"PROCES" Franc Kafka "Ogroman svet koji imam u glavi. A kako da se oslobodim i kako njega da oslobodim ne raskidajui?

Hiljadu puta radije raskinuti nego ga u sebi zadrati ili pokokopati" Proces je metafora sveta u kome ovek ne predstavlja neku vrednost, nego je samo marioneta drutvenih sila, neega to se ne moe dokuiti, ali koji unitava sve ljudske vrednosti i oveka. Kafka predoio viziju nitavila i besmisla koje zahvataju civilizaciju.U Proces su uli problemi koje je Kafka imao sa u odnosima sa ocem. U sklopu posmatranja sadrine romana moe se oblasniti i smisao naslova koji moe da se odnosi na proces sukoba sa ocem, sudski proces, proces raspadanja vrednosti, proces otuenja oveka i proces totalitarizacije drutva. Izvor usamljenosti i otuenosti, koji dominiraju u Procesu, nalazi se u pievom oseanju izdvojenosti i usamljenosti kao pripadnika jevrejskog naroda u nejevrejskoj sredini. Roen je u Pragu, obrazovanje je sticao na nemakom jeziku, bio je pripadnik Austrougarske monarhije i samim tim je oseao i doiveo antisemitsko okruenje i raspoloenje. Svesno ili nesvesno Kafka je u svojim glavnim motivima iao Frojdovim tragom. Simboliui nagonske porive, on je ponekad slutnjom premaio saznanja psihoanalize i od neurotinih simptoma, promaaja, komleksa i snova gradio ivu stvarnost. Otac kao neprijatelj deakov, kako ga Frojd objanjava a Kafka doivljuje, jeste osnovna stvarnost. Sin kao oev suparnik u odnosu na majkupotencijalni je ubica svoga oca, buntovnik koji ustaje protiv autoriteta od koga ne moe da se odvoji. Saznaje o nagonu kao praizvoru i nesvesnom ishoditu postupaka znai ve odvajanje od oca-boga. Jer bog nije samo olienje elja, nad ja , nego, u isti mah, i oliena strava, strailo od koga mladi mora da se odvoji kako bi sa samim sobom bio naisto. Kafkino delo ostalo je u glavnom u fragmentima. Samo mali broj svojih pripovedaka smatrao je zavrenim. Nijedan svoj roman nije priveo kraju. U toku stvaranja zamorio bi se, stao da okleva, pa naputao zapoeti rad. Sve je naeto, u procesu obraunavanja sa samim sobom, uoblieno u tenji da se oslobodi unutranjeg optereenja. Pisao je kao to drugi ive. Sumljao je u pouzdanost rei i govorio o varljivim rukama koje mu se pruaju dok pie-. Sumljao je u pouzdanost svih svojih tekstova i tek je oklevajui, pod pritiskom svojih prijatelja, predavao izdavau ono to je formulisao u grozniavim noima, po zavretku dana provedenog u zanatu pravnika koji nije voleo.Kafkino delo je slobodna i celovita reakcija na jevrejsko-hrianski svet, Srednje Evrope. Njegovi romani predstavljaju preovlaivanje njegovog poloaja kao oveka, kao Jevrejina, kao eha, kao tuberkuloznog bolesnika itd..kao to je to bio i njegov stisak ruke, njegov osmeh i pogled. Kafkina izdvojenost odgovara optoj usamljenosti jedinke u drutvu. U njegovom osnovnom stavu ogleda se osnovno raspoloenje jednog vremena: besmisao postojanja, oajanje i bezizlasnost. Stvarnost prua ishodite, koje se mnogostruko transponuje i preobraava. Likovi potiu iz autobiografskog i biografskog kruga, ali se onda, prevaziavi sve to je individualno , probraavaju u bezvremne predstavljae imaginarnih junaka. Nestavrno je tako duboko utisnuto u stvarno da plodovi mate postaju neto to je samo po sebi razumljivo. Ni u kakvu tamnicu nije zatvoren Jozef K. Re hapenje je izgovorena ali ona deluje jedino u njemu samomome. On to saznjanje nosi u sebi dok ga sveg ne prome, kao to u sebi nosi i proces , sve dok ga taj proces ne okrui sa svih strana.Proces tee bezglasno i bez prekida. Optueni uzalud pokuava da pribavi protiv dokaze. On ne trai mnogo. Samo pravian postupak i uvid u optunicu. Ali nikada ne uspe da prekorai prag vlasti i zakona. Sve je ve odlueno pre nego to je i poelo. Proces , pokrenut na zahtev nepoznatog., iz nepoznatih razloga, zavrava se ubistvom. Krivica poiva u

injenici postojanja. Nikada ranije nije sa takvim uspehom objanjena tehnika unitavnja psihe, pretvaranja optuenog u automat samooptuivanja. Nevidljivi sud doaptava a optueni se u tim procesima bez rei povinuje. Kafka govori o izgubljenom ovekovom poverenju u oveka, u stvari u boga. Svet je tu predeo a ivot pokuaj da se nadivi nepoznato. Kafka je ocrtao otueni svet koji pojedinostima postie da se abnormalnost ini kao neto svakidanje, a svirepost kao zakon. Njegov metod izrasta iz njegovog bia. Nije tu i nedokuiv samo svet nego i sopstveno ja. Roman Roman "Proces" izdat je posthumno 1925 god. od prijatelja knjievnika Maksa Broda. Delo pripada ekspresionizmu i nadrealizmu. Ekspresionisticka je tema jer opisuje grad, smrt, patnju, videnje ocima intelektualaca. Nadrealizam u delu je halucinantna atmosfera (snovi, neizreceni, nedovreni, slutnje, odstupanja od realnosti). Ideja se javlja jo 1921 god. kada je Kafka izjavio prijatelju da je za njega ivot sudska dvorana u kojoj je on samo posluitelj koji ne poznaje sudiju i da je u tom ivotu sigurna samo patnja. U svom delu vizionarski je predvideo avetinjske procese(monstruozne, nametene) koji ce se javiti tokom II svetskog rata. Kod svih dogadanja u delu lei skriveni simbol znacenja, nikad ne moemo bukvalno prihvatiti znacenje reci u delu. Ljudi u romanu se krecu izmedu jave i sna, pa je delo dobilo univerzalnu vrednost, jer nije vezan za odredeno vreme i prostor, te prestavlja sliku totalitaristickih reima( vlast jedne partije ili grupe ljudi), gde se gui ljudska sloboda licnosti( Dek London "Gvozdena peta"; Don Orvel "Godina 1984"; Aleksandar olzenjicin "Arhipelag Gulag"; "U prvom krugu")U dogadajima u delu nema niceg cvrstog i sigurnog. Jozefu K. se polako u duu uvlaci strah i osecanje nesigurnosti jer nevidljivi, pedantni svet zakona i propisa ima svoju vlast nad Jozefom K. Prokurista banke Jozef K. krece se u jednoj nestvarnoj atmosferi slicnoj snu, atmosferi uasa. Nevidljiva birokratija, sudovi zasedaju u stovaritima, budacima kuca, u odajama za odlaganje stvari, pranim sobama izkonstruisala je proces protiv Jozefa K. Kao magla neshvatljiva je njihova optuba. Optuen i uhapen, nije znao zato je optuen i kako da se brani. Junak nosi u sebi krivicu dok ga celog ne prome, zaokupi i porobi. Proces se vodi bezglasno i neprekidno sa preciznocu mainerije bez mogucnosti da optueni prinese dokaze, da advokati i sudije uzmu rec, sve je vec mnogo ranije odluceno. Proces je okoncan pre nego to je poceo. Jozef K. je unapred kriv i samim tim osuden. ivot mu je odreden, dani odbrojani i sati i ta nevidljiva mainerija zna i cas njegove likvidacije. Javljaju se dva gospodina bledog ugojenog lica kao stari glumci koji igraju sporednu ulogu da bi na kraju procesa vodeci ga brino i paljivo do kamenoloma da bi izvrili kaznu. Kada su gospoda izvadila no za klanje, pedantno su probali otricu noa koja se presijava na mesecini dodajuci ga jedan drugom, pa se Jozefu K. ucinilo da trae od njega da sam izvri presudu. Jozef K. za to nije imao snage i dok je jedan od gospode obavio ruku oko Jozefovog vrata, drugi mu je zario no duboko u srce. Citava mracna atmosfera u delu podseca na atmosferu Danteovog pakla zbog terora nad jednom duom i savecu coveka u tom paklu. Tema Kafkinog dela je upravo pakao covekove intelektualne svesti, pobuna protiv civilizovano organizovanog pakla koji stvara sistem terora maine vlasti. IVOTOPIS: Franz Kafka (1883.-1924.) austrijski je pripovjeda. Roen je u Pragu u idovskoj obitelji. Kao dijete bio je nesretan, povuen, introvertiran, pretjerano osjetljiv, slabaan, a presudnu je ulogu u ovakvom njegovom djetinjstvu odigrao krut i autoritativan otac. Zbog takvog je djetinjstva Kafka cijeloga ivota ostao povuen i usamljen, nesiguran u sebe i vrijednost djela koja je napisao (oporuno ih je namijenio spaliti!). Djela: ''Preobraaj'' (pripovijetka objavljena 1915., za Kafkina ivota), ''Proces'', ''Dvorac'', ''Amerika'' (romani) KNJIEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: roman ZNAAJ: 1. ''Proces'' je roman kojim se kritizira birokracija koja je jaa od svega ljudskog i ovjeka svodi na formular. Ne postoji ak ni sud kao institucija koja bi ovjeku pomogla i olakala mu ivot. Uz takav sud nije mogue dosei pravdu. ovjek je neznatan u odnosu na birokratsko drutvo.

2. ''Proces'' je moda povezan sa idovskim pitanjem jer kriv si, npr., to pripada odreenoj naciji. Moda time Kafka progovara da sluti stradanje idova u Drugom svjetskom ratu. Koju krivicu snosi ovjek ako pripada odreenom narodu, vjeri, klasi, rasi??? Moda je kroz ''Proces'' prikazana takva krivica?? 3. Jozef K. se, pogotovo u poetku procesa, ogoreno suprotstavlja optuiteljima. Ljudi koji se mire s postojeim stanjem nikada ne izriu kritiku i oni su u milosti svake vlasti. Jozef K. na poetku optuuje ak i vlast za svoju apsurdnu poziciju. Moda je on jo jedna tragina osobnost koja zbog svojih snova i kritike mora stradati. 4. Neki u romanu vide uzaludnost borbe protiv sudbine, protiv onoga to nam je predodreeno... SADRAJ: Jednog jutra Jozefa K., bankovnog slubenika, posjetila su dvojica neznanaca i priopila mu da je uhien, no nisu mu htjeli rei zato. No doputeno mu je da i dalje dolazi na posao i naizgled se u njegovu ivotu nita ne mijenja. Uskoro ga telefonski obavjetavaju da je u nedjelju sasluanje. Uputio se na danu adresu i pronaao kuu koja se ni po emu nije razlikovala od ostalih. Od kata do kata trai Istranu komisiju pod izgovorom da trai stanovitog stolara Lanza, ali nailazi samo na siromane stanove sa zaposlenim enama i mnogobrojnom djecom. Tek ga je na posljednjem katu neka pralja uputila do jedne sobe. Danas mu je bio trideseti roendan. Ustavi, K. se naao u dvorani nalik sudnici, gdje mu je sudac prigovorio da kasni cijeli sat, no da e ga ipak posluati. K. se branio, nastojei zadobiti simpatije publike, koja na njegovo izlaganje reagira as odobravanjem i smijehom, a as uti. I tako, odlazei iz sudnice, K. shvati da je sam sebi oduzeo povlasticu da bude sasluan. Idue se nedjelje K. ponovno uputio na sud, nepozvan, gdje mu ona ista pralja povjeri neke nove detalje o njegovu sluaju, te kako je ona potpuno u vlasti suca istraitelja koji ju s pripravnikom studentom iskoritava i nudi se K.-u da je odvede odatle. No uto dolazi student i odvodi enu k sucu, a K. ga ne uspijeva sprijeiti. Uskoro dolazi i sudski posluitelj i provodi K.-a sudom. Od atmosfere suda Jozefa K.-a spopada munina, od koje se oporavlja tek kad napusti zgradu suda. Zagonetnosti suda i K.-ovoj nesigurnosti pridonosi jo jedan nedolian dogaaj kada K. susree tri ovjeka. Prepozna dvojicu gradskih straara, koji mu se poale da ih ovaj trei treba iibati jer se on alio sucu na njih. Zbunjen prizorom K. pokuava batinaa nagovoriti da ih pusti, no ovaj odbija i pone ih ibati, zbog ega se K. udaljava. Taj mu prizor nije izlazio iz glave. Jozef K. sve ee nailazi na neobjanjive detalje i znakove koji upuuju na ozbiljnost stanja u kojem se nalazi. Jedan ga dan posjeuje stric i govori mu da bi njegov poloaj mogao natetiti itavoj obitelji te ga uvjerava da uzme odvjetnika. K. se zaudi kad uvidi da je odvjetnik ve upoznat s njegovim sluajem. O starom odvjetniku brine djevojka Leni s kojom K. ve pri prvom susretu upada u udnu ljubavnu vezu. Stric ga zato prekorava jer smatra da je ''mala gadura'' sigurno odvjetnikova ljubavnica. K.-a sve vie zaokupljaju misli o procesu. Posjete ga odvjetniku uvruju u uvjerenju kako mora obranu preuzeti u svoje ruke, i zato K. eli ubrzati proces jer smatra da ga odvjetnik otee. eli otkazati odvjetnika i odlui sam napraviti predstavku, no jo uvijek ne zna za to je optuen. Sve tee obavlja svakodnevne obveze, a usto su i svi njegovi partneri upoznati s procesom. Jedan ga tvorniar upuuje na sudskog slikara Totorellija koji zna neke pojedinosti o K.-ovom sluaju. K. posjeuje slikara koji ga donekle upuuje u mehanizam suda. Taj je sud vrsto uvjeren u krivicu optuenog i ne priznaje nikakve dokaze, no na suce se moe utjecati iza lea osobnim vezama. Slikar nudi K.-u svoje jamstvo kao pomo u sluaju. Zbunjen slikarevim objanjenjima, K. kupuje nekoliko njegovih slika i odlazi ne dogovorivi konkretni oblik slikareve pomoi. K. se jedne veeri uputi odvjetniku s namjerom da mu otkae punomo, gdje mu vrata otvara odvjetnikov klijent, trgovac Black, koji je takoer poneto nauo o K.-ovom sluaju. uo je da se meu optuenicima pria da e K. sigurno biti osuen. Usprkos tome ustraje u namjeri da otkae odvjetnika te se uputi u njegovu sobu, gdje ga odvjetnik optuuje da je nestrpljiv zato to se s njim postupa isuvie dobro s obzirom na to da je optuenik. Nakon otkaza odvjetnika K. osjea da njegov sluaj postaje sve kompliciraniji te da mu prijeti otkaz na poslu. Jednog dana dolazi u katedralu, gdje ga neki tamniki kapelan spominje da previe trai tuu pomo i da mu se u procesu zlo pie. Kako bi K.-u pribliio bit zakona, pria mu parabolu o ovjeku sa sela i uvaru. U razgovoru sa sveenikom K. parabolu tumai kao obmanjivanje ovjeka sa sela, a sud kao

sustav koji se osniva na strahu. S druge strane, sveenik mu ukazuje na dvosmislenosti, ali parabola na kraju ostaje neprotumaena, a smisao zakona kao da izmie ljudskom razumijevanju. Uoi K.-ova 31. roendana u njegov stan dolaze dva neobina gospodina u crnim kaputima i cilindrima. K. je takoer u crnom odijelu sjedio kraj vrata kao da oekuje goste. Bez otpora im doputa da ga odvedu do malog kamenoloma izvan grada. Poloie ga na kamen i jedan od gospode zarine mu dugaak mesarski no u srce. ''Kao pseto!'' bile su mu zadnje rijei i inilo mu se kao da e ga sramota nadivjeti. STIL FRANZA KAFKE 1. njegovo djelo nosi obiljeja ekspresionizma: a) zbog osjeaja straha i osamljenosti, b) zbog toga to izrie protest drutvenog mehanizma koji ugroava slobodu pojedinca i zahtijeva slijepo pokoravanje 2. elementi nadrealizma vidljivi su u halucinantnim vizijama 3. elementi aktualne drutvene kritike (protest protiv austro-ugarske birokracije) 4. najvaniji je element svijet Franza Kafke, njegova egzistencijalna usamljenost, nemo da nae mjesto u drutvu, da odredi svoj stav prema svijetu i religiji, njegov strah i komarske vizije kojima je bio podloan - Kafkin je stil jasan i jednostavan. Na Kafku su utjecali egzistencijalistiki filozofi i austrijski psiholog Sigmund Freud. IDEJE FRANZA KAFKE 1. o besplodnosti i nemoi ovjekovoj da shvati principe i mehanizme svijeta 2. o potrebi poslunosti i bezuvjetnog podreivanja vlasti 3. o malim ljudima koji se pokoravaju bez pitanja i tako su uvijek u milosti vlasti, a osueni su oni koji se bune i koji zbog svojih intelektualnih sposobnosti pokuavaju nametnuti svijetu svoje standarde - Kafka je za ivota bio sasvim neshvaen, a danas je jedan od najznaajnijih modernih pisaca 20.st. On je pisao o ovjeku bez sigurnosti, o svijetu bez istine, o svijetu bez ljubavi i svijetu bez pravednosti. Proces mu vie nije izlazio iz glave. Vie puta je ve pomislio da ne bi bilo loe da sam sastavi svoju obranu i preda je sudu. U njoj je kanio izloiti svoj kratki ivotopis i uz svaki malo vaniji dogaaj navesti razloge zbog kojih je tako postupio, treba li ovaj ili onaj njegov postupak po njegovom shvaanju pokuditi ili pohvaliti, i koje razloge moe navesti za taj dogaaj. Nesumnjivo bi bilo bolje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku, koji i onako nije besprijekoran. ''Ali na K-ov grkljan padoe ruke jednog gospodina, dok mu drugi zabi no duboko u srce i dvaput ga okrenu. Oima koje su se gasile, K. jo vidje kako se gospoda nagnuta mu nad licem, priljubie obrazima jedan uz drugoga, promatrajui svren in...''