirka,
+ 55 601 potpisuju}i sabirke jedan ispod drugog i sabiraju}i istovremeno.
............9
Vi{ecifrene brojeve sabira{, tako {to cifre jedinica sabira{
sa ciframa jedinicama, cifre desetica sa ciframa deseticama
itd. (zdesna ulevo).
1. Izra~unaj usmeno:
3. Popuni tabelu
a 9 000 342 565 922 8 021
sabiraju}i pismeno.
b 765 656 999 809 3 799
a+b
Odgovor: ...............................................................................
Odgovor: ...............................................................................
Odgovor: .................................................................................................................
.......................................................................................................................................
..........................................................................................................................................................................................................................
73
9. a) Izra~unaj koliko tereta nosi voz. b) Da li voz sme da pre|e most?
........................................................................ .........................................................................
kg
30 t
kg 0
kg 7 00
g
68
7k
5
00 7
t2
56
kg
2t
2
kg
00
40
15
t
23
10
Zabrawen
prelaz za teret
preko 30 t!
10. Dopi{i cifre tako da zbir bude ta~an. 11. Dopi{i cifre tako da zbir bude ta~an.
a) 2....75 b) 5....7.... a) b) 1
.... .... .... .... ....
+ ....638 + ....9....3 + .... .... .... + .... 0 ....
4 013 7485 8 0 1 1 .... .... ....
a) najve}i b) najmawi
74
13. a) Dopuni niz parnih brojeva: 2 342, 2 344, ................, ................, ................, ................, ................, ................, ................
.....................................................................................................................................................................................................................
75
Oduzimawe u skupu prirodnih brojeva
U prethodnim razredima nau~ili smo da ra~unamo razliku brojeva kod kojih je umawenik
bio prirodan broj do 1 000. Sli~no sabirawu, i oduzimawe se mo`e izvr{iti na razli~ite
na~ine.
1. na~in (usmeno)
1. 756 – 213 = 756 – (200 + 10 + 3) = 2. 845 – 269 = 845 – (200 + .......... + ..........) =
= 756 – 200 – 10 – 3 = = (845 – 200) – .......... – .......... =
= 556 – 10 – 3 = = (645 – ..........) – .......... =
= 546 – 3 = = .................... =
= 543 = ..........
2. na~in (pismeno)
3. Izra~unaj razliku brojeva 676 i 149.
Razliku mo`e{ da odredi{ predstavqawem umawenika
i umawioca kao zbirova mesnih vrednosti:
676 – 149 = (6 • 100 + 7 • 10 + 6 • 1) Kako je 6 < 9, „pozajmqujemo“ jednu deseticu:
– (1 • 100 + 4 • 10 + 9 • 1) 676 = 6 • 100 + 7 • 10 + 6 • 1 =
5 • 100 + 2 • 10 + 7 • 1 = 527 = 6 • 100 + (6 • 10 + 1 • 10) + 6 • 1=
= 6 • 100 + 6 • 10 + (1 • 10 + 6 • 1) =
= 6 • 100 + 6 • 10 + 16 • 1
U tabeli mesnih
vrednosti: Ili skra}eno,
Ra~unamo:
potpisivawem:
S D J 1 D = 10 J
6 16 6 J + 10 J = 16 J 6 16
6 7 6 16 J – 9 J = 7 J 676
7D – 1D = 6D – 149
– 1 4 9
6 D – 4 D = ......... .............
........ ........ 7 6 S – 1 S = .........
76
4. Izra~unaj razliku brojeva 501 i 347.
U tabeli mesnih Ili skra}eno,
vrednosti: potpisivawem:
Ra~unamo:
S D J 501 = 5 S + 0 D + 1 J 4 9 11
..........................................................................................................................................................................................................................
77
6. Odredi na dva na~ina razliku brojeva 900 i 651.
usmeno: pismeno:
637
U ~emu je razlika izme|u mamine sestre i tvoje sestre? [ta je zbir gluposti?
Vi{e volim maminu sestru nego svoju. Prva glupost: nisam u~io
Mamina sestra mi je tetka Druga glupost: oti{ao sam u {kolu
A moja sestra nije mi ni{ta. Tre}a glupost: oti{ao sam u {kolu
Iz pesme Razlika ^etvrta glupost: rekao sam glupost
Iz pesme Zbir gluposti
78
Oduzimawe brojeva ve}ih od hiqadu
1. 6 000 – 2 000 = 4........... 3. 8 098 278 – 36 101 = 8 098 278 – (30 000 + 6 000 + 100 + 1) =
= 8 098 278 – 30 000 – 6 000 – 100 – 1 =
2. 5 700 – 1 300 = 5 700 – (1 000 + 300) = 8 068 278 – 6 000 – 100 – 1 =
= 5 700 – 1 000 – 300 = = ..................................... – 100 – 1 =
= 4 700 – 300 = = .....................................
= 4 400 = .....................................
2. na~in (pismeno):
Uvek pazi kako potpisuje{ cifre,
4. Izra~unaj razliku brojeva 5 763 i 3 621. potpisuju}i jedinice ispod
jedinica, desetice ispod desetica...!
Razliku mo`e{ da odredi{ predstavqawem umawenika
i umawioca kao zbirova mesnih vrednosti:
5 763 – 3 621 = (5 • 1 000 + 7 • 100 + 6 • 10 + 3 • 1) Pismeno oduzima{ zdesna nalevo,
prvo jedinice od jedinica, zatim
– (3 • 1 000 + 6 • 100 + 2 • 10 + 1 • 1) desetice od desetica...
2 • 1 000 + 1 • 100 + 4 • 10 + 2 • 1 = ....................
79
5. Izra~unaj razliku brojeva 61 304 i 50 524.
U tabeli: Ili skra}eno,
potpisivawem:
DH H S D J Ra~unamo: 012
0 12 2 10
61 304 = 6 DH + 1 H + 3 S + 0 D + 4 J
61304
2 10 4J – 4J = 0J – 50524
– 6 1 3 0 4 Kako je 0 D < 2 D, ne mo`emo da oduzmemo ..........7 8 0
5 0 5 2 4 2D od 0D i od stotina pozajmqujemo
1 S = 10 D, pa je
........ ........ 7 8 0 61 304 = 6 DH + 1 H + 2 S + 10 D + 4 J.
Kako je 2 S < 5 S, od hiqada pozajmqujemo
1 H = 10 S, pa je
61 304 = 6 DH + 0 H + 12 S + 10 D + 4 J.
6 8 H = 7 H + 10 S = 7 H + 9 S + 10 D
........ ........ ........
= 7 H + 9 S + 9 D + 10 J
12 J – 8 J = 6 J
9D – 0D = 9D
9S – 6S = 3S
Provera: .....................
7H – 0H = 7H
+ .....................
.....................
80
1. Izra~unaj postupno „usmeno“:
4. Popuni tabelu.
a 9 999 642 565 922 8 021
a – b
81
5. Re{i magi~an kvadrat. (Zbir svih brojeva u svakom
redu i koloni, kao i dijagonali, jeste isti broj.) 1 100 1 400
1 600 1 700
1 800 2 000
sveti Sava 1173–1235. god. .................................... Vuk Karaxi} 1787–1864. god. ....................................
car Du{an 1308–1355. god. .................................... Nikola Tesla 1856–1943. god. ....................................
Wego{ 1813–1851. god. .................................... Ivo Andri} 1892–1975. god. ....................................
Odgovor: ...................................................................................................................................
82
9. Odredi podatke koji nedostaju o prira{taju stanovnika u Srbiji.
broj odraslih
god novoro|en~ad ukupno
stanovnika
1953 .............. 186 267 6 998 980
10. Upi{i znak sabirawa ili oduzimawa 11. Upi{i odgovaraju}e cifre umesto ta~aka.
izme|u napisanih brojeva tako
da jednakost bude ta~na. 8 . 6 . 3 7 . . 43 9 . 3 . 9
– . 5 . 61 – 26 7 . . – . 5 . 47
1 027 301 400 374 = 1 500
35 662 . 9 407 1 0 .
Karl Fridrih GAUS, matemati~ar iz 18. veka, jo{ kao de~ak je veoma
brzo ra~unao. Kad je imao devet godina, od u~iteqa je dobio zadatak da
odredi zbir brojeva od 1 do 100. Dok su druga deca jo{ pisala:
1 + 2 + 3 + ... + 98 + 99 + 100 = ...........,
on je ve} izra~unao da je zbir 5 050. KAKO?
1 + 2 + 3 + ... + 98 + 99 + 100
Zadatak:
Gaus je primetio da
Izra~unaj zbir svih brojeva
1+ 100 = 101
od 1 000 do 10 000.
2 + 99 = 101
... ..............................................................................................
49 + 52 = 101
..............................................................................................
50 + 51= 101
Ima pedeset parova sa zbirom 101, {to je ukupno 5050. ..............................................................................................
Eto za{to je Gaus kasnije postao ~uveni matemati~ar!
..............................................................................................
83
Brojevna poluprava – sabirawe i oduzimawe
Kad od ^e{ke po|em pe{ke,
Mogu bez ijedne gre{ke,
Preko Finske, preko [vedske,
Ja da stignem do Norve{ke.
V. Bani}
Beograd Prag
Prag Helsinki Stokholm Oslo
3. Napi{i zbir koji si izra~unao na ovaj na~in. 960 + 1840 + ................ + ................ = ................
84
1. Tawa leti od Londona do Beograda. Na ekranu u avionu prikazan je trenutan
polo`aj aviona u odnosu na mesto poletawa i mesto sletawa.
London Beograd
2. Mera~ kilometra`e na automobilu je pri polasku pokazivao 7 100 km. Odgovore na naredna pitawa
na|i uz pomo} brojevne poluprave.
a) Ozna~i na brojevnoj polupravoj koju kilometra`u je pokazivao mera~ automobila nakon
pre|enih 1 400 km?
b) Koliko jo{ treba da pre|e automobil da bi mera~ pokazivao 10 000 km?
Gorska trava:
Ja rastem 300 m iznad mesta na kom raste planinski bor.
Bukva:
Ja rastem 2 000 m ni`e od mesta na kom raste gorska trava.
Hrast:
Ja rastem 200 metara iznad mesta na kom raste cer.
Cer:
Ja rastem na nadmorskoj visini od 100 m.
Smreka:
Ja rastem 1 500 metara iznad visine na kojoj raste cer.
300
Planinski bor:
100
0
Ja rastem 600 metara iznad visine na kojoj raste smreka.
tata ja CAR
+ CAR
1 700 1 800 1 900 2 000 KRAQ
mama ja
Potra`i sva re{ewa.
...........................................................................................................................
2. a) Koji bi zbir dva prirodna broja, po tvom mi{qewu, Prirodni brojevi su 1, 2, 3...
mogao biti NAJVE]I? .............................................................
Ve} zna{ da ne postoji najve}i
b) Ako tvom „najve}em“ zbiru doda{ 1, dobi}e{ jo{ ve}i prirodan broj.
zbir. Koji je to broj? ....................................................................
v) I od wega postoji ve}i, zar ne? Napi{i re~ima Da li je zbir bilo
koja dva prirodna
koji je to broj. .................................................................... broja prirodan
....................................................................................................................
broj?
3. Broj 0 i 1 nisu prirodni brojevi. Navedi jo{ neki broj
2
koji ne pripada skupu prirodnih brojeva.
....................................................................................................................
Zbir bilo koja dva prirodna broja Budu}i da je zbir bilo koja dva prirodna broja prirodan
je prirodan broj. broj, ka`emo da se operacija sabirawa mo`e izvr{iti
ili da je operacija sabirawa UVEK IZVODQIVA u skupu
prirodnih brojeva.
87
NULA nije Qubica se setila
prirodan broj. da je mogla da
krene i od razlike
mawih brojeva.
Operacija oduzimawa je izvodqiva u skupu prirodnih brojeva pod uslovom da je umawenik ve}i
od umawioca. Tada je wihova razlika ve}a od nule, tj. razlika pripada skupu prirodnih brojeva.
88
1. Zaokru`i slova ispred izraza ~ija je vrednost prirodan broj.
a) 342 + 123 b) 342 – 123 v) 561 + 561 g) 561 – 561 d) 1 000 + 2 000 |) 1 000 – 2 000
2. Zaokru`i brojeve koje mo`e{ oduzeti od broja 555 tako da wihova razlika bude prirodan broj.
3. Pove`i umawenik sa umawiocem 4. Koji prirodan broj je najmawa mogu}a razlika dva
tako da razlika povezanih brojeva prirodna broja? Zaokru`i ta~an odgovor.
bude prirodan broj. Svaki od brojeva
pove`i samo sa jednim brojem! a) 0 b) 1 v) bilo koji
umawenik umawilac
5. a) Napi{i umawioce koje mo`e{ da oduzme{ od datih
1000 1001 umawenika tako da razlika bude prirodan broj.
Zatim zaokru`i najve}i od wih, kao {to je ura|eno
2000 999 u prvom primeru.
umawenik umawilac
484 763
100 0, 1, 2, 3 ... 98, 99
5 001 .........................................................................................
5005 483
10 000 .........................................................................................
1. Dara ima 235 dinara, a Steva 170 dinara. Ukupno imaju: 235 + 170 = 405
a) Dara je od dede dobila jo{ 100 dinara. Sada ukupno imaju: (235 + 100) + 170 = 405 + 100
b) Koliko bi ukupno dinara Dara i Steva imali da je deda dao Dari 50 dinara?
(235 + ...............) + 170 = 405 + ...............
v) Koliko bi ukupno dinara Dara i Steva imali da je deda samo Stevi dao 70 dinara?
235 + (170 + ...............) = 405 + ...............
|) Koliko bi ukupno para imali da Steva nije kupio ni{ta, a da je Dara kupila gumicu
za 17 dinara?
..............................................................................................................................................
90
2. a) Dopuni tabelu. b) Uporedi zbirove istog reda
u prvoj i drugoj koloni, pa
upi{i odgovaraju}i znak.
a b a + b = .................. b + a = ..................
a+b b+a
1200 4500 1 200 + 4 500 = 5 700 4 500 + 1 200 = 5 700
Zamena mesta sabiraka
631 349
Za bilo koje prirodne brojeve
a i b va`i:
999 1
zbir se ne mewa ako sabirci
zamene mesta.
78 902 a+b=b+a
3. a) Izra~unaj zbir:
564 + 49 + 501 = (564 + 49) + 501 = .................... + .................... = ..........................
564 + (49 + 501) = .................... + .................... = ..........................
Pri ra~unawu zbira vi{e sabiraka,
sabirke mo`e{ da zdru`uje{ kojim
Na osnovu izra~unatog upi{i odgovaraju}i znak. redom ho}e{, ~ime olak{ava{
(564 + 49) + 501 564 + (49 + 501) nala`ewe ukupnog zbira.
b) Izra~unaj zbir:
43 + 999 + 1 = (43 + 999) + 1 = .................... + .................... = ..........................
43 + (999 + 1) = .................... + .................... = ..........................
Zdru`ivawe sabiraka
Na osnovu izra~unatog upi{i odgovaraju}i znak. Za bilo koje prirodne brojeve a, b, c va`i:
(43 + 999) + 1 43 + (999 + 1) a + b + c = (a + b) + c = a + (b + c)
91
4. Dopuni jednakosti.
a) 1 000 + 0 = 0 + 1 000 = .................. Nula kao sabirak
b) .................. + 0 = .................. Za bilo koji prirodan broj a va`i:
v) 0 + .................. = .................. a + 0 = a; 0 + a = a; a – 0 = a
Vrednosti prvog i drugog izraza su .......................... Vrednosti prvog i drugog izraza su ..........................
U drugom izrazu, prvi sabirak je uve}an za 23, U drugom izrazu, prvi sabirak je uve}an za 45,
a drugi sabirak je .......................... za 23. a drugi sabirak je .......................... za 45.
Vrednosti prvog i drugog izraza su .......................... Vrednosti prvog i drugog izraza su ..........................
U drugom izrazu, prvi sabirak je smawen za 37, U drugom izrazu, prvi sabirak je umawen za 66,
a drugi sabirak je .......................... za 37. a drugi sabirak je .......................... za 66.
Zakqu~ujemo:
Nepromenqivost zbira
Za brojeve a, b, c, x, y va`i: a+b=c
zbir se ne mewa ako se jedan sabirak (a + x) + (b – x) = c, b > x
pove}a za neki broj, a drugi sabirak (a – y) + (b + y) = c, a > y
smawi za taj isti broj.
92
1.
Dopuni jednakosti.
b) 35 i 150
7.
Iskoristi jednakost 200 + 400 = 600 i svojstva operacije sabirawa da izra~una{ zbir.
(200 + 47) + 400 = 600 + ............... = ...............
200 + (400 +89) = ...................................................
235 + 402 = (200 + 35) + (400 + ...............) = 600 + ............... + ............... = ...................................................
176 + 399 = ( 200 – ...............) + ( 400 – ...............) = 600 – ............... – ............... = ...................................................
............................................................................................................. ............................................................................................................
94
9. Na |a~kom krosu 2005. u~estvovalo je ukupno 2 072 |aka, od toga 1 107 devoj~ica i 965 de~aka.
Naredne godine za kros je prijavqeno 58 devoj~ica i 42 de~aka vi{e nego prethodne godine.
Koliko je u~enika prijavqeno za kros 2006. godine? Izra~unaj primewuju}i svojtvo zavisnosti
zbira od promene sabiraka.
2005: ...........................................................................................................................................................................................................
2006: ...........................................................................................................................................................................................................
10. Odredi koji se broj mo`e dodati sabircima i oduzeti od wih oduzeti da bi se lak{e izra~unao
zbir brojeva.
v) 98 567 + 2 403 = (98 567 + ................) + (2 403 – ................) = ................... + ................... = ...................
98 567 + 2 403 = (98 567 – ................) + (2 403 + ................) = ................... + ................... = ...................
7.00–8.00 0 13
jagodina
8.00–10.00 16 18
10.00–12.00
Kragujevac
6:00 39 + 51 = ..............
d) Dara i Steva su se u podne sreli u Kragujevcu. Na osnovu toga napi{i jednakost koja opisuje
rastojawe Dare od Steve u podne, a zatim u tabelu unesi odgovaraju}e podatke.
12:00 (39 – ..............) + ( 51 – ..............) = .............. – ..............
|) Koje si svojstvo operacije sabirawa koristio pri ra~unawu Darine udaqenosti od Steve?
....................................................................................................................................................................................................................
96
Svojstva operacije oduzimawa
1. Pri izra~unavawu vrednosti izraza iskoristi poznatu razliku:
(954 + 72) – 321 = 633 + .............. = .............. (742 + 56) – 564 = 178 + .............. = ..............
(954 + 53) – 321 = 633 + .............. = .............. (742 + 72) – 564 = 178 + .............. = ..............
(954 – 31) – 321 = 633 – .............. = .............. (742 – 67) – 564 = 178 – .............. = ..............
(954 – 47) – 321 = 633 – .............. = .............. (742 – 89) – 564 = 178 – .............. = ..............
653 – (356 – 303) = 297 + .............. = .............. 829 – (215 – 261) = 614 + .............. = ..............
97
3. Nula kao umawilac
Dopuni jednakosti:
Za bilo koji prirodni broj va`i:
a) 1 000 – 0 = .............. b) .............. – 0 = 548 v) a – a = ..............
a–0=a
(6 235 + 92) – (3 702 + 92) = ............. – ........ = ............. U drugom izrazu, uve}ani su i umawenik i
(6 235 – 48) – (3 702 – 48) = ............. – ........ = ............. umawilac za ........................... U tre}em izrazu
smaweni su i umawenik i umawilac za ............
Nepromenqivost razlike
Za prirodne brojeve a, b, c, x, y va`i:
razlika se ne mewa ako se i umawenik i umawilac pove}aju za isti broj;
razlika se ne mewa ako se i umawenik i umawilac smawe za isti broj.
a – b = c, a > b
(a + x) – (b + x) = c (a – y) – (b – y) = c, za a > y, b > y
98
1. Popuni tabelu koriste}i svojstva operacije oduzimawa.
a b a–b
792 368 424
792 + 101 368 424 + .............. = ..............
792 368 + 125
792 – 202 368
792 368 – 204
792 + 123 368 + 100
792 + 123 368 – 100
.......................................................................................................................................
b) Za narednu utakmicu prodato je 15 000 karata vi{e. Primeni svojstvo stalnosti razlike
da odgovori{ koliko je karata ostalo neprodato za drugu utakmicu?
.......................................................................................................................................
7. Srbiju je u 2004. godini posetilo 1 988 469 turista, od kojih je samo Vojvodinu posetilo 260 503
turista. Naredne godine Srbiju je posetilo 16 786 vi{e qudi, dok je samo u Vojvodini boravilo
21 436 vi{e nego prethodne godine.
100
1. Saberi na dva na~ina (usmeno i pismeno).
a) 2 501 i 5 000 b) 4 881 i 3 100 v) 11 023 i 6 487
101
3. Na osnovu vrednosti datih u tabeli izra~unaj ukupnu povr{inu okeana,
kontinenata i povr{inu Zemqe.
4. Popuni tabelu.
............................................................................................................ ............................................................................................................
............................................................................................................ ............................................................................................................
10. Jednu {kolu je u 1990. godini poha|alo 756 u~enika, od kojih su 456 bili de~aci, a 300 devoj~ice.
Petnaest godina kasnije istu {kolu poha|alo je 76 de~aka i 58 devoj~ica mawe nego u 1990. godini.
Koliko je ukupno u~enika poha|alo {kolu u 2005. godini?
.................................................................................................... Odgovor: ....................................................................................................
103
POVR[INA PRAVOUGAONIKA I KVADRATA
1.
Dopuni jednakosti:
Jedinica za merewe du`ine i povr{ine,
kao i osnovnih svojstava pravougaonika 1 m = .............. dm = .............. cm = ................ mm
i kvadrata.
1 m2 = .............. dm2 = ................. cm2 = ...................... mm2
Upi{i oznake:
Kra}i put bi bio da odredi{ broj kvadrata Ili mo`e{ da odredi{ broj kvadrata u jednoj
u jednom redu i taj broj pomno`i{ brojem koloni i taj broj pomno`i{ sa brojem kolona.
redova.
U svakom redu ima po ........ kvadrata. U svakoj koloni ima po ........ kvadrata.
Koliko ukupno kvadrata ima u 3 reda? Koliko ukupno kvadrata ima u 8 kolona?
3 • .......... = .......... 8 • .......... = ..........
• = ..........
.......... ..........
• = ..........
.......... ..........
• = .......... • = ..........
.......... .......... .......... ..........
...................................................................................................................
106
1. Izra~unaj povr{ine pravougaonika ~ije su susedne stranice:
a) 10 cm, 35 cm; b) 42 dm, 1 dm; v) 18 m, 7m;
6 cm P=a•b 8 cm P = 56 cm2
b P = 32 cm2
15 cm 8 cm a
15 cm 8 cm ..........................................................................
..........................................................................
9m 81 m2
...............................................................................
10 km 800 km2 Obe dimenzije
...............................................................................
pravougaonika izrazi
10 dm 40 dm2 ............................................................................... istom jedinicom mere.
...............................................................................
107
5. Izra~unaj povr{inu pravougaonika ako su 6. Izra~unaj povr{inu kvadrata ~ija je stranica
wegove dimenzije: du`ine 20 cm.
..........................................................................................
7. Odredi povr{inu kvadrata ~ija je du`ina stranice:
..........................................................................................
a) 5 cm ......................................................................................
.......................................................................................... v) 7 m ......................................................................................
.......................................................................................... g) 6 mm ....................................................................................
.......................................................................
a
b
.......................................................................
a a
b) 40 dm ....................................................................... O=2•a+2•b O=4•a
.......................................................................
.......................................................................
9. Popuni tabelu.
v) 32 cm ....................................................................... .......................................................................
du`ina
....................................................................... stranice P
.......................................................................
kvadrata
....................................................................... .......................................................................
1 m 5 dm
g) 28 mm ....................................................................... .......................................................................
81 cm2
....................................................................... .......................................................................
1 dm 1 cm
....................................................................... .......................................................................
108
Pre oko 2 400 godina, veliki gr~ki Osen~enom kvadratu dva puta je uve}ao
mudrac Sokrat pitao je de~aka: stranicu i dobio nov kvadrat. Wegova
„Ako stranicu kvadrata pove}amo povr{ina je ................................... puta ve}a
dva puta, koliko }e se puta pove}ati od povr{ine osen~enog kvadrata.
wegova povr{ina?“
Ako te zanima kako se dobija kvadrat
[ta bi ti odgovorio? ~ija je povr{ina dva puta ve}a od
povr{ine datog kvadrata, pogledaj
..................................................................................... slede}u sliku.
Sokrat mu je pomogao
da do|e do odgovora
i nacrtao sliku.
10. Nacrtaj kvadrat ~ija je povr{ina 25cm2. 11. Jedna soba je kvadratnog, a druga pravougaonog
oblika. Wihove dimenzije su date na slici.
............................................................................................ Uporedi obime i povr{ine tih soba.
............................................................................................
4m
5m 6m
O1 = .............................................. O2 = ...............................................
.............................................. ...............................................
P1 = ............................................... P2 = ...............................................
............................................... ...............................................
O1 O2 P1 P2
109
12. Izra~unaj povr{ine figura na slikama.
a) 8 cm b) 23 m
P1 3m
11 cm P2 3 m
3m
P = ....................................................................... P1 = .................................................................................................
P2 = .................................................................................................
P = P1 + P2 = ..............................................................................
v)
1m .....................................................................................................................................
3m
.....................................................................................................................................
6m
.....................................................................................................................................
.....................................................................................................................................
7m
20 m
....................................................................................................
10 m
....................................................................................................
15 m
....................................................................................................
....................................................................................................
8m
110
14. U sobi je prostrt tepih. Izra~unaj povr{inu poda koja nije prekrivena tepihom.
.................................................................................................
4m 2m
.................................................................................................
3m
.................................................................................................
5m .................................................................................................
.......................................................................
...........................................................................................................................
...........................................................................................................................
10 m
...........................................................................................................................
...........................................................................................................................
20 m ...........................................................................................................................
111
17. Svaka od figura A, B, C napravqena je od {tapi}a du`ine 1cm.
A B C
Koja figura ima najve}u povr{inu? Koliki je obim svake od ovih figura?
.............................................................................................................................. ................................................................................................
.............................................................................................................................. ................................................................................................
.............................................................................................................................. ................................................................................................
.............................................................................................................................. ................................................................................................
.............................................................................................................................. ................................................................................................
18. Izra~unaj povr{ine pravougaonika i popuni 19. Izra~unaj povr{ine pravougaonika i popuni
tabelu. tabelu.
a)
a b povr{ina
a)
a b povr{ina
4 cm 3 cm P1 = 5 cm 8 cm P1 =
8 cm 3 cm P2 = 5 cm 2 cm P2 =
b)
a b povr{ina
b)
a b povr{ina
5 cm 7 cm P1 = 12 cm 4 cm P1 =
5 cm 14 cm P2 = 3 cm 4 cm P2 =
a) b)
a b povr{ina a b povr{ina
5 cm 3 cm P1 = 9 cm 4 cm P1 =
10 cm 6 cm P2 = 18 cm 8 cm P2 =
Ako se du`ina obeju stranica pravougaonika pove}a dva puta, wegova povr{ina
se pove}ava ............................ puta.
21. Jedan od prethodna tri zadatka ti mo`e pomo}i da odgovori{ na Sokratovo pitawe.
Koji?
....................................................................
6m 4m
....................................................................
2m ....................................................................
....................................................................
113
24. Odredi povr{ine figura na slici, ako su du`ine stranica 25. Petina povr{ine kvadrata je
izra`ene u centimetrima. 20 cm2. Odredi du`inu wegove
stranice.
3 3
5 ............................................................................
3 7 3
2 2 ............................................................................
3 ............................................................................
5
............................................................................
.............................................................
50cm
6 dm
5 dm
2 dm
b) Za koju sliku mo`e{ da napravi{ ram ako ima{ ukrasnu lajsnu du`ine 2 m?
...........................................................
3. a) Koliki je obim kvadrata ~ija je povr{ina 64 cm2? b) Kolika je povr{ina kvadrata ~iji je obim 64 cm?
............................................................................................................. .............................................................................................................
............................................................................................................. .............................................................................................................
..................................................................................................................................
..................................................................................................................................
4m .............................................................................................
2m
.............................................................................................
2m
.............................................................................................
.............................................................................................
3m
.............................................................................................
6m .............................................................................................
.............................................................................................
.............................................................................................
.............................................................................................
.............................................................................................
.............................................................................................
.............................................................................................
.............................................................................................
.............................................................................................
116
TANGRAMI ili “Table mudrosti” su stara kineska igra, u Kini poznata pod
nazivom ^i-~ia-tan. Kroz ovu igru postaje{ ma{tovit i dobar konstruktor.
Za igru ti je potreban karton u obliku kvadrata. Nacrtaj linije kao na slici,
zatim kvadrat iseci po linijama. Dobi}e{ 7 delova. Od wih mo`e{ da
sastavqa{ razli~ite figure.
Na slede}im slikama prikazano je kako od izrezanih delova mo`e{ da sastavi{
ku}u i kowanika. Pri sastavqawu figura dr`i se slede}ih pravila:
1. Za sastavqawe figure upotrebi svih 7 delova.
2. Delovi ne smeju da se preklapaju, ve} se dodiruju po ivicama.
3. Delove mo`e{ da okre}e{ ili prevr}e{.
1. Put od Beograda do Bajine Ba{te duga~ak je 210 km. Mi}a je pre{ao tre}inu, a Ki}a petinu tog puta.
a) Izra~unaj koliko je b) Zaokru`i ta~an odgovor (bez ra~unawa):
kilometara pre{ao Mi}a. 1. Ki}a je pre{ao ve}i deo puta od Mi}e.
........................................................ 2. Mi}a je pre{ao ve}i deo puta od Ki}e.
119
1. Dopi{i brojilac tako da dobijeni razlomak 2. Zapi{i razlomkom koji deo figure je neobojen.
odgovara obojenom delu figure.
4 3
6 8
4
9 .............................................................................
5
8 .............................................................................
5.
a) Napi{i razlomak kome je brojilac 3, a imenilac 8.
7. a) Zaokru`i 2 ma~eva.
9
b) Koliko je 4 od 27? .......................................................................
9
dve 3 tri 5
tre}ine 7 ~etvrtine 8
121
10. a) Koji je broj jedna petina broja 225? 11. U jednoj ~okoladi od 100 g ~etiri desetine
~ini {e}er, a 25 g mleko. Ostatak ~ini
................................................................................................ kakao.
Koji je broj tri petine broja 225?
Koliko grama {e}era ima u 100 g ~okolade?
................................................................................................
..................................................................................................
b) Odredi 5 broja 637.
7
Izrazi razlomkom deo ~okolade koji ~ini
................................................................................................
mleko.
................................................................................................
..................................................................................................
Koji je broj 8 od 198?
9
Koliko grama kakaoa ima u 100 g ~okolade?
................................................................................................
................................................................................................ ..................................................................................................
13. Brana je pro~itao 3 slikovnice koja ukupno ima 21 stranu. Koliko je strana pro~itao?
7
................................................................................................
................................................................................................ ................................................................................................
14. Vlada je popunio 4 albuma u kome ima 15. Du` AB na polupravoj l jednaka je jednoj petini
9
mesta za 288 sli~ica. Koliko jo{ sli~ica du`i AC. Obele`i na polupravoj l ta~ku C.
treba da sakupi Vlada?
................................................................................................
A B l
................................................................................................
................................................................................................
122
16. U trci su u~estvovala tri zeca. Prema opisu trke koji sledi, odredi na du`ima ta~ke
na kojima su ze~evi zastajali, obele`i ih odgovaraju}im razlomkom i pove`i sa
odgovaraju}om slikom.
1.
Vera je pojela 1 ~okolade, Jasmina 2 svoje
2 4
~okolade, a Ana 4 svoje. Uporedi koliko su
8
~okolade pojele Vera, Jasmina i Ana.
1
2 = 4 = 8 Verina Jasminina Anina
~okolada ~okolada ~okolada
1 3
3 9
☺☺☺☺☺☺☺☺☺☺ 1 =
2
2 =
3
4. Uzmi list papira. Presavij ga napola pa zatim opet napola. Ponovi postupak onoliko puta
koliko mo`e{. Zatim otvori papir i zapi{i koji je najmawi deo celine koji si dobio.
Koriste}i ovaj model mo`e{ da dopuni{ slede}e nizove jednakosti.
1 = = = = 1 = 2 = =
2 4 8 4 8
124
Model za upore|ivawe razlomaka
Ako dva razlomka imaju iste imenioce, Ako dva razlomka imaju iste brojioce,
ve}i je razlomak koji ima ve}i brojilac. ve}i je razlomak koji ima mawi imenilac.
1. Uporedi razlomke pomo}u modela i upi{i u prazna poqa odgovaraju}i znak nejednakosti (< ili >).
2 3 4 4 3 2 3 4 2 2 6 6
4 4 8 6 7 7 5 5 5 6 7 8
Odgovor: 1 , , , , , . ................................................................................................
3
................................................................................................
125
3. Napi{i izostavqeni imenilac ili brojilac 4. Izrazi razlomkom broj `utih ru`a u prvoj
tako da tvr|ewe bude ta~no. i drugoj vazi.
4 < 4
2 > < 3 1 < 7
5 5 8 8 4 4
5 8 < 8 1 < 2
> 5 1 =
6 10 5
3 6
5. Jovan ima 18 klikera, od kojih je 2 stakle- 6. Du{an ima stado od 56 ovaca od kojih je
3
naca. Du{ko ima 25 klikera od kojih je 2 2 crno. Jovan ima stado od 64 ovce od
5 7
staklenaca. Ko ima vi{e staklenaca? kojih je 3 crno. Ko u stadu ima vi{e crnih
8
ovaca i za koliko?
........................................................................................................
........................................................................................................
........................................................................................................
........................................................................................................
........................................................................................................
........................................................................................................
TV program Pavle
8.00 Kalendar~i} 10.30 Kirbi
Tamara
8.20 Na slovo, na slovo 11.30 ^arobni autobus
8.50 Ulica Sezam 12.30 Svet crtawa Awa
10.10 Nodi 13.00 Vo}kice
126
8. U kojoj je od ove dve ulice vi{e 9. Autobus je pre{ao 3 puta od Beograda do Ni{a. Cisterna
8
od polovine mesta za parkirawe je pre{la 3 puta od Beograda do Ni{a. Kamion je pre{ao
popuweno? 4
2 puta od Ni{a do Beograda.
3
Druga
ulica
a
Beograd Ni{
Napravi anketu me|u svojih deset drugova o ne~emu {to te Tvoje pitawe:
zanima. Sastavi izve{taj u svojoj svesci u obliku tabele
(pogledaj tabelu u zadatku 19 na strani 123), u kojoj }e{ ...........................................
prikazati koliko je u~enika dalo koji odgovor i koji je to
deo ukupnog broja ispitanih u~enika. Oboj odgovaraju}e ...........................................
.......................................................
3. U kesi je bilo 100 bombona. Tri ~etvr-
tine bombona je pojedeno. Petinu pre- .......................................................
ostalih bombona Jovan je pojeo sam.
Koliko je bombona pojeo Jovan?
2.
SMd DMd Md SM DM M SH DH H S D J
a) 4 0 2 0 0 0 0 0 0 0
b) 1 1 1 0 0 0 1 0 0 0 0
v) 1 2 5 0 1 3 1
g) 1 0 8 3 6
d) 8 1 8 0 0 0 0 1 8
3. a) Saturn: milijarda dvesta sedamdeset sedam miliona ~etiristo ~etiri hiqade ~etiristo osamdeset
Neptun: ~etiri milijarde trista ~etrdeset sedam miliona petsto ~etrdeset hiqada petsto {ezdeset
Pluton: pet milijardi sedamsto {ezdeset tri miliona devetsto devedeset osam hiqada dvesta
~etrdeset
Mars: sedamdeset osam miliona trista ~etrdeset pet hiqada petsto dvadeset
Uran: dve milijarde sedamsto dvadeset jedan milion ~etiristo trideset tri hiqade ~etiristo
~etrdeset
Jupiter: {eststo dvadeset osam miliona sedamsto osamdeset osam hiqada osamsto osamdeset
b) Najbli`a planeta je Mars, najudaqeniji Pluton
v) Mars i Jupiter
g) Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton
129
4. 3 – 30 000 000 4 – 4 000 5. 8 0 0 8 0 8 0 8 0
2– 2 000 000 7– 700
800 000 000 8 000
6– 600 000 0– 0
2– 20 000 1– 1 800 000 80
6.
6 254 320 6 254 321 6 254 322 506 372 008 506 372 009 506 372 010
99 998 99 999 100 000 999 999 999 1 000 000 000 1 000 000 001
7. 1 650, 42 369, 2 313 121, 3 213 121, 67 782 111, 67 821 111
8. a)
120 000 220 000 320 000 420 000 520 000 620 000
b)
2 324 509 2 324 519 2 324 529 2 324 539 2 324 549 2 324 559
11. 60 325
6 hiqada 325
600 000 325
6 miliona 325 hiqada
6 325
214 milijardi 23 miliona 7 hiqada
214 023 007 000
2 M 1 SH 4 H 2 S 3 D 7 J
2 104 237
[eststo miliona trista dvadeset pet 6 325 000
130
12. 13. 1 Md = 1 000 M 1 DH = 100 S
387 < 837 47 000 < 46 000 000
1 M = 100 DH 1 H = 100 D
9 246 > 9 245 60 606 > 9 999
1 SH = 1 000 S 1 M = 100 000 D
4 001 < 4 010 62 350 > 62 305
Strana 52
1.
0 1 5 10 15
3.
12 000
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
a) veliki avion
b) orao i helikopter
131
Strana 63 1. 2. figura
b) A1 = A2
jed. mere A B C
K1 3 8 8
K2 12 32 32
3.
a ) 6 000 000 mm2 = 6 m2 b) 70 000 cm2 = 7 m2 v) 700 dm2 = 7 m2
50 000 mm2 = 5 dm2 700 cm2 = 7 dm2 900 dm2 = 9 m2
500 mm2 = 5 cm2 60 000 cm2 = 7 m2
4 000 000 mm2 = 4 m2 800 cm2 = 8 dm2
70 000 mm2 = 7 dm2
600 mm2 = 6 cm2
5. 15 plo~ica. 6. ~arape 3 < P < 4 rukavice 2 < P < 4 kape 5 < P < 9 {ala 5 < P < 7
Strana 101
1. a) 2 501 + 5 000 = 7 501 2 501 b) 4 881 + 3 100 = 4 881 + 3 000 + 100 2 501
+ 5 000 = 7 881 + 100 + 5 000
7 501 = 7 981 7 501
3. 4.
Ukupna povr{ina okeana je 361 496 km2. 1 900 – 550 + 420 = 1 770
Ukupna povr{ina kontinenata je 135 175 km2. + + +
5 100 + 2 560 – 3 010 = 4 650
Ukupna povr{ina Zemqe je 496 671 km.
= = =
7 000 – 4 010 + 3 430 = 6 420
6. a, b, g, d
Strana 115
Strana 128
134
I OVO JE MATEMATIKA – RE[EWA
Strana 15 Strana 62
100 – 1 = 99 a) 2 kvadrata
999 + 1 = 1 000 b) 2 {ibice
Strana 21
1. 12 111 2. 35 – 535
35 – 553
53 – 355 Strana 86
53 – 535
53 – 553 Zadatak ima 4 re{ewa.
55 – 335 602 704 795 897
55 – 353 + 602 + 704 + 795 + 897
55 – 533
1204 1408 1590 1794
Strana 30
Strana 42
1292430671
Strana 51
6 deonih ta~aka
Strana 58
135
IZ ISTORIJE MATEMATIKE – RE[EWA
Strana 83
136
Sadr`aj