MaxMinus 40, MAGAZIN SVIJETA I IZ CIJELOG SVIJETA Drugi Prvoga Magazina Za Politicku Satiru, Humor, Karikaturu I Strip

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Broj 40- Issue No 40, Sarajevo, Bosna i Hercegovina - 01.11.2011. WWW: http://maxminus.weebly.com
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Makhmudjon (Makhmud) Eshonkulov, Uzbekistan 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrovi (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, vajcarska), Mirjana Marinkovi (Beograd, Srbija), Zlata uni (Tuzla, BiH), Andrej Glii (Panevo, Srbija), Ratko Orozovi (Sarajevo, BiH), Suno Kovaevi (Zenica, BiH), Ekrem Maci (Konjic, BiH), Boban Mileti Bapsi (Knjaevac, Srbija), Ivo Mijo Andri (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremovi (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj Kadmus (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojevi Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (erevi, Srbija), Vladislav Pavievi (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilovi (Rijeka, Hrvatska), Slobodan iki (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popovi (Kruevac, Srbija), Ernest Buinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chiefOsniva, direktor i gl. i odg. urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadiali, Sarajevo & Bugojno, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamjenik glavnog i odgovornog urednikaMaxMinus nedjeljnika /Deputy Editor in chief of MaxMinus magazine: Petar Pismestrovi, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Too Borkovi, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP Sabahudin Hadiali REDAKCIJA: SLOBODA IZRAAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. Editorial Board: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!
Copyright Sabahudin Hadiali & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo & Bugojno, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!
MaxMinus 40.
Kada ne moe vie gledati osobnosti puste koje viu, glasno da glasnije ne moe biti, kako valja proivjeti ovo malo godina to ostaje tiho i bez zamjerki beskimenjacima duha koji kontroliu ovozemaljske napore due. Moje. Kada vie ne moe saaljevati, a ne mrzi, besutnost kolega knjievnika koji dodjeluju nagrade antifaistikih autora upravo faistikim autorima. Da naglasim, zbog sivog doma to se ivotom zove. Kada vidi da je bijelo bijelo da ne moe biti bijelje. A crno izgubljeno u nutrini besmislenih nagovjetaja. Bosno i Hercegovino, tvoje buenje se nikada nee desiti, jer nikada ni zaspala nisi. Kada plae nad mezarjima grobova princeza bosanskih dok nada nestaje da e, moda, jednog dana, ona uskrsnuti i sreu uruiti. Kakva god da je. Kada na denazi svog dragog prijatelja, pjesnika i majstora kratke prie, Samira Tahirovia, dobre due iz Donjeg Vakufa, sretne bive komuniste kako se klanjaju imaginarnom prijatelju odraslih. Isti oni ljudi koji su prije dvadeset i pet godina hapsili zbog selama na javnim mjestima. Ali, ko si ti da sudi? Kada zna da si ostavio traga. Jo se samo eka budui Indiana Jones da tankim, suhim kistom, poisti tragove due i otkrije budunost. Tvoju i ne treba jer si, kako i sam veli, ostavio traga. Na svojoj dui. Kada vidi da, ipak, opstaje, prodajui vlastite proizvode kako bi pregurao mjesec. A oni, proizvodi, onoga trenutka kada dou u ruke eventualnih kupaca, postaju njihovim dijelom iskrenosti. Makar neto. Kada bradonje sa kratkim pantalonama vie ne kidiu samo rijeima i prijetnjama na vjeru mojih predaka. Puke ve vade. Veliki majmun se jo ne oglaava sa odlukom da ih odstrani! Kada zna da je 40 brojeva MaxMinus magazina nije malo. No, jo sve nije napisao, ali ni proitano. Zapisano pogotovo.
Ja sam republiko dete, roeno 29. novembra. Zato mi srpska dravica tako mala prava deija!
I am a Republic child, born on November, 29th. That is why that small Serbian state is so small...child kind of.
ura efer Sremac
Splavar
Splavar sam. Ve trideset godina samo to radim. Krotim divlju rijeku, izbjegavam virove, podnosim sve podlosti koje rijeka nosi, ali ponekad znam i uivati u njenim ljepotama. Splavar sam, i samo to radim, evo, ve trideset godina, a jo ne mogu priznati da sam upoznao rijeku. Splavar sam. To mi je, valjda, ostavljeno u amanet kada sam doao na ovaj svijet. Ovaj sam splav dobio kao ruho na vjenanju s dunjalukom. Nosi on mene, nosim ja njega. Nosim ga sa sobom, poput kakve potkone bubuljice. Nosimo se ovom rijekom, za koju ne moemo rei da smo je upoznali, ali znamo gdje nas eka hrid, gdje krivina, gdje je koja prepreka. Splavar sam, i logino je da svaki put kad izaem na rijeku, ja stavljam glavu u torbu: Rijeka je nepredvidiva. Iznenadi kad se najmanje nada. Zbog toga me i privlai ovo moje zanimanje. Na rijeci mi se sve dogodilo. Na rijeci sam susreo dvije sestre bliznakinje. Prvoj je ime Mogunost, a drugoj elja. Mogunost je mlaa par minuta od elje, lijepa je, ali ne kao starija sestra. Upoznao sam Mogunost da bih se lake pribliio njenoj sestri. Mogunost to zna, mada joj nikad nisam priznao da mi se svia elja. Mogunost i elja ive na rijeci. Rijeci, punoj svrtaka i modrine dubina, nepredvidivoj za loe plivae. I Mogunost je splavarka. Puno smo se puta zajedno sputali niz rijeku. Najee ja kormanim splavom, vjeto izbjegavam brzake, nastojei doi na drugu obalu, do elje, koja uvijek vjeto isklizne iz ruku. Isklizne kao pastrmka, kojih je puna rijeka. Ali, ja sam splavar. To mi je posao. Znam da nita drugo ne bih znao raditi. Svaki put kad budem tako blizu elji, naleti moj splav na neku prepreku. Tek tada spoznam opasnost, koja je nepregledna, sve dok se ne nasuem. Onda, onako isprepadan, poem ubjeivati sebe da se vie nikad ne pribliujem drugoj obali. I odluim to u sebi, mada znam da je strast prema elji jaa, i da u prvom sljedeom prilikom opet usmjeriti svoj splav tamo gdje ga nose moja ula.
Dvorske lude
Radujte se dvorske lude to ste kralju ispod pasa, to puite ponos slavnih, hvataju ' se slamke spasa Uvijek ste u toku svega, vrijeaju vas, bez pardona, ali vi ste zadovoljni, to gmiete ispod trona Radujte se svom' maniru da trpite ponienja, jer uvijek ste negdje dole, a kralj gine - vlast se mijenja Al' ko god da nosi krunu eli imat' na svom dvoru nekog da mu pere noge u pozlaenom' lavoru Vaa ludost tek je varka, studiozno s puno ara vi vrebate prvu ansu da svrgnete svog' vladara Spremni ste na la, obmanu ne alei svoga truda da u dvorcu ostanete i budete dvorska luda ---------------------------Svako doba ima kralja, a kralj ima svoje ljude Razmislite, dragi moji ko su danas dvorske lude.
Splavar sam i plovidba mi je suena. Odavno znam da je sve ovo samo -Samir Tahirovi i Sabahudin Hadiali, Samira plovidba za eljom. Nekada su usluge Mogunosti bile neophodne da se Sabahudin Hadiali Begman i Samir Tahirovi 2011.g. pribliim elji. Danas sam samouvjereniji i taj susret ostvarujem sam. 2001.g., Travnik Donji Vakuf Nekad se i elja mijenjala, imala udne prohtjeve, bila teko dostupna, i najee bjeala od mene, znajui da u jo vie eznuti za njom. Nekada je elja bila opipljiva, materijalna. Vrijeme, iskustvo i splavarenje rijekom uinili su da elju gledam drugim oima. Strast se poela pretvarati u ljubav. Danas je to elja poslije koje drugih elja nema. elja se, s godinama, poela druiti sa Spoznajom, koja joj je pokazala prave stvari i upoznala je sa Istinom. Splavar sam, i svakim danom mi je sve jasnije kako se pribliiti elji. Siguran sam u to. Zato se vie ne trudim da upravljam splavom. Putam se da me rijeka nosi svojim tokom, jer neke stvari, koliko god bi htjeli, ne moemo izmjeniti. Iako je rijeka jo uvijek nemirna i plahovita, nadam se da u uploviti u mirne vode i, na kraju, da u doi do kraja plovidbe, do Mora u kome u smiriti svoj splav
Marcin Bondarowicz, Poland 2011
Mileta Mia Miiloradovi, Srbija 2011
Dejan orevi
BANDO PROFITERSKA Dok je moga pera u lijevoj ruci jebau vam majku biete na muci. Neu da vas tedim slomiu vam kosti uiu i sina da vam ne oprosti. Jebali ste jea oianog skora to vam nisu rekli ni ole ni Bora. Ja u da vam kaem bando profiterska koliko su teka jajca proleterska. ***
Jadranka avi
Graanin predsedavajui Pliani letei ilim je preleteo celu zemlju da bi se, poput svemirskog broda, lagano i beumno spustio u sam centar glavnog grada. ,,Provienje!'', uzdahnula je gomila, nenavikla da die glas i da klie. I pored najbolje volje, masa je anemino doekala revoluciju kojoj se tako dugo nadala, a za koju je upravo saznala da je u toku. Graanina, budueg predsedavajueg su, onako goljavog i malog, sa poastima smestili u istorijsko podnoje kopita domaeg trojanskog konja od bronze. Tresao se od straha i malenkosti, i od toga ta ga je snalo, iako su mu jo godinu dana ranije Neki otvoreno saoptili razvoj njegove karijere i budue dunosti Bez pogovora. Bio je Izabran za spasitelja nacije, a usled toga je dobio i materijalno pojaanje -da se u toku godine otrezni, upristoji i obue, te da primi par nagrada za kreativno stvaralatvo i zasluge Bez presedana. Zatreptao je kao sojka na jugovinu i poeo da nosi naoare za silno itanje. Sve do tada je graanin ivotario u okviru Kultne generacije koja je bila protiv kultova, a to se svodilo na pripito mjaukanje, posipanje pepelom, ko bajagi rtvovanjem svega to se nema i eznutljivim, snishodljivim gledanjem u pravcu Divljeg Zapada koji je tako dugo bio zabranjen da bude u Republici. Zbog Nekih, kao i zbog framerki i kaubojskih eira koje e, odmah nakon tog leteeg ilima, da preplave Republiku, a uz podrku sedokosih nostalgiara, glavni grad e poeti da lii na veliki rodeo, ili takmienje za dvojnika erifa Mek Klauda. Red i zakon, nego ta?! Graaninova narav je bila tekua, providna, penuava, prohladna i sa malim procentom alkohola, tek tolikim da mirno moe da se ukljui u promet. Ideoloka nepodobnost, ili nedostatak strune spreme su, po potrebama za stvaranje poeljnih istorijskih verzija, graaninu omoguili da radi kao fiziki radnik na sveem vazduhu. Meutim, nakon leteeg ilima svi su pominjali ono prvo kao jedini razlog njegovih fizikih patnji, ali i velikog, nesalomivog duha. Svi su eleli da veruju da je graanin veliki pisac iz kafane, a ne kafedija koji pie nakon konfiskacije imetka koji nikada nije zaradio i koji e mu se sa ilimom bogato vratiti. Po genetskoj zasluzi. Elem, po zakonu prirode nikada nije bio sam, jer takvih kao to je on bilo je mnogo i svugde. Kada im je dosadilo da budu ,,jedan sa gitarom'', grupisali su se, odluivi da se sa devojkama, enama i tatama, kao i raznim muzikim instrumentima, ukljue u kulturni pokret otpora koji e da bulazni o politici iskljuenja, ili iskljuivoj politici, ili iskljuivo o politici, kada niko ne bude mogao da ih uje. U obilju slobodnog vremena
igrali su se pozorita, pesnikih veeri, vernisaa, ali i masnih fota, zamiljajui da su bitni, talentovani, veliki stradalnici i stvaraoci kojima kritiari i svedoci nisu potrebni. Uklju-Isklju! Bili su iznad onoga to su smatrali za Sve. Bili su skromni, tajni branioci svoga naroda i zemlje, bez da to narod i zemlja znaju. Ponekad bi, pojedinano ili dumle, odleali u bajbokani, tek da dobiju fotografiju sa terena koja e biti jednog dana bitna za CV i radni sta napaenih liberala. Kada bi ih pustili na neslobodu, kupili bi cugu da proslave stvar u nekoj vikendici sa plaenom vodom i strujom, buduim spomen muzejem Pokreta otpora bez otpora, popritem aktivnosti o kojima e jedni drugima rado da svedoe, ali i mala kamera, a veliki svedok -uvena estica. Zahvaljujui toj maloj su nastali arhivski snimci grupice disidenata, kako su se graanin i pajtai krstili -to se etaju dvoritem vikendice u rimskim togama od arava, recitujui, valjda, grke klasike. Tako su to prihvatile narodne republike mase- u paket aranmanu Osloboenja. Kadar je smenjivao novi kadar, a ena- enu. Za jedan graaninov roendan je iz istog paketa i malo odstajale slavljenike torte, iskoila glumica. Lagacke je iskoila, ali je zato vrlo brzo uskoila pravo u dobitniku kombinaciju koja se zvala -graanin na sceni. Tada je pli ve nairoko pokrivao ulice, a ona je, jo se puei od filmske ljubavne scene koja se odigravala na velikom paretu suene slanine, dotrala do graanina da mu iz sve snage estita Predsedavanje u ime svih umetnika Republike... Graanin je bio praktian, tolerantni demokrata, veliki ovekoljubac, a ene su ljudi!, i nije bio vegetarijanac. Prihvatio je stvari onakve kakve jesu, pa makar bile mlae i zgodnije. Kada su ga izvukli za ui iz gomile, rekavi mu da je Izvuen i da je Dobio, nije se odmah setio Podrke od pre godinu dana. Malo se zaneo! Stara avangarda brzo zaboravlja! Zato je dobio glumicu da ga gurka laktom i podsea na tekst. Ui su mu ionako bile purpurno-crvene, pa mu je lakat bio pravo osveenje.. Danas je u sebi evocirao uspomene. Nikada nee da zaboravi taj dan na leteem ilimu! Kakav pogled Odozgo! Ubrzo je postao vitez prvog, a moda i poslednjeg reda u bioskopu fal-istorije. Oseao se kao Predsedavajui sveta i u znak zahvalnosti je, kao pravi humanista, odmah doneo zakon o bombardovanju tradicionalno prijateljskih zemalja, i zakon o trgovini pliom, tim omiljenim temama i interesovanjima onih njegovih monih prijatelja Nekih. Jer, oni su znali ta je to dobar ukus, ali i bogate nagrade, a graanin je konano postao dobar ak. Inae, pre dolaska na tron nije imao poseban stav prema leteim ilimima. Prvi put, priseao se, sreo se sa leteim ilimom kada mu je froncla od jednog upala u usta. Iz krigle s pivom!? Daaa! Ha,ha! Dok nije shvatio da nita ne leti, ve da on puza. Ili veba za bolju budunost. Svoju! Na godinjicu vladavine je komotno mogao svega da se seti i da mu bude oproteno. Ve je dovoljno dugo na prestolu. Narod se okupio, eka, a i nauio je da klie. Mikrofon je sputen na njegovu visinu, a graanin vie nije zbunjen kao nekad. Nakaljao se preko leptir mane, i razgovetno rekao: ,,Ponosan sam jer sam Zemaljac!'' Snana mikrofonija se zabola u bubne opne naroda koji poe da negoduje. Nabeeni telohranitelj mu neto apnu u uvo, a on se ponovo nakalja i ree: ,,Ponosan sam jer sam Republikanac!'' Deak ispred televizijskog ekrana zbunjeno pogleda u roditelje koji su ozbiljno pratili prenos sa trga.,,A zato?'', upita deak. ,,A zato?, upita starac. ,,A zato? , upita Eskim. ,,A zato?, upita ukrajinski kopa kanala. ,,A zato?, upita oveija ribica. ,,A zato?'', upita Vanzemaljac. ,,A zato?, upita Mini. ,,A zato?'', upita eho. ,,A zato?'', upita pisac. ,,A zato? '', upita lan komisije.
Niko iv ne zna zato smo ostali bez glave.

No one alive knows why we were decapitated.
Vasil Tolevski
Elsa Piedad Tobon Ramirez, Colombia 2011
Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
iznikao straan poar. !TAKVI SMO - NIKAKVI SMO! Zastava republike BiH bijae najcrvenija od svih zastava koje do tada Podii emo mi revoluciju - saekajte samo trenutak da se prvo postojae na svijetu. Bila je crvenija ak i od zastava najveih dignemo iz kreveta! komunistikih drava svoga doba. Toliko se crvenila da se pri kraju njene republike karijere boja sa zastave razlila svuda naokolo, na alost, slikarskim terminom govorei, ni malo apstraktno, nego zaista Ma nema anse da se ita desi! Ovaj narod je letargian. Usnuo kao realno i to u vidu krvi svojih naroda i narodnosti. uspavana ljepotica. Nemamo pojma o ivotu. Zato svaki oban i moe Ono to je najinteresantnije, kada govorimo o simbolima zemlje, jeste da nas zeza i vue za ui kao stoku. tadanji grb Bosne i Hercegovine. Opis njenog grba sam preuzeo iz Uglavnom smo kruti. Sainjeni od najtvrih materijala. Nedodirljivi i vikipedije poto je veoma ivopisan, a glasi: Iza dva ukrtena snopa strani, daleki. Namazani svim i svaim. Podli i oholi. Nikakvi i penice, nalazi se kontura naselja, sa dva dimnjaka iz koji se pui dim, svakakvi. U svojim svijetovima u koje ne putamo nikoga. ispred zupanika, sve okrueno vijencem s crvenom trakom. Vijenac se Nepovjerljivi. Bahati. Prebrzi ili prespori. Nikada onakvi kakvi bi sastoji od jelinih granica sa desne strane i granica bukve sa lijeve trebali da budemo. Zamiljeni i umiljeni. Lijeni. Sujetni. Glupi. strane, nadvien zlatno obrubljenom crvenom petokrakom zvijezdom. Zatucani. Pa kako onda oekivati da e od nas ita postati ako se ne Grb jasno ukazuje na tadanji ekonomsko-kulturoloko-agrarni promjenimo!? performans zajednice BiH, a to su industrija (dimnjaci, zupanici) i Nepovjerljivi smo. Uvijek na oprezu. Uplaeni kada zatreba, a poljoprivreda (snopovi penice). Naravno, ni listovi bukve nisu bezveze neustraivi kada ne treba Lovine i lovci. Lisci, medvjedi, konji. ucrtani u taj ivopis, jer znamo koliko su Bosanskohercegovaki narodi Leinari. Svinje. Majmuni. Tovari. Sluamo samo ono to nas se tie, a i narodnosti bukvalni kada se radi o veini stvari. nos trpamo i u ono o emu pojma nemamo. Kada uzmemo u obzir sve navedene simbolike na grbu moemo Vie volimo da kvarimo nego li da popravljamo. Kada kvarimo, zakljuiti da se tu radi o jednom napretku, jer prije no to se uspostavio razvaljujemo. Ne tie nas se i slijepi smo na ono to nije dio naega socijalistiki sistem narod u Bosni nije mogao ni da sanja zupanik, a kamo li da ga proizvede sopstvenim rukama. Industrijalizacija zemlje je problema. doprinijela da se od nekih seoca stvore pravi pravcati gradovi, a fabrike Pomaemo da bi izvukli korist. Zavidni na tui uspjeh, likujemo na koje su stavljene u pogon zapoljavali su na hiljade radnika. U BiH se u neuspjeh. Uvijek bolji od drugih, ali moleivi kada nam zatreba pomo. to vrijeme prouzvodilo sve i svata, od toalet papira do automobila, od Kada zagrmi manji od makovog zrna a kad nas ponese vjetar ogromni plastinih kanti do katodnih cijevi. Nastao je stale, srednji radniki, na koji bi bila ponosna i sadanja Evropska Unija. Nakon izvjesnog kao kolosi. vremena taj stale je postao osnovna ciljana grupa za zatupljivanje i komeanje, te nije mnogo trajala, jer se okomila na samu sebe i Satiremo sve to se satrti moe. Krvavi smo do gole koe. Pijanice i ubice. Smijeni i otuni. Vezani za stubove srama. Oduvijek ueni, ali samoubila. nikada naueni da budemo ljudi. I kad imamo svega eljniji smo Danas ova drava vie ne stoji na starim nogama. take koje nas svaega. Gladni i nezasiti. Debeli od lai, sitni pred istinom. odravaju na nogama jesu ekologija i turizam. Industrija gotovo i ne Slabijima ne pomaemo, od jaih zaziremo. Bolesne ne lijeimo. postoji i jedino na ta se stanovnitvo moe osloniti jesu prirodne Kukavice u dui a galamdije po mentalitetu. Preglasni kada ne mora a ljepote ove zemlje. Ljepote ali ne i blagodati jer Bosanskohercegovaki tihi kada se treba lupiti o sto i neto rei. Siromani po svim pitanjima a narod nije stvoren da rinta. Ako nema industrije ta e nam poljoprivreda! - parola je ovog naroda. Zato prodajmo ono to po pitanju ojstva najvie. imamom, a to su potoci, planinski lanci i rijeni klanci. Evropa je Iz daleka, gledajui ovaj neorganizovani opor kako gramza u nita, ekala samo na nae banje i ljekovite izvore i bio bi grijeh ne pruiti joj primjetie stado bezlinih bia kako koraa prema ponoru u svoju taj uitak i ne pozvati Evropljane da se banjaju kod nas. propast! Bosna i Hercegovina zna prepoznati svoju budunost, a njeni graani su je vidjeli u turizmu. Turizam je baza sve je ostalo nadgradnja. Bilo *** bi bezveze da se ugledamo na narode i narodnosti koji riljaju a nikada nita nemaju? Naa braa po poslu i radnoj navici jesu sabraa TURISTIKA SLIKA BiH, PIH! Crnogorci i Jadranske lole Dalmatinci. Pa nisu ni oni vesla sisali, pa da kopaju i oru a drugi da beru i da se slade, kao to ni mi veseli Grb nam nekad krasie dimnjaci iz kojih se puio industrijski dim - Bosanerosi i pametne Ere nismo s duda pali da ne znamo iskoristiti sada na grbu nemamo dimnjake ali nam je zato drava u obliku pi...nog svoj prirodni potencijal, geografski poloaj i duh naroda. Turizam je bogovski posao i ko se sa njim bavi ivi kao bog! Ko je lud nek radi a dima! kada zaradi neka u BiH doe da pare troi. Dosta smo mi radili za druge neka sada drugi zarauju za nas! Sve se mijenja na ovome svijetu bijelome, pa se tako mijenjaju dravne granice i njihova imena. A kada se promjeni granica i ime neke drave Zato emo mi s boijom pomoi irom zemlje otvoriti hotele, motele i promjene joj se i dravni simboli, zastava i grb. Balkanske drave su restorane da turisti imaju gdje da se odmaraju i deru nae specijalitete, najpodlonije promjenama tako se neminovno i naa drava vremenom grah prebranac s kobasicom, evape, pite, oviji sir, kravlje mlijeko, habala i habala, dok se nije skroz pohabala i rasula na komadie, poput bamije, guvare i prut, a od tvornica emo sainit goleme diskae da se evropska omladina ima gdje veselit i cure ganjat. razbijene vaze od kristala. Nekada, ne toliko davno, Bosna i Hercegovina je bila republika, i to socijalistika, dio federacije nainjene od jo pet bratskih republika. Simbolizovala je plamen meu est jedinstvenih plamenova, i u jednom trenutku ar njenog plamena bijae toliko potpaljen da je iz njega Bosna i Hercegovina je po svojoj drutvenoj fizionomiji kao stvorena da bude cirkus, pa zato onda Evropi ne bi poklonili malo zabave i veselja. BiH je smijena drava i bilo bi sebino od nas ne pozvati Evropljane na konak da nam se u brk smiju?!
13
Ivan Rajovi EVO VAM MOJ, ORGAN! Novo vreme donosi nove mode, nova pravila ponaanja, nove poglede na svet i ivot, a i posle njega. Jedna od tih novotarija, koja sve vie postaje sastavni deo ivota, a i smrti, jeste zavetavanje sopstvenih organa onima koji ostaju posle nas, a kojima su organi u datom trenutku neophodni da bi nastavili da traju. Na prvi pogled sjajna stvar. ovek kojem, sticajem okolnosti, zatreba nov bubreg, jetra, srce, testis, slezina ili neki drugi parni ili neparni organ, pre nego to rikne, jednostavo ode na trnicu organa, ili kako se to ve zove, i kupi potrebnu stvaricu koju mu je pre modane smrti zavetao neko, poznat ili nepoznat, human ili samo eljan da poivi jo neko vreme u tuem telu, poto je svoje organe zavetao ostajuima. Nesreniku ugrade organ i on nastavi da traje, kao nov. Tako jednostavno, a tako velianstveno. Ljudi novog doba su tako postali neto nalik na elektrine porete, kompjutere ili traktore. Posle plastinih operacija, silikonskih umetaka i drugih korektivnih metoda, posle promene pola operativnim zahvatom, doli su na red i organi koji se brzo, jednostavno i efektno mogu zameniti, a njihovi nosioci, tako remontovani, ve posle nekoliko dana pustiti u upotrebu. Ne znam koliko je to opravdano, iz bojeg ugla gledano, ali je oigledno da sudbina vie nije ono to je koliko do jue bila i da Bog vie nema apsolutni uticaj na duinu ljudskog ivota. S tim u vezi namee mi se misao da sve ovo nije fer prema onima koji nisu imali tu privilegiju da menjaju unutranju maineriju pa su bili prisiljeni da ive onoliko koliko im je luda glava ili sam Bog odredio. U skladu sa tim bili su prinueni da prilagoavaju i odnose prema svojim ivotima i da se mnogo opreznije odnose prema sluajevima u kojima je bilo mogue izgubiti glavu, a samim tim i sve ostalo. Vuk Brankovi bi se, pretpostavljam, sasvim patriotski ponaao, ako je uopte i bio izdajnik, da je znao da e mu, ukoliko se ukae potreba, servisirati pluno krilo, kukaviko srce ili belu digericu. Slinih primera je na hiljade. Danas je to mnogo jednostavnije i lako je biti hrabar kada se zna da te tamo negde u ledari, a ne u ludari, eka rezervni deo, ukoliko ti se dogodi havarija pa ti sopstveni organ zataji ili otkae poslunost. Ipak, postoje razlike. Budui da ivimo u vremenu u kojem se sve plaa, mnogo je lagodnije i mnogo je vei izbor omoguen onima koji imaju novac. Oni, verovatno, mogu ak i da biraju ije zavetane organe e kupiti. Pa tako neki veliki lovator moe sopstveni dotrajali organ zameniti za isti takav ili mnogo bolji i zdraviji koji je ostavio neki poznati fudbaler, bilder, glumac, peva ili politiar. A zamislite sebe, recimo, sa Kazanovinim polnim organom, testisima Mohameda Alija, Pamelinim grudima, zadnjicom Sidni Loper, grlom Monike Levinske, zamislite sebe kao oveka novog doba u ijoj lobanji, dojueranjoj tintari, funkcionie mozak nekog poznatog mudraca, ideologa ili politiara, ka to je drug Kastro, recimo, Bu mlai ili Gadafi? Silno, a? Na alost, kako stvari stoje, oni koji nemaju para, a takvih je bar ovde i suvie mnogo, mogu u najboljoj varijanti raunati na organ svinje, pacova, majmuna ili neke druge ivotinje, iji su organi kompatibilni sa telesnim sklopom bia zvanog ovek, ili onoga to je od oveka ostalo. Ipak, pa makar i za pare, ili iz nekih drugih linih razloga, ostaviti svoje organe posle ivota i biti nosilac donorske kartice, nije mala stvar. Ali, i uzeti, za ivota, lovu za takav gest sasvim mi je O.K, zato da ne, ljudi prodaju krv, spermu, polnu nasladu, radnu snagu, retki prodaju pamet, sve je na prodaju osim ovekoljublja. ovek koji u tranzicionoj Srbiji nema naina da preivi potenim radom sasvim je ist pred Bogom i ljudima ako uzme lovu za organ koji mu je po svim pokazateljima viak. ta e mu, ili bolje reeno koji e mu oba bubrega kad i jedan moe sasvim korektno da preradi sve ono to za platu, koje uglavnom i nema, moe da unese u svoje izmrcvareno telo? Meutim, radi se , zapravo, o ostavljanju svojih organa posle modane smrti koja je, kako kau strunjaci, garant da se upokojeni vie nikada nikome odazvati nee, to znai da je definitivno mrtav. To nije ba sluaj i u Srbiji gde mnogi odavno modano mrtvi odluuju o sudbini drugih, no tu pojavu emo za ovu prilku da zanemarimo. Oni koji dre do sebe, svog ugleda i do svojih organa, trebalo bi da razmiljaju o tome kolika je teta da svoje organe prepuste crvima, glistama i paucima, umesto da ih zavetaju onima koji e ih s ponosom nositi, zahvalni do groba onima od kojih su ih preuzeli. ivot tako dobija sasvim novi smisao i bukvalno postajemo svesni injenice koliko smo veni, ali i prolazni i koliko u ovom ivotu, i na ovoj planeti, imamo prevashodno duu, ako je imamo, i telo koje nam je dato da ga koristimo do prestanka ivota. Dakle, prvi put se suoavamo sa injenicom da ivot moe da
postoji i posle ivota, mada u nekim drugaijim kombinacijama.Spoznaja da ne moramo umreti potpuno i da moemo, bar delimino, nastaviti da trajemo u tuem telu otvara bezbroj nivoa svesti na kojima se moe razmiljati sa mnogo vie optimizma o smislu ivota, ali i smrti. To da e dok posmrtni ostaci vae zemne pojave trunu na gradskom groblju va bubreg , recimo, biti na trgu ili uestvovati u etnji neijeg kunog ljubimca, deluje fascinantno. Jer, znanje o matinim elijama i DNK neminovno nas navodi na zakljuak da se genetski sastav jedinke krije u svakom deliu te jedinke. Pa prema tome, sutina ljudskog bia je u svakom njegovom deliu ili, prostije reeno, svaki organ je zapravo njegov nosilac u malom, kao to svako ima svoju krv, bez obzira to postoje krvne grupe i to sve krvi lie jedne na druge. Zar se nisu meanjem krvi ljudi odvajkada bratimili, a to znai, prosto reeno, deo sebe ubacivali u onog drugog, a njegove u sebe, poprimajui neke njegove karakteristike? Prema tome, individua sa dvojnim organima je dvojna individua, to nije ni malo loe. Naprotiv. Osim toga, nekome koga volite moete zavetati svoj organ i on e ga, odnosno deo vas, doivotno nositi u sebi, zapravao postaete jedno bie sa srazmernim ueem u itavom projektu.Svojoj dragoj supruzi zavetate dobro ouvanu jetru, tek naetu cirozom, i tako e posle vae prerane i svaim izazvane smrti, deca imati oba roditelja u jednom. Uteda je nemerljiva, a i mir u kui, poto preostali ukuani sasvim solidno mogu iveti i od jedne plate, a vi ste i dalje tu, meu njima, pa ne moraju ni tako esto da odlaze na groblje i troe lovu na cvee i svee. Zamislite samo svoju odobrovoljenu dosmrtnu saputnicu koja, kao i nekada, kae:" Deco, ko e da ode do prodavnice da kupi tati jedno pivo, ve je podne?" I ta se tu promenilo, nita, a to se tie nekih drugih organa, takozvanih privremenih implantata, udovica e ve da se snae nekako. ak i ozbiljnije sagledano sve ovo deluje vrlo uzbudljivo i, reklo bi se, epohalno. in je to u kojem svi dobijaju, mrtvaci i oni koji su to mogli da budu, a i sam ivot poprima sasvim novi smisao potirui dobrim delom uroeni strah od nitavila. Saznanje da ne moramo potpuno da nestanemo i da posle smrti nekome moemo da ostavimo neki svoj organ umnogome olakava ivot. Na alost tehnologija oivljavanja ljudskih organa jo nije dostigla nivo kada emo moi, recimo, onima koji su nas sahranili da ostavimo odgovarajui organ u znak zahvalnosti, no ne bi se trebalo uditi ako uskoro i to bude mogue. I kako stvari stoje sve je vie onih, meu kojima ima i kraljeva, predsednika, doktora nauka i drugih elitnih primeraka koji samoinicijativno i transparentno zavetavaju svoje organe svesni da ono to ostaje posle njih jeste delo, a ne taj smrdljivi spoj vode, ugljenih hidrata i krenjaka koji se telom zove. Dakle, a na osnovu svih dosadanjih argumenata za i protiv, oekujem da e donori postati pravi hit vremena koje dolazi i da nee biti oveka, a ni ene koji, imajui sve reeno u vidu, nee jedva doekati da svoje organe ostave onima kojima oni mogu zatrebati. To je nain da se pomogne unesreenima i da se istovremeno nastavi trajanje u ovom svetu i vremenu, ma kako ono surovo bilo, bar za jo neko vreme. Pa, ima li ta lepe od toga? ***
Sanja R. Petrovi
ENERGETSKI VAMPIRI Pod sloganom Ljudi sa energijom, zaposleni su proslavili Dan kompanije. Sudei po raspoloenju zaposlenih i energiji koja je zavladala ili vlada ve due vreme, rekla bih da su *omaili slogan. Vie bi dolikovalo Ljudi kojima smo isisali energiju!
ovjek koji slui drugome manje vrijednom od sebe nije ni glup ni lud. On je samo praktian: Majmun!
The person who serves other who is less valuable then he is is not stupid or crazy. He is just practical: Monkey!
Sabahudin Hadiali
14
Uzdaj se use neka znamenitost nazove po njegomoe i u svoje vom imenu, jer ako neko na ime zasluga za ivota dobiti da se kljuse po njemu nazove neko obiljeje u Zahvaljujui gradu, ulica, zato to on ne bi dobio PDV i proza vrijeme mandata. daji graevinskog zemljita Zenica ima Atletski stadion, Arenu - I veina zeniana ima fatamorganu. sportsku dvoranu,Trnicu, Trni cen- Trae hljega i igara. Hljeb nalaze u kontejnerima, koji garantuju njihovu tar i dr, Izgradnjom Atletskog stadiona i socijalnu sigurnost. Gradske arene i osnivanjem Gradske narodne kuhinje Zenica je stvorila Za igre su drugi zadueni. Stalno glepreduslove za ostvarivanje Juvenalove daju predstavu make i mia u reiji ovjeka koji je probudio grad izreke Hljeba i igara. Nedostaje igara za stadion i arenu i Zenicu. hljeba za kuhinju. U predinfarktnom stnju nalazi se Mea Selimovi kae: Postoje tri veSRCE Zenice (Sportski Rekreacioni like strasti, alkohol, kocka i vlast. Od CEntar Zenice). Zaguenje je nastu- prve dvije se nekako moe izlijeiti, pilo,jer sve je manje dotoka svjee od tree nikako. Vlast je i najtei porok. Zbog nje se ubija, zbog nje se krvi (novca). gine, zbog nje se gubi ljudski lik. Slika i prilika. Atletski stadion je za Neodoljiva je kao arobni kamen, jer pribavlja mo. sliku. Prilike se rijetko pruaju. Kolektivni centri Putovii, Moanica, Arnauti i Banlozi su devastirani. Tu ovjeka na vlasti podstiu kukavice, vrijedi stara izreka:Kakav domain, bodre laskavci, podravaju lupei, i takav i dom. njegova predstava o sebi uvijek je ljepa nego istina. Sve ljude smatra Ustupajui sredstva za izgradnju glupim, jer kriju pred njim svoje pravo gradske arene, njeno odravanje i miljenje, a sebi prisvaja pravo da sve odravanje sportskih objekata Centar zna, i ljudi to prihvataju. za socijalni rad svoju socijalnoI tako, u ivotu treba se uzdati use zatitnu ulogu proirio je na invensticione i komunalne djelatnosti. i u svoje kljuse. Budunost osoblja Doma za nezbrinutu djecu su djeca bez roditeljskog staranja, a Doma za stara lica stara lica i lica sa invaliditetom. U svijetu djeca bez roditeljskog staranja idu u hraniteljske porodice, a kod nas porodice idu u dom kod djece. *** O zatiti stradalnika rata
svoje lanove. Tako je bilo i u Starom Rimu. Ali i oni su stradalnicima rata davali kuu i okunicu. Kua i okunica su bile kao dio ratnog plijena. Mi nemamo ratnog plijena, zato i ne dajemo stradalnicima rata ni kuu, ni okunicu. Ministarstvo obeava da e donijeti Zakon o samozatiti lanova porodice, ime e ozakoniti nau tradiciju. Osobe s invaliditetom, u zakonima koji reguliu njihovu zatitu, dijelimo na deset grupa kao u Srbiji nakon Balkanskih ratova. I to je naslijee. ivjeli smo u istoj dravi i dio je nae bilateralne suradnje, a nae rtve rata su i njihove rtve rata. Stepen materijalne ugroenosti, u vrijeme recesije, je nii od dva dolara, to je standard Ujedinjenih naroda prilikom humanitarnih akcija u Africi. I tu se drimo tradicije. lanica smo Ujedinjenih naroda, a bilo smo i lanica Nesvrstanih, kao i zemlje Afrike. Suvremenim zemljama nije stalo do nae tradicije. Njihova vlast je odgovortna za graane. Porodica im je u raspadu.Nemaju ni konstitutivne narode. Njihova vlast nije narodna. Narodi kod njih ne pripadaju vjerskim zajednicama. Jer kod njih narodnacija nije vjera, vjera nije narodnacija. Bit svega je u svojoj vjeri na svojoj zemlji, opredjeljenje ili istrebljenje ili u srcu mom samo je jedan dom. Kau, to je demokratija primjerena naim uslovima i tradiciji naroda.
Nije nikakav ovjek onaj ko nema svoga stava, a niti se savjetuje sa drugim ljudima**. Kada hoete da to pokaete djelom onda se to moe rei, ovjek se osjeti po djelu i znoju. Jer, nisu vremena loa, nego ovjek. Dobro je biti uenjak, pjesnik, vojnik, zakonodavac i sl., ali je zlo ne biti pri tome i ovjek, jer ne uzvisuje zvanje ovjeka, nego ovjek zvanje. *** O zadovoljstvu Nema dobra koje e zadovoljiti zlo srce, a nema ni zla koje dobrom srcu moe mnogo nakoditi. Ako nisi zadovoljan sa onim to ima, nee biti zadovoljan ni sa onim to ostvari u ispunjavanju elja. Bez zadovoljna srca nema dobra koje vrijedi. Tako, elei zadovoljstvo postigao si patnju. Od patnje ljudi uglavnom postaju sitniavi i osjetljivi. Patnja je gorka, ali njezin plod je sladak. Zar je potrebno u ivotu trpjeti, patiti, da bi se imala i voljela vrlina (da bi se osjetila vrlina). Ko nije trpio, ne zna nita; ne poznaje ni dobro, ni zlo; ne poznaje ljude ni samog sebe.
Socijalna zatita stradalnika rata i osoba s invaliditetom, u skladu sa naukom i iskustvima suvremenog svijeta, treba da se zasniva na pravima: za izjednaavanje mogunosti ili Stara izreka kae:Sirotinjo i Bogu si principu jednakih prava, teka. Zato graani kau, Zenica ima po osnovu statusa u okviru popumalu sportsku arenu i veliki lacije, invensticioni promaaj. zbog materijalne ugroenosti. Ali, Zenica je i probueni grad ekolokom bombom. Probueni grad Zenica mirie na umiru(ju)i zrak. Naelnik opine die na krge Arcelor Mitala i ne kodi mu zagaeni zrak u Zenici. Kau da ima i para. Par mu je Arcelor Mital Zenica. Nakon to je Naelnik opine Zenica na sjednici Vijea opine obeao pred TV kamerama da e u kabinetu zgrade opine saekati demostrante protiv zagaenosti zraka, na dan demostracija skratio je radno vrijeme za sebe i odane slubenike. Kao nijedan do sada, aktualni naelnik iza sebe e mlaim generacijama ostaviti znaajnu zaostavtinu kreditnih zaduenja. Zahvaljujui fatamorgani Naelnika opine u Zenici gradit e se glavna gradska magistrala, termoelektrana, akva park i dr. A sve to, jer je puten golub sa priom da je on zaduio grad Zenicu i da treba za ivota da se jedna od ulica ili Princip jednakih prava podraumijeva da su potrebe svakog i svih pojedinaca jednako vane, te da potrebe trebaju da budu sutina planiranja u ljudskom drutvu, s tim da se sve raspoloive mogunosti moraju upotrijebiti na nain kojim e se savkom pojedincu osigurati jednaka mogunost sudjelovanja. Osobe koje steknu jednaka prava trebaju imati i jednake obaveze u ispunjavanju oekivanja. Status u okviru populacije potie iz moralne asimetrije izmeu nesebine rtvovanosti za zajednicu dok su drugi koristili situaciju kako bi zadovoljili svoje osnvne interese. Materijalna ugroenost, stanje socijalne potrebe koje se ne moe prevazii bez drutvene pomoi, je osnov za ostvarivanje odreenih prava iz socijalne zatite. To su principi suvremenog svijeta. Oni ne prihvataju tradiciju. Mi smo zemlja tradicije. Porodica nam je osnov drutva, ona treba da omogui jednaka prava za
Najvea zadovoljstva ne nalaze se u novim stvarima, ve u navici. Navika je put za zadovoljstvo. Niko se ne usuuje rastaviti se od svoje navike. ovjek je postojan samo u navikama. To je kao druga priroda. ovjek je srastao sa navikama. I disanje je U skladu sa izrekom:Svaka demok- navika. Navika nas vee i uz neto ratska vladavina, naroito kada se omraeno. ravo shvati i primjenjuje, pati od zadovoljstcva u novim jedne svoje slabe strane: Oni od kojih Osjeaj zavisi dodjeljivanje politikih s t v a r i ma o v j e k a d o v o d i d o poloaja, vjeruju da je svaki ovjek neuspjeha. sposoban da obavlja svaki Kada si nedaleko od cilja najvea je posao* ,kod nas kadrovska politika u opasnost od neuspjeha. socijalnoj politici se zasniva na Nekoliko ranih ivotnih neuspjeha je principu socijalnog sluaja. Ruko- praktina dobit u ivotu. vodei kadrovi nakon to su u svojoj Zato ovjek ne treba sa sobom da struci postali socijalni sluajevi, bude zadovoljan, osim moda na nali su se u oblasti socijalne zatite. trenutak kada ti zadovoljstvo treba da Shvatanje socijalne zatite, zahvalju- poslui kao snaga da preivi novo jui tim kadrovima, u suvremenom nezadovoljstvo. svijetu i kod nas, je razliito. Nezadovoljstvo je najvee sa samim U suvremenom svijetu socijalna sobom, to ovjek ne treba da zatita je tercijrni oblik zapol- dozvoli. Jer to je malodunost. Tajna javanja, a kod nas politikog nezadovoljstva je u dokolici, jer imate udomljavanja. vremena razmiljati o tome dali ste to e nama nauka i pamet suvre- sretni ili niste. Radite, bavite se neim. menoig svijeta, kad se tradicionalna glupost od demokratskih kadrova Nezadovoljstvo je korak u napredak. skupo naplauje. Bez suprotnosti nema napretka. *** Napredak nije napredovanje, to je O ovjeku stvarenje utopije. Za sve to treba imati zadovoljno srce. Srce mudrih ljudi boravi u kui Ljudi ima tri vrste; neko, ili je alosti, a srece ludih u kui veselja. ovjek, ili je pola ovjek ili nije to ne uveseljava, ne moe pridobiti ovjek. ovjek je onaj ko ima stav i srce. savjetuje se s drugim ljudima. Pola ovjek je onaj ko ima stav, a ne Srea je u dostojnom ivljenju, to je savjetuje se sa drugima. zadovoljstvo. Svi su ljudi-ljudi.Gdje je tu ovjek.
Besplatan I. Pupin:- Velika enciklopedija aforizama, strana 94, Prosvjeta-Globus, Zagreb *- Mihajloprimjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) 1984. Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Zagreb 1984. i Hasan Kafi Bosnia and Herzegovina **- Basrija- Velika enciklopedija aforizama, strana74, Prosvjeta-Globus,Grbavika 32, 71000 Sarajevo,Pruak- Temelji mudrosti o ureenju svijeta, Graforad -Travnik, april 1996. godine, strana 28.
Franja Straka, Srbija 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 15
Politiar politiaru je vuk. Narod je svima ovca. One politician is a wolf to another politician. People is sheep to everybody.
Ljupka Cvetanova
11
11 s TUBA, Brazil 20 Marcos Ribeiro Mende
Narod je pred vlau skinuo kapu. Pa, prosi li, prosi... People took over their cap in front of the authorities. And, bag, beg...
Boban Mileti Bapsi
Ann Talneas, USA 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
18
http://maxminus.weebly.com/maxminusijada-2011.html
13
19
INFO: http://maxminus.weebly.com/i-satiri268na-pozornica-maxminus.html
20
iskustvo, dakle, spoznaja i prepoznavanje duevnih sadraja. Jung se pri tom oslanja na osobna iskustva, na iskustva svojih probanada i na sveukupno iskustvo ovjeanstva u njegovoj duhovnoj povijesti, ime je dobio empirijski C.G.Jung i crvena knjiga pristup dui. Za razliku od Freuda, Jung uoava nesvjesno uz aspekt osobnog nesvjesnog i u kolektivnom smislu. Prema njegovom razumijevanju, korijen Ove godine se navrava 50godinjica smrti vicarskog individualnih snova i vizija nalazi se u naslijeu mitova i bajki iz svih kultura. psihoanalitiara Dr. Carl Gustava Junga (1875 - 1961). Tim povodom njegovi potomci i nasljednici su pristali da se Njegova glavna djelatnost sastojala se u prikupljanju injeninog materijala, te njegove intimne biljeke i promiljanja objave pod nazivom: "Das Rote isti taj materijal opisati i objasniti. Iz toga proizale zakljuke i stavove Jung Buch" (crvena knjiga). Svoje biljeke Jung je pisao na pergamentu, sa mastilom, sam poima kao "sugestije i pokuaji formuliranja nove znanstvene psihologije, tuom i perom u starogotskom krasnopisu. Bio je to jedan vid meditacije. koja se temelji prvenstveno na izravnom iskustvo ljudi." Tako Jung svoju teoriju Biljeke i intimne rasprave su popraene sa crteima i slikama iz drevnih ne svrstava niti u jedan definitivan sistem, niti kao znanstveno uzdignuta kultura, motivima iz mitologije, simbolima, motivima njegovih vizija i snova, dogma. Osnovna teza i polazite svih Jungovih ideja je usvajanje "stvarnosti mandala i sl. itajui njegova intimna promiljanja, ostajemo zbunjeni pred due." Kao duhovno bie, ljudsko tijelo ima udio u duhovnoj stvarnosti. Dakle, nametnutim pitanjem, kako sliku jednog "mistinog" Junga, koji se poput Jung ne pita za duu ovjeka, ve o kvalitetu odnosa ovjeka prema duhovnoj srednjovjekovnih alhemista i vitezova grala uputio u potranju za kamenom stvarnosti. mudraca, uklopiti sa slikom modernog naunika koji je iziskivao rigoroznu racionalnost i na osnovu klinikog iskustva o psihozama, neurozama, Analitika psihologija je u sprezi izmeu Frojdove psihoanalitike teorije i seksualnim poremeajima, depresijama i religioznog fanatizma doao do psihologije njegovog studenta Adlera. Dok Freud i Adler promatraju samo dubokog, inovativnotg shvatanja ljudske psihe i razvio nove terapeutske metode specifine psiholoke nagone, Jung pokuava sa svojom cijelovitom koje su pokazale zapanjujue rezultate. Moda e nam ovo pitanje zauvijek psihologijom omoguiti ljudima jedan zdrav i uravnoteen ivot. Centralni ostati nepoznanica, ali ta nepoznanica ne iskljuuje da se malo pozabavimo sa koncept ljudske psihe je Sebstvo. To Sebstvo je sveukupnost ljudske psihe i osobom C.G.Jung i njegovim uenjem. Ovaj esej je samo pokuaj da se u tome obuhvata svjesne i nesvjesne komponente linosti i ima za cilj uskladiti psihu. napravi jedan presjek, jer baviti se Jungovim uenjem znai uronuti u dubine Svijest je samo "JA-svijest", te je stoga samo mali dio onoga to ini ljudske bez dna. Jer cjelovito njegovo uenje je samo otvaranje vrata u vlastitu osobnosti. Aktivni medij osjetila i razmiljanja, osjeanja i intuicije. Ovisno o unutranjost gdje poinje put u potranji za linim, svetim gralom. Ba kako i tome koji od dva pojma je JA-svijesti blii, radi se o introvertiranoj ili Jung u crvenoj knjizi, svojoj intimnoj ispovijesti kae: "Ovo je bio moj put. Idite extravertiranoj osobi. Znatno opseniji, nego opsena JA-svijest je nesvjesni dio svojim vlastitim putom. Niko drugi ga za vas ne moe prohoditi". ovjeka, koji se dijeli u osobno nesvjesno i kolektivno nesvjesno. Osobnom
Samira Begman Karabeg
C.G.Jung je roen 26 jula 1875 godine u vicarskoj. Bile su to godine kada je pronaena sijalica, nazaustavivo se irio kolonijalizam, diskutirala Darvinova teorija o porijeklu vrsta. Po muzikim salonima se svirao Wagner, Monet jednu svoju sliku jednostavno nazvao impresijalizmom, rodio se Thomas Mann, Albert Schweizer i R.M.Rilke, koji se u svijetu poezije, isto kao i Jung, posvetio unutarnjem, duevnom svijetu. Karl Marks je objavio "Kapital" a Sigmund Freud bio 19 godina star i razmiljao o Edipusovom kompleksu. Obitelj C.G.Junga potjee iz Mainza. Njegov djeda, jedan od vanbranih sinova Goethea, je na poziv Aleksandra von Humnboldta doao u Basel da dri univerzitetsku katedru. Jungova majka je porijeklom iz Basela ija se obitelj kroz 500 godina naslijea duboko ukorijenila u helvetsko porijeklo. Njen otac, utjecajan teolog i hebreist, bio je masonac i spiritista i svakodnevno imao kontakt sa paranormalnim. Jungova majka je takoer bila medijum i odravala kontakte sa duhovima. Medijalna nadarenost, teologija, medicina i prirodne znanosti su bile dakle milje u kojem je Jung odrastao; sve ono to je kasnije utjecalo na njegovu orijentaciju u psihoanalizi. U starosti od 11 godina Jung poinje osjeati u sebi jedan autoritet koji, u jednom slijedu nesretnih doivljaja, poprima neuobiajeno oblije. Pod utiskom tih doivljaja u Jungu se razvija neartikulirana predstava da je on spoj dvije linosti; jedna mladi, uenik - vanjska linost, i druga, stari mudrac - unutarnja linost. Ove dvije linosti stoje jedan na prema drugom u stalnom dijalogu. Sa 17 godina Jung poinje odreena pitanja, proizila iz ovih unutarnjih dijaloga, sistematski slijediti i baca se na filozofsku lektiru; Schopenhauer, Kant, Nitsche... Godine 1895 Jung upisuje studij prirodnih znanosti i medicine u Baselu. Jung je bio mistik meu savremenicima psihoanalize. Jer, dok se Frojdova teorija zasnivala na seksualnom nagonu a Adlerova na tenji za nadmo, humano orijentirani Jung je pojedinca vidio u uskoj vezi sa "precima", dakle, poganski, kao arobno bie. ivio je sa svijeu da je roen u obitelji kojoj vizije nisu bile nepoznanica; jedan djed je bio sveenik i imao kontakt sa "duhovima", a drugi je bio mason upuen u ezoterine prakse. Za njega se vjerovalo da je nezakonit sin Goethea. Jung je bio ponosan na svoje porijeklo i rado je naglaavao da potjee od kralja poezije. Njegova majka je esto padala u trans pri emu bi artikulirala udne rijei i zvukove. U takvom stanju bi dolazila u kontakt sa duhovima i za sina je uvijek bila jedno zagonetno i tajanstveno stvorenje. Iako majka, ali ipak stranac - privlana i zastraujua istovremeno. U Jungovoj analitikoj terapiji san se smatra bitnim vodiem nesvjesnog. Ovdje se susreemo s arhetipovima koji nam govore kroz snove. Stoga je za Junga jedan od najvanijih aspekata svakog lijeenja u procesu individuacije i samorealizaciji, u susretu s "boanskim unutar nas samih." Jungovo putovanje u carstvo mitova i simbola dovelo je do bogate kolekcije materijala, koji je postao predmetom filozofskih i antropolokih istraivanja. Naroito u krugovima orijentiranim duhovnim i knjievnim sadrajima, njegov pogled na svijet biva sve znaajniji. Poetna taka i jedini nain spoznaje u pogledu istraivanja psihike stvarnosti za C.G. Junga je "iskustvo", i to prije svega "unutarnje"
nesvjesnom pripada zbir svih potisnutih osjeaja i mustri ponaanja, dakle, sjene, kako je Jung osobno nesvjesno definirao. Poseban aspekt ovih sjena su potisnuti osjeaji i ponaanja suprotnog spola: animus ili anima. Kolektivna podsvijest je jedna instanca koja ukljuuje sva iskustva koja su svim ljudima zajednika i odraavaju se u slikama i simbolima. Podsvijest je skupni naziv za sve uzroke, koji u biti djeluje na nae akcije, ali je JA-svijest ne poima. To je u osobnoj podsvijesti, zaboravljeni, potisnuti, osujeeni impulsi i nagoni, fiksiranja i programiranja do u ponaanju utvrenim postupcima, te kondicioniranja u ranom djetinjstvu i latentni talenti. Kolektivna podsvijest je skupni naziv za genetski usidrenu pretpostavku psiholokog funkcioniranja i cjelokupnost opeg iskustva, ponaanja i mogunosti razvoja. To je za ljude prilino lako odrediti kada podsvijest daje poticaj na akciju. Kada se kolektivna podsvijest manifestira prema vani, kontinuitet JA-svijesi biva prekinut. To znai da ovjek u ovom trenutku sam osjea da djeluje diskontinuirano. Zato, jer poticaj na djelo ne potie, svjesno, od njega samog. Naprimjer, ako na odreenu rije u razgovoru osoba iznenada reagiraje emocionalno, to za nju inae nije uobiajeno, moemo polaziti od injenice da je ovdje reakcija iz podsvijesti, oito je ta rije legla na nezacijeljenu ranu. U analitikoj psihologiji ovakvo ponaanje se definie kao kompleks. Istraivanje kompleksa je direktan put do podsvijesti.
Ismail Kera, Chech Republic 2011
Nastavak sa str.20Samira Begman Karabeg
21
Kompleksi nastaju usljed odobravajuih ili odbojnih reakcija okoline na ljudsko ponaanje i na taj nain odreene, prirodne potrebe, ponaanja ili osjeaje vrjednuje kao mana ili vrlina, prijatno ili neprijatno, ispravno ili neispravno. Prema tome, neki aspekti same linosti i iskustva sa okolinom postaju pozitivni, a drugi sa nabojima negativnog. Osoba koja u odreenim okolnostima pokazuje kompleksno ponaanje, ne posjeduje mogunost da svoje ponaanje kontrolira. Prema Jungu, moemo razlikovati dva razliita nivoa kompleksa: kompleksi koji su nastali iz ivotne povijesti individue, kompleksi karakteristini grupi, drutvu, sredini i kulturi u kojoj ivimo, i koje poprimamo u toku procesa socijalizacije; kompleksi koji su naslijeene i svim ljudima zajedniki. Ovo se takoer naziva arhetipovima. Primjeri za ovo su u idejama svih kultura o duhovima, demonima, vilenjacima, mitskim biima itd., kao personifikacija nesvjesnog kompleksa.
koja stupa na snagu od trenutka oplodnje uterusa i struktuira sve razvojne procese. Realizacija razvojnih mogunosti, koje su kao potencijalna snaga utemeljene u Sebstvu, ovisi o ekolokim i socijalnim uvjetima, a posebice o prirodi JA-svijesti. O njezinoj sposobnosti da se otvori prema Sebstvu, ovisi sveukupan razvoj linosti. JA je svjesni predstavnik Sebstva, oi pomou kojih Sebstvo samo sebe moe spoznati (vidjeti). Sebstvo se moe identificirati sa ivotinjama, kristalima i zvijezdama. To je uvijek Bog u nama. Individuacija znai, postati ona osoba koja linost u svojoj biti jeste, a odnosi se na proces diferencijacije, koja ima za cilj razvoj svih sposobnosti, talenata i mogunosti pojedinca, kroz postupno osvjeenje Sebstva.
Kod JA osvjeivanja, fokus lei u diferenciranju, odnosno razlikovanju pojedinih individualnih osobnosti. Pri roenju, JA se odvaja od Sebstva. To stanje podijeljenosti se u poetku ljudskog ivota prevladava time da svoje Sebstvo projicira na druge ljude. Na primjer, na majku, uitelja ili vou nacije. Prenatalno jedinstvo Sebstva se prilikom roenja dijeli u njegove polarne suprotnosti, Budui da djelovanja iz kompleksa iskljuuje pozitivne ivotne procese, jedan veinom, bez izgleda da u toku ivota ponovno bude u potpunosti integrirano. konstruktivan cilj bio bi otklanjanje ovakvih destruktivnih djelovanja. Put ka Jer u svom razvoju, ovjek je uvijek prisiljen da se prilagoava svojoj drutvetom cilju vodi, izmeu ostalog, kroz pomno promatranje kontinuiteta svijesti o noj okolini; to je na tetu njegovog pozitivnog potencijala koji se od okoline najee ne cijeni, pa ak i ne tolere. Da bi zatitila svoj sebi, tj. JA svijesti. Suzbijanje pojedinih dijelova osobnosti Nona plovidba razvoj unutar drutvene sredine, linost one sadraje koji dovodi do razvoja pod-linosti, koja mora apsorbirati potisTragom C.G.Junga su u datoj sredini negativno kotirani, a pripadaju njenom nute dijelove osobnosti. Prvi dio pod-linosti je tzv. sjena. Sebstvu, izbjegava ili potiskuje. Nju karakteristie pohlepa, sebinost, agresivnost, nagoni, Crveno more noi, valovima bijesnim zavist itd. Drugi dio pod-linosti karakteristie iskljuivo ve stoti ivot mi pluta Tijekom adolescencije, mladi ljudi se pokuavaju prilagoosobnost suprotnog spola kao aspekt sjene. Kod mukaraca obalama temeljitim ne teim diti na jedan opi spolni ideal. To neizbjeno vodi do jedse ova pod-linost zove anima, a kod ena animus. Anima potonut u jo stotinu puta nog pretjeranog odbijanja od strane drutva neprihvatljisimbolizira sljedee, potisnute, enstvene aspekte: vjetina vih karakteristika seksualnosti. U normalnim okolnostikomunikacije kad su u pitanju lini interesi, empatija, i izranjati, dok mjeseina siva ma, ovi e ljudi u odraslom ivotu nastaviti sa ovakvim sposobnost odravanja odnosa, odnos prema tijelu i iluziju o svjetlu ne raspri odnosom prema seksualnosti i time izgraditi sjenu suprotosjeajima i prilagodljivost. Animus simbolizira potisnute, ta varka sjene to skriva nog spola: kod mukaraca anima, a kod ene animus. Ovi muke osobenosti, kao to su agresivnost, impulzivnost, to izrodie se iz pustinje i kri analizirani procesi odnosa prema Sebstvu unutar socijalne hrabrost, preuzimanje rizika, inicijative, intelektualna neovisnost, inovacija. S obzirom da se ovi sadraji ne mogu sredine su procesi stvaranja kompleksa, sjene. slipog virovanja, jalovog nadanja u potpunosti potisnuti, oni se izraavaju u vidu projekcije na potisnute, one u dubinama ame druge ljude i objekte. U onoj mjeri, u kojoj se linost pomiri Ono to linost izraava prema vani, zove se persona. dio sam te nenasluene tame sa sobom, u istoj mjeri se miri i sa svojom okolinom. Jedna zdrava persona je neophodno potrebna za ivot unutar jednog drutva. Persona i JA-svijest trebaju do sreu njoj, iz koe svoje, sebe pretaem Kompleksi, koji su zajedniki za sve ljude na zemlji nazivadine ivota linosti (35 do 40 godina) da dospiju zrelost. enju s morem noi stapam ju se arhetipovima. Oni postoje jo od postojanja svijesti. da cilovitu sebe opet spajam. Arhetipovi postoje, zato jer u strukturi ljudi, i fiziki i psiZa mnoge ljude je sa JA-realizacijom postignut potpun psihiki razvoj. ivot tee dalje samo po unaprijed utabahiki, postoje ukorijenjene zakonitosti kojima se svi ljudi Samira Begman Karabeg povinuju. Osvrnemo li se na prolost, uoit emo, da su se nim stazama drutva gdje potrebe za sigurnost i red postasvi ljudi u svim vremenima, bavili uvijek sa istom osnovom 31.10.2011. ju izraenije. Samo mali broj ljudi, potreeni ivotnom krizom, postavlja si u tom ivotnom dobu kljuno pitanproblema: odnos prema silama prirode, snoenje sa nagonima i druge osnovne potrebe, problem dobra i zla, odnos Kao pria neispriana i pjesma je, kako dalje. meu spolovima, problemi generacija, poimanje nesree i nenapisana pred nama je slojevitost smrti, odnos s transpersonalnim i pitanje o smislu ivota. misli pretoena u pjesmu. Kao i kod Individualizacija, tj. samo-realizacija i pitanje o smislu Svako drutvo i svaki pojedinac je suoen s tim arhetipskim Jung-a, koji slijedivi Frojda, otvara ivota su teite Jungovog uenja. Tijekom ovog proceproblemima. Kada se suoimo s tom problematikom, uoit vrata jave suoivi se sa bolnom sa, prethodni razvoj psihe e se nastaviti, mada s jednim emo da je ne samo problem star, ve i rjeenja prijanjih istinomda jeste drugaiji. Iza njega obrnutim interesnim fokusom: vie se ne radi o tome da generacija u biti bio uvijek isti. Kolektivna podsvijest je dio je ostao Frojd, a pred njim se otvorie se sve vie linih osobenosti iskljui ili potisne, da bi od nae psihe, koju posjedujemo, zato, jer smo ljudi, i kao takvi snovi moguih alternativa usmjerenih socijalne sredine bio prihvatljiv i priznat, ve upravo obrimamo identine osnovne funkcije. SEBI, javstvu par excellance, ali nuto, da se ovaj proces ponovo preokrene. Instanca JA se upravo onome to gradi ovjeka poinje baviti sa svim prethodno potisnutim osobenostiJA je ona instanca linosti, koja je nositelj svijesti explicit- ovjekom. Unutar drutva kao cjeline. ma linosti i pokuava da ih reintegrie opet u jednu. To nog i implicitnog kao i vlastitog identiteta. Iako nam je JA ...cilovitost sebe... je upravo to. znai: osvijestiti nesvjesne komplekse, raistiti se sa instanca najvie poznata, nita nije tako teko razumjeti kao Drugaija, ali, ipak ista. Ljudska..Nada. personom i vlastitim sjenama, i uspostaviti jedan zdrav to JA. JA se pokuava orijentirati u ovom svijetu kroz etiri odnos sa unutarnjim spolom (animus / anima). Veliki glavne funkcije: senzorna percepcija, razum, osjeanje i inSabahudin Hadiali problem pri tome je: osvjeivanje Sebstva sada generira 1.11.2011. upravo one konflikte koji su se pokuavali izbjei potistuicija. U veini sluajeva, pojedinac je razvio samo jednu ili dvije osnovne funkcije, zbog ega linost ostaje nezrela. kivanjem u nesvjesno. JA-svijest je bolno putovanje rasLjude, koji su posebno razvili funkcije senzorne percepcije i razum, Jung nazi- pea izmeu polariteta psihe. Sada je JA potpuno svjesno proturjenosti ivota. va extrovertiranim. Nasuprot njima, introvertirani se baziraju uglavnom na os- Stoga se patnje koje se pojavljuju procesom individuacije ne mogu izbjei. jeaj i intuiciju. Proirenje svijesti je, dakle, uvijek diferencijacija i oblikovanje ovjek ovaj napon mora izdrati tako dugo dok ne doe do sjedinjenja polariteprethodno zakrljalih funkcija. Nadalje, JA instanca se zasniva na daljnje dvije ta na vioj razini. U priznanju i prihvatanju bespomonosti i slabosti JA instanosnovne sposobnosti: JA stabilnost i JA fleksibilnost. JA stabilnost slui ca prihvata jedan ponizni stav u kojem se otvaraju kreativni i harmonizirajui sposobnosti razgranienja, iskljuivosti i razlikovanja. Ako dominira JA impulsi Sebstva. Cilj je pronai unutarnju sredinu, svoj centar, jedna regija tiistabilnost, linost moe postati zgrena i kruta. JA fleksibilnost je odgovorna za ne i spokoja, izvan konflikata polariteta. Ovo stanje nije neto posebno, znaajotvorenost prema novim utjecajima u cilju transformacije. Ako dominira ova no ili sveto, ve neto sasvim jednostavno to se izraava jednostavnim rijeifunkcija, nastaje dezorijentiranost linosti. ma, mir, mir sa samim sobom, poivati u sebi, prihvatiti ivot takvim kakav je. Sebstvo je sredite sveukupne linosti, a time i glavna instanca upravljanja, Upustiti se u procese individualizacije znai nai smisao i puninu ivota.
Kosovo je izgubljeno, a Srbi se ponaaju kao da su oni izgubljeni. Kosovo is lost, but Serbians behave like they are lost.
Aleksandar otri
Misha Zlatkovsky , Russia 2011
23
Hule Hanui, Austria 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
23
Ratujemo svakih pedeset godina. Na tribinama stadiona odravamo formu.

We are fighting within the war every fifty years. At teh stadium stands we are maintaining shape.
Dinko Omsanevi
Bayram Hajizadeh - Azerbaijan 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
23
Sredinom novembra u Austriji izlazi nova knjiga karikatura Petra Pismestrovia pod nazivom:
Politike karikature i linosti godine

u izdanju Styriaverlaga iz Graca. Knjiga je osvrt kroz karikaturu na dogaanja u protekloj godini. Ovo je peta knjiga karikatura iz serije: Pogled u nazad i esta u Austriji istog autora. U Hrvatskoj je Petru Pismestroviu poetkom samog rata objavljena knjiga karikatura: Partija pokera u izdanju CiP iz Zagreba.
Petar Pismestrovi, Austria 2010 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
23
Satiriaru je i trula drava zrela tema. Even the rotten state for the satirist is the ripe theme.
Miladin Beri
16
Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
17
Nikola Draga, Srbija 2011
17
17
Rajko Jolii
Potena je vlast svaka, ako joj padne aka! Da sam faktor naredio bih da se zbog mene izmisli jedno slovo! Bilo bi zdravo nekada iskoristiti priliku, uzeti u ruke, odmoriti motiku. Nijesam imao nita protivu ogledala, ali mi se iz njega rugala budala. Znam sve to drugi trebaju da rade, za svakoga mogu da izvedem konkretan podatak, jedino ne znam to je moj zadatak. Kriv si budalo! Krao si na malo! Da mi je znati e su se zadrale rode, kad mlade i lijepe tete, mjesto ece kuie vode! Da bi u mirnu luku uplovio ovaj brod, umjesto glavara treba promijeniti narod. Pazi ta govori jer tetu od rune rijei, esto ni dobro djelo ne moe da zalijei. Da se ekonomska kriza ublai treba uvesti porez na lai. Crna Gora bi mogla da naplauje takse na izvoz mudraca opte prakse! Za Crnu Goru ima nade, nema Crnogorca to ne bi mogao biti ministar ili ak predsjednik vlade! ***
Ah, bajke... U bajkama su i prinevi lijepi. Znamo da ne postoji arobni tapi, al' znajte da ne postoji ni arobna palica. kolovanje je dostupno svima. One siromane, kolovat e ulica. Moda i ne postoji gotov recept za nae probleme. Ipak, da konzultiramo struku? Ulaskom u Europu poraste e nam i samopotovanje. Al' znamo i to slijedi nakon penetracije. Batina je izala iz raja. Policijska palica je ve Big Bang. Nee biti kresanja radnikih prava. Suho granje otpadat e samo. *** BEZ EFEKTA
Jao Jao lider pao Al' domino efekt - izostao.
DANI PONOSA Ponosan sam na svoje Hrvate, i ne tedim pera; koji krvav rat a ni jednog profitera. KAVEZ Volim betije i uasavaju me psee borbe... ipak, volio bih vidjeti u istom kavezu pse rata i pse pretvorbe. JUDINE KUDE Zar najvee kipove podiu ti, Kriste, oni, kojima ruke nisu iste? DALTONOVI Nema nade za Lijepu nau, Braa Dalton nekanjeno jau.
Nikola ivkovi
Naa vlada je muzikalna i homogena, svi ministri sviraju istom instrumentu! Domaa politika je meunarodna kurva! Na tenderu za sahranu Srbije pobedilo je pogrebno preduzee Demokratija i Sinovi! Na nudistikim plaama irom sveta sve je vie Srba, ipak smo mi najvea gologuzija! Ko uti taj se slae, ostale emo uutkati! Afrikanci su od banana doli do republike, a Srbi od republike do banana! Srbija moda nema duha, ali e uskoro imati 8 miliona duhova! Srbima je srce na Kosovu, a tamo su im i ostali organi! Naeg crnog avola.cuvaju plavi aneli! Srpski narod nije stoka, samo ga prodaju po toj ceni! ***
Zoran Bai
Zemlja smo s 1000 otoka. I svakim danom sve ih je vie. Ne likujte. Oni koje ste kupili i nisu vam neko blago. Nita vie nije besplatno i svoje hrvatstvo dobro nam naplate. Kaete bolni rezovi? Ma ne folirajte,vas nita ne boli!
Ren BOUSCHET, France 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 18
PRIJE RATA IMALI SMO LOPOVE I MILICIJU, SAD IMAMO SAMO LOPOVE! Before the war we havd police and thieves, nowadays we have only thieves!
Read Sultanovi
Darsono, Indonesia 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
19
32
Zlata uni Margaritas ante porcos

"OTELO: Svoje paloe u korice uvuc'te da ih rosa ne ospe rom. Vi, sinjore dobri, moete bolje zapovedati starou svojom nego orujem."V. ekspir Demokracija ima specifinu gustou, zahvalnu da izbaci na povrinu posebno dizajnirane futuristike ideje ope i posebne namjene, za koje se vrsto dre njihovi kreatori, spremni na velike rtve i odricanja. Zasad se jo uvijek ne zna ije! Ili, moda, grijeim? Bilo kako mu drago, ne artikuliram, pritom, iskljuivo balkanske prilike u prolongiranoj fazi eksperimentiranja sa novim standardima H&ACC&AP (Halapljivo i Alavo Cepaj Cipove i Apetitli Po()deri), ve Svijeta koji pokazuje znake uronjenosti u ljepljivu elatinoznu supstancu specijalne recepture za skidanje re sa toka istorije, te mazivo njegovog dinaminijeg obrtanja nekim novim stazama budunosti. I u tom zbunjujuem presipanju iz upljeg u prazno, trgnu me asocijacija na viskozitet moje omiljene krem juhe od gljiva bukovaa, pa, zdvajajui, pomislih da sve rjei i bljei orbuljak opominje kako u nju promakne i koja ludara, zbog ega preesto izbliza nazoim situacijama iji me zaplet tjera da, svako malo, promrdam glavom stisnutih oiju, i provjerim da li sam budna, ili haluciniram? Dodue, ne bi bilo nikakvo udo da nam se duhovi onih to su danas pogonsko gorivo ovjeanstva poinju priviati, vritei da su povaljeni kao zalog nekih novovjekovnih alhemijskih receptura kojima se od njihovih potomaka stvaraju obnovljivi prirodni resursi. Moda u iznenaditi rijetkog itaoca ovog tiva, ali u slijedu zbrkanih misli naletjeh i na Jonathana Swifta i njegovu sjajnu satirinu alegoriju o Guliveru i Liliputancima, smjetenu u engleski milje 18.-og stoljea, dakle prije no to su izmiljeni motori sa unutranjim sagorjevanjem, pa im nafta nije bila trn u oku, ali jesu druga blaga, uvijek ljepa i bolja u tuem dvoritu. Iznenadih se gotovo prorokoj pronicljivosti i maestralnom situiranju psihologije masa, impresionirane udesnom veliinom ovjeka, sve dok im ovaj koristi da premoste prepreke, a kao nagradu ne oekuje nita. I sve tako do nekog trenutka moralnog imperativa, preko koga niko astan, svjestan svoje snage, ne moe udovoljiti iznenada izmiljelim pretenzijama i ambicijama siunih, onih koje je trebalo donedavno titi. Sigurna sam da je gotovo svako od nas upoznat sa kvintesencijalnim scenama dobrohotnog diva-pustolova koji se zaputio u neistraene svjetove, doivjevi brodolom, da bi bio spaen kao zatoenik Liliputanaca, vezan uadima i privren koljem za zemlju, kako bi tim maleckim, ne veim od palca, bio primjeren poligon za istraivanje mirakula moi i znanja velikih. Saga o snazi kojoj ljuborom ophrvan tati kralj Liliputanaca eli pokoriti i unititi svoje neprijatelje, jedna je od najmonijih parodija danas vie nego ikada aktualne odgovornosti vlasti, ali i granice tehnolokih i znanstvenih napredovanja, u funkciji najniih poriva i strasti. Autodeifikacija kao prvi signal ludosti, a moda ba i ludila, nije nova pojava u ljudskom rodu, ve se milenijima razvijala do dananje zaprepaujue enigme procesa satanizoranja drugih i drugaijih. Atila Bi Boiji bi u novoj eri uivao slavu velikog stratega, to zorno potvruje njegova uvena izreka: "Nije dovoljno da ja pobijedim. Svi ostali moraju da izgube!" ta rei, osim da je njegov kredo doveden do perfekcije u kreiranju novog poretka. Pritom se ne tede sva mogua i nemogua otrovna kumulativna punjenja za bojeve glave znanih i neznanih orua za eliminiranje nepoudnih. Da je blizu istini ova tvrdnja, najvjerodostojnije svjedoi armantna izjava prvog direktora FBI, Edgarda Huvera: Pojedinac je hendikepiran kada se susree sa teorijom zavere, jer je ona toliko monstruozna da ne moe da poveruje da je istinita. Gdje su u tome svemu nai "istraivai fleka" u tuim ivotima, pa jo primamljivo upakovanih u ljateu plauzibilnu la za Swiftove mase, teko je rei, ali da su posljedice pogubne, ne samo za linost u fokusu, ve i njeno ue i dalje okruenje, vie je nego izvjesno. ta je cilj, ne bih znala, jer da znam, morala bih biti dio te zastraujue paradigme. - Imperativ naeg vremena je samozaborav i nepotovanje sebe ree neko sa mirisnim imenom, shvaajui da je razvijanje ljubavi prema sebi pokazatelj univerzalne odgovornosti prema drugima. Sve dok ljubav mjerimo prema tome koliko smo spremni "zgaziti sebe", vrtjet emo se u zaaranom krugu zloina, jer takvi "zgaeni" nemamo kapaciteta voljeti! Zaista je velianstven in kao Fenix ustati i nastaviti ivot bez mrnje i osvete prema onima koji su asne ljude, samo zbog njihove posebnosti, u
pepeo pretvorili. Jo je impresivnije imati snage i hrabrosti, te pruiti ruku baenom, ili posrnulom. Sjetih se jednog zastraujueg zloina iz strasti i mrnje koji je zavrio bez ikakve osude, ak i sredine gdje se dogodio, jer je rije o djetetu "iz drutveno prihvaljive obitelji"- veoma esto koritena definicija na ovim prostorima za izgrednike sa jakim zaleem. Danas su svi na to zaboravili, ili, ponekad, tiho, u pauinom zapretenim budacima savjesti pripomenu, pretpostavljam, jer imaju vaniji zadatak: unititi ostatak svjedoka i konkurencije, onih zloudnih tumora drutva, koji jo nisu nauili klanjati se autoritetima, a ne nekim tamo moralistima sa defektom jednakosti! Upitan zato diskreditira neke asne osobe, jedan od naturaliziranih sugraana koji jede malu djecu, mi je davno rekao: "Pa, posljedica rata! Vidio da se samo tako neto postie..." Eklatantan primjer inteligentnog psihopate-survivor-a, dobro upuenog u kodex vladara iz sjene to kupuju besmrtnost tuim nestankom, dok glas mudrih pokojnika i dalje odjekuje kao pobuna: -"Vae vrijeme je ogranieno. Stoga, nemojte ga protraiti tako to ete ivjeti tui ivot. Nemojte upasti u zamku i ivjeti sa miljenjem drugih ljudi. Ne dozvolite da buka stavova i miljenja drugih potisne va unutarnji glas. Preuli su svojom kratkom panjom nastavak Jobsove poruke: I najvanije, imajte hrabrosti da slijedite svoje srce i svoju intuiciju. Oni ve nekako znaju ta elite postati. Sve ostalo je sporedno". Ili nisu, ve su je preveli na internacionalni jezik veine uspjenih! Ambivalentnost nije tek pojednostavljeno definiran moralni defekt pojedinaca i grupa, a jo manje stilska figura kao sukus slavenske antiteze u sloenoj komparaciji metafora, ve veoma ozbiljna simetrija osjetljive vage za odmjeravanje koliine istine i neistine u ljekovitom svojstvu gorke pilule progresa. Cijelo jutro razmiljam upravo o ovom aspektu razvoja ljudske linosti: kada i zato smo miris septike jame prihvatili kao vrhunski duhovni fragrance? ta je u njemu tako opojno da je postao temelj humanosti iz kaike prestarjelog graha? U tom i takvom promiljanju zatee me lamentacija osvijetenih nad nesnosnom lakoom odbijanja to breg i skorijeg hvatanja prikljuka na zagluujuu lokomotivu EU progresa, ukraenog kuljajuim crvenim dimovima, iza kojih je sve tako fascinantno njeno i ruiasto. Ali, (prokleto vjeito ali!) jedna nedoreenost i dalje budi dilemu: ne doima li se EU u mnogim aspektima kao zla maeha koja nema samo dva arina, nego svako malo novi uvjet postavi, tako da se u konanici ispostavi kako e nahoe u vlastitu kuu moi tek kada odraste i donese sa sobom upove zlata? Sve i da su ovi prostori kontaminirani nacionalnizmom, zatvoreni u dravice, izolirani od svjeih ideja, suoeni sa siromatvom i beznaem, te korumpiranim elitama koje ta ista EU podrava, teko da e izai iz tame Srednjeg vijeka, ivei u karanteni i podraavajui obrazac izoliranih ostrva! Ako elimo napraviti ljudsko bie, ne treba ga drati u kavezu! Prosto pravilo primarno! Ipak, ne treba smetnuti s uma da je zdrav razum postao raritet, a i lomae nikada nisu bile sasvim ugaene, jer se tako bre rasplamsavaju za dnevne potrebe onih koji su potpuno zaboravili, ili, pak, nikada nisu ni znali to je potovanje linosti i privatnosti. Ja, dobra vakta za sve bezdune i nelijepe! Ne, ne bih da zaboravim: svemu su roditelji zavist i ljubomora, manifestni kroz njihovo edo klevetu, e da bi se odstranila konkurencija, pa makar to znailo i "ukidanje" matere, uzornog novinara sa sjajnim prospektima, uz, dakako, diskreditiranje monog medija i njegove izabranike, o ijoj selekciji kadrova bi se moglo raspravljati. Koliko truda treba da izgradimo ovjeka, a kako malo je potrebno da ga unite "odabrani", to sebi prisvajaju samo njima znan obrazac besmrtnosti! Pa, tako, jedna politika gromada koju i iz mog sahana hranimo, ree piscu ovih redova strogo: Ne uznemiravaj me vie! Dobrota nije u tome da budemo pokorni posmatrai, aplaudirajui pobjednicima zbog mrvica sa njihove prebogate trpeze, ve u djelovanju, sukladno elementarnom moralu i etinosti, jer: "Samo se slabii ne usuuju biti pravedni." Tagora.
Zoran Spasojevi, Srbija 2011.......prosjacka-opera_the-beggars-opera
21
Marian Avramescu, Romania 2011.. MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
22
Narod je preuzeo stvar u svoje ruke, a to nije mala stvar.

The people primjerak,ako seTHING into their own order is not given differently)is no small THING. took the drugaije ne naredi (free copy, if the hands, and this Besplatan
Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Slavica Jovanovi
23
23
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
38
to je kraj traginiji, mit je vei. As tragic end, as greater myth.

Draen Jergovi
38
ura efer Sremac

PANDURSKA POSLA (MITA I PANTA) Ue u kafi nakraj varoi R. policajac Panta, sa svojim dobrim drugarom Mitom. Naguze se za ank, to blie ankerici, sa kipeim balonima, ne bi li oacovali koju riboliku golu vijugu vika. U kafiu guva ko estorica u fii, bog da mu duu prosti.
Ni manje opanaka ni vie seljaka . U skuptini Stradije. Eh, na Domanoviu, izvini to te prozivamo da doe po drugi put meu Srbe. Treba nam jedno otro pero, a ne samo lajava usta. Imali smo graansku jogurt-revoluciju, pa bager-revoluciju... Stigosmo i do gandijevskog balvan-ustanka. Sledee je proroka 2012. godina. Nije meni java strava, navikao sam i na lepe prostakopsovake skuptinske gluposti. Mene je strah od snova o obeavanoj boljoj budunosti u kojoj e mi iveti unuci.
Kao od brega odvaljen, prilazi im nekakav rmpalija ko ifonjer, sa nabildovanim bicepsima: Moe li stolica? promrmlja pridolica. Nije opasno javno mnjenje, sve dok sa barikada ne pone da leti ta, pozlilo? uzvrati eretski Mita. Nemam epruvetu, nije kamenje. ti ovo Dom zdravlja. Tamo se daje stolica. Sevaj! Kome ti to, guteru? procedi kroz zube bilder. Ni ovce ne oekuju nagradu za vernost Stranci ovnova, a zato bi Tebi, majmune! ponovo odbrusi samouvereni Mita, birai. osokoljen prisustvom svog drugara, predstavnika reda i zakona. Ajde, kreni, nisi proako ui! oglasi se i Panta, bacajui Dragi posmatrai, sad vam prikazujemo kako se braniti od uagrene poglede prema presamienoj kelnerici. vazdunog terorizma pohvali se ministar policije. A tako! viknu snagator dva-sa-dva, i dok si zucno dr Upomo, ubiste mi dete helikopterom! zakuka majka na mitingu. lopova sevnu kroe! I tako, opet pobedie teroristi. I odlete, bez krila, u vena lovita, lajavi Mita, da mu ne rimujemo ime od milja sa mukim udom. Polie ga stonim belim, u *** nedostatku zagaene esmue. Posle par dana oporavka ponovo se nau dva drugara. Ovog (R)EPIGRAM puta izbor za provod pade na susedni kafe-bar. Ima vie maaka zakljuie obojica. Kome zakon Uoe. A bolje da nisu. Zeica i enskadije puno sope, jaje da iz kopita seva baci ne bi do pranjava poda stiglo. Mau li mau repiima na skuptini kelnerice, nosei ie i pie od stolia do stolia pivopija i vinopija taj prostaki zeva! (sokii behu zabranjeni!?). Pandur Panta i besposliar sa faksom Mita, da mu ime ne *** rimujemo, razvezae priu od Kulina bana, sa komijama za susednim stoliem, uz ladno stono belo. Udare im u glavu maligani i ura efer Sremac bi ta bi! Ponovo tua, ali jednostrana, u kojoj nejaki fakultetlija AFRODIZMI (II) ponovo dobi zgoditak na bokserskom bingu overen peat ispod oka, ko onaj viejezini u mesnoj zajednici. MRANE BRANE (NE)ISTINE Kad stie vreme i za trei izlazak u provod (ba sve ovo ve lii na bajku), ama, koji to provod bee kad nigde cura i curetina u * * * obezgaenim miniima prepotentni drugar Mita ree prepametnom Moja ena je velika gospoa, dri visoko do sebe. Naroito, drugaru pajkanu Panti: ispod sebe drugog mukarca. Zna ta, prikane moj, lepo je to od tebe to si uvek na mojoj * * * strani, ali, brate, mislim... ako opet doe do nevolje, ta nemoj me, Potapkau ja tebe, odozgo, motiicom besno vodi unutranji ovee, vie braniti! monolog batovan Panta. I zatrpa klicani krompir u kuicu. A zato? ne kapira, po obiaju, pandur. * * * Ama, ve posle druge-tree ae ti zaboravi da nisi na Posvaala se ona moja lajkua sa mnom. Bee joj krivo to se nisam radnom mestu. javio za repliku. Kakve to sad pa ima veze? Policajac je svugde i uvek * * * policajac ponovo e samouvereni pajkan Pantelija, zvani od Mukarci ne vole (pre)pametne ene. Na maioniarski nain zaas nokira, da ne kaem od malene none Panta. (Tetkica mu roena isprazne novanik. tepala: Pantica, mala mu resica. A tek kesica!) * * * Jes, oina! Al kad doe do belaja, ti uvek zaboravi svog Teak je magarei samar kad se seli sa petog sprata. uvara. Nasamarila mi ga ena. Kakvog sad uvara!? Valjda sam ja sm zatitnik i uvar ove * * * drave! gotovo poskoi sa okruglog vrtuljka od stolice to ti, da ena mi vrlo sujeverna. im joj ispriah san kako mi dri izvini, ue u p guzice. Grdno se naljuti prkosni i ponosni ovek od sveu nad kovegom, ona hitno odjuri kod tumaa snova. zakona. * * * Ama, ebe policajca i onog koga ti uva, da izvini! Dok se im se razvela, emancipirana ena poela je raditi na ti seti da nema na sebi uniformu, odoe meni jajca. Ajd, iveli! razbijanju brakova bivih ljubavnika. podie poveu au ladnog stonog belog Mita, da mu imena ponosita * * * ne rimujemo. Ha-ha-ha-ha! Jeste mi ena mala, ali sposobna. I irokousna. *** CRNA JAVA SNOVI STRAVA # 16 (AKTUELNO U STRADIJI) Sve vie ostajem bez daha od demokratskog duha na balvanskim barikadama. U srpskoj skuptini poslanici laju na zvezde. A nisu svi psi.
Siti su edni vlasti. Full fed are thirsty for power.

Ivo Mijo Andri
39
Ladislav Babi
Graanin Pokorni Radnici e odsad, pokornici biti: Gosn gazda ja ljubim vam guzu!, smijem radit, kruha jesti i vodicu piti. Za neposluh rado ii u u uzu! trajkati mi ni ne pada na pamet, priljeno u raati Vam djecu, i plaati svaki propisani namet Porodiljski dopust koristiti neu. Klasnu svijest u izbrisat iz glave, tittit u sveta vlasnika Vam prava. Uzmanjka li kruha, jest u svjee trave i blejati pritom zahvalniko Hvala! A kada mi starost ve povije lea, slobodno me, Gazdo, utnite u dupe; domoljubnog Hrvata ne vrijea da radosno krepa bez pemzije glupe! (Hrvatska ljevica 1995/7,8) ---------Kartanje ili dioba BiH Na partiju karata maheri su sjeli. Najvei med njima prihvati da dijeli. Pomijeao, predigao, pa okolo baca Napeti igrai gri im se faca i bljeskaju oi u groznice sjaju. Svi ele da prevare oni dobro znaju! Slovenac je odust'o: Igrajte bez mene! Hrvat karte skriva kamo da ih djene? U Srbina asevi jo tri u rukavu. Bezbrinoga izgleda sagnuo je glavu, pa ukoso kilji u kratkome luku. Pretrnuo Alija, skriva svoju ruku. Zna da bi za partnera oba njega htjela. Ne zna to da uini, tol'ko su ga smela! Evo, kae Alija, odigrao ja BiH Zinuli mu suigrai na bonjaki tih. E, ne moe tako! Srbin njemu kae. Jata da ne moe! i Hrvat se slae. Ali ja BiH i dalje, ovaj inzistira
i meu igraima nema vie mira. Prepun stol je karata, noevi se vade Kartaroi bratski, ba se fino svade. Partiju sam ovu i ja kibicir'o. Samo sam promatrao, stranu nisam bir'o. Takav sam karakter, te mi se ne navija; no, kad me ve pitate: Nek' pobijedi Alija! (1995.) *** Antiaresizmi: -U ratu rijeima mir su morali uspostavljati orujem. -Predbacivali su im da vode bratoubilaki rat. Nismo mi braa! pravdali su se. -Nakon godina ratovanja, sjeli su za pregovaraki stol. Narod ih je nazvao mirotvorcima. -Ratovali su zbog uvjerenja. Svojih voa. Mir su sklopili iz istih razloga. -Rat je zavrio. Kad e biti uzvratni susret? -Imamo 150000 lanih branitelja. Upravo oni najfanatinije brane svoje pozicije. -Branei za lokalni klub, stekao je status branitelja. -Mnogi su, branei svoje interese, stekli status branitelja. -Iz zraka je pobio 10 civila. Pogrena procjena, rekoe. Sa tla je pobio 10 civila. Ratni zloin, rekoe. Pouka? Ponekad je bolja pogrena procjena! -Oni su pobili 100000 naih. Mi smo pobili 100000 njihovih. Zato svatko demokratski ne odabere 100000 svojih, koji e potom izvriti ritualno samoubojstvo? -Moe li rat u kojem ratuju seljaci biti graanski? -uvali smo bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga. Tue zjenice nisu se spominjale. -Pati od PTSP-a. Sanja kako opet gradimo bratstvo i jedinstvo! -U borbi protiv nasilja, nije prezao od nasilja. -Jugoslavenski komunisti bili su u pravu, govorei o odumiranju drave. Samo nisu predvidjeli muke koje e ga pratiti. -Jeste li zamijetili kako ratni zloinci pred lice pravde dolaze jadni, bolesni, sa svom medicinskom dokumentacijom. Razumijem ih. Stresan je njihov posao (a tek za rtve)! -Pas pianjem oznaava svoj teritorij. Organizirajmo i mi masovno mokrenje po granicama. -Suvremenici se s tugom prisjeaju mnogih naroda nad kojima je izvren genocid. Je li to al zbog posljedica, ili nostalgija za rabotom predaka? -Dajemo ivot za svog vou. Bi li on dao svoj ivot za nas? -Bio je pravo dijete - cijeli ivot se igrao. Sa svojim narodom.
Makhmudjon (Makhmud) Eshonkulov, Uzbekistan 2010
40
Elvis Huremovi
Roeni dan Roeni dan je kako sam naziv to govori, dan kada ste roeni. Univerzalno poznat kao Roendan. Eh, otprilike, tako bi izgledao osvrt nekog nadobudnog dananjeg strunjaka za sve i svata, kada bi tematika njegovog jo strunijeg rada bila roendan. Eto, danas je cijeli dvadeseti oktobar, dan kada sam se za neke sad ve davno, a meni i ne ba, rodio. Godina nije ni bitna jer predstavlja jednu od najznaajnijih u prije svega udnoj a onda dugoj bosanskoj historiji. Da se razumijemo, nije ona znaajna Bosni zbog mog roenja. Iz tog ugla posmatrano, manje-vie, znaajna je samo mojim roditeljima, valjda. Tu svekoliko vanu hiljadu devetsto osamdeset i etvrtu ne bih spominjao jer bi me njena ovdanja znaajnost mogla udaljiti od onoga o emu sam prvobitno naumio pisati. Uzgred reeno, vazda mi se deava, da naumim o jednom a zavrim na sasvim neemu treem. Sklonosti skretanja fantastino opravdam granitnim argumentima koji se u iole boljim rjenicima nalaze u kategoriji objanjenja poznatih kao ofucane fraze. Tipa, ko pie zlo ne misli i slina mjerodavna intelektualna naduvavanja mjehura...
k'o dnenvnu tampu i sa merakom jedem. Meraklijski podrignem kad mi se podriguje i pravim vjetrovito vrijeme kad mi se vjetruje. A ne, ovako, od gazdine sestre, inae gospoe u poznim godinama, imam halucinacije. Gdje god ja, ona sa taraom, metlom ili nekom drugom akonijom za ienje. Otvorim knjigu a umjesto kolizionih normi iskoi ona sa ofucanom krpom u ruci. Krpom koju je pretralo i izbacilo deset Vrbasa, odjednom. Mislim, ja fin, odgojen, kulturan, saburli naoruao se svim manirima i finesama kao guter na vojnoj vjebi, jo mi samo fali gas maska. Ali ljudi moji ne moe se vie durati, pogotovo na roendan. Brat, bratu ja bih za ovo hefti oistio sve nebodere po Bosni a kamo li stan od jedva ezdeset kvadrata. Od svih manira i finesa nemam srca a ni muda upitat ju: Sizife ima li svjetla na kraju tunela? To bi kao trebao biti eufemizam za Hoe li to vie u piku materinu?! I, nije meni to gospoa u poznim godinama poznatija kao gazdina sestra, inae uljudnog stanodavaoca, to zulja i razvlai godinama ali mi je udno to ne izlazi iz onog toaleta ve satima. Ne znai ako sam fin, kulturan, uljudan, saburli i svata neto jo, da sam i robot ili da moj metabolizam ne funkcionie... Kad bi se samo neko naao da joj objasni, da toalet zvani hala slui za obavljanje nude, kako velike tako i male, izmeu ostalog, a ne za spavanja a istovremeno nema ni funkciju dnevne sobe, pa da se isti danima. Eto, samo kad bi joj neko rekao joj, da ja, Elvis Huremovi sin divnih roditelja danas dvije hiljade jedanaeste jeseni gospodnje oktobra cijelog dvadesetog na svoj roendan imam potrebu, kao i svaki insan na ovoj kugli zemaljskoj, obaviti fizioloke potrebe. Ako joj to ne bude jasno, slobodno joj recite da sam se ja usrao a ona meni posrala na roendan. Eto, toliko! Zar traim previe?!
Obino kaem da mi je svaki dan isti i kao svejedno je radilo se o roendanu ili ne. Jer, k'o biva, tako sam vie mao a ne tamo neki osjeajni ili ne daj Boe romantini mekuac. Ali, ovi, to ih najredovnije obmanjujem bi trebali znati, da mi svaki dvadeseti oktobar nije obian. Nije, jer istog tog dvadesetog svake godine budem oputeniji, nasmijaniji i sve mi potaman. Kratko i jasno, dvadesetog oktobra bez obzira na godinu mi se isto jebe za svim. Tada sam, dodue sebi samom, i Frojd i P.S. I, pored svega, opet sam, danas, bio i Frojd i Maradona i onaj iz Maradona i Kant i onaj iz Misira i parazit sve u jednom i za jedan dan. Misira... Ali danas, dvije hiljade jedanaeste gospodnje jeseni, njen i moj dvadeseti je izoblien. Nekakva udna mjeavina. Nadriheimovska, koja ima nedefinisanu boju i okus. Nakav miks nespojivog. Tako je dananji dvadeseti spoj onog jebe mi se za svim i frustirajuih okolnosti mog neposrednog okruenja. Nadam se kako mi niko nee uzeti na hator zbog moje ispovijedi koju moram rei. Claude Serre, France 2010 Evo, ve dvadesetak dana oktobra obnaam ulogu nijemog svjedoka, u filmskoj industriji to su oni, na kraju, ili pri istom, odjavne pice, to s ponosom skupljaju reference za si-visvrstani u kategoriju statista, Oni koje niko ne zarezuje ni za ta, bautelskih i manje bautelskih radova u stanu gdje sam ve treu jesen podstanar. Ako je bitno za ovu storiju, naglaavam da svoju podstanarsku dunost izvravam uzorito i krajnje poteno i savjesno. to bi trebalo znaiti sa kirijom i reijama sam vazda na vakat a kunog reda se drim kao pijan plota. Mada, isto sumnjam da nekoga to zanima osim gazde, koji, kad smo ve kod njega, i nije ovjek za bacit. Tanije, suta suprotnost od onih namrgoenih, debelih i olinjalih stanodavaoca koje svakodnevno imamo priliku gledati u nekom filmskom ili sapunjarsko-latinskom ostvarenju. A, moda ponekog i susresti u knjievnim djelima Dostojevskog, Turgenjeva i njima slinim. Dobar je to ovjek, moda malo pogubljen, kako u ovom, tako i u svom svijetu ali otom-potom. Ionako, nije mu zamjeriti. Ovih nedjelja, s obzirom na okolnosti, najvie vremena sam imao za razmiljanje i nerviranje. U toj kombinaciji slinih svjetova doao sam do zakljuka a za kojeg je ne sumnjam neko mnogo prije uzviknuo Eureka. udno je koliko je ovjek vea ivotinja od same ivotinje, pa se tako brzo navikne na svata. Na spavanje u prostoriji okruen cementom, raznim mistrijama, gletaricama, hoblama i ostalim prcaljkama iz zidarskog asortimana. udno je kako mu ne smeta i ono ravno tri centimetra praine, to se prostrlo po hastalu od svakodnevnog temanja. A, koja ga okruuje dok jede vie hladnu nego toplu sirnicu iz oblinje pekare. Svega u Boijoj bai! A, oni kojima metafore religijskog predznaka i nisu ba pri lijevoj stranii tijela, rekli bi da mi je k'o Alisi kad je onomad puteestvovala. Mislim, navikao sam na to, da se kroz hodnik provlaim kao kroz cijev fi-sto ili da tamo gdje spavam, uim, piem...dorukujem i ponekad ruam a da pritom na kuhinju zaprljanu, zakrenu i nemonu gledam kao gastarbajter na svoj rodni kraj. Kad pogledam, strunjak sa poetka bi rekao retroaktivno, onda sa ponosom mogu rei svata sam nauio u proteklih nekoliko sedmica. Ali, sviju vam, ako moe ikako da vie ne uim?! Jer, onako od srca, pun mi je vie svega i neu da budem gastarbajter u svom stanu. Hou da k'o ovjek sjedem za runo spravljeni stol u kuhinji i razmotam onu polutoplu ili poluhladnu sirnicu
41
Stado
Braa po materi
43
Sulejman Tihi, bosanskohercegovaki Rey Charles
Logor Dretelj 1993. god - ta bi bilo da je ovako bilo

43
Demonstracije u Zagrebu
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Kola odoe nizbrdo, a stoka ostade na vrhu
45 Zoran Spasojevi, Srbija 2011..
Zoran Spasojevi, Srbija 2011.......prosjacka-opera_the-beggars-opera _tri-parke_three-the-fates_drei-die-parzen
45
Kontrarevolucionari
emso Tankovi zvani Suncokret
Poslednji tango
46
Rat i poplava uvijek na povrinu izbace smee
Sviranje qurcu
39
Ali Farzat, Syiria 2011
48
Isti qurac, drugo pakovanje
Dijana ovjeuljak
Hoe li Karamarko uhapsiti ministra unutarnjih poslova?
Hoe li Karamarko uhapsiti ministra unutarnjih poslova?
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina u narodne mase iz tog naroda istisne onoliko Arhimedov zakon: Svaki politiar uronjen
Pukovniku nema ko da pie gluposti koliko mu taj narod dozvoli.
Jordan Pop Iliev, Macedonia 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
54
50
Mirjana Grbac Pismestrovi

MUKI POTOMAK
Moja mama je jako tradicionalna osoba. Godina proizvodnje prva polovica prologa stoljea. ena odgajana u duhu vremena, a duh poprilino zastario. Pa kad je mene rodila, to joj je bilo kao da ju je zadesila strana sudbina. Boja kazna! A onda ja odjednom rodim mukoga potomka i spasim ugled roda svoga. Ali ne i svoj status. Moja me majka stalno ui kako se odgajaju muka djeca. Te odgaja ga k`o curicu, te nita mu ne da, ta ga stalno mazi, kako ga moe ostaviti samog (u osmnaestoj godini!), kako on nama ne bi iao na neku borilaku vjetinu ili da mu ona kupi lovku puku, kako drugi deki u njegovim godina voze dip i slino. Pa kako je na kraju odluila da ja nisam dobra mama, kupila ona unuku za roendan auto. Sad e on meni dolaziti sam, hvalila se svima ponosna baka. Jednom, da ju malo udobrovoljim, pohvalim se kako joj unuk stalno neto petlja oko auta, pravo muko! Redovito ga pere, glanca ga poslije kie, mijenja zimske i ljetne gume, ak je sam ugradio novi auto-radio. Sunce bakino! cvjeta baka s druge strane ice, sad e on meni doi popraviti onu rasklimanu bravu na vratima, ostrugati ru s vemaine i promijeniti silikon oko kade. Mama, za to se zovu majstori. Ne moe on to, branim majinski naeg mukog potomka iako je punoljetan, a ona me odmah zaspe pogrdama: ta pria gluposti! Ti se samo razumije u lonce i krpice. To je muki posao! To e on meni popraviti kad doe. Ali, dola baka prije kod nas u posjetu nego unuk kod nje. I stoji u podne pred njegovim krevetom i gleda ga milo i ozareno kako spava snom pravednika, uz uzglavlje tri prazne flae vode, pod stolom pet najlonskih vrea sa erafima, mirglpapirom, sportskom opremom od prolotjednoga treninga, parom neispravnih brisaa na polici ispod prozora i rabljenim akumulatorom ispod kreveta. U ormaru dva zvunika od pedeset kila, izguvana garderoba po stolcima, podu i krevetu, ispred televizora plastini kofer s alatom, na stolu otvorena kutija keksa kojima se u meuvremenu, dok muki potomak spava, hrane mravi... A na podu razbacane muke arape smotane u kuglice, skupljaju prainu. To je njegov izum. Pravo muko! Sunce bakino, kako samo vrsto spava... divi se baka, a onda doe u kuhinju i prekori me: A to mu ti nikada ne obrie prainu? Zar ne vidi u emu ti dijete spava? Oe da dobije alergiju?! A radni stol, na to mu nalii, ne bi ti ruka otpala da mu to malo raskri, da se dijete lake snae. Nije udo to jo nije diplomirao! Kad sam mu posljednji put pospremila stol, branim se ja,nije sa mnom razgovarao cijeli tjedan. Rekao je da nita vie ne moe nai na stolu! Kad si nesposobna! odvrati moja majka, baka mukoga potomka.Ti ne zna odgajati muku djecu. Dok ja poslijepodne peglam ve, ona ushieno promatra kroz prozor kako je njen unuk razmontirao prednja i stranja vrata svoga auta i ugrauje zvunike. Ti ga samo zna kritizirati, a vidi kako je vrijedan, govori baka ne okreui glavu. Doi e on meni na jesen, pa e mi zamijeniti pipu i tu u kupaonici... Kad je baka polazila kui ponudi se unuk da ju odveze autom. Baka jedva doekala. Raspametila se od dragosti. A njemu isto dobro dolo! Mora isprobati zvuk u autu nakon ugradnje novih zvunika. Nije isto na otvorenoj cesti i u gradskoj vonji, objanjava on struno. Kad se deko vratio, pitam: Je li bilo sve u redu? Super, odgovara. Baka zadovoljna? utila cijelo vrijeme. Odlino, sad sam i ja ponosna na naeg mukog potomka, odsad u ga uvijek slati da prevaa baku. Meni ona ionako stalno prigovara da ne znam preticati i da traljavo parkiram u rikverc. Prolo nekoliko dana, ona se ne javlja, pa me to brine i iako znam da ona ne dri puno do enskoga miljenja, okreem njen broj da pitam kako je i vidim je li zvala majstora za one popravke u kui. Nisam, odgovara kratko. Hoe da ja nazovem? Ne treba, opet e kratko. Sad e skoro praznici pa bi mali mogao skoknuti do tebe... pokuavam ju udobrovoljiti i nudim joj velikoduno njegovu pomo. Ni za ivu glavu! povie baka i zaklopi slualicu. Ovo nije dobro! Neto se moralo dogoditi u autu to ja ne znam? Zna on tako rei koju nepromiljenu, mlad je, pa se baka moda uvrijedila, ipak
je ona stara ena... mislim si ja... A moda joj je rekao da je peder... tako je i nama trgao ivce dok nismo shvatili da ima udan smisao za humor. Bolje da ja s njime ozbiljno o tomu porazgovaram. Predloim mu jednu rundu njegovim autom do odmorita na autocesti, pa onda polako uz kavicu... Odmah je pristao. Dugo se nisam s njime vozila, rekao je veselo, moram uti kakav je sada zvuk u autu... Sjednem na suvozako mjesto i potonem do dna tako da mi se pogled zaustavi u visini pretinca za dokumente. Otprilike kao da sjedim na podu. Deko izvadio mehanizam za podeavanje sjedala, smetalo mu dok je provlaio kablove od pojaala iz prtljanika pa je otpilio to je bilo vika. Kakvi kablovi, zainteresiram se ne bi li prijateljski zapoeli ozbiljan razgovor. Od zvunika i pojaala, ree i odvrne radio do panja. Zvuk me tresne u grudi kao malj od sto kila. Prvo sam mislila da e mi izbiti srce na ui, ali je sve ostalo samo na oteanom disanju. Krenemo mi naprijed, a moje sjedalo krene natrag! Na prvom skretitu on zakoi, a moje sjedalo poe prema naprijed. Ja ga pogledam u strahu, a on mirno ree: Kad se nisi vezala... utke povuem pojas i prikopam ga s druge strane. Protegao se preko desnoga oka i usta tako da sam do prvog izlaska s autoceste bila prisiljena drati usta zatvorenim. Ko mi je kriv kad sam ensko, ujem u uima mamine rijei, pa sam mala rastom. Na autocesti vibriraju vrata. I ne dre dobro, klopou kao da e se svaki as otvoriti sama od sebe u vonji. Raunam na snagu potiska zraka pri veoj brzini. I pojas. Moj muki potomak zna to od ranije. Primijetio je to nakon to je etvrti put skinuo i rastavio vrata radi ugradnje zvunika i provlaenja kablova. Od tada se vrata tresu u vonji. Nemoj se samo na njih naslanjati laktom. Kad sam vozio baku, tri puta joj je ispadala gornja proteza pa sam svaki puta morao stati na zaustavnoj traci, a zna kako je to opasno na otvorenoj cesti, poali mi se sin. Ja klimam glavom. I zahvaljujem Bogu to jo imam svoje zube. Onda pone kia. Kad mi je prvi put kapnulo par puta na tjeme mislila sam da su mi proradili ivci. Kad je poelo curiti za vrat i pored nosa odmaknula sam pojas s usta i pitala: Je l to tako normalno? Nije, prizna moj sin iskreno, pa mi ispria kako su on i njegov kolega s faksa otpili krov da naprave kabriolet, ali kad su vidjeli da je ugradnja pomine cerade prekomplicirana, zavasali su krov natrag i prelakrali ga originalnom bojom. Nita se ne primijeti. Jedino se krovni prozor vie ne otvara automatski, ali moe rukom. A curi samo kad pada kia. Ima na stranjem sjedalu kiobran, ree mirno. Ali ja se ne mogu pomaknuti od onoga pojasa preko face, a i prekratke su mi ruke sa sjedita na podu. Sad emo stati, pa u ti ja dohvatiti... ponudi se moj muki potomak kavalirski, a ja ponosna. A to bi tek baka na to rekla!? Na parkiralitu naglo zakoi i okrene se da dohvati kiobran, pa kako se on protegne, iupa se volan iz leita. Nije to nita, malo se rasklimao. Dok je on namjetao volan ja nekako otvorim vrata i etveronoke izaem iz auto, a na betonu kraj auta lei kota. Na. Desni, stranji. Vru! Stojim i bez teksta promatram prazni otvor gdje je do maloprije bio kota. A moj mukarina ga zgura nogom pod auto, zakljua ga daljinskim upravljaem koji je sam ugradio, pa mirno ree: Samo mirno. Do sada je uvijek otpadao tek kad sam stao, nikada u vonji... Stavit u ga kasnije, kad se ohladi. Idemo mi sada lijepo na kavu, htjela si neto popriati s mnom...
Emil Strnia, Croatia 2011
50
Emil Strnia, Croatia 2011...victim of narcotic
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Cristina Sampaio, Portugal 2011
52
Miodrag Tasi
Parada za ponos i ostale trice Nisam ponosan ovek. Eto, u mojoj dravi zabranjeno odravanje Parade ponosa! I kako da bude ponosan? Sve smo sredili, doterali, uljudili se, i jo da homoseksualci paradiraju Belim gradom, kad ono orak. Podgojeni ministar policije, onaj uveni Ivica Dai, onaj to je bio Miloeviev junoa, a sada vrli demokrata i Evropljanin, jel te, i koji ak ide na doruak u Vaington, e ba taj se uplaio nereda i zabranio paradu! Uzalud onoliki protesti demokratski nastrojenih stranaka, udruenja, pojedinaca, nevladinih organizacija... Nita od parade. Ne mogu rei da mi samo neodravanje parade smeta i da me jedino to ne ini preterano ponosnim. Nisam zadovoljan ni ekonomskom situacijom. Smeta mi kad odem kod lekara to nee da me primi. Naroito kad me vidi praznih ruku. Nervira me javaluk u drutvu, razbacano ubre na ulici, pored pruge, uz auto-put, drskost i bezobrazluk inovnika, prodavaica, kelnera, la na televiziji, u novinama, prostakluk... Ali neu o tome. Ima i svetlih primera. Predsednik i cela njegova svita, mislim na ministre, poslanike, sekretare, njihove vozae, telohranitelje i svu ostalu bulumentu, svi su odreda podgojeni, doterani, ulickani. Vidi se da im dobro ide. Prosto ti milo kad ih pogleda. Kad je njima sve potaman mogu, brate, na miru da se posvete narodnim poslovima. Bez dodatnih briga i rastereeni da se stave u slubu naroda. Imaju avione, lepa kola, finu pratnju uvek pri ruci. Med i mleko. Nita ih ne moe spreiti da rade za dobro svog naroda! Ponosan sam i to u mojoj dravi jedino mi Srbi moemo biti ugroeni. Svi ostali imaju maksimalna prava. Samo mi kao veinski narod moemo da trpimo batine od manjinskog maarskog naroda u srpskom gradu sred Srpske Vojvodine! Ja moram da budem popisan pod pretnjom kazne. iptar iz Preeva nema tu obavezu. Ne mora ni dete da alje u kolu. Dovoljno je da iptarska deca izau na ulice zbog toga to im fale udbenici i odmah doleti ministar i obezbedi kolske knjige iz bratske nam Albanije! A tek Romi! Kad Romi zatrae da se isele iz svojih nasebina ispod mostova, za tili as im se obezbede kontejneri, stanovi, kue... Potom knjige, odea, hrana, socijalna pomo i ne prekida. Tako da svaka romska porodica sa skromnih dvanaestoro dece bude u potpunosti namirena. Zarad evropskih vrednosti i dobijanja nekakve dugorone kandidature za lanstvo u Evropskoj Uniji pristajemo da vratimo imovinu maarskim faistima. Potomcima onih to su klali i ubijali u svetskom ratu. Sada Maarima a uskoro i Nemcima, Bugarima, moda i Arnautima? Nee me iznenaditi ako jednog dana ne svrati i neki Paveliev ili Luburiev roak i zatrai kakvo zdanje u recimo Zemunu! Ako emo tako onda potomci dahija takoe nisu bez ansi. Svrati jednog dana ukun,ukun unuk Aganlije ili moda Mula Jusufa i zatrai ostrvo na Dunavu Ada Kale! Ali, orak. Daba papiri i tapije mlaanog Mula Jusufa kojim dokazuje vlasnitvo. Uzalud istorijske knjige koje dokumentuju da je ba tu pogubljen njegov slavni predak. Ada Kale je potopljeno. Zbog izgradnje erdapske hidrocentrale. I ta sada? Mula Jusuf mlai nee kue, imanje, nee hotel, propalu fabriku. Zapeo ostrvo i ne popusta. Ne moe ni Predsednik lino da ga ubedi. Onaj to leti u Tursku da gleda koarku. Onaj to aplaudira okoviu na teniskom terenu. Isti onaj to se srdano ljubi s Keti Eton! Ni taj ne moe da ubedi neumoljivog Mula Jusufa mlaeg. Letee neija glava. Slutim. Onako metaforino. Oduvae nekoga promene. Morae i ti izbori jednom. I sve mi se ini da ovaj put to nee biti Mula Jusuf mlai!
Posmrtno odlikovanje je besmrtno. Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Posthumously award is immortal.
Ekrem Maci
53
Savo Martinovi DIJALOG SA SOBOM epiforizmi

UHS CG 2011.
Da li vas i najmanji uspjeh baca u oajanje? Ne ba. Ali, uvjeren budi: svaki me uspjeh samo udi. Vie ili manje neuspjeh je moje redovno stanje. Slaete li se da je la vrhunac iskrenosti? Budi iskren pa slai! Takav e mi biti jo drai. Je li odsustvo kia u umjetnosti pogubno po nju samu? Umjetnost bez kia nemogua pria! Moe li slobodan ovjek da zamisli ivot bez prinude? Ako nee drugi, primjeri su esti, on e sam sebi prinudu uvesti. Zamjerate li okorelom ubici ako nema smisla za humor? Roeni ubica se nikad ne ali. Brine kad e ''vic'' da mu opali. Osjea li se puritanac, u drutvu ogrezlom u razvratu, kao riba u vodi? Puritanac uvijek tjera svoje: razvrati ga samo onespokoje. Drite li da je nepopravljivo sumnjalo onaj koji misli da u podzemlju nijesu sasvim ista posla? Sumnjao ne sumnjao, preko zime i ljeta, u podzemlju posao jednako cvjeta. Je li vam imalo sumnjivo kad ugledate naoruanog ovjeka kako, s arapom na glavi, hita ka trezoru banke? Ako je arapa na glavi tanka moe ostati netaknuta banka. Je li razumno biti dosljedan samo u pravljenju gluposti? Razumno dosljedan... gdje vi ivite, pa zar gluposti nijesu vjeite?! Znate li koliko kota tednja po svaku cijenu? tednjom po svaku cijenu, znate, moete ostati i bez onoga to imate. Je li razumno i nad provalijom ii do kraja? Ii do kraja po svaku cijenu?! Pasti u bezdan, il' udariti u stijenu. Treba li provjerene vrijednosti stalno dovoditi u pitanje? Ne, to se tie mene. Sve vrijednosti su u pitanje ve dovedene. Da li vam neko brani da rastete? E ovdje moram iskreno rei: Niko mi ne brani da budem vei. A to to sam ostao mali veliki mi nijesu dali...
Zato lovci posljednji saznaju u kom grmu lei zec? Lovce su druge brige pritisle: oni na raanj prvo misle. Stojite li na stanovitu da valja sjesti? Stojim, al' prohtjev moj je malo vei: u prvoj prilici valja lei. Moe li ovjek da vidi sebe u mraku? Moe vraga. Iako ovjek ima manu najmanje sebe vidi i po danu. Je li dotle dolo da treba misliti srcem a ne glavom? Nije, kolika god da je trauma. Jer to bi bio poraz uma. Ako nijeste za prodaju, zato toliko istiete svoju vrijednost? Samo trgovaku logiku slijedim: Ne mari da kupac zna koliko vrijedim. Pristajete li da se u nae unutranje stvari mijeaju spoljni faktori? Poto se mi ne mijeamo u svoje stvari, pristajem da dou strani emisari. Mislite li da nema slasti pobjede bez gorine poraza? Nama je blia ona druga fraza: gorina pobjede i slast poraza! Treba li po svaku cijenu traiti izlaz iz idealne pozicije? Idealna pozicija nema te mane: Izlazi vode na sve strane. Zato dozvoljava da te neko uznemirava panjom? Navikao sam na drugo, pa potom ne uznemiravajte me, molim, dobrotom! Pristajete li da susjedi zavode red u vaoj kui? U kui mora da bude reda, makar to zavisilo i od susjeda. Je li normalan ko je moralan? Je li moralan ujedno lud, o tome svako ima svoj sud. Puk misli tako, kao i gnjide, da jedno s drugim lako ne ide. Treba li istinu rei samo u krajnjoj nevolji? Istina je, vie ili manje, veoma zgodna za izbjegavanje.
NASTAVLJA SE....
54
KOMENTAR: Sad smo ga ba naSOSili. * * * Mrea za restituciju: zabraniti raspolaganje oduzetom imovinom. Od restitucije pare ve 2012. KOMENTAR: im proe udar fatalne komete. * * * Dokazano da je putovanje kroz vreme nemogue. KOMENTAR: ista la Srbija putuje odavno u prolost. * * * Deset odsto Srba deli isti DNK sa Tutankamonom. My Immune System. Help! KOMENTAR: A zato teniser Nadal trai opravdanje za poraz od Noleta! * * * Interesuje me samo mesto gradonaelnika Beograda. KOMENTAR: Tako veli kloar sedei pred Skuptinom. * * * Autobusu Laste nije dozvoljen ulazak na Kosovo. KOMENTAR: Saekajte! Laste se vraaju tek u prolee... * * * Pronaen dobro ouvan, 2.000 godina star drveni put. KOMENTAR: Mora da je od suve drenovine! Da je iv Marko Kraljevi, taj bi iz njega jo tri kaplje vode iscedio!
KAKO OHLADITI PLANETU * * * Sua smanjila prinose u srednjem Podrinju. Naunici smislili kako da ohlade planetu. * * * Zemlja ulazi u period snanih erupcija. Rukopis Maja o propasti sveta dostupan na internetu. * * * Krokodil postao narandast. Autori u raljama autocenzure. * * * ekanje na telefonu due od 6 minuta tetno po zdravlje. Ljubavne prie i prie uivo. * * * Tadi: Moramo se osloniti na EU i unutranje resurse. Vojvodini dato maksimalno. Penzije i plate vie tek nekoliko stotina dinara. * * * Radnicima otiske uzimaju i javna preduzea i institucije. trajkai zakljuali direktora kragujevakog Instituta. * * * Skuptina Saveta Evrope usvojila rezoluciju o Balkanu. Ne moemo sei vene zbog Evrope. * * * Voz na inama prolosti. Krstare svetom (biciklom) za decu Afrike. * * * Poveanje penzija do 281 dinara. Srbija posveena demokratiji. * * * Dai otvorio Deiji sajam u Beogradu. Ne oekujem zaotravanje odnosa sa EU zbog restitucije. * * * Unija poslodavaca: Vlada rui socijalni sporazum. NBS (Narodna banka Srbije): Ne poveavajte kamate u Nedelji tednje! * * * U estom razredu ue decu da je glupaa enska osoba. Marihuanu gajili roditelji sa decom. * * * Beogradu treba bi, a ne status kandidata. Vol strit dornal: Kosovo je najvei srpski troak. * * * Hiljade ogorenih irom sveta. udesna iva ograda. Sad ve od 26 dinara po komadu. * * * Vie od milion dece u SAD raste u gej porodicama. Autoru udbenika ne smeta to se u njemu nalaze porno - linkovi. _______________________________________ (Izvor: BLIC, dnevna novina, Beograd, Srbija: septembar - oktobar 2011) *** NOVINARSKE TEME I DILEME (sa komentarom) * * * Burna rasprava u Skuptini o Kosovu. Opljakali 120.000 din. iz SOS - marketa.
* * * Kazne za ubistvo insekta 100 evra, za krupnije ivotinje 3.000. KOMENTAR: Za oveka cena: daj ta da! * * * ene potroe pet sati dnevno na traarenje kae britanska anketa. KOMENTAR: Malo je to! Srbijankama treba bar osam sati! * * * U kole u Crnoj Gori stigle itanke sa novom azbukom (sa 32 slova). KOMENTAR: Blago crnogorsko-bosansko-srpskim prevodiocima! Hitno kreu na kurs opismenjavanja zbog dva slova vika!? * * * Najstariji aligator na svetu ivi u Beogradu. Mama, je l ovaj aligator iv? Ne mrda se tiho je pitao deak steui za ruku roditelje... KOMENTAR: Jeste, sine, jo nije krepo dobija i deli penziju po Stradiji. * * * Raspisan deiji likovni konkurs U mojoj zgradi svi su sloni. KOMENTAR: Javio se i predsednik vlade, u predizborne svrhe. Dodeljivae pobednicima veliku arenu lau. * * * Novi skandal u (srpskoj) prosveti. Udbenik za osnovce sadri linkove za porno sajtove . U estom razredu ue decu da je glupaa enska osoba. KOMENTAR: Krupnim koracima gluposti Srbija ulazi u Evropsku Uniju._____________________________________________________ (Izvor: BLIC, dnevna novina, Beograd, Srbija: avgust - oktobar 2011)
55
Miladin Beri KARAETI Zsigurno kriv si tvore to je crno Crnogore ko ti dde tkv nlog d ofrb mog mlog jo moje grdne rne t e rei u Berne dl e moji crnog ti prihvtiti z eti kko svoju srmotinju d odbrnim u Cetinju predosjem bie vun kd stnem pred Milun kko d mu kem ovo d je crno njegovo d g korim kriv si o'e to n uglju sve zpoe to si nvro ko june n umuru moj Milune p nm mli u povoju
uhvtio crnu boju crne ruke crni prsti dl e Mir d g krsti ... Loven mi nism Mile ponijele me zlobne vile ond kd ns u svoj dor pozvo onj mbsdor htjedoh viet t mu fli im je iz te zemlje: Mli jedv d me je i tk'o ko lem nek' mi pk'o... vjeruj Mile tvoj je mli sem boje mu nit' ne fli stog nek se ovj cvijeti od sd zove Kreti ***
Ismail Kera, Chech Republic 2011
Toliko je malih bogova. Da Boga vie niko i ne spominje. Besplatan primjerak,ako se little gods. So, no not given differently) There are so manydrugaije ne naredi (free copy, if the order isone even mention the God.
Milan Butri Tanke
56
Dinko Osmanevi
-Naa domovina nema cijenu, rasprodae je u bescijenje. -Himna Bosne i Hercegovine ima samo melodiju jer svako pjeva neki svoj tekst. -Mi volimo Bosnu i Hercegovinu, izjavna je reenica. Za neke jo uvijek upitna. -Nai lideri muku mue da nam otvore vrata meunarodne zajednice. Bravar je imao kljueve. -Toliki vizionari i vidovnjaci, a oravo nam ide. -Politika i boks plemenite su vjetine, sve se radi u rukavicama. -Nekada je vaio moto Danas za sutra, a sada je aktuelno Od danas do sutra. -Dok svi grabe naprijed, mi stagniramo. Ipak, zemlja je okrugla. -Evropljane ui iskustvo da nijedan WC nije suvie daleko, ako se ka njemu krene na vrijeme. Nas ui iskustvo da je svaki WC suvie daleko ako se kasno krene! -Svako vrijeme nosi svoje breme, nakad hara, danas PDV.
Suno Kovaevi
Ranije je svojim djelima obogatio sudsku praksu, a sada sebe. Gospoda koja sjedi za zelenim stolom za radnu sredinu je izabrala zelenu ledinu. Kau nuda zakon mijenja. Tano, jer da bi je imao, mora imati ta jesti. Dajui sebi poslove, sve jeuradio. Za druge je uvijek imao pohvalne rijei, a za sebe djela. Kiobran mi je religiozan. Otvori se im se nebo otvori. U lovu u mutnom osim koristi sve je nevidljivo Politiari uz oralno i analno primjenjuju i ovalno zadovoljstvo. Osamostaljenjem Kosovo je postalo sveta srpska zemkja. Vie je ne gaze! Sve vie graana prihvata politeizam. Krste i klanjaju se vlasti.
-Pet je do dvanaest! Moda nam ipak stane sat. -Drava zanemaruje omladinu. Narko dilerima mladi su na prvom mjestu! -(Lj) ubi' blinjeg svog! -Kriva Drina se jedino moe ispraviti na svom izvoru! -Dva plus dva uvijek su etiri, sem ako parlament ne odlui drugaije. -Ni muhu neu da ujem, zaprijeti nastavnik na asu demokratije. - Sa pretekim torbama, nai mali uenici veliki su muenici. -Na asu engleskog, aci su se pravili Englezi. -Boe pomozi, zavapi ak na asu vjeronauke i izvadi pukicu iz depa. -Morate biti siromani da biste upoznali kakav je svijet. Ta spoznaja, dakle, skupo e vas kotati. -Mogu oni priati ta hoe, ali moja je poslednja, pohvali se prevodilac. Imali smo avangardu. Sad imamo gardu. -Redovnim ispiranjem mozgova spreava se pobuna modane mase. udna evolucija, od klina postao ivija. Religije toteizam i animizam su podijelile graane Bosne i Hercegovine. Toteizmu je pristupila vlast, a narod animizmu. Profesionalizirali smo vojsku, da narod daba ne gine. Narod je doao do prosjakog tapa, kojeg ne moe kupiti. Ateisti svih vjeroispoovijesti znaju svoga boga. Nakon to mi prekipi, svrim. Borci su na rezervnom poloaju, u miijoj rupi. Pobjedom na opim izborima Socijaldemokratska partija je ostavila na vlasti Stranku demokratske akcije. Ratni zloinci su uli u historiju-istoriju, koju su napisali Pakao je raj za Bosnu i Hercegovinu. Druga Jugoslavija je nastalau Jajcu, za koje se ispostavilo da je bilo muak.
Ren BOUSCHET, France 2011
Detalji/Details: http://businessswisse.weebly.com/
Do you want to improve your business? And make a real difference in your industry and set yourself apart from the others ? Is your aim to be a market leader ?
Contact us, we have the answers! How to get there ?
elite unaprijediti va biznis? elite napraviti iskorak u poimanju poslovnih namjera? elite biti alternativom usmjereni?
Kontaktirajte nas, jer odgovore imamo! Predlaemo da...
Sjedite VAE firme bude u vicarskoj Establish YOUR company headquarters in Switzerland
Atraktivan cilj koji je i za vas lako ostvariv.
Brojna uspjena svjetska poduzea su sjedite svojih firmi preselili u Join many successful companies from all around the world who moved vicarsku ili otvorili nove firme. their company headquarters to Switzerland and opened a new business. Tim strunjaka u vicarskoj na polju managementa, financija, osiguranja A team of experts in Switzerland in the field of management, finance, zakonodavstva, trgovine, marketing i public relations e realizirat za vas insurance, law, commerce, marketing and public relations will help you ovaj cilj. realize your goal Zbog ega vicarska? Why Switzerland? Zbog... Because... 1. Niske porezne stope (8.5% na dobitak) 1. It has low tax rate (8.5% capital gains tax) 2. Najnie PDV stope u Europi (2.5% i 8%) 2. It has the lowest VAT in Europe (2.5%and 8%) 3. Jednostavne procedure i niskih trokova registracije. 3. Simple registration procedure for companes and low set up costs 4. Visokih bankarskih usluga uz veoma niske trokove. 4. Low banking fees and high level banking services 5. Poslovnosti vicarskih firmi koje su visoko cijenjene u svijetu i kao 5. Swiss companies enjoy are high respect worldwide and as the owner vlasniku vicarske firme otvaraju vam se vee mogunosti participacije na of a Swiss firm you can join the global market and expand svjetskom tritu uz kontakte s novim poslovnim partnerima. your contacts with new business partners. 6. The possibility of obtaining permanent residence permit in Switzerland. 6. Mogunosti dobijanja dozvole za stalni boravak u vicarskoj. Za sve the order is not given differently) obratite For further information please E-mail: Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, ifdaljnje informacije Herzegovinase na E-mail : Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and businessswisse@yahoo.com businessswisse@yahoo.com
An attractive and easily achievable goal for
58 Bayram Hajizadeh- Azerbaijan 2011
Berislav Blagojevi
LAMENTACIJA PO GEOGRAFU Sofronije: Danil Ivanoviu, pomagaj! Nema posla, stomak prazan, ena hladna... Harms: Dobro, dobro. ta ste vi ono po struci? Sofronije: Geograf. (postieno pogleda u pod spustivi glavu) Harms: Eh, geograf! Pa bolje i to, nego da si djeiji pisac kao neki. Sofronije: To vi samo mislite. ta da radi geograf danas, kada su svi putevi utabani, kada su sva kopna otkrivena, kada su sve blagodeti Zemlje poznate i opljakane... Harms: Evo ovako. Koliko se sjeam (a bilo je to davno), geografija je nastala od dvije rijei Gea /Zemlja/ i Graphein /pisati/. Predlaem da negdje naete komadi obale, poeljno je pjeane, uzmete drveni tap i njim piete po zemlji. Sofronije: I? Harms: ta, i? Tako ete se baviti geografijom! A onda, ako elite ili ako vas nuda natjera, moete da napiete i priu o tome. (Kraj) XXI
Milan Butri Tanke

Moja ena nije nasilna. Ona bije samo mene.I
Nije nama la ula u ui. Ve u mozak. Neemo iznositi prljav ve u javnost. Ostali smo bez gaa.
Sofronije: Kako vi, Danil Ivanoviu, vidite ovaj vijek u kojem smo, eto, ve deceniju duboko? Ja sam moju pamet odavno Harms: Ah, koga briga ta ja mislim... Uostalom, ta se to mene tie? sahranio. Jugoslovenski narodi imaju svoje Sofronije: Tie, kako da ne! Niste li vi onomad uobraavali da ste erlok I od tada bolje ivim. Drave. Holms? Udovoljite mojoj znatielji i rijeite ovu zagonetku. Hoe li ovo Svako je ogradio svoje dvorite. biti vijek alternativnih izvora energije i elektrinih automobila, da li e Nai dedovi su izgradili meu ljudima vladati mir i tolerancija? Demokratiju. Na narednim izborima, imaemo Harms: Kakav mir, kakvi bakrai? Ako ba moram, evo rei u kako ja Prvo su izgradili Zatvor. Zatvorsku stranku. gledam na sve to. Dakle, XXI vijek nee biti miran, to kao prvo. Dalje, to Politiari su to. e biti vijek u kome e umrijeti posljednji mukarac koji je nosio svilene Prvo vas lupaju po guzi. maramice za nos. Onda shvatite ta vam se desilo. Spasavamo Evropu. Sofronije: Zanimljivo, ali... Necemo da uemo u nju. Harms: Tokom ovog vijeka bie sahranjena i posljednja ena koja je po udaji primila prezime svoga mua. Ovo e biti vijek u kome Sunce vie BOLJE SRCE U OLOVCI NEGO nee biti tretirano samo kao izvor ivota, ve e biti prokleto kao izvor Ernest Buinski OLOVKA U SRCU! - kardioloka bora na licu! I da skratim, dvadesetprvi vijek e biti doba u kome e se na ene su mi ciljna grupa. Ciljam izreka. policama prodavnica moi pronai vie hrane za mace i cuke nego li za tamo gdje je rupa. bebe. Bosna i Hercegovina. Da li je ta Sofronije: Kuku nama! NAS UVA BOG! Ni jedna se bebi dama sijamska blizanka ili djevojka Harms: Cuku vama? siterka nije htjela prihvatit takvog sa dva imena, pitanje je sad?!? Sofronije: KUKU nama!!! posla! Harms: Dobro, dobro. ta se derete? Ako sam mrtav, nisam gluv! Namjenski kredit je kad namjeni Sofronije: Oprostite, Danil Ivanoviu, malo me potreslo ovo to rekoste. Nisu pastir i oban isto. Pastir mu samome sebi da uzme lovu Harms: Oprostite roditeljima to morate da ivite u XXI vijeku. doe neto kao profesija, a oban je i pobjegne u 3 pm! karakterna osobina! (Kraj) Nacionalisti su veliki edipovci. SLUAJ BEKET Tradicija. On gornji, ona donja! Stalno strahuju da e im neko povaliti majku domovinu! Sofronije: Nita se ne mijenja, Danil Ivanoviu... Nita! Pjesma nas je odrala, a parastos Harms: Ne bih se sloio. sahranio. Sofronije: Kako? Bogati se i dalje bogate i tlae siromane, nekadanji monici su i dalje moni, poloaj radnika je jo uvijek jadan i emeran, i ta je to sloboda umjetnika? Kad dalje se prave iste greke (samo da pomenem nesrenu Fukuimu), i dalje umjesto vagina pjesnik kae 'ika!!! ekamo toliko puta obeavano bolje sutra... Harms: Kad ve pominjete ekanje, ne mogu a da se ne sjetim Beketa. Sofronije: Kakve on ima veze sa ovim? Harms: Kad je Beket bio u Beogradu, ini mi se 1958. godine, prije odlaska je na poklon dobio slatko od jagoda. Sofronije: I? Harms: I otiao ovjek. Sofronije: Zaista ne razumijem o emu govorite! (ve vidno iznerviran) Harms: Zamislite da danas Beketu prije puta darujete slatko od jagoda! Ili ne bi mogao da otputuje zbog toga to pokuava da prenese hranu preko granice, ili bi morao da baci dar u korpu za otpatke. U svakom sluaju, maltretiranje na carini bi mu bilo zagarantovano! Sofronije: Hmmm... Kada se tako pogleda, neto se zaista promijenilo. Samo, ovaj Beketov sluaj nam govori jo neto. (zamiljeno gladi bradu) Harms: Tano! Govori nam da nije svaka promjena dobra promjena. (Kraj)
Read Sultanovi, Bosna i Hercegovina 2011
to su nacionalne manjine manje, to su nacionalne drave vee. As Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy,asthelarger given differently) smaller ethnic minorities, if order is not nation-states are.
Suno Kovaevi
60
Slavica Jovanovi
STRAILO ZA PTICE
Imao sam svoje strailo za ptice, blago ivo. Ovim sam ga rukama napravio. Na sred njive. Onda se moje strailo za ptice protiv mene urotilo. Sa pticama se sprijateljilo. eir na glavi posta kua za ptice, gde lastavice gnezdo prave. uruje sa belim sovama, orlovima i gavranovima, gugutkama i grlicama. Sokolima i vranama, sa svrakama i slavujima. Dolo mi da ga zapalim k'o lomau, da duvam u zar, dok se ne razgori, k r p a ma z mi j e d a t e r a m. A l i n i s a m i m a o s r c a . . . esto mu doleti golub sa prstenom na nozi i porukama. Ni zrnevlja, ni semenki, u mojoj njivi .Pusto kukuruzite! Busenjem sam gaao i ptice prokletnice i moje golobrado strasilo. Sve dok nisam shvatio da ono zna lozinku. Lino mu je doapnula ptica sa vrha vlasti...A onda su stigli i oni prerueni. Dounici tajne slube. Naredili:-"Strailu za ptice, nesme dlaka sa glave da fali"!...I kad mudro uti, ptiice mu doapnu tajne, koje on prenosi Glavnom tabu. Jer ono je, verovali ili ne, uzjahalo konja od vetra, bacilo pod noge moj trud i propevalo. Lino se predsednik zaloio, da mu strailo za ptice prenesu u kabinet ukraen punjenim i prepariranim pticama. Ono ne veruje meni to sam mu ivot udahnuo. Postalo je lovac na pozdrave i tako ivi od pozdravljanja. I akom i kapom darujui sebe prvoj ptici iz jata...Ko zna ta su mu obeali, kad su ga postavili za savetnika. Vrana vrani oi ne vadi. Moje strailo za ptice nikog ne plasi, ono raduje i veseli. A onda mi je sinula ideja! Odluio sam da pravim straila za ptice, za izvoz. Kad mogu ruske bauke, svoje babuke, mogu i ja. Ide mi od ruke... TAKSISTA
Trgovce semenkama i novinare. Zaroljube i Vatroljube. I svi su mi oni otvorili duu. I kurvine sinove to nee da plate, nego zamahnu drkom revolvera, od njih dobijam koprivnjau. Pre bih od bogalja naplatio. Izgubio nogu, ruku, oko, on sam daje....Narodna grba vlastima je sedlo. Vozio sam i predsednika lino. astio sam ga vonjom. Kad mu svi daju, pa kako ja da mu uzmem?! Voza i on nas i razvozi godinama! *** AFORIZMI
Lako mu je da nam mae iz sedla. Dok nas jae i mamuza. Mnoge su glave zavrile na panju, dok mu nije presudila sekira. Na konkursu za novinara, trazili su mi linu kartu, otisak kaiprsta i duinu jezika. Prvo su ga vukli za jezik, a sad se ude to mu je dugaak! Narodu je zaigrala meka pred vratima, ali doe i vlastima maca na vratanca! Jo ne znamo ko e pobediti na izborima, zato jo nismo ispekli vola. Nije mlatio praznu slamu, punio je slamaricu. Objavio je prvenac. Pocepajmo mu koulju. Ne istravajte pred rudu, sem ako nije od zlata. Jeste vlast za staro gvoe, ali svaka roba ima svoga kupca. Naa vlast je ko poznati duvaki orkestar. Sve same trube! Nije udo to su ga bacili vukovima, kad je ispao ovca. Nije mi sablja za vratom,vec ubojito pero. ta mu vredi sto e mu slika stajati u pozlaenom ramu, kad e u nju svi pljuvati. Odakle im Marjanova muda, kad su jajare. Ne zna se ije je maslo, al' e dobro doi za podmazivanje. Narod opeljeio, pa kesu odreio.
Nema koga nisam vozio, svi nekud ure, dovikuju, mahnu rukom, zaustave taksi. Taksimetar odbrojava. Navozao sam se mnogo toga uo iz prve ruke. Najee mi se ale...Povezem Peru mekara, savio se ko alosna vrba. Meka Mara odbija da se rukuje sa ljudima, nee da igra uz daire, da se penje uz banderu, a kako e tek da zaigra nekom pred vratima?! Vozio sam ahistu Karpova do aerodroma, imao let za Moskvu, spremao nove ahoplete. Jedno jutro nekog politiara, poznatog po nadimku Raca od Stalaa, mada bih ga ja pre prekrstio u"babino mudo". I plastinog hirurga, onog to menja lini opis i puni usne i sise silikonima. I lovca na glave, puna mu usta Ratka Mladia, a mirise na dudovau, prostitutke, striptizete, ljubavnike. I zatiene svedoke i one iz Obavetajne. I do porodilita i do vene kuce! Jedino su me zbunjivale adrese i preimenovane ulice. Uoi "Parade ponosa", navozao sam se i hermafrodita i nakarminisanih transvestita. Udvarao mi se peder u podsuknji, ali sam stoiki izdrzao, znajui s kim imam posla. Moj putnik bio je i pesnik Pesmoljub utiborac, kasnio na knjievno vece, poklonio mi knjigu sa posvetom...Vozio sam i matiara koji vredno belei imena u knjige roenih i umrlih, a sin mu cvear to pravi vence za svadbe i sahrane, a ima i satru za izdavanje...I trubae iz Gue, itav orkestar. I onog crnobradog iz berbernice sa oka. Gledao sam smrti u oi. Vozio putnike do pretposlednje stanice ivota. I dezertere i ratne profitere. I one to imaju line karte sa lanim imenima. U maskirnoj uniformi, moda ak i Mladia licno. Nikog nisam ocinkario. I pobesnelog intera, kome su ba taj dan iz tenare ukele pobegle. Staricu u crnini sa trudlom makovnjaom i suvim kantarionom u rukama za dacu. I onog utanovca sa ordenjem na grudima, strica onog ministra. I policiju i lopove i beskunike i crvene fenjerae i slepe putnike i autostopere...trajkae,psovae,meseare i pogrbljene nadnicare i bogalje.
61
Aleksandar otri
SLUBENA NEODGOVORNOST Otkako sam poeo da piem, divio sam se hrabrosti svojih starijih kolega satiriara ije su knjige zabranjivane. Oni sami osuivani su na kazne zatvora, ali nisu prestali da piu, iako su mogli da izgube i glavu na ramenima. Pre pola godine napisao sam satirini roman u kojem sam kritikovao drutvene anomalije. Naroito sam bio otar prema najviim dravnim funkcionerima. Pisao sam u metaforama, bez pominjanja imena, ali i detetu je bilo jasno da sam mislio na predsednika, premijera i nekoliko vanih ministara. Opisao sam njihove brojne nepodoptine, ukazao na veze s tajkunima i optuio ih za kupovinu glasaa, neispunjena obeanja i unitavanje dravne ekonomije. Knjigu sam objavio u privatnom izdanju, jer sam bio uveren da nijedan izdava nee smeti da tampa moje delo, u kojem tako estoko izvrgavam ruglu politiare. Kao mlad i nadobudan pisac, niega se nisam plaio. tavie, prieljkivao sam da moje spisateljsko delo napadnu u reimskim medijima, da knjigu zabrani javni tuilac, da sud naredi njeno spaljivanje, da me privedu na sasluanje pripadnici tajne policije. Ve sam zamiljao medijsku hajku na moju malenkost, posle ega u postati poznat i meu kolegama i u najiroj javnosti. Verovao sam da e me zbog toga primiti u PEN klub, da e u Udruenju knjievnika biti odravane protestne veeri, da e za moje oslobaanje intelektualci potpisivati peticije, da e mladi aktivisti humanitarnih organizacija prikupljati novanu pomo za moju porodicu, da e se moje knjige tajno umnoavati i prodavati u zemlji i inostranstvu, da e se advokati nadmetati koji e od njih besplatno da me brani, da e mi mlade itateljke pisati pisma u kojima izraavaju divljenje mojoj hrabrosti... Roman sam, po objavljivanju, poklonio urednicima rubrika za kulturu u veini redakcija. Prola su dva meseca od izlaska mog romana, a od svega to sam oekivao nita. Redovno sam kupovao novine, pratio informativne emisije, ekao sam policajce u civilu pred vratima, ali nigde ni rei o meni i romanu, niti me je neko iz Slube traio. Kada je ve bilo tako, da bih isprovocirao reakciju vlasti, odluio sam da svoju knjigu potom poaljem u kabinet predsednika drave, koji je bio glavni negativni lik. Napisao sam na poleini poiljke svoju adresu i zatim nestrpljivo oekivao odgovor. Svakoga dana proveravao sam potu u sanduiu i kroz pijunku na vratima osmatrao ljude koji prolaze ispred mojih vrata. I najzad, posle dve sedmice, na moju adresu stiglo je slubeno pismo, overeno predsednikim peatom. U njemu je pisalo: Potovani gospodine
HRONIKA PALANAKE KAMPANJE (Ilustracija Izborna kampanja) U mestu K. za poetak septembra bili su zakazani izbori za gradonaelnika. Aktuelni predsednik optine Sava Domazet znao je da ima anse za novu pobedu samo ako pred kraj kampanje bude zavrena gradnja nekih zdanja, koja e on predati na upotrebu graanima. Zato je neumorno, sa utim lemom na glavi, obilazio gradilita i pourivao izvoae da okonaju radove pre poetka izborne tiine. Bre, ljudi, radite bre! molio je, preklinjao i nareivao. Radimo mi brzo, nego nam novac sporo stie govorili su upravnici gradilita. Bog e vam, brao, sve platiti, vi radite za svoje sugraane. Ja zbog njih pourujem vas odgovarao je predsednik. On je, uostalom, u nekoliko poslednjih sedmica vie vremena provodio na gradilitima nego u svom kabinetu, pa mu se desilo da, nevet kretanju na takvim mestima, padne sa skele, propadne u aht i dva puta stane nogom u kreanu. Dok su prvog oveka optine vadili iz kanalizacije, radnici su se namuili, jer je akcija spasavanja trajala sat vremena. Kasnije su govorili da im je bilo najtee da meu onolikim fekalijama prepoznaju predsednika Savu. U gradonaelnikovom tabu grozniavo su oekivali izvetaje o izgradnji sportske hale, opremanju bolnice, postavljanju vodovodnih cevi,
rekonstrukciji glavnog trga, koji je bio potpuno prekopan... Ali niotkuda nisu dolazile ohrabrujue vesti. Sluajte, ja moram neto u ovoj kampanji da otvorim, inae e, posle izbora, zatvoriti mene. A bogami i mnoge od vas. Zato, razletite se, i ako treba, zamenite pera i kompjutere lopatama i mealicama! Hou da barem glavni trg u gradu bude zavren do 1. septembra izdao je nareenja svojim saradnicima gradonaelnik Sava. Meutim, vreme do izbora prolazilo je sve bre, a radovi ni na jednom gradilitu nisu bili ni blizu zavretka. Ne tovi se prase uoi Boia komentarisali su meu sobom lanovi predsednikovog izbornog taba. Ja moram neto da otvorim, da pustim u rad, moram da preseem vrpcu, pa makar to bila i pupana vrpca nekog novoroeneta uzdisao je gradonaelnik i nervozno brisao krupne grake znoja sa ela. I konano, poslednjeg dana izborne kampanje, upriliena je velika sveanost na centralnom trgu u varoi K. Na bini ukraenoj zastavama drave i grada i plakatima s likom gradonaelnika, stajali su optinski dostojanstvenici, direktori najveih firmi i svetenici, a u pozadini su bili lanovi gradskog pevakog drutva. Na mestu gde su dva meseca ranije, pre poetka radova, stajali spomenik lokalnom heroju, ardinjere, klupe i kamene ploe,
Kostiu, predsedniku je neobino drago to ste mu uputili svoju knjigu. Iako sada su zjapile rupe. nije ekspert za knjievnost, pohvaljuje vae delo jer mu se neobino dopalo. Gradonaelnik Sava Domazet makazama je presekao vrpcu, a On Vam od sveg srca zahvaljuje na zaista lepom znaku panje i eli Vam puno uspeha u daljem knjievnom stvaralatvu. Ne mogu da opiem koliko sam bio razoaran. Danas u ovoj dravi niko vie ne ita knjige. ak ni po slubenoj dunosti.
onda se obratio zvanicama i okupljenim metanima: Izlazei u susret potrebama najveeg broja naih sugraana, gradska uprava zavrila je radove na vreme i ja danas otvaram i predajem na upotrebu potpuno novo, moderno i ureeno centralno groblje.
http://diogen.weebly.com/anthology-2011poets-for-world-peace-vol3.html
http://diogen.weebly.com/anthology-2011poets-for-world-peace-vol3.html
Marcin Bondarowicz, Poland 2011
Ren BOUSCHET, France 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
35
Petar Pismestrovi, Austria 2011
74
Mladenko Marijanovi
Mirjana Marinkovi
Bogdanki Raki
(LUDILO)
ili se veseli, mahom izdaleka, da mu ui, ne dao Bog, ne zaglunu. Aha, zato, znai, ja zvonim sve u esn'es?.. HAIKU ILI NALIK MU 154 Sive cokule pod pranjavim zracima... Nikada vie! Dvoje pod suncem u ramu svog prozora. Zagrljaj za vek. Ja ko Zemljin sin. Slojeva istovetnih onim njenima. Perce put zemlje iz golubijeg gnezda.
Ptiu se ne da... - Ti si meni sve! Ma, i mi nisi! A mog'o bi da bude... Nadi Petrovi (NALIJE) DEDA Par oiju toplih sred sue dugotrajne bezubi osmeh ukrasi. Srce nejako gordou preliva, obrai mek ogrubelim dlanom mirgla neno: "Moje unue..." tek da naglasi... Neizbeno...
OSAMDESETE Bile su osamdesete kada sam vidio zadnji put kako se ute iskefane podnice kako se vadi ep iz lubenice kako se pjeva bez play backa kako se dobro ivi od eka
ZVONAR Za koga zvonici, i kom zvona? Nebu? U prazno zvon seju... Gospodu? uje kad zauzet nije stvaranjem nekog novog sveta. Narodu? Slua taj, strepi
Mu mi je svjetski ovjek. Svaki dan pree granicu . My husband is the man of the world. Every day he cross the border. Branka Vojinovi Jegdi
Elsa Piedad Tobon Ramirez, Colombia 2011
Danas daju i odlikovanja za izdaju! Today they give medals even for treason!
Vladislav Pavievi
68
Mirjana Marinkovi
Gordani Soko (MEU NAMA...
MEU NJIMA... KOLIKO NAS STVARNO IMA?)
Crvena sokna belome veu boju ujednaava. June terase zlatan ukras - osmeh njen jo jedno Sunce.
iz kaldrme... Blaen koji na kamu venost proita, pa u svoje vreme ubelei... Blaen jer dalje od drugih vidi... Blaen jer se i sam u Venost upisa na svom kamenu... Slobodanu Ivanoviu (ODLAZAK DAN PO
DAN)
SRCE Da je znalo za nevolje, uplaeno od saznanja, ostalo bi ono dole da se skloni od stradanja, u petama i bez volje, zabranjeno za pitanja. Al' ne vrede bogomolje ako nisi za pratanja. A i kud bi s njim napolje, ubijenim i bez panja? Da l' je moglo postat' bolje, il' o tome samo sanja?
Vladimiru Dulanoviu (ELJENA) SUJETA Pogleda oblak dole pa se prepade i zadi dalje, nad drugu vodu, ne bi l' ga uteila lepim odrazom. HAIKU ILI NALIK MU 156
RELATIVITET Milici Bijeli (Onima to se drznue da ga sahrane i da nad njim krokodilski plau) Ustoliena istina nema rane po stopalima. Natrunjen pogled krivca, pognuta lea, la na usnama... Maleni ljudi velikih srca s odjavne pice viu... Bojanu Veki Vekiu (TA BOG IMA S TIM) Pesnik hoda, zemlju ne dodiruje, nebu stremi, plavet ga ne smiruje. Sa vremenom u svai je vazda, jedan Gospod jedini mu gazda. Bogdanki Raki (ELJA ISPUNJAVA ELJU) I SAN I JAVA Ne mogu tek o tebi da sanjam. Javom mi snove katkad nahrani. Nasiti me, san produi u vek sa tobom, pa u uvek za te... Da te branim... Biljani Bili Panteli (PLAVIKAM) BLAEN Blaen koji kamen natera da priu ispria, nek je i belutak Ljubav Utee Bez Adio. 'Vaj!.. Veljku Petroviu ("To e se kretanje, neminovno, zavriti suncem") Brzoivei ivot ivi dan po dan sat po sat minut po minut do kraja veka brzoiveeg. Sporoivei ivot mui mesec po mesec godinu za godinom deceniju za decenijom do kraja veka sporoiveeg... Novici Aleksiu (I NE RECI...) LJUBAV Ljubljah Ubava Bilbila Akademski Violentno.
SMRT PESNIKA Ode im pesnik, koraknu u slavu... Tek tad izraste pred oima njinim. A oni kajno svi pognue glavu, klekoe pred Njim velikim i silnim.
Milici Bijeli (PREZIR)
ZAR I TAKO BIVA? Zar takvom Ti da se da? Zar da te rastoi ba, jer, vidi od prve, celu ne ume ni da te ima, nit' da te sniva? Ni grumenje tebe, ko hleba mrve, ne bi znao taj da podeli sa blinjim svojima... Da, i tako biva... HAIKU ILI NALIK MU 155 Violinista Mesec gudalom eka... Ba je muzika! Damu je ehov presom u vek, uture sa kuencetom.
DANI BUDUI Kucaje sata zvonjava smeha buni. Gost sam u mehu to me kroz trei Rim pronosi. etvrti gledati neu.
Nekad su sposobni varali dravu. Sada sposobni kradu tu dravu. Once upon a time the capable ones were cheating the state. Now, the capable ones Besplatan primjerak,ako seare stealing copy, if the theis state. drugaije ne naredi (free from order not given differently) Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Jasmin Mrkalj Kadmus
69
31.10.2011.
EPILOG Ja je pominjem. I ovako. Ne zbog princeze same. Ve zbog nas, jadnih, ovdanjih, njenih sljedbenika. A kau da je u mezarju sada. Grobu svome. Slika1. (Ne)mirna mora da je. Ne zbog sebe. Ve zbog nas i zemlje u nestajanju, dok lei u zemlji u nastajanju. Sram me bilo. Ali i vas, koji toliko dugo gledate njeno umiranje tamo negdje daleko. Gdje vjeno sunce sja.
Reportaa izgubljenih znaenja
(Ne)mirni spokoj posljednje bosanske princeze Katarine Tomaevi Kotromani
U situaciji, koju ne moete zamisliti (sic!), zemlje u nastajanju, iji naziv, barem zvanini jo krasi F.Y.R (Biva Jugoslovenska Republika) Makedonija, raa se ideja. Ideja samoodranja drave nastale na prostoru bive Jugoslavije. U glavnom gradu drave u nastajanju, Skopjem se vika, na brdu Urjan Baba, nalaze se ostaci neega to nekada bjee turbe. Princeze bosanske, onomad. Drave u nestajanju. Koja nestaje ve hiljadama/tisuama godina. I nikako da nestane. Dok mnoge pokuavaju nastati. Slika 2. Razgovarate sa taksistom koji uopte ne zna gdje se nalazi grob bosanske princeze Katarine Tomaevi Kotromani. Raspituje se. Kontaktira radio vezom centralu. Oni ga proslijeuju kolegama na terenu. Konano, jedan od njih veli da se to nalazi u Bonjakoj mahali naselja Gazi Baba. Ubrzo smo na brdu iznad Skopja. Uske ulice, zbijeni sokaci. Oprezni vozai. Taksista zastaje. Upuuje upit. Odgovor smjean bjee Nema se ta tu vidjeti..., domain jedan veli. Okreem se i gledam u kolegicu Samiru. Slijee ramenima. Govorim taksisti Zar nije trebao samo pomoi nam i uputiti nas na lokaciju koju traimo?. No, Balkan je ovo. Svi sve znaju o svemu, ali nita ni o emu. Nastavljamo dalje. I, konano, dolazimo iznad prostora koji bi mogao biti posljednji spokoj moje princeze. Slika 3. Oblano nebo. Smee pored poivalita princeze. Nekada bjee turbe. Legenda kae da je sve razrueno u zemljotresu 1963.g. I od tada nita nije obnavljano. Neto kao da je, ipak poeto. I zaustavljeno. Dvije svijee gore. Moda je neko desetak minuta prije nas bio tu. Nas dvoje, i dvije svijee. Mi ih nismo zapalili, ali kao da jesmo. Fotografiem i odmah iza toga snimam video kamerom prostor oko groba moje princeze. Slika 4. Mezar je neobiljeen. Satrven. Prljav. Zaputen.
Ali ne nae. ije? Sabahudin Hadiali gl. i odg. urednik DIOGEN pro kultura magazin Sarajevo & Bugojno Bosna i Hercegovina
Slika 5.
Ba kao i zemlja iz koje dolazim. Nikada nestala, ali ni ni nastala. O tempora, o mores! Vele da jo od kraja osamdesetih godina prologa vijeka/stoljea ele uraditi neto. I samo je potrebno 10.000 KM (5.000 Eura/Evra). A nita uradili nisu. Slika 6. Oekujem sada da vlast zelena, crvena, uta i plava, iz moje drave u nestajanju, iskoristi priliku i opere i ovdje par miliona krvavih maraka ili Eura/Evra. Slika 7.
Dan poslije naeg boravka u Skopju, 23.10.2011.g. tu bjee predsjedavajui Predsjednitva BiH, ime da mu ne pominjem. Ni on nije vrijedan pomena, jer nije pominjao nju. Moju princezu. Dva dana poslije naeg boravka u Skopju, 23.10.2011.g. tu bjee elnik najvee bonjake strane iz BiH, ime da mu ne pominjem. Ni on nije vrijedan pomena, jer nije pominjao nju. Moju princezu.
70
Andrej Glii
KLEPSIDRA No.51 KALABALAK Mesdames, Messieurs et mes chers camarades ... Aujourd'hui est le 20me octobre, le jour o ils librrent ma ville natale de l'envahisseur fasciste. Je suis heureux, mais jusqu'o? Medjutim, sasvim je neizvesna i moja radost, oblaci se nadvijaju nad istorijom radenitva, Svet se nalazi u sasvim izvesnoj somnabuli. Pluta u bezizlaznom kosmosu, prebukiran, i to je sasvim izvesno, filosofkim zaveslajima koji nemaju ama ba nikakvu, iliti ba takvu kakvu ima vrednosnu doktrinu (Kapitalizam je kraj istorije Obmana, la iza kojom se krije i vue dugi rep licimerja i pohote, a civilizacujski hod usporava, koristei se ak i jahaima Apokalipse), kao zaepljena boca sred okeana... Negde, na slobodoumnom puteestviju, susretoh se sa recom kalabalak, ona je po svemu sudei arhaizam, ali me natera na promiljanje o njenom znaenjskom, sadrajnom identitetu, ka tvorcu svih rei, ka narodu... i inim da je ona beleg vremena prolog i sadanjeg grozomornog... Ona je i KAL (blato), i BALA (velika slina), i LAK (lakirovka), i ko ti zna ta ne... i tuica je... i nalazi se u mnogim renicima naroda... Tja, ta sve ne moe biti u njoj... ukoliko se ne potrudi da je razgoliti... Da! Ona je izraz i za svakovrsno meetarenje... Vi ni ne morate znati francuski jezik, posebno tada kad su Francuzi izgubili orijentire iz vremena De Gola, i apatino se osvrnete na dejstvovanje g-dina Sarkozija, i na najsaetiji nain reeno, za sve to, da je kalabalak, videla koza kako se konj potkiva pa i ona krenula u narod... da ga potkuje... A, sloboda i slobodarstvo ta to bi? Pokazae vam Sarkozi, na oitavanju platnog bilansa Paris, mislim na izborima. Uostalom emu sva ona ekvilibristika visprene intelektualnosti u vetini odravanja ravnotee duha i piliarenja sa Andrievom nagradom. Zaista to je nerazumni in, scena za kikotanje kalabalaka: - Nakon Andria taka. Da li je nagrada ustanovljenja i kao motivacioni faktor, za generacije koje dolaze, ili JOK, i cvrc na pedesetogodinjicu od Nobelove nagrade, nakon uestalog skrnavljenja dela Ivinog, od izvesnih knjievnih i nacionalistikih kuhinja. Ipak je lova, mani mani mani, bila u pitanju, neiskrenost apologeta, kanda govori o mrnji emu jo i to? emu pa i ono: u Travniku e na tri lokacije obeleavati jubilej Ivin emu. Iliti, Politika od 16. oktobra 2011. treba da nas ushiti, glamuroznim naslovom: Ivo Andri dobija muzej u zatvorskom hotelu. Smeno, jadno da jadnije ne moe biti. Da je samo pratee manifestatija i enem enem, ali ovako deluje mizerno. Na kalabalak me prozva i ovogodinje popiuvanje naroda: ukoliko se ne popiuvate ima da Vas rebneno po depu, videete vi svoga Boga. Moda je trebalo prekinuti ko to su to uinili Makedonci moda? Gospodo iz piramidalne vrhuke evo vam vica, kao naravouenje: Popeo se mujezin na minaret da govori o demokratiji, pa kae: Demokratija je kada se ja odavde popiam na Vas dole, demokratija je i kada se vi ozdole popiate na mene, jes vala i to je... Nee biti estiti mujezine dreknue ozdola Zilki, Bakimi i Ali... Mi ne elimo da nas popiete, nai ciljevi su za vie sfere, elimo biti nepopiani... Vala i jes tako, i ostali paraziti uskoie u oficirske uniforme, ko e ga znati ta ste naumili. Jedna zemlja a sto gospodara. U pravom smislu rei KALABALAK. I, na kraju krajeva, jo od samog poetka, iliti po Vuku, moja radoznalost zadovoljena je spletom od graje, vike i metea, pa dokle BRE ljudi ako Boga znate.
Arsen Gevorgyan, Armenia 2011
Read Sultanovi, Bosna i Hercegovina MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
75
75
75
74
Vladislav Pavievi
U vieglasju Kukolj opstojava. Sila ne preza Ni od mitraljeza Iz moi se Teror raa
Boban Mileti Bapsi

I ja imam status kandidata - kod kominice. Ali , nita datum! Neke ptiice propevaju - tek u kavezu. Ako su ove nae vladike i popovi naa veza sa Bogom - onda sam ja najvei ateista na ovim prostorima ...posle svetog Save. Nai politiari im vide pare odmah im se desi LJUBAV NA PRVI POGLED. Gde bi nam bio kraj kada bi Mlaan Dinki umesto gitare svirao klavir. Himna ove vlade mogla bi da bude pesma : " Aj , ala smo se sastali , beari "... Ovu vladu e pamtiti i spominjati i budue generacij. Dok budu vraale dugove! Vraa nam se kriza. A jo nije ni otila ...
ura efer Sremac

Adam oslepeo od Evinih jabuka. Do danas nije progledao. Reila je da mu se, konano, ispovedi. Kleknula je na mermernu grobnicu. Kao hrianin nisam bigamista. Prvu enu koristim maksimalno za rad po kui. Za drugu jo ne zna prva. Ama ljudi, uvajte brak, ne dozvolite eni da ima poseban mobilac! (Ne)potena enska posla! Dok nije postala narodna poslanica, ena mi nije bila laljivica. Razvod je odlina inspiracija za godinu dana objavih tri knjige, o romeovskoj ljubavi. Ipak, biva ena vodi sa 5 : 3 svoja nova Romea. Brak je kao sloboda: dok ga kusa svakodnevno, i ne oseti mu miris i ukus. Tek kada ostane som samac, uvidi koliko ti nedostaje.
Snaga duha Nadjaava silu Nikotin ubija A puenje prija Kako go da ga bae Vazda se doepa fotelje Toliko je epian Samo mu nedostaju gusle to vii poltron Sve blii vlasti Ne bi jo umro Da se kasnije rodio Visina nije samo za vie Diu se i mali Ni konji ne vole Kad ih oglave Svako poneto vue Neko enu a mnogi kue Sve je manje vjernika Nemaju kome da vjeruju Kad Amer kalje Izlijeu rakete Jame ive u nama U jamama raste trava Stalno majmunie I ne zna nita vie Svemir je Poligon moi ovjek je razumno bie I kad ga ne razumiju ***
Nemci ba i nisu neki turisti. Kad dou - u Srbiji ostaju, plafon, etiri godine. Dok, recimo Eh, ljubavi, vrag ti odno kosti, kud nastradah od Turci ... tvoje milosti!?
EPIGRAM DOK SU OVI GLAVNI E BUDEMO GLADNI. NEK' IH AVO NOSI, I GOLI I BOSI.
Od savrene fizike lepote boginje Afrodite, danas ostade izvetaenim enama samo afrodizijak. Spasoh se od ene. Odselila se u sigurnu kuu. ena mi pala s Marsa. Tvrdi da je blagoslovena s vanzemaljcem. Evina zmija je opasna samo u branim gaama.
***
Branka Vojinovi Jegdi

NAA POSLA
Nas uvijek mogu podijeliti Kad god im se za to efne, Naprave drugi jezik i crkvu I odmah moe krv da legne. A mi naivci ekamo spremno, Za lani patriotizam da ginemo, Oni se izvuku na sporedna vrata A mi svoje rane sami liemo. Na prevare se kao na led navuemo, Kad se osvijestimo teta je uinjena, Nikada vie opet se zakunemo A nova podjela ve je spremna. *** epurila bih se i ja , ali mi perje opada .
O, draga, voleu te zauvek. Do kue venosti. Tvoje. Kupio sam mojoj voljenoj vrlo kvalitetne, crne cipele. U njima sam je otpratio u vena lovita.
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011
Nikako da se popravimo . Oglodali nas do koske . Zadnji smo po standardu. Neka se drugi prse . Radili bi mi mnogo , no nemoemo se muiti . Vae informacije, prilozi, vijesti, kontakti na E-mail: sabihadzi@mailcom Your information, contributions, news, contacts on E-mail: sabihadzi@gmail.com
Besplatan primjerak,ako se drugaije ne naredi (free copy, if given http://diogen.weebly.com http://maxminus.weebly.comthe order is notBosniadifferently) http://sabihadzi.weebly.com Adresa/address: Sabahudin Hadiali, Ulica/Street Grbavika 32, 71000 Sarajevo, and Herzegovina
Nina Zigyy Had, Bosna i Hercegovina 2010
75
Milorad Dodik, politiar/politician, Bosnia and Herzegovina
39
Claude Serre, France 2010
77
Perica Joki
MOJ MAJSTOR
Odluio sam da oronula drvena vrata svog lokala promijenim i postavim metalna. S tim u vezi pozvao sam majstora za te stvari i objasnio mu ta hou. Majstor mi je zatim zatraio metar da bi uzeo mjere. S obzirom na to da kod sebe nemam ovaj instrument, a majstor svoj, oigledno, nije ponio, poao sam do oblinje gvoare i kupio jedan. Onaj koji mjeri do 2 metra, ba kako je majstor zahtijevao. Rastegli smo limenu traku i poeli mjerenje. Onda nam je zatrebala olovka. Donio sam je iz svoje ladice. I papir e trebati, pa sam ujedno i to ponio. Izmjerene vrijednosti lino sam upisivao, jer je majstor zaboravio svoje naoari. Rekao mi je da usput pravim ematski prikaz kako bi se on kasnije lake snaao. Kad je mjerenje i emiranje bilo gotovo, pristupili smo izradi specifikacije, ta sve treba da se kupi. Majstor je diktirao, a ja sam biljeio. Predloio sam mu da on za moj novac trguje jer sam ja nevjet kada su u pitanju majstorske potreptine, ali on je to odbio. Ne moe da pogrijei, kae. Zaposleni na stovaritu sve znaju. Tako sam sam poao i kupio 18 metara cijevi tog i tog profila, toliko arafa, toliko arki, toliko farbe, toliko lima, toliko ovoga i onoga. Ni sam ne znam sve te nazive. I stvarno, ispostavilo se da su zaposleni na stovaritu kao u dosluhu sa mojim majstorom. U sve se, brate, razumiju. Bili su od velike pomoi, a i sami su, uzgred reeno, lijepo profitirali nudei mi najkvalitetniju (itaj: najskuplju) robu. im sam se vratio iz trgovine, pozvao sam majstora. Poslije detaljnog referisanja ta sam kupio, uo sam gdje pita imam li brusilicu. (Otkud meni brusilica. I ta e mi kad sa njom ne umijem da radim. Niti sam je ikada drao u rukama. ta drao, ne znam ni kako izgleda). Odgovorio sam ponizno da nemam brusilicu. I brusilicu i builicu da nabavi! To je glavno, ne mogu poeti bez tog minimuma alata. A o aparatu za zavarivanje i da ne govorim! Moram, znai, da nabavim i to o emu ne govori. Htio sam da ga pitam da li, moda, on ima alat, ali sam odustao. Ne znam da li bi ga to naljutilo. Sloio sam se da je to moj posao i da sve moram ja da stvorim. Posudi negdje, uo sam ga kako mi daje sjajnu ideju. I potrai produni kabal za struju, on uvijek zatreba. I ono drugo ega se nijesam sjetio, a trebae nam. Uzmi sve, da ne ide dvaput! Dovijao sam se na razne naine da bih nakon sat vremena ponovo pozvao majstora i saoptio mu da sam sve to je traio pribavio. Samo jo da ponemo sa radom na sklapanju vrata od lokala. Odgovorio mi je da nema prevoz i da bi bilo bolje da doem po njega, kako bi to prije startovao. I to sam sredio. Poslao sam taksi jer nemam auto. Majstor je konano stigao. S nestrpljenjem sam oekivao veliki trenutak kada e, konano, da zasue rukave. Malo mi je bilo udno to je u odijelu i bijeloj koulji sa kravatom... Vjerovatno potuje svoj posao. Uz to jo i uredno obrijan, a ne nosi ni zatitne rukavice, ni kapu. Mada sam uo da ima i takvih koji se ne isprljaju dok rade. Jedna pedanterija. Odmah smo prionuli na posao. U stvari, za poetak, samo ja. Ali sam jednako oekivao da u svakog trena i njega vidjeti u radu. Strpljivo mi je govorio ta da dohvatim, kako da odreem, ta da navarim, gdje da zarafim, kuda da izbuim, kako da privrstim, gdje da imirglam, ta da ofarbam... Nijesam znao da umijem da zavarim metal. to se buenja tie, to mi je krenulo iz prve! Kao i mirglanje i farbanje.
Majstor je neko vrijeme bio uz mene, a onda, da ne bi smetao, sklonio se i uzeo da prelistava novine. Kada je doao do ukrtenih rijei tu se zadrao dobacivi mi da mu dobacim olovku. Tako je izgubio malo vremena prije nego to je otiao. Naime, izvinio se rekavi da mora da me napusti na sat ili dva jer ide na neko sauee. Zbog toga je bio nalickan i srean. Sada nije bilo teko da se pogodi. Na odlasku me je ohrabrio da neu pogrijeiti ako sve odradim onako kako sam nacrtao. Nije doao toga dana ve sjutradan. ta se ovdje deavalo nije imao pojma, tek, vidio je postavljena vrata na lokalu. Kad sam ga pitao kako mu se svia, rekao je da mu se dosad niko nije poalio na rad. Onda je otvorio novanik i pitao ta je moje. Ne znam ta je time htio. Da pomislim kako je to njegov lokal, uzmem novac i odem. Ili sam, moda, ja bio majstor. ***
* Bila je kova moje sree. Stavila me u okove! * Morao sam da joj ispunim tri elje. Uhvatila me na zlatnu ribicu. * Napustila me je. To je sve to je mogla da uradi za mene.
Bog je rasprodao sve karte za raj-jedino se jo mogu nai kod svetaca, tapkaroa.
God sold out all tickets for paradise o nly it can still be found with the saints, hucksters.
Abdurahman Halilovi Ahil
Nikola Draga, Srbija 2011
79
Abdurahman Halilovi
Polje politike nam je neplodnopolitiari paraziti tu su pustili duboko korjenje. ta e nam to svjetlo,ako moramo gledati njihove mrane poglede. Zbog krize koja jo nije na vrhuncu-enu sam morao vratiti puncu. Bio sam im spreman drati svijeu-ali ona ne gori. Vostvo moje stranke je zeleno-nije dobilo izbore. Pasli smo travu dok nismo pozelenili od muke. Za zrelo razmiljanje-kod nas mnogi politiari nisu sazreli. Drava mi je smanjila platu-nee raune. Kriminalac,kome banka nema od ega naplatiti raun-na to je raunao. Dali e se graani moi hljebom zahraniti ako ih drava bude i dalje ostavljala bez posla,ive e ih sahraniti. Na svim programima izlaska iz krize prisutne su smetnje. Imamo sve manje jakih ... za podizanje kredita. Vlast u dravi nikako da nam postane dareljivanema kad od uzimanja. Imali kraja ovom jadubijedo,vladajua,praznoglava. Prodana nam draga zemljo-nai te ministri ne cijene,daju te u bezcijenje. Koje od koga lopov vei-meu naim ministrima,teko je rei. Teke rijei koje su im padale preko akaizubijane su ih dovele u bolnicu. Zaboravili bi mi brige-ali bojimo se nevolja. Poslije svakih izbora,birai su kao ovce ... oiani. Sve bi ove nae drave dao za jednu Jugoslaviju. Ovu umu propisa-pisali su neki nai majmuni. Danam je krenuti naprijed-kao to idemo nazad. Za sve nezakonite poslove-zakoni e se donijeti naknadno. im se zalijepio za plavu kovertu,kao muha na govno-znalo se da tu neto smrdi Bili bi sretni da samo neto nevalja-nesretni smo to ovdje nita nevalja. Svaki,koji dou na vlast.izvrsni su jahai-na naoj grbai.
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!
43
Erich Sokol, Austria 2011
45
82
, .
1948 . . .. . 1967 , 1970 1972 . C 1969 . 1970 . 1973 . 1974 . , , , 1976 . - - . 1978 . , . 1984 1988 . . , , , . , , , , , . . 1987 . 1989 - . .
: 1991 - Excellence Prize 2000 - Grand Pri -, , 2003 - . 2004 - , . - . , . , ,
www.motchalov.ru
Vladimir Mochalov, Moscow, Russia

Born in 1948 in Moscow. Graduated from the Moscow Polygraphic Institute. Worked as an engraver of printing forms at the Gosznak factory. Later worked as a chief artist in a number of editorial offices such as Krokodil and Novoe vremya magazines and Izvestia paper. Is one of the grotesque masters in Russia. Has been participant of cartoons exhibitions and competitions. Was awarded with prizes in Japan, Italy and Cuba. Has issued four calendars and a book in the series Masters of Soviet Cartoons. Designed dozens of books with his pictures. Member of the Jornalists and Artists Unions of Russia. Member of the International Artists Federation.
Pripremio/Prepared by: Petar Pismestrovi
83
84
85
86
87
88
Zoran Spasojevi, Srbija 2011_zlatna-medalja_gold-medal_ MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 52
90
Jasmina iki Jaiki

Samo onaj kome dozvolimo potpunu slobodu moe poeleti da nam deo nje pokloni. Ni duboko, ni visoko, tamo sam ve bila, mislila sam da po zemlji sutra proetamo. Traei te pronala sam mnogo divnog sveta. ovek ipak sebi pretpostravlja jo nekakvu sreu osim zdravlja Danas pratim komije na dug put- dve laste, imaju let za Jug oko podne, im ova rosa proe...pa pevamo malo! Ne zameri, ko zna ta ga titi - na glas peva, a u sebi vriti. *** IZA SUNCOKRETA I onda sam otla na nasip,trala do dunavskog rukavca. Nekada voda opadne toliko, da mogu da preskoim i doem na obalu. Kroz suncokrete sam virila u Zemun... Pita me, zato virim, gleda me, a oi ti se zaokruglile i cakle, kao radoznalom detetu (to sam ti lice zapamtila, da se nasmejem jo jednom posle). Ma, u pravu si, mogla sam ja i normalno da gledam preko, ali ovako mi je nekako intimnije, nekako tajansveno.
Gnjavili ga da reima kae oseanje... "Pa ovako, usamljenost u biti je sranje." Privid sree sija pa nas mami,takva srea raa se u tami. Neke stvari iskustvo ne menja, il ja nita nisam nauila, moja ljubav stvar je ubeenja i voleu, to sam odluila.
A, koliko ostane tamo? Gde? Mi Boranci imamo vie sree od Zamunaca - moemo Zemun da vidimo Pa, iza suncokreta. Ne znam, nekad kratko... sa obale. Tako ti kaem, A, nekad i due, nekada vrlo esto, zavisi od tebe, ne kaem ti. I lepotu ti ne trai, ona s tobom ide, natee se uvek vide, stvari to se vide Zastoj na mostu, radni dan je, jutro. Pogledam u Sunce, zaokruglilo se iznad Ade Huje, a u njega ulee celo jedno jato ptica. Molim u sebi saobraajca da nas ne puta jo. Svakako u peke preko Starog eleznikog mosta. Lep je to most. Zanamo se mi sa svake strane. Tu ljubavi ne fali. Da te imam, ova kia uopte ne bi padala, sve bi se suncem obuklo i smejalo, bio bi to jedan uspean period za nas, i za boli me uvo drugo sve! Paprike sam ispeckala, a sarma se krka, U teglice metnula sam pinur i ajvara, nema zime Banatu, dok krizira Grka, sve sa lebom moiemo, ne treba nam para. Ti ne brini nita, nae je Sunce zasluilo odmor, pa uiva malo na drugoj strani planete. Vratie se ono jo lepe i jae. Svakako u ii dalje, ne smem odustati, to sa tobom ne ostvarih, to u dopevati Volim luckaste, oni jedini imaju herca da iskorae iz dnevnog ablona i fuka im se za lani moral. Zato, samo ludo, burazere. Neka svaku moju izopae, ali stoji da te volim jako, ima stvari to se ne tumae, ve postoje jednostavno, tako. Koliko ne mogu s tobom, toliko sam meu suncokretima. *** IO MI GA URA Recite mi koja nam je norma, 5-6 strofa, jeli pesma mala i naravno da se zna i forma, da pogrenu ne bih napisala. Onda kate naslov jel dugaak, ili da joj krae smislim ime, patetike dal da stavim traak, il vesele da tancujem rime. A, ne rime, demode su one, Boe, nisam pratila te vesti, pa slobodne da pustim kolone, karaktera broj ja neu svesti. Treba i to, da se drim teme, aha, ja se malo opustila, dobro ste me setili na vreme, ko zna ta bih sebi dopustila. Evo vite, jel valja za oko, il da param dok nisam proila, recte samo ako je duboko, ja bih pliu za as udesila.
Minut patnje ko venost dugaak bio ovek, ili bio maak, a, razlike nema kad je srea oveija, il neka maea. Nema brige duo moja, kua nam je laka, sve kartone na taljige, pa po novu sreu...I jo make potrpau u ona dva daka, nikog svoga da ostavljam ja bez krova neu. *** Prosto jednostavno. -Da li se spremate za sajam knjiga? -Aha, postim- ne itam nita do sajma. Svaka akcija liena oseanja ja nasilje nad samim sobom. STOP NASILJU!!!
91
Ivo Mijo Andri

U narodu nema lopova. Lopovi su na vlasti. Drutvo nam je toliko lijepo, Da u njemu ak i kriminal cvjeta. Kenjcima je najtee. Oni uvijek sve zaseru. Vano je imati. Za znanje emo se ve nekako snai. Moja je tata neogranieno tata. Obogatio se po zakonu. Jaega! Samo ludi glasai, Glasaju za svaku budalu. Zaostao sam tek onda Kad su mi najblii okrenuli lea. Kod nas ni samoubojice, nisu vie same. Kome je sve doputeno, Tomu nita drugo ne treba. Hladno mi je oko srca kad vidim, Koliko nai ljudi vole hladovinu. Politiari dou i prou. Zato nam narod sve vie zaostaje. ena moga ivota ivi na tuoj adresi.
Sabahudin Hadiali
Politika ovdanja lijei. Od pameti!
Politics over here heals. Of mind!
Danas se dobrovoljni davaoci krvi nalaze u pekarama. Oekuju razmjenu!

Today the voluntary blood givers are in the bakeries. Expecting exchange/trade!
Dvolinost je pretpostavka pseudo uspjeha. Na ovome svijetu!

Duality is an presumpion of pseudo success. Within this world!
Sutina istine nije veliina lai. Ali, kako to objasniti glasaima na izborima?
The essence of the truth is not the size of the lie. But , how to explain that to the voters on the elections.
Zavist marginalaca duha nije nita drugo do nedosegnuta enja za nemoguim!

Envy of people who have marginalized spirit is nothing else than unreacheable wish towards impossible!
BH parlamentarci posluali vox populi. Stavie kondom!

Delegates of the BH Parliament have listened vox populi. They will put condom on!
Knjievnost je kao nenapisana bajka. Ako se nae u njoj, lako od princa postane...abom!
Literature is like non-written fairy tale. If you are even in it, you can easily become, out of prince...the frog!
Sloboda misli je kao duh. Na dohvat ruke, ali nedosegnuta! to dublje razmiljam, sve mi se vie ini Da je drugi svijet ispod zemlje. Do cilja najbre stignu oni koji vazda sjede. U politici zahraju samo oni, Koji se ne podmazuju. Tko gleda samo svoja posla, Taj ne vidi ta mu drugi rade. Domovina je majka samo onima, Koji je sisaju. Samo mi se otri ljudi usijecaju u pamenje. Ponekad se osjeam kao spomenik. Non-stop seru po meni! Drava nas likvidira tek onda Kada postanemo nelikvidni. Kad imam ne da mi se. Kad nemam ne daju mi. To je samo zato, to nisam znao, zato? Na gubitku su samo oni koji ne dobijaju. Digli smo se tek onda, Kad su nam spustili. Vuk dlaku mijenja kada svi janjci Nisu na broju. Slobodoumni su samo oni, Koji nisu bez pameti. Na narod je navikao na lou vlast. Zato mu je svejedno za koga e glasati. Uvijek smo bili svoji na svome. Osvajai nas nisu mogli niim pokolebati. U nas i kardinali prave kardinalne greke. Kada politiari uzmu sve u svoje ruke, Tada narodu ne ostaje nita. Demokracija me nauila pameti. Sada govorim samo ono to moram. Otkada sam nju osvojio, postao sam rob! Oni koji voze brzo u zavojima, Obino u njima i zavre. Kod nas su na cijeni samo oni, Koji se dobro reklamiraju.
Darsono, Indonesia 2011 Sometimes I feel like a monument. They shit all over me all the time! Freedom of thoughts is like a ghost. Within the reach of hands but not reached at all!
Istina je na samom poetku sumnjom bila.

The truth at the beginning was the doubth itself.
Ljudska pogan: Neka svako odgovara za svoje zloine. Ali niko iz mog naroda!
Human excrement: Let's eveybody be responsible for his crimes. But nobody from my people!
Dvije kole pod jednim krovom su kao legalizacija bigamije.

Two schools under one roof is like legalization of bigamy.
eli li ovjekom postati. Ne mrzi druge ljude.

Would you like to become human. Do not hate other people.
Razlika izmeu pozicije i opozicije u BiH je samo u jednom: Oni prvi ne daju a oni drugi bi da uzmu!
Difference between position and oposition in BiH is within one: The first one do not want to give and the second one want to take that away!
Sloboda u Bosni i Hercegovini je prokleta rije. Uvijek je na raun drugog i drugaijeg!

Freedom in Bosnia and Herzegovina is cursed word in Bosnia and Herzegovina. It is always on the account of other and different one!
Kako god okrenem, idem u pogrenom smjeru.

How do I turn around, I go in the wrong direction.
Ivo Mijo Andri
54
93
PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS
XXIdio...part XXI
94
bebom. Coke joj i cvri ustima na ta bepe radosno mlatara svojim ruicama. Profesor ispija urno kafu, nervozno ustaje sa stola i kae da uri jer ga ekaju ve aci u uionici. Za sobom ostavlja nepopijenu kiselu vodu i neplaeni raun. Jedna osa je ipak zavrila u mojoj kafi. Blesao jedna!, kaem joj tiho i kaiicom je vadim na tacnu. Preivee valjda. Uzimam novine nazad u ruke. Otvaram ih na stranici gde sam stao ali se predomiljam, zatvaram ih i vraam ih na sto. Preko ulice vidim jednu zgodnu damu u crvenoj haljini kako elegantno gazi po ploniku. Neki bradonja sa susednog stola i ja pratimo je pogledima sve dok nije zamakla iza jedne zgrade objene u zelenu boju. Bradonja protresa glavom i uzvikuje barunastim glasom: Jebem ti, kakva enska! Smejem se na njegovu reakciju. Ostavljam pare na sto, ustajem sa stolice i laganim korakom odlazim ka koli gde me ekaju moji uenici, tinejderi, koji svaki put, ba poput svih normalnih ljudi na ovome svetu, oekuju da uvek budem raspoloen i da imam razumevanja za njihove probleme... *** Ne verujte oveku koji tvrdi za druge ljude da su glupi, jer ako je to zaista istina to znai da on nije glup. elite li ubrzati vreme zakaite svoju smrt. elite li pak usporiti vreme isekujte da ponete da ivite ivot. Pri upoznavanju psi prvo laju jedan na drugog, pa se zatim njue i meusobno liu. Kod ljudi to ide obrnutim redosledom.
Vladimir Bulatovi Bui

Bradato jutro
U jesen su na tritu nekretnina najaktivniji medvedi. Trae sebi stan za miran zimski san. U vreme mog bezbrinog detinjstva vragovi su vrebali samo ispod mog kreveta. Sad me vrebaju iza svakog oka. Zdravlje na usta ulazi. Ja uvek preteram pa mi na kraju izae na nos. Da bih ispao pametan ja utim, ali poto sam glup na kraju ipak progovorim. Ne ui se ivot iz miudrih izreka, ve iz sopstvenog iskustva. Dakle, zanemarite to to sam kazao. Neko mi je jednom zamerio da mnogo govorim za sebe da sam glup. Taj ne zna da sam ja pametan ba onoliko koliko sam glup. Samo jednu stvar sebi nikako ne mogu da oprostim. To je to jo nisam svima sve oprostio. *** Uobiajeni ivotni tok jednog oveka i jednog krastavca esto se pitam da li e moj ivot dalje tei opte poznatom tokom, istim onakvim kojim su generacije i generacije ljudi kroz istoriju odrastale i na kraju umirale. Ve mogu da naslutim mnotvo stvari. Polako u stariti, postajau mudriji, patiu od nesanice, manje ili nikako neu podnositi masnu i zainjenu hranu, poeu sve vie da zaboravljam gde sam ostavio papue i naoare. to se tie fizikih karakteristika, verovatno u oelaviti po temenu glave, odlakaviti po leima i u uima, poispadae mi vremenom i dosta zuba, polna mo e mi oslabiti (to e se verovatno desiti i sa mojom suprugom, pa ne moram da brinem!), bolee me krsta i lea... Postau otac, deda, moda i ukun deda, a moda u biti i samac (ko e ga znati!) Imau ili neu imati psa, imau ili neu imati kuu sa dvoritem, imau ili neu imati vremena da se viam jednom nedeljno sa prijateljima u kafani, imau ili neu imati prilike da jednom godinje odem sa suprugom u neku banju ili na more (pod uslovom da ne postanem samac!) Sretau rodbinu samo po svadbama i sahranama, prijatelje u takoe sretati na isti nain. Ispratiu roditelje na veni poinak, kao i
Sedim u bati kafia, i u miru sunanog jutra ispijam ukusnu kafu i prelistavam dnevnu tampu. itam izjavu jednog poznatog poljskog knjievnika koji kae da je vreme globalizacije na izmaku i da svet moe promeniti jedino neka velika katastrofa ili veliki rat. Tvrdi da je to neminovno. Pozdravljam ika Mirka, domara moje kole, koji mi sa druge strane ulice otpozdravlja sklopljenih aka kao da dri muvu i protresa je. Neka osa mi se vrzma oko oljice. Sputa se po klizavom obodu reskirajui da skona u tamnoj tenosti zaslaenoj sa dve kocke eera. itam dalje novine. Neki ameriki naunik kae da je trei svetski rat neizbean i da su trenutna zbivanja u svetu, pogotovo svetska kriza, nagovetaj istog. Spominje nekakav sukob civilizacija. U daljem itanju prekida me moj kolega, profesor koji mi prilazi niotkud. Ustajem i srdano ga pozdravljam vrstim stiskom ruke. Zovem kelnericu koja tog jutra izgleda lepe nego ikada, mada nema ni trunke minke na sebi. ene su najlepe ujutru i kada su zabrinute. Kolega profesor seda za sto, naruuje viljamovku, kiselu i kafu. Ostavljam novine na sto i komentariem kako je jutro mirno i prijatno. Mirie peeno meso iz oblinje peenjare, a profesor se nesvesno oblizuje. Pita me jesam li gledao sino neku politiku emisiju na televiziji. Ne ekajui da mu odgovorim kae da se mnogo zla po svetu nakotilo. Onoj osi od malo pre se pridruila jo jedna, pa sad zajedniki istrauju mirnu povrinu moje kafe. Teram ih laganim pokretima ake, ali se one uporno vraaju. ta im mae, ubi zolje!, preporuuje mi kolega profesor, pa nastavlja: Zlo je i naopako dragi moj. Sprema se neka velika katastrofa. Ko preivi priae., kae pa ispija viljamovku na eks. Pokraj nas prolazi neka mlada majka i gura kolica sa
Nastavak sa str.94. Vladimir Bulatovi Bui MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 95
mnoge poznanike i lanove ire porodice. Uglavnom, nee mi se ivot razlikovati ni malo od ivota velike veine ljudi koji su gazili ili gaze ovom planetom. Dakle, sve je unapred odreeno. ak ne mislim da je to mnogo drugaije od ivota ljudi koji e biti u prilici da oplove svet na svojoj jahti, da pue svakog dana najbolje cigare i piju najbolji viski, da budu u drutvu i u strasnim zagrljajima najlepih dama ovoga sveta, da ih ljudi takve oboavaju i kljocaju aparatima uperenim u njihove slavne njuke! Oni e uivati na isti nain na koji su uivali i svi ostali srenici kroz ljudsku istoriju. A takoe, ba kao i ja i oni e vremenom poeti da zaboravljaju, polno e onemoati, imae problema sa ostipacijom i tome slino. Ljudska srea nije ista, ali nesrea je uglavnom slina. ta bi onda mogao biti neuobiajen ljudski put, neto ime bih se mogao zadovoljiti, neto to nee biti toliko ljudski, isuvie ljudski... Pre odgovora na to pitanje moramo se pozabaviti zidovima. Viamo ih svakodnevno. Oni nas tite od hladnoe i jarkog sunca, ali nam omoguavaju i da se goli etamo po stanu a da ne strepimo da emo biti rtve voajerskih pogleda. Ali, ne postoje samo zidovi oko nas, ima ih i u nama. Zata nam oni trebaju? Nizata. ta nam onemoguavaju? Pa zahvaljujui njima nai ivoti su unapred odreeni i lie jedan drugom ko jaje jajetu. Da pojasnim. Teko je nazreti zid u glavi, ali kada ga pronaemo ta moemo da uinimo da ga preskoimo? Uglavnom ne moemo mnogo, jer nakon njega dolazi opet sledei zid. Naprimer, ja sam ljubomoran kao pas na svoju suprugu. Pratim je svakodnevno, zavirujem joj u torbu, njuim joj poput policijskog kera garderobu ne bih li pronaao tragove drugog mukarca, zabranjujem joj da se uje sa prijateljicama, drim je uz sebe kada sedimo za stolom u drutvu, a prosto oboavam da se mrtim i puem ustima kada pone da koketira sa nepoznatim mukarcem u mom prisustvu. Ja sam svestan da se naa veza ne moe razviti na zdravoj osnovi, na osnovu prijateljstva, jer to moja ljubomora ne dozvoljava. Mi jednostavno ne moemo biti prijatelji. Ali, ako bih ja ipak uspeo da prevaziem svoju ljubomoru, da li to znai da bismo mi preli zid? Verovatno da. Ali, da li bismo time preokrenuli onaj uobiajeni tok o kome sam ve gore govorio? Ne. Tok ostaje potpuno isti, sa manjim ili veim odstupanjima. Taj zid ovek jednostavno ne moe prei, ak i po cenu da pobedi svoje najvee mane i pretvori ih u vrline... ta bi se desilo ukoliko bih se jednog jutra probudio kao krastavac naprimer? Kao zeleni, kvrgavi, ne mnogo dugaak krastavac i da sam pri tome jo i svestan da sam krastavac. Da sam svestan da sam nabacan sa gomilom slinih sebi krastavaca po pijanoj tezgi i da prolazim kroz zemljom umazane ruke prodavaca i nervozne ruke kupaca. Da znam da se oko mene cenkaju i da za mene odreuju cenu. Da me potom premetanja u plastinu kesu sa ostalom braom krastavcima i da nakon toga prelazim put od pijace do stane mog kupca, nakon ega bivam smeten u tamu friidera. Da sam svestan kako me domaicine ruke vade na kuhinjsku svetlost, peru pod mlazom vode i zatim lagano mi ljute moju zelenu kou tupim noem koji se oseti na crni luk. Da me nakon ljutenja domaicine ruke seckaju na komadie koji padaju po slinim komadiima ostalih iseckanih krastavaca i kako zatim postajem salata u iniji. Da sam zatim svestan kako me zatim polivaju jogurtom, miroijom i komadiima belog luka, kako me iznose za sto i kako zatim zavravam u mljacavim ustima lanova porodice, koji me vau i gutaju duboko u svoje mrane, kripave stomake... Da li je uopte potrebna velika pamet da se shvati da je ivotni tok jednog krastavca potpuno jednak ivotnom toku jednog oveka i da nema nade da se moe mnogo promeniti! Krastavac je potpuno isti kao i ovek, ogranien i sa zidovima (u ovom sluaju sa zidovima od inije!), njegov tok je uobiajen, ba kao i ivotni tok svih krastavaca koji su ikada nikli na ovoj planeti. ta moemo onda uraditi po pitanju promene uobiajenog ivotnog toka? Da li bismo trebali postati neka druga vrsta da bismo ga promenili? Dokazali smo da to nije mogue. ta nam onda valja initi? Nita, ama ba nita. Zato onda razmiljam uestalo o neuobiajenom ivotnom toku? Valjda zato to nisam krastavac...
96
97
98
Ladislav Babi
Ljevicizmi (1996.): Savjet sinu: U boj, u boj, u boj, mrijet za narod svoj! Kad uje ovaj poj, bjei mali moj! ---------Uvijek istie svoje hrvatsko porijeklo, ali ne i porijeklo svoje imovine. ---------Pravi Hrvati se ponose to njihova kravata stiska srpsku guu! ---------Jesam li oajniji stoga to mi je Predsjednik ogledalo naroda, ili jer je narod ogledalo Predsjednika? ---------Tzv. dravoTVORNE stranke ne spominju kako su najprije bile - dravoTROVNE! ---------Kad nam Predsjednik umre, uputit emo mu jedno veliko: Hvala! ---------Priznajem, Paveli mi je drai od Tumana - jer je mrtav! ---------Veina Hrvata e, izgleda, doi k pameti tek kad ja siem s uma! ---------Tek mi je Tuman razjasnio zato Zagorce zovu mejaima - odmah bi dijelili zemlju! ---------Da nije nas faista, slabo biste se mogli busati u svoj antifaizam! ---------Za njega je rat bio kratak. Poginuo je ve prvog dana. ---------Dok su se jedni borili za radniku klasu, drugi su se vie zauzimali za radniku kasu! ---------Jasno je zato nam Predsjednik ima toliko tjelohranitelja: Sit gladnome ne vjeruje! ---------Pristao je da se dobrovoljno pojavi pred sudom Povijesti! ---------Razlika izmeu Poglavnika i Vrhovnika je samo - pola stoljea! ---------Tua riba od glave smrdi. Naa mirie i kad prdi! ---------Ako je granica civilizacija na Drini, onda se granica necivilizacije nalazi na Pantovaku. ---------Koliko sam mogao vidjeti, u pretvorbi je sve O.K. Vie me brine ono to nisam mogao vidjeti! ---------Kau da smo gradili kule u zraku. Jo smo u pretvorbi i dobro proli. Ostao nam je - zrak! ---------U demokraciji, svakih pet godina biramo drugog Boga. ----------
"Neka bude svjetlo!", i sela su Poglavareva nevinost nije u pitanju. planula. Razgovarajmo stoga o njegovoj krivnji. ------------------Poglavar, navodno, nije upoznat sa zbivanjima. Kau, zastupnike plae su nikakve. Nae su jo manje. Da nema djecu, rekao bih kako je - nevin. ------------------Nismo oekivali da e odumiranje to se HDZ-a tie, mnogi slijede ameriko drave pratiti tolike rtve. pravilo: ---------"Ne moe li ih pobijediti, tad im se pridrui!" Hrvati su narod bez Principa (Gavrila). ------------------Nije udo, kako se mnogi bivi politiki Svjedoci smo djelatnosti probuenog zatvorenici nacionalizma. teko privikavaju na - "Otvoreno drutvo"! Samo da nam jednog dana ne uzmanjka ---------svjedoka! Mnogi "bivi politiki zatvorenici" ---------trebali bi, i po hrvatskom Ustavu, imati istu Koliko sam shvatio: sudbinu. komunizam je mrtav, a "komunisti" su ---------preivjeli?! Neke je dobro potresao tisuljetni san. ---------Dobili su dravu a izgubili stan! Sinovi "komunjara" ---------Nisi ni svjestan, gledajui ovjeka kako visoko Ivan ibl: leti, koliko nisko moe pasti! "U Jugoslaviji bih uzeo novac iz Evrope ---------za tiskovinu, ali u Hrvatskoj ne bi." Gledajui djecu nekih komunista, ne pitam se Je li jabuka pala daleko..., ve: to brate izrodi Za oruje je, ipak - uzeo! I u Jugoslaviji i u ovo stablo? Hrvatskoj. ------------------Hrvati i Srbi kao takvi ne postoje. Rei u vam direktno u lice: Oni to postaju tek relativno, jedni spram drugih! "Predsjednik Republike je lopov i ratni ---------zloinac!" udno, nisam Hrvat-katolik a sve vie se krstim! Koje Republike? Eeeh! ------------------Tko bi rekao da rije BRAT u sebi sadri Strpali smo Srbina u bajbok. Sred Velike RAT! Hrvatske, ---------bulaznio je o - Velikoj Srbiji! Slogan: Srbin i Hrvat, jedan drugom brat, ---------sasvim se Jesmo li svijesni kako su se, "rjeenjem" srpskog pitanja, Hrvati nali pred upitnikom! malo promijenio: Srbin i Hrvat, jedan drugom ---------rat! Ovakvo ekonomsko udo svijet nije vidio: ---------Hrvati i Srbi, poput Kaina i Abela, bijahu braa. pemzionerima - besplatan prijevoz do luksuznih A onda se latie maa! hotela, sirotinji to ruje po kontejnerima, 2000 kuna ---------kazne! udno mi je: ako su nam Srbi zauzimali radna ---------mjesta, Na ahovnici, uvijek iste partije sa uvijek istim kako je nezaposlenost porasla kad smo ih se figurama. rijeili? ------------------Oni "vjeruju u hrvatsku dravu". Vie su nam smetali Srbi no njihova imovina. Problem je, to mi ne vjerujemo u njih! ------------------ivim kao ptica na grani. -Nije li udno da pri smrti drave, umjesto nje Cvrkuem i hranim se mrvicama. pokapamo mnoge njene graane? ---------U nas je socijalizam bio tek prva faza kapitalizma! ---------Ako pri kontrakciji svemira vrijeme mijenja smjer, moda Ga opet vidimo u Lepoglavi. ---------Japa su odrali govor. Grem pustit vodu! ---------Dilema hrvatskog intelektualca: "Mislim, dakle gdje sam?" ---------Ovo nam je naa borba dala: da Marala naslijedi - Budala! ---------Glasam da se sjedite ove vlasti premjesti u Haag! ---------ivjeli smo u mraku. Otac ree:
Hoe li Bog konano preuzeti odgovornost za svoje (ne)djelo?

Will God finally take responsibility for his/her misdeed?
Ladislav Babi
99
Ljupka Cvetanova
U zadnje vreme mi nita ne pada na pamet. uvam glavu. Mnogi su na lustraciji skinuli kapu. Ostali su bez glave. Neu da mislim kako ivim. Na loe ne elim da se priseam. Narod se najvie pali na usijane glave. Ako izaemo iz krize uhvatie nas kriza. Mi ne znamo drugaije. avo e doi po svoje na buduim izborima. Najlake je napisati istoriju. Svi su svedoci mrtvi. Mi smo za nikuda. I drava nas je otpisala. Mi nemamo potrebe za neprijateljem. Sve sami uradimo. Nakon ukazane kritike, ula se replika - Uhapsite ga! Ue nas da e nam istorija doneti bolju budunost. Hoe da nas umru! Kod nas mnogu ljudi znaju sve. Malo njih razumije. Od popisa smo oekivali da da realnu sliku za stanje u Makedoniji. I dao je. Politika ne bi bila kurva de se politiari nisu prodavali. Kod nas se nita ne moe uzeti zdravo za gotovo. Sve je nezdravo i nezvreno. Albanci se ale da su proslave dravnih praznika nedovoljno multietnike. Ne puca se! Na investicijski bum minira domae kompanije. Kljune probleme su i dalje kljuni. To je na kljuni probem. Neka pitanja nisu dobila odgovor. Dobila su kaznu. Od poslanika se ne trai mozak. Trae se njihova dva prsta. Nije tano da kod nas vlada jednoumlje. Kod nas vlada bezumlje. ***
Moda je moj ivotni ritam usporen ali nije do mene - ja igram kako drugi sviraju. U mojoj zemlji mogu iveti i najzaostali ljudi! Drutvena klima odgovarae i njima. Drava nam je do gue u blatu jer je vode ukaljani. Konano je Voa doekao da bude ovek na pravom mestu. Uao je u WC! Samo to smo dotakli dno, vlast je produila sa podzemnim radovima. Nije tano da pametniji poputaju. Ovi gore nikako da popuste. Od kratke suknje nastrada jedan organ. Od kratke pameti ceo narod! Slepi Voa bori se za jo jedan mandat. Poto u prvi mandat narod nije nita video! Konano je Bog naao svoje ljude. Slepi nam itaju Oe na! Kad se svaki as menja kurs, narod gubi vrednost. Za sreu treba malo. Po ovome bi trebalo da je moj narod presrean. Voa je napravio i potanske marke sa njegovim likom! Samo da bi mu narod lizao zadnjicu. U celom svetu politiari su nekada bila deca. Samo ovi nai jo siu. Kad bi se spomenici pravili prema kvalitetu oveka, kod nas bi najvie bilo drvenih spomenika! Za razliku od vlasti, berberi nas vuku za nos da bi smo izgledali bolje. I najtei tiranin u mrtvakom sanduku se najlake nosi. Iako nas hrani i oblai Evropa mora da shvati da je moja zemlja nezavisna. Moj je narod sluaj sa Vodom zatvorio. Kao izgubljeni sluaj! Kad je najvee govedo predvodnik, stado e lako nai put do cilja. Moja je zemlja na pravom putu! Ne kae narod badava: S kim si-takav si! Moj je poslanik, kao mali, po ceo dan uvao goveda!
Vasil Tolevski
U celom je svetu pas najbolji ovekov prijatelj. Samo je na pas sa ela kolone neki izrod! Uvek kad se Srbija seksa sa Kosovom, Makedonija raa meku! im se prodaje po celoj Evropi Voa mora da je neka stoka! Voi nije vano to lepota i pamet ne idu zajedno. Njemu je vano da je ispred Evrope lep kao upisan. Moda se u mojoj zemlji govori na vie jezika, ali svi psuju u jedan glas. Srbija ima sabor trubaa u Gui. Mi u Makedoniji nemamo takvo selo, ali se na sabor odrava u Skuptini.
PROGLAS: Ljudonostalgiari svih zemalja ujedinite se. Protiv feudalnih drava nastalih na tlu bive zajednike drave. Traite da uite bosanski, srpski, hrvatki, albanski, makedonski, slovenaki...I da konano Besplatan primjerak,akopravo itanje...istine not given differently) se drugaije ne naredi (free copy, the historija/povijest/istorija imaHadiali, Ulica/Street Grbavika 32,if71000order iskoja je Herzegovina tamo u zapeku...lai. negdje Adresa/address: Sabahudin Sarajevo, Bosnia and Potpis: Ljudomir Nad
100
ura efer Sremac
Svaki trei graanin izopaio mozak, veli jedan poslanik. Hoe da jede tri puta na dan. ta vredi zeevima to je lovostaj kad danas svaki magarac misli da je lovac. Teko pravedniku u bici izmeu lai i istine. Jedino ovo drugo trai dokaze nevinosti. Teko zemlji kuda vojska proe i carini gde ministar doe. ene su odlini kosmonauti. Posle besteinskog obavezno preu u drugo stanje.
AFORIZMI
Pavle Popovi: AFORIZAM I, II, III, IV, Biblioteka MAXMINUSA: BiH Sarajevo * Srbija Kruevac, 2011. Izdava Ksnatch, Schweiz, ISBN 978-3905869-19-4, http:// dhirasbk.weebly.com, maxminus.weebly.com, Sarajevo, BiH. Glavni i odgovorni urednik: Sabahudin Hadiali, knjievnik i freelance novinar
AFORIZAM I Bio je gladan njene ljubavi, a ona je kuvala drugome. Sad je sit svega. Deda mi je totalno prolupao. Ne moe nikako da se seti kad se to dobro jelo. Drava je jo uvek nekima krava muzara. Dravnim tragiarima fale samo jaree koe. Da bolje mekeu na skuptinskoj sceni u tragikomedijama. AFORIZAM II Izmeu ljubavi i vlasti nema razlike: obe su slepe i enskog roda. Zato se sve zavri neverstvom. Izmeu nerada i nereda samo je jedan korak policijska palica. Jedva je nauila voljenog mua da pliva. Kad je pokuala sa ronjenjem nije vie isplivao. Kad god treba da menjam gae, setim se vlade. Odavno je gologuza ta da menja. Kad god zagusti, izigravam poturicu. Poturim pseudonim. Kad je batina iz raja izala, roena je policija. Knjiga je izvor znanja. Ako ima ednih. AFORIZAM III Naim graevinarima fali daska u glavi. Nemaju gde da ukucaju ekser. Nekad su voe jahale konja. Sad jau sve podanike. Neki politiari ne znaju posao kojim se bave. Oni koji to znaju nisu politiari. Nijedan stranaki lider ne izvodi prvi fudbalski udarac sa centra. Mrzi centralizam. Nita novo, oduvek Srbija ima mnogo talenata za reket. Obeao sam eni da e mi doi na penal, tek posle fudbalijade ako pobede plavi. Politiari sve uverljivije izvode dramu Serbia u tri ina! Postoje samo dve vrste ena: utljivi aneo i priljivi avo. Za anela nisam ba sasvim siguran. Poteni ljudi su u kavezima majmuni na slobodi. AFORIZAM IV Sudbina naroda je u tvojim rukama! uzdahnu voa pred kuglom vraare.
*** Mitar Mitrovi

Ako imate kliker u glavi modane vijuge bi vam mogle posluiti za skijanje. Kad vam padne saksija na glavi, zalijte je hladnom vodom. Da vam kosa ne uvene. ***
Suno Kovaevi
Dejtonska Bosna i Hercegovina jo je u adolescenciji. Nije vrijeme da se osamostali. Ima zadnje misli, a na elu stoji. Zbog plodova naeg rada, djeca nam u siromatvu ive. Transformacijom vlasnitva dobili smo transformaciju vlasnika, od kriminalca do bizmismena. Podoban kadar, u ivotu ima sve osim svoga miljenja. Ranije smo imali religiju odvojenu od drave, sada kulturu. U SFRJ kolovali smo se besplatno, a sada se koluju dabe, jer posao nee nai. Sudei po najavama za diskusiju u parlamentima Bosne i Hercegovine sve gospoda do gospode. Nakon diskusije shvati da su sve to obani sa svojim ovcama. Srbi su progutali Kosovo komad Srbije, koji za ivota nee moi povratiti. U Bosni i Hercegovini se okree toak historije. Sve se bolje i jasnije vidi prolost. Balkan je uvijek bio, i u ratu, sam za sebe. Fatamorgana. Glavni grad graana Republike Srpske je Beograd. Imperijalistika politika Srbije poinje od Beogradskog paaluka. Dejtonski sporazum je okvir u koji ne moe da stane drava Bosna i Hercegovina. I bez vlade imamo stabilnu vlast. Ve dvadeset godina na vlasti su isti ljudi. Zbog toga to od strane vlasti nije uveden red,u porodilitima, obdanitima i kolama uveden je red. Bili smo na zelenoj grani, dok na vlast nisu doli zeleni. Republika Srbija negira nezavisnost Republike Kosovo, koja ne priznaje suverinitet i teritorijalni integritet Republike Srbije.
Kompjuter mi je najbolji drugar. Igramo se kad ja hou.

The computer is my best pal. We play when I want. Mitar Mitrovi
101
102
103
104
105
106
Sabahudin Hadiali Bosanska princeza

Otkrih je prekasno za sebe. Za nju ne bjee tako! *** Otisak prelaska iz jedne vjere u drugu. U stvari, pretakanje vode u...vodu! *** Nedostaje rije hercegovaka. Ali, ko sam ja da sudim!? *** etrdeset i osam godina razruenog groba uz isto toliko nadanja. *** Na mjestu gdje lei smee odloeno. *** Razbijeni dijelovi turbeta. Dua jo uvijek cijela. *** Sutina je jaa od forme. Barem na grobu. *** U potrazi za njom. Sreom? Ne! Princezom. *** Rekoe da godinama ele obnoviti grob. Ostade obnova samo u sjeanju! ***
Misha Zlatkovsky , Russia 2011
Dvije svijee na ostacima groba. Nisam ja. A volio bih da jesam. Upalio njih. *** Probuditi sjeanje hrabri samo mogu. Makar pokuati. *** Katarina Tomaevi Kotromani. Puna ti usta. *** Nedostatak identiteta hrani sujetu. Ne samo moju. *** Danas bi se svi slikali uz nju. Ali, malo ih to i ini. *** Umjesto da svakodnevno piemo, govorimo i radimo na tome, mi povremeno podsjeamo. Eh! ***
Jasmin Mrkalj Kadmus

Kad rastu kamate, rastu i potkupnine u istom procentu. Kad god izaberu Mesiju, sigurno ga nisu izabrali demokratino. Kad sve tone ne treba se bojati potonua. Vae voe imaju dobre jahte. ***
107
asu MOST ZVANI ENJA
bio
sebi i da e ivot, uprkos svemu, tei dalje. Naalost, ovo nije jedina pria koju nam je Mahir ispriao... Svi smo znali ili sjeali se Iris. Bila je jedna od najljepih djevo-jaka u gimnaziji. Zavrila je stomatologiju, neko vrijeme radila u bolnici, a onda se udala, pa kako joj je mu bio iz jedne od najbogatijih i najpoznatijih sarajevskih porodica, uskoro je otvorila privatnu zubarsku ordinaciju, imala predivnu djecu i nesreu da je Srpkinja udata za Muslimana.
Dok ovo piem, pred oi mi izlazi pretrpan piem. jedna karikatura koju sam davno Mahir se smijao: "Stanite malo, raja. Daj vidio u nekim davnanjim novinama: dvojica staraca stoje na suprotnim stranama pie svima na moj raun!" ulice, izmeu njih nepregledna rijeka automoTo je bilo krajnje udno, jer smo znali da bila, a oni se dovikuju: "sretnicima" koji su prelazili nije bilo "Prijatelju, kako si ti preao ulicu?" dozvoljeno da iznesu bilo ta od vrijednosti - ak su i ene svih dobi bile izvrgnute "ginekolokim "Nikako. Rodio sam se na ovoj strani." pregledima". Ova karikatura je tuna stvarnost u Onda je Mahir ispriao svoju priu... Sarajevu, gdje je Vrbanja most podijelio grad i postao iva ilustracija udovinog i, normalnim Stanovao je preko puta Majmunovieve ljudi-ma, nezamislivog projekta, da se cijela mesare na Grbavici. (Majmunovi je bio Bosna i Hercegovina podijeli po "etnikim najpoznatiji i najbogatiji mesar u gradu, Srbin). granicama" u "etniki iste cjeline". Ljudi koji su imali prijatelje na Grbavici, sarajevskom naselju na lijevoj strani rijeke Miljacke, koje se od poetka rata nalo u etnikim rukama, lake due su mogli zaboraviti na njih; ljudi koji su imali rodbinu u Americi, Australiji ili na Grbavici, mogli su se nadati da e prije i lake vidjeti one iz Amerike i Australije nego one s Grbavice; ljudi koji su jednog (kao i svakog dotadanjeg) dana otili na posao na desnu stranu rijeke ili su se taj dan malo due zadrali s prijateljima u kafani, ostali Onda bi Majmunovi iz ranca izvadio su gdje jesu - odvojeni od porodica, bez hranu, ponekad flau ra-kije, cigarete, kafu... prebijene pare u depu, u jednim pantalonama i Sjedili bi i priali o ludilu oko njih, puili i pili, koulji - izbjeglice u gradu u kojem su roeni. ka to je i red, samo to bi Majmunovi Nije da nismo imali nikakvu sliku o ivotu povremeno dreknuo: "Vadi pare ili u te zaklati! na "suprotnoj strani". SRNA - nacionalistika Pika ti materina balijska, znam da si ih negdje srpska televizija s Pala, svakodnevno je sakrio i neu se smiriti dok ih ne naem!" Tek emitovala emisije o "idilinom ivotu" u toliko da komije, etniki dounici, mogu uti kako revno obavlja svoju dunost maltretiranja i srpskom Sarajevu. poniavanja Muslimana. Dok su hiljade i hiljade Sarajlija, u Sve tako do jednog jutra kada je mesar, pauzama izmeu tekog gra-natiranja i prolaza kao i obino, zalupao na vrata, ali ovaj put u kroz "snajperske aleje", pretraivale parkove u potrazi za bilo im to bi moglo posluiti kao pratnji orijaki graenog mladia u uniformi hrana: brezovim liem, koprivom, maslakom, opasnog izgleda. lipovim cvatovima ili puevima, SRNA je Mahir, koji je bio koarkaki sudija, prikazivala prepune pijace na Grbavici (to i nije prepoznao je mladia kao igraa lokalnog bila lana slika, jer je devedeset posto pomoi koarkakog tima Ilida, a i mladi je prepoznao namijenjene zatoenim Sarajlijama zavravalo u njega. etnikim rukama) i "srdane" doeke "oslobodilaca" iz Crne Gore i Srbije, s ubarama "Sudija, daj pare, zlato, sve - da ni i kokardama na glavi, s kamama za pojasom, sluajno nisi ta zalepao!" koji su, ko biva, doli da brane ono to je "njihovo". (Koliko je to bilo "njihovo", najbolje Bio je smrtno-ledeno ozbiljan i Mahir je govori podatak da ih je desetine zarobljeno kada izvadio svu svoju uteevinu (par hiljada bi pijani, ne poznajui grad, zalutali u nae njemakih maraka) i enin nakit, pa ak skinuo i linije.) burmu s prsta.
Ve prvi dan rata mu (kao i mnogi drugi ugledni i bogati Muslimani) uhapen je zbog "zloina" to je Musliman i odveden u jedan od logora, a da nesrea ne dolazi sama, potvrdio je sticaj okolnosti da je "komandant" kvarta u kojem je Iris ivjela bio Bozo Debelnogi, kreatura koja je prije rata imala podebeo Muslimanima, tako i Mahiru, bilo je policijski dosje i, izmeu ostalog, etiri godine zabranjeno kretanje po ulici i nisu bili na spisku provedene u zatvoru u rodnoj Zenici, zbog za prehranu, ali je Majmunovi, sada u silovanja. maskirnoj uniformi umjesto mesarske kecelje, i sa kalanjikovim u rukama, skoro svako jutro Mahir je priao da je Boo prvo pokuao nogom lupao na Mahirova vrata i "pri-jetio": kod Iris "milom": obeao je da e joj osloboditi "Otvaraj balijo, dok ti nisam razvalio vrata!" mua iz logora i da e nju i djecu pustiti da idu gdje hoe. Mahir bi otvorio, a Majmunovi bi uao i dalje psujui na sav glas. Bio je odbijen s gnuanjem. Nije mu puno i dugo trebalo da promijeni ud - flaa rakije. Prvi ju je on silovao, a onda njegovi "vojnici". S tim to im je on naredio da pored kreveta svaki od njih ostavi sto njemakih maraka za silovanje. Nije mu bilo dovoljno to se sve to deava pred oima Irisine uasnute djece, nego je okupio i sve komije Muslimane da gleda-ju tu ivotinjsku orgiju. Urlao je: "Gledajte, balije! Onda ne priajte da srpski vojnik ne plaa sve to uzme!" Pare je, naravno, poslije pokupio, a ta je dalje bilo s Iris i njenom djecom... neka im je Bog na pomoi! Znam da ima ljudi koji sumnjaju u vjerodostojnost svjedoenja iz ratnog pakla Bosne i Sarajeva, ali ja s njima nemam ta da priam, samo ih stavljam pred ispit savjesti: ako su povjerovali prvoj prii, zato ne i drugoj? Ako su spremni vjerovati samo jednoj od pria nisu poloili ispit.
Sredinom ljeta su zapoele prve razmjene Mladi se malo premiljao nad burmom, a graana. Podvlaim graana, jer se nije radilo ni onda je i nju strpao u plastinu kesu, naglasivi: o kakvim ratnim zarobljenicima, nego o obinim "Vidjeemo se mi jo, sudija...", to nije zvualo ljudima. A koji su se zatekli (ili rodili!?) na nimalo ohrabrujue za Mahira. "pogrenoj strani". Nedugo poslije toga, na mostu BratstvaSve koji su preli Vrbanju, taj "most zvani jedinstva (koje li ironi-je!), Mahir se naao u enja", doekivali smo kao da su ustali iz grupi za razmjenu, koju je vodio onaj isti mrtvih i nestrpljivo propitkivali o sudbini mladi. drugih, rodbine ili prijatelja. Kad je na Mahira doao red, priao mu je i Tako je bilo i kad se Mahir jedno jutro predao mu onu istu plastinu kesu: "Sve je tu, ne pojavio u prostorijama fudbalskog kluba mora brojati, sudija. Neka ti je Bog na pomoi." Sarajevo. Iako je vladala teka oskudica i svaka njemaka marka (koja je ve postala uobiajeno Mahirova pria nas je sviju duboko dirnula i jedino sredstvo plaanja) bi se dvaput okrenula i obradovala, jer nam je dao nadu da e u ovome u ruci prije nego bi se potroila, Mahirov sto je u to se deava ipak ovjek pobijediti ivotinju u
101
109
Draen Jergovi
Malo, ali nedovoljno. Amaterizam ivi vjeno! Devet mjeseci pokuava izai, a cijeli ivot se eli vratiti. Ni slatkog ni slanog, samo gorina. Bolje je da kosa raste, nego da pada. Klinci su odavno preli roditelje u uporabi mobitela i raunala, a sad ih iaju i u seksu. Ljubav je slijepa, ali brak je iskustvo koje otvara oi.
Pretvaram se da ju ne poznajem, a ne da smo se tek upoznali. McDonald`s zdravlje narodu!
Realizacija je dugaak tap gdje je dalek put od poetka do kraja.
Snovi obino zavre buenjem. Kako te nee ogovarati, kad ti u lice kae sve najgore. Tajnicu na poslu svi prcaju, a ona taji. Umirovljenice se nikako ne svlae iz Evinog kostima. Nemaju to obui zbog malih mirovina.
Winfried Besslich (BESS), Germany 2011 ***
Jednom se voli vlastita ena, a po nekoliko puta tua.
Televizija je medijski servis politikih elita.
Jedino u Splitu nogometna utakmica traje 100, umjesto 90 minuta zbog bakljade.
Ako ode bez razloga, ne vraaj se s izgovorom.
Apolitian sam kao i veina... politiara.
Glavu dolje, noge gore!
Kad ti seks postane dosadan, samo promijeni ruku.
Da sam ptica, tono bih znao kome da se pokakam na glavu.
ivot je tek praznina ispunjena ljudima.
Kod nas je rat umjesto proizvodnje pokrenuo kriminal.
110
Ekrem Maci
Azilant se i u zemlji prevre. Moja djeca nekada nisu smjela priati za stolom. Danas pjevaju. Pucaju mi kosti. Pun mi je kalcij straha. U ovom pasjem vremenu ostaje ti samo da se izlaje. Sve je vie ena u prvim redovima demonstranata. Policija je zaprijetila gumenim mecima. Mladima preputamo neka ivotna pitanja. Meu njima i najstariji zanat. Mladi su eljni rada. Ne odriu se ni najstarijeg zanata. U nudi se spustim do najnieg nivoa. Mostovi spajaju. Grade se popreno, da bi se ljudi gledali poprijeko. Sredina mi ne oprata to sam sa periferije. Vjerujem u ljubav. U bolju polovinu beskonanog. Ja sam patriota. Himna me uspava. Naletio sam na grupu samaca. Od tada ne izlazim sa sobom. Gledano iz mrtvog ugla tu ni dva svjedoka ne pomau. Ja sam poteni nalaza. im se naem u kafani vratim se drutvu. Digao sam dva prsta tek toliko da pokaem da imam i srednji. Uivate li vie prije seksa ili dok apstinirate? Otili smo na kafu da popriamo o aforizmu i usput popili dvije gajbe piva. Jedan aforizam odavno brusim, jo samo da mu stavim navlaku. Samo smo mi ili tim putem, a to to smo zalutali krivi su starosjedioci. Mi tu stranputicu moemo prijei i vezanih oiju. Na dobrom smo putu. Nema nikoga da nam ide u susret. Na ovom putu nema uzmicanja. Nazad se ne moe, a naprijed je provalija. Ovo je isproban put. Toliko je utaban da se i Ahilova peta na njemu oslikava. Hou da budem po roenju to i po opredjeljenju. Da nismo komije bili bismo dobri susjedi. Mrzim mlijeko u tetrapaku. Komijina krava je jo iva. Ja sam jedan od rijetkih pojedinaca koji snosi kolektivnu odgovornost. Kad smo se sabrali, oduzeli smo se. Najbolje se razumijemo na pukomet. Mi smo oplemenili besmisao rata. Kotrlja se nekako, ree glava. U ratu su sve vrijednosti preputene same sebi. Osim ovjeka. Politiari su najzasluniji to je pojeftinila demagogija.
Imam proroanstvo. Traim izdavaa. Puna su groblja smirenih osoba. Pile se zapetljalo u kuine pod jo nerazjanjenim okolnostima. Uivam u darovima. Poklonio sam komiji kravu. Glava mi je puna. Ne moe u nju ni metak da stane.Kamoli misao. Pun sam sebe. A i drugih mi je dosta. Drutvo u kojem jednosmjerna ulica nosi ime genija, nee nikuda stii. Ako sam neiji aforizam prepisao, izvinjavam se u njegovo ime. ***
111
ZABILJEIO PAVLE POPOVI, Srbija-BiH

USLOV
DELA Dela su stvrdnute rei!
Batina te najbolje podsea na ono to te je nauila ! Bezbedan je onaj ko ne tri! Blago njima kad nisu nisa vama ni sa nama! Bolje je prase na stolu, nego svinja za stolom. Budalu upropaste drugi, a pametan to uradi sam. ovek umire za neke, dok ne umre za sve. ovjek samo treba da se okrene, pa da od uzbrdice napravi nizbrdicu. orava koka mora dva puta vie da kljuca !
Kada budu pasle pernate ovce letee vunene ptice
NADOKNADA Kome imetak nije u musrosti, mudrost mu je u imetku.
MOTKA Motka je ubedljivija od rei.
GOTOVINA Gotovina je boginja pohlepe.
BATINE Batine pomau pamenje...
RA Ra pohlepe nagriza sjaj dobrote.
MISAO Misao je dua od ruku... utanje je na sredini izmenu lai i istine. Danas straljiv, sutra valjiv. Dobit od prevare vue dva gubitka. ODNOS Vie je snage u razumu, nego razuma u snazi! Dobrota nema nalija Dok sam mislio nisam pisao, da ne bih mislio kad budem pisao.
NOVANIK Budala dri pare u novaniku nade...
SANDUK Sanduk pravi mesto za kolevku !
POSTUPCI Ko pazi na postupke, manje bira rei.
Douniku dadoe znaku neznanog junaka ... Dve su ruke potrebne za rad, a za pronju samo jedna.
BUENJE Kada mudrost spadne na bogatstvo, probudi se u bedi !
KRILA Rei su krila misli.
Gde iz dobrote ne proizie glupost, iz gluposti e proizii dobrota. Izgubih druge u sebi, traei sebe u drugima. Jednakost kvari prijateljstvo. Jedno misli onaj koji klei a drugo onaj koji ui. Jedno se govori, a drugo peva.
UM CILJEVI Ciljevi su ostali za nama. Rei bez due su samo um koji izlazi iz usta,
ZAIN Laskanje se zaslauje prividom pokude...
IME Ime je vrsta iga.
Klju otvara bravu, a pamet vrata. Ko greke pravi, drugima ih ne oprata. Ko je dao ivot za istinu, neka sada poiva sa
GODINE Ne ulazi ovek u godine, nego one u njega.
DISANJE Disanje traje dok dua gori.
njom. Ko je pao u bezdan zaborava spasao se od zlopamtila. Ko je reio sve probleme, dotui e ga pobednika radost ! Ko je umro trezan, ostae veno takav.
TRENUTAK Trenutak sree je proao na vreme...
DOSPEE Prolost ove praine dospela je u budunost.

***
REITOST Zlatna je reitost utanja!
AFORIZMI Ako ovek eli da se promeni, treba da se kloni ljudi kao to je on sam.
Ko je zapljuvao blinjega svoga, odao mu je priznanje. Ko neprijatelje ukopava, on ih sadi. Ko pazi ta radi, ne mora da pazi ta pria. Ko se osvre, lake posre.
ZELENILO Na naoj svirali jo uvek peva tica. Baksuz je ronen pod zvijezdom padalicom !
112
113
http://poemes-epars.over-blog.fr/
114
Roman prvjenac eljke Kovaevi Andrijani

U knjiari V.B.Z-a u Rijeci 11. listopada knjievnica eljka Kovaevi Andrijani,inae poznata pjesnikinja sa ovih prostora predstavila je svoj prvi roman pod nazivom "Ulica nerjeenih zagonetki". Do sada je ova autorica objavljivala samo poeziju
filozofskom fakultetu u Rijeci diplomirala je pedagoki odgoj,a diplomiravi na uitrljskom fakultetu sveuilita u Rijeci stekla je zvanje
diplomiranog uitelja(mag-primarnog obrazovanja.) Doktorand.apsolvent je Poslijediplomskog sveuilinog doktorskog studija pedagogije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. lanica je Drutva Hrvatskih knjievnika ogranka u Rijeci. Roman prvjenac dostigao je nevien uspjeh,preveden je na vie Urednica je jezika. Roman su predstavile: predsjednica rijekog ogranka mnogih romana i knjiga poezije svojih kolega sa ovih podruja. Drutva hrvatskih knjievnika, Silvija Benkovi PernatNapisala je knjige poezije:"Udvoje","NJeni stihovi","U profesorica,knjievnica i slikarica kao i recezent knjige njedrima oluje" i mnoge druge. Zastupljena je u brojnim profesorica zbornicima i asopisima za knjievnost. Takoe obavlja mnoge funkcije u kulturi ovdje u Rijeci. Kristina Posilovi. Ispred nakladnike kue "Venerus" prisutne ljubitelje knjige pozdravio je njen direktor ani Venerus. Ulomke iz romana itala je sama autorica. Abdurahman Halilovi Iz bogate biografije knjievnice izdvajamo da je roena u Rijeci 1971. ivi i stvara u Kostreni,pokraj Rijeke. Na
115
Promocija knjige i izloba fotografija

U prostoru kafia SET koji se nalazi nedaleko od kazalita "Ivana Plemenitog Zajca" u Rijeci odrana je promocija knjige poezije pjesnika iz Rijeke Valeria Orlia. Organizator promocije koja je organizirana 13. listopada tekue godine bilo je Hrvatsko knjievno
drutvo Rijeka. Knjiga poezije pod nazivom "Samo jednu pjesmu napisah za tebe prevedena je do sada na trinaest svjetskih jezika. Knjigu je predstavio njen recezent profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci,knjievnik Vasil Tocinovski. U drugom dijelu programa pjesnici su itali svoje pjesme. Pored predstavljanja knjige otvorena je i izloba fotografija fotografa Pjesmu po kojoj je Gorana Gromskog Skorupa iz Rijeke. Izloeno je dvanaest knjiga i dobila naziv "Samo jednu pjesmu napisah za tebe" fotografija koje su objedinjene u izlobu pod nazivom:"Duboko proitao je sam autor. Pjesme iz knjige Valeria Orlia itali su i dublje". knjievnici: Nino Bijelac, Damir Maras i Vasil Tocinovski. Za fini glazbeni ugoaj pobrinuo se maestro Boris Kazija na gitari. To su fotografije podmorja,fotografirane kod Malinske i otoka Cresa. Fotografirane su u pliaku na zanimljiv nain, sa maskom i obinim fotoaparatom preko kojeg je stavljen providni tanki Valerio Orli roen je u Rijeci 13. veljae 1967. gdje ivi i stvara. Objavljivao je svoje pjesme u domaim i inozemnim najlon,zaronivi tik ispod mora i tako fotografirajui. A.H.A. publikacijama: "Knjievnom peru","Knjievnoj Rijeci",
"Sovremenosti", "Irin-Pirinu" Do sada je objavio vie knjiga poezije. Osniva je i predsjednik Hrvatskog knjievnog drutva Rijeka. lan je Drutva Hrvatskih knjievnika, Drutva haiku pjesnika Rijeka. Pokreta je Festivala knjievnosti "Dani prijatelja knjige" u Rijeci, asopisa za kulturu "Knjievno pero",knjievne manifestacije u gradu Pagu u spomen knjievniku Anti Zemljaru. Pokreta je knjievne nagrade "Josip Eugen eta". Objavljivao je i objavljuje u domaim i inozemnim asopisima i antologijama,surauje na meunarodnim knjievnim projektima.
116
117
PROMOCIJA I JUBILEJ 10. KNJIGE EKREMA MACIA Veeras je u prepunoj sali Bosanske sobe Narodnog univerziteta Konjic promovisana i obiljeena svojevrsna jubilarna deseta knjiga sa preko 300 aforizama naeg dragog Konjianina, Ekrema Macia pod nazivom Iz Nastradamusovog dnevnika. Knjigu su predstavili recenzenti: prof. Sead Mahmutefendi, pjesnik, romanopisac, esejista i prof.Ismet Salihbegovi, aforistiar i basnopisac. ast i ulogu moderatora u predstavljanju knjige imao je mladi student Dizajn-Proizvoda Mainskog fakulteta Univerziteta Demal Bijedi u Mostar, Mirnes Baji, idejni koordinator NGG Volonteri i prijatelji Konjica. Ekremovo dugogodinje stvaralatvo konano je na jedan svojevrstan nain dobilo i zasluenu podrku oko 100 prisutnih graana Konjica. Tu injenicu nije zasjenio nedolazak nadlenih za kulturu iz opine Konjic koji su zadueni za oblast kulture i plaeni da budu na usluzi graanima u njihovom radu i stvaralatvu. "U posljednje tri godine niko nije okupio ovoliki broj graana na ovakvom tipu promocije", rekao je Mirsad ukle, koordinator za Odnose s javnou NGG VIPK.
na abakoj ivijadi i specijalne nagrade ikion. Ekremovi aforizmi prevedni su na mnogobrojne strane jezike. Od strane prisutnih obratili su se biranim rijeima pohvale graanin Afan Hajduk, koji je uruio skromne poklone i Adis Muhibi, glavni koordinator NGG Volonteri i prijatelji Konjica. Prijatno iznenaenje priredili su Almina Prevljak, Amer ibo, Armin Ajanovi, Lamija Niki i Jumna Ali, uenici VII d razreda Druge O Konjic, koji su svojom kreacijom napravili zahvalnicu u ime svog bolesnog kolskog druga Hasana oria. Tom prilikom podsjetili su na Ekremov humani gest kada su prikupljena znaajna novana sredstva od njegovih doniranih knjiga. Amatersko pozorite Neretva je izdava knjige, a promociju/ prezentaciju su pomogli NGG Volonteri i prijatelji konjica, NVO Vijee mladih opine Konjic, BZK Preporod, Centar za kulturu narodnog univerziteta i Gradska biblioteka Konjic. Na kraju, zahvaljujemo aktivistima NGG VIPK koji su se odazvali promociji: Elvedina Didik Ali, Zuhra Omerovi, Ramiza Inajetovi, Belma ibo pago, Elvira osi, Anesa Lavi, Sadija Hebibovi, Amir Buturovi, Edin Kopo, Almin Halebi, Muamer Habibija, Mehmed Repovac, Sead Baljeta, Haris esir i Mirsad ukle
Vrijedi spomenuti da je aforistiar Ekrem Maci, osim satire Prenosimo Vam dio predstavljanja knjige i zajednikog dotakao i druge knjievne forme, poeziju i prozu. Njegova pria druenja fotografijama dogaaja. uvrtena je u Antologiju Bonjake pripovijetke, a zastupljen je i u Antologiji balkanskog aforizma, kao i nizu zbornika i PRESS SLUBA NGG VIPK panorama. U ovoj godini postao je dobitnik tri ugledne nagrade
Nastavk sa str. 117. MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 118
119
NAGRADA DEIJE KRITIKE ZA KNJIGU AFORIZAMA ALEKSANDRA OTRIA Knjiga aforizama za decu Svojeglava knjiga (Aurora, 2010), Aleksandra otria osvojila je drugu nagradu deije kritike Dositejevo pero. Nagradu dodeljuje iri sastavljen od 264 uenika beogradskih osnovnih kola. Priznanja su osmiljena tako da uenici dodeljuju prvu, drugu i treu nagradu u dve kategorije, za mlai uzrast(od prvog de etvrtog razreda) i stariji (od petog do osmog razreda). Na ovaj nain deca su iskoristila svoje pravo koje imaju po Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima deteta da izraze svoje miljenje i sud, u ime svojih vrnjaka, o literaturu koja je njima namenjena, a koja je objavljena u 2010. godini. Dodelu nagrade Dositejevo pero organizuju Biblioteka grada Beograda, Biblioteka Dositej Obradovi, Prijatelji dece Vodovca i Centar za kulturu i sport umice. Priznanje e po etrnaesti put biti urueno u petak, 7. oktobra, od 12 asova u Centru za kulturu i sport umice u Ustanikoj ulici 125/1. Prvi put nagradu dobija jedna knjiga aforizama, to je priznanje i za aforistiku za decu koja, do sada, nije bila u fokusu deije panje. Ovo mi je posebno drago priznanje, jer dolazi od velikog broja dece iz razliitih kola Beograda koja tokom cele godine itaju i ocenjuju knjige pisane za njih. Prva moja knjiga namenjena malianima naila je na njihov lep prijem, to me raduje, jer sam i eleo da im pribliim aforizme kao anr koji im je bio manje dostupan i poznat. Kratka forma, zanimljive teme i humor, oigledno, se dopadaju uenicima i zato verujem da e ova nagrada od brojnog i nepotkupljivog irija biti podsticaj i ostalim mojim kolegama koje piu aforizme za decu rekao je Aleksandar otri, koji je izrazio svoju veliku zahvalnost recenzentu Milovanu Vitezoviu i ilustratoru Mladenu Oljai. otri je najavio i skori izlazak iz tampe antologije srpskog aforizma za decu Razdeljak (Zavod za udbenike), iji je prireiva. Meu prethodnim dobitnicima nagrade Dositejevo pero (nazvane po srpskom prosvetitelju Dositeju Obradoviu 1739-1811), nalaze se Gradimir Stojkovi, Tiodor Rosi, Slobodan Stanii, Jasminka Petrovi, Uro Petrovi i drugi poznatati stvaraoci za najmlae. Prvu nagradu u konkurenciji dela za mlai uzrast dobila je knjiga Kviz arobno putovanje Maje Enis, dok je neto stariji iri odluio da je najbolja knjiga Roberta Takaria est i po najgorih muvanja od postanka sveta.
120
121
Knjievnik Sabahudin Hadiali na sveanoj inauguraciji prijema u Udruenje knjievnika Srbije

U petak, 14.10.2011.g. u 11:00 sati, u Udruenju knjievnika Srbije u Beogradu je uprilieno sveano uruenje lanske karte Udruenja knjievnika Srbije, knjievniku Sabahudinu Hadialiu iz Sarajeva. Gl. i odg. uredniku DIOGEN pro kultura magazina i MaxMinus magazina, lansku kartu je uruila sekretar UKS-a, knjievnica Mirjana Bulatovi. Tom prilikom, izrazivi iskrenu zahvalnost za prijem u jedno od najstarijih udruenja pisaca sa prostora Balkana, Sabahudin Hadiali je uruio poklon CD MaxMinus magazine (koji sadri 10.000 stranica svih do sada objavljenih brojeva asopisa) i CD DIOGEN pro kultura magazin sa blizu 8.000 stranica sva tri izdanja DIOGEN-a: DIOGEN pro art, DIOGEN pro kultura i DIOGEN pro youth. Miljurko Vukadinovi, bivi sekretar UKS-a i Mirjana Bulatovi su se zahvalili na poklonu naglasivi da oekuju nastavak dosadanje uspjene saradnje sa naim magazinima. U susretu sa operativnim urednikom KNJIEVNIH NOVINA iz Beograda, Branislavom Veljkoviem, Hadiali je razmijenio knjige i CD-e uz izraenu elju za uspostavom i uobliavanjem odgovarajue saradnje dva asopisa. Branislav Veljkovi je najavio predstavljanje DIOGEN pro kultura magazina i MaxMinus magazina u jednom od narednih brojeva KNJIEVNIH NOVINA, dok je na urednik najavio predstavljanje KNJIEVNIH NOVINA u sarajevskim asopisima. Na urednik se susreo i sa Ivanom Lazareviem, Generalnim sekretarom Sprskog bibliofilskog drutva gdje je, uz uruenje navedenih CD-eova, dogovorena saradnja naih magazina sa ovim Drutvom. U 12:00 sati, u sveanoj, velikoj sali Udruenja knjievnika
Srbije je odran VELIKI ITALAKI AS, odnosno predstavljanje knjievnih reminiscencija novoprimljenih lanova Udruenja knjievnika Srbije. Predstavljeni su: Miroslav Kusmuk, Vasiljka Mari, dr Mila Medigovi Stefanovi, Slobodanka Mitrovi, Dobrana Miljani, Danica Nikoli Nikoli, Sandra Risti Stojanovi i Sabahudin Hadiali. Uvodnu rije je vodio Miljurko Vukadinovi, dok je Mirjana Bulatovi proitala i pozdravno pismo jednog od lanova Komisije za prijem novih knjievnika u Udruenje, knjievnika Ljubomira orilia iz Loznice, koji je zaelio dobrodolicu novoprimljenim kolegama.
Nastavak sa str. 121. MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 122
123
124
MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS
FESTIVAL POEZIJE, TETOVO, MAKEDONIJA, 2123.2011.g. Zamjenica gl. i odg. urednika DIOGEN pro kultura magazina, Samira Begman i gl. i odg urednik, Sabahudin Hadiali u Makedoniji 21.10. - 23.10.2011.
BULGARIA) Haxhi SHABANI (MALI I ZI) Primo SHLLAKU (SHQIPRI/ALBANIA) Agron TUFA (SHQIPRI/ALBANIA) Ndue UKAJ (KOSOV/KOSOVO) Gustavo VEGA (SPANJ(SPAIN) Kozeta ZYLO (SHQIPRI/SHBA- ALBANIA/ USA)
Posljednjeg dana Festivala pjesnici Svijeta su bili u posjeti Bektai tekiji u Tetovu, uz odravanje sveane veeri posveene MERIDIJANIMA POEZIJE.
XV Meunarodni festival poezije "DITT E NAIMIT" 20.10.-23.10.2011. Uestvuju/Partricipate:
GERMANY) Charles FLORES (MALTA) Shaip EMRLLAHU (MAQEDONI/ MACEDONIA) Sabahudin HADIALI (BOSNJ DHE HERCEGOVIN/BOSNIA AND HERZEGOVINA) Lulzim HAZIRI (MAQEDONI/MACEDONIA) Delvina KRLUKU (MAQEDONI/ MACEDONIA) Nevena KOKANOVI (SERBI/SERBIA) Marianne LARSEN (DANIMARK/DENMARK) Krystyna LENKOWSKA (POLONI/POLAND) Xhuzepe NAPOLITANO (ITALI/ITALY) Ekrem AJRULI (MAQEDONI/MACEDONIA) Subhransu PANDA (INDI(INDIA) Hristo PETRESKI (MAQEDONI/ MACEDONIA) Diti RONEN (IZRAEL/ISRAEL) Salajdin SALIHU (MAQEDONI/MACEDONIA) Kristiana STANKOVA (BULLGARI/
Na ulazu u veliku dvoranu Kulturnog centra u Tetovu, gdje je odrano sveano vee, bosanskohercegovake autore SaCraig CZURY (SHBA-USA) bahudina Hadialia i Samiru Begman je doekala njegova ekselencija, Ambasador Bosne i Hercegovine u Makedoniji, Ivan ANTONOVSKI gosp. Milan Balaban. Izrazivi zadovoljstvo prihvaanjem (MAQEDONI_MACEDONIA) Mohammed el AMRAOUI (MAROK / FRANC/ poziva koji mu je uputio knjievnik Hadiali, ambasador je, u razgovoru sa naim autorima, naglasio kako je poezija FRANCE) u konanici vezivna nit koja povezuje ljude sa svih strana sviAg Apolloni (KOSOV/KOSOVO) jeta usmjeravajui napore kao objedinjavanju lirike i poruke Ana BAGRJANA (UKRAIN) koju bi svi trebali sluati - Poruke mira, ljubavi i tolerancije. Ambasador je takoer rekao da je imao namjeru doi i prve Jan BAEKE (HOLAND/NETHERLAND) Samira BEGMAN (ZVICER/SWITZERLAND) veeri na otvaranje Festivala, ali da je to odgodio za Richard BERENGARTEN (ANGLI/ENGLAND) zavrnu veer, jer nai autori (zbog obaveza gl. i odg. urednika naih magazina u Ljubljani) nisu mogli prisustvovati Silke Liria BLUMBACH (GJERMANI/ otvaranju Festivala. Sabahudin Hadiali se zahvalio ambasadoru na dolasku rijeima kako je ast biti u drutvu sa diplomatom koji podrava graane Bosne i Hercegovine u predstavljanju kulturnih vrijednosti van svoje drave, dok je Samira Begman itanje svoje poetike upravo posvetila uvaenom gostu. Ovim inom predanosti podrci knjievnicima iz BiH se pridruio i Ambasadoru Jakobu Finciju koji je januara mjeseca bio na predstavljanju autorske poetike Sabahudina Hadialia i Samire Begman u Cirihu, vajcarska. Veer naziva Meridijani poezije je bila jo jedna prilika da se graani Makedonije upoznaju sa arolikou poetskog izraza sa svih strana svijeta. Istu veer su dodijeljene i nagrade Festivala Knjievna nagrada Menada Knjievna nagrada Oeneumi Knjievna nagrada Qiriu i Naimit Uz predstavljanje poasnih lanova Meunarodne knjievne manifestacije Ditt e Naimit. Nagraeni autori su : Giuseppe Napolitano, Diti Ronen, Ndue Ukay, Gustavo Vega i Richard Burns.
http://diogen.weebly.com/xv-edition-of-the-international-poetry-festival-diteumlt-e-naimit-2010-23102011.html
Nastavak sa str. 124. MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 125
126
127
128
129
130
131
Iz tampe 1.11.2011.g. izlaze, u prevodu/prepjevu, tri nove knjige knjievnika Sabahudina Hadialia: I - Depna knjiga aforizama - Odabrani aforizmi Sabahudina Hadialia pod nazivom "Aforizmi" u prevodu/prepjevu na italijanski jezik od strane jednog od najpoznatijih pjesnika iz Italije - Giuseppe Napolitana, u izdanju La stanza del poeta iz Formia/Gaete u Italiji. U knjizi su aforizmi na bosanskom/ srpskom/hrvatskom, engleskom i italijanskom jeziku. Prvih 50 kopija je sa potpisom autora. Info: http://sabihadzi.weebly.com/ aforismi-italia.html II - Knjiga poezije "Prosjaci uma" (objavljena u BiH 2003.g.) Sabahudina Hadialia u prevodu/prepjevu na njemaki jezik od strane pjesnikinje iz vicarske/vajcarske, Samire Begman (Zamjenica gl. i odg. urednika DIOGEN pro kultura magazina i lan redakcije MaxMinus magazina) - Ilustracije u knjizi od strane likovne umjetnice iz Austrije, Hannelore Greinecker Morocutti (predstavljena u broju 6. DIOGEN pro art magazina, januara/sijenja 2011.g.). Prvih 5o kopija je sa potpisom autora. U knjizi su pjesme na bosanskom/srpskom /hrvatskom i njemakom jeziku. Info: http://sabihadzi.weebly.com/gedichteswitzerland.html Izdava DHIRA, Kusnacht, vicarska/vajcarska.
On 1.11.2011. will be published, as translated ones, three new books of the writer, Sabahudin Hadiali:
I - Pocket book of aphorisms - Selected aphorisms of Sabahudin Hadiali within pocket book...published by La stanza del poeta from Formia/Gaeta, Italy. Aphorisms were translated in Italian by the side of one of most famous Italian poets Giuseppe Napolitano. In the book aphorisms were published in Italian, English and Bosnian/Serbian/Croatian language. First 50 copies with the signature of the author. Info: http://sabihadzi.weebly.com/aforismi-italia.html II - Book of poetry "Beggars of the mind" (Published in BiH in 2003.) of the author Sabahudin Hadiali with the translation in German language by the side of Swisse poet, Samira Begman (Deputy editor in chief of DIOGEN pro culture magazine and Member of the Editorial board of MaxMinus magazine) - Illustrations in the book by the side of the artist Hannelore Greinecker Morocutti (presented within the issue No 6. of DIOGEN pro culture magazine, January 2011.). In the book poems are in Bosnian/Serbian/Croatian and German language. Info: http://sabihadzi.weebly.com/gedichte-switzerland.html Publisher: DHIRA, Kusnacht, Switzerland. III - SELECTED - TRANSLATED - POEMS FROM SIX PUBLISHED BOOKS OF POETRY (Bosnia and Herzegovina, France) Book of poetry "POETRY - selected poems" of the author Sabahudin Hadiali translated in English, French ( Athanase Vantchev de Thracy, Fatima Piri, Christiane Dupont, Edouard d'Aoust, Faris Rujanac), Italian (Giuseppe Napolitano), Spanish (Simen Barroso, Inma Gomila) and Albanian (Silke Liria Blumbach) language - selected illustrations in the book by the side of artist from Bosnia and Herzegovina (presented in No 7. of DIOGEN pro art magazine, January 2011) as well as artists from France: ANNIE, Jean-Paul MINOT, PAT, ZAV. In book the poems are in Bosnian/Serbian/Croatian and French, English, Italian, and Spanish language. Publisher: DHIRA, Kusnacht, Switzerland.
III Odabrane, prevedene/prepjevane pjesme iz objavljenih est knjiga poezije (BiH, Francuska) Knjiga poezije "POEZIJA - odabrane pjesme" Sabahudina Hadialia u prevodu/prepjevu na engleski, francuski (Athanase Vantchev de Thracy, Fatima Piri, Christiane Dupont, Edouard d'Aoust, Faris Rujanac), italijanski (Giuseppe Napolitano), panski (Simen Barroso, Inma Gomila) i albanski (Silke Liria Blumbach) jezik - odabrane Ilustracije u knjizi od strane likovne umjetnice iz Bosne i Hercegovine, Esme Smajlovi (predstavljana u broju 7. DIOGEN pro art magazina, januara/sijenja 2011.g.) kao i likovnih umjetnika iz Francuske: ANNIE, Jean-Paul MINOT, PAT, ZAV. Info: http:// sabihadzi.weebly.com/english-italian-french-spanishalbanian.html Izdava DHIRA, Kusnacht, vicarska/vajcarska.
Info: http://sabihadzi.weebly.com/english-italian-french-spanish -albanian.html
132
Sa promocije romana za djecu i mlade: ratovanje moje porodice, autora Vladislava Pavievia odrzana u oktobru 2011 u Dvorcu Kralja Nikole u Baru. O ROMANU SU GOVORILI: piro Nikovi general u penziji, prie iz romana su itale uenice O Anto Djedovi Bar, lanice literalne sekcije. Vee je provedeno u toploj i veoma zanimljivoj atmosferi na radost ucesnika ove promocije i autora romana. mnogi su rekli da bi takvih susreta trebalo da bude sto vie.
133
134
135
136
137
151
More than 15 languages
300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays
300 stranica 80 autora Pjesme, prie, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010
Iz tampe je izaao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODINJAKA na bilo koji nain ne finansiraju ili podravaju bilo koje institucije drave Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnicitajkuni, ovo je pionirski pokuaj da pronadjemo ovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo duni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u naem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (vie od 80 autora) Cijena po izlasku iz tampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavake kue DHIRA, Kusnacht, vajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Potarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvrite uplatu na na raun, a zatim vam dostavimo potom va primjerak magazina). Dakle, sada se magazin moe naruiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.
From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009 -September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Ksnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies. Orders on: sabihadzi@gmail.com
Narudzbe na sabihadzi@gmail.com
152
ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODINJAK tampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010. Dali, Boris Staparac, Sinia Stojiljkovi, uro Politika, Zlata Bela, Zoran MatiMazos, Predrag Milovanovi, Broko Blagi, Bosiljka Bokica Opai, ore Beara, Boidar Bokovi, Boris Ptraki, ura efer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojinovi, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana ivi, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee, Biljana Zarubnica, Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popovi, Hazim ii, Broko Sainovi, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrovi, Edo Murti, Leonardo Da Vini, Rick Van Der Meiden, Stojan Anii, Jakov Bratani. Mladen uli, Rudi Milat, Tamara Mikler, eljko Lapuh, Tihomir uli, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakeli, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Veli. ...jo su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi
Autori predstavljeni u prvom broju tampanog Godinjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrovi, Zorica enti, Dejan orevi, Vojko Rebula, Slobodanka Boba uderija, Samir Tahirovi, Samira Begman Karabeg, Gordana Kneevi, Nihad Mei River, Aleksandra irkin, Mirzeta Memievi, Nermina Omerbegovi, Spasoje Milovanovi, Bogdanka Raki, Danja oki, Adi Jaarevi, Ivana Stanisavljev, Biljana Dikovi, Elvedin Nezirovi, Majo Danilovi, Faruk ehi, Tatjana Debeljaki, Milo Juki, Olivera Milojkovi Opresnik, Alan Pejkovi, Kate Jovanovska, Elvis Huremovi, Jasminka Piti, Sanja . Nedeljkovi, Enes Topalovi, Svetlana Mati, Ermin elenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrovi, Halyna Krouk, Tanja Milojevi, Mensur ati, Branka Dojki, Senada Smaji, Boo Popadi, Ozrenka Fii, Tomislav Dretar, Milica Blagojevi Jankovi, Biljana Gaji, Gordana Stojkovska, Milka Vujnovi, Katarina Kikovi Jovi, Ruica Blagojevi, Slavica Anisija Blagojevi, Ljubica Vukov Davik, Blanka Alajbegovi, Petar Mili Peria, Jasmina ui, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunovi, Slobodanka ivkovi, Ivo Mijo Andri, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanovi, Ibrahim Spahi, Mirjana Marinkovi, Boris Staparac, Vesna Hlavaek, Zoran Mati Mazos, Sabahudin Hadiali, Slobodan iki, Radmilo V. Radovanovi, Jasmin Hasanovi, Anto Stani, Belma Malko, Josip Kurevija. Proza: Boris Staparac, Vida Nenadi, Glii, Stevo Basara, Sinia Stojanovi Marko Car, Majede Motalebi, Anto Mustafa Smajlovi, Ivan Despotovi, Hanjali, Marija Fekete Sullivan. Esej: Sabahudin Hadiali ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Salvador Andrej Sinister, Zirdum, Jasmina
1.11.2011.
PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnotvo, mnotvo interesantnih tekstova....
MaxMinus plus
Pa vle Spec Po ijaln pov o vas i b ira ...
za
James Gaery WWW stranica Konkursi
141
XVIII DIO... PART XVIII
Senad Nadarev i, Bosna i Hercegovina
142
126
PREDSTAVLJAMO KNJIGE
MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 144
153
Recenzije, ureivanje knjiga, organizacija predstavljanja, PR, WWW predstavljanje, DTP Sabahudin Hadiali, knjievnik i slobodni novinar Samostalni umjetnik http://sabihadzi.weebly.com E-mail: sabihadzi@gmail.com ; hs@bih.net.ba
154
Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforistiara ne samo u SAD-u ve i u cijelom svijetu. We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.
http://jamesgeary.com/
155
Konkurs-natjeaj za karikaturiste MaxMinusijada Pozivamo sve zainteresirane karikaturiste, profesionalce i amatere, na prvi digitalni konkurs za karikaturu MaxMinus-a, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog asopisa za politiku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu (http://maxminus.weebly.com ). Pravo sudjelovanja imaju svi graani svijeta, bez obzira na rasu i boju koe, vjersku i stranaku pripadnost, spol i dob. Jedini uvjet su originalne karikature ( ne plagijati) u digitalnoj formi. Tema: 1) Ravnopravnost ( medju narodima, ljudima, spolovima itd) 2) Portret karikatura (slobodan izbor)
hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic@chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http://maxminus.weebly.com/ maxminusijada-2011.html
name of the cartoon, the year of origination, short biography and a picture or caricature of yourself, e-mail address, home address and phone number. Papers should be sent to address Maxminusa and competition. authors E-mail sabihadzi@gmail.com the by
Call The competition- for cartoonist MaxMinusijada We invite all interested cartoonist, professionals and amateurs, to join the first digital competition for cartoons of MaxMinus, the second of the first magazine for political satire, humor, cartoon and comic on Balkan peninsula (http://maxminus.weebly.com ).
sabihadzi@yahoo.com hs1@bih.net.ba petar.pismestrovic @ chello.at pismestrovic@gmx.at Info: http:// maxminus.weebly.com/ maxminusijada2011.html
Nagrade: Prvonagradjene karikature u Eligible to participate are the citizens of svakoj kategoriji dobit ce diplomu the world, regardless of race and skin i objavljivanje u specijalnom broju color, religion and party affiliation, DIOGEN pro-art magazina (http:// gender and age. The only requirement of diogen.weebly.com ) sa etrdeset radova the original cartoons (no plagiarism) in prvonagraenih autora za svaku od digital form. navedenih tema; Drugo i trece nagradjeni dobijaju diplome MaxMinusijade; Junior nagrade, za karikaturiste mlae od 18 godina - diploma Broj radova: maksimalno pet Format: A4, 200dpi, Datum za prijem radova: 15. Novembar 2011. Rezultati e biti objavljeni u decembarskom broju Maxminusa Radove ce procijeniti strucni ziri Uz radove treba poslati naziv karikatura, godinu nastanka, kracu biografiju i sliku ili autokarikaturu, e- mail adresu i kucnu adresu i broj telefona. Radovi se primaju na adresu Maxminusa i autora konkursa. E-mail sabihadzi@gmail.com sabihadzi@yahoo.com Topics: 1) Gender (among nations and people, gender, etc) 2) Portrait of a caricature (free choice) Awards: winning cartoons in each category will receive a certificate and publication in a special issue DIOGENES pro-art magazine (http:// diogen.weebly.com ) published forty works of the one who wis the first prize by each of these topics; The second and third places will be awarded with diploma of MaxMinusijada; Junior Prize, for the cartoonist to 18 years old - Diploma Number of papers: a maximum of five Format: A4, 200dpi, Date for receipt of papers: 15th November 2011. Results will be published in the December issue of Maxminus Works will evaluate the expert jury Along with the works need to send the
156
nella " Humour Gallarate Collection ". Con la sua partecipazione, l'autore accetta le regole e il regolamento del concorso e le decisioni della Giuria. Le opere devranno essere inviate a: Pro Loco Gallarate Vicolo del Gambero n. 10 21013 Gallarate (VA)
ITALIA
International Cartoon Contest Grand Prix 'Marco Biassoni' 30 Ottobre 13 Novembre 2011
TEMA: " H2O "
"Humour a Gallarate"
International Cartoon Contest Grand Prix 'Marco Biassoni'
"Humour a Gallarate" 2011
SCHEDA DI PARTECIPAZIONE
La 17^ edizione della Rassegna Umoristica organizzata dalla Pro Loco a scopi culturali, per testimoniare i notevoli contenuti creativi del pensiero e della grafica umoristica, che contribuiscono non poco allo sviluppo della socialit consapevole, innovativa, pluralistica e tollerante. La Pro Loco allestir la Rassegna Umoristica nella prestigiosa sede del Museo Arte Gallarate "MAGA" www.museomaga.it In collaborazione con: "MAGA" Museo Arte Gallarate, FanoFunny per la Sezione Internazionale, Provincia di Varese, Amministrazione Comunale Gallarate, Fondazione Culturale "1860 Gallarate Citt",Circolo Culturale Gallaratese, Associazione Nazionale Umoristi
COGNOME________________________________ NOME ___________________________________ INDIRIZZO________________________________ C.A.P. _________ CITTA ____________________ TELEFONO ________________________________________ E-MAIL ________________________________________
Regolamento
1) Il concorso aperto a tutti i cartoonists, vignettisti, caricaturisti, illustratori e grafici professionisti del mondo e articolato in 3 sezioni (Grafica, Satira, Caricatura) 2) Temi: H2O | Tema libero Sezioni A) Grafica | B) Satira > H2O Sezione C) Caricatura > Tema libero possibile partecipare in tutte le sezioni. 3) Entrate: max. 3 opere. Le opere devono essere in originale e accompagnate dalla scheda di partecipazione, biografia, foto o caricatura dell'autore. Ogni opera dovr essere firmata dall'autore e dovr riportare sul retro i dati completi dell'autore (nome, cognome, indirizzo...). L'Autore tenuto ad indicare la sezione per ciascuna opera. 4) Formato: A4 (21 x 29,7 cm) 5) Tecnica: libera (da indicare sul retro dellopera). Stampe digitali di opere realizzate con il PC saranno accettate solo se firmate e numerate dall'autore. Fotocopie delle opere non saranno accettate. Le opere inviate in formato digitale - via email o supporto informatico non saranno valutate per l'assegnazione dei vari premi del Grand Prix "Marco Biassoni, ma solo per l'esposizione e per il catalogo. 6) Scadenza: 3 Ottobre 2011 (far fede il timbro postale)
CARTOON
SEZIONE GRAFICA/ __ SEZIONE SATIRA SEZIONE CARICATURA
NUMERO DI OPERE
NOTE BIOGRAFICHE: _________________________________________ _________________________________________ _________________________________________ _________________________________________ _________________________________________ _________________________________________ _________________________________________
7) Premi: la Giuria assegner i seguenti premi: Grand Prix "Marco Biassoni" alla migliore opera in assoluto tra le sezioni Grafica e Satira (tema H2O). 1 Premio | Premio speciale della Giuria | 5 Menzioni speciali per ogni sezione (Grafica, Satira, Caricatura) Premio speciale Osvaldo Cavandoli "Cava" (creatore del celebre personaggio La Linea) alla migliore opera tra tutte le sezioni che coniughi la bellezza del contenuto umoristico, satirico o caricaturale con la massima essenzialit dell'esecuzione grafica. 8) Esposizione: 30 Ottobre 13 Novembre 2011 presso il Museo Arte Gallarate "MAGA". Cerimonia d'inaugurazione: 30 Ottobre 2011 alle ore 11 9) Catalogo: ogni autore selezionato ricever una copia in omaggio 10) Propriet e diritti: l'Organizzazione si riserva i diritti di riprodurre le opere su catalogo, giornali o manifesti per la promozione del concorso e di organizzare esposizioni con una selezione di opere in altre localit in Italia e all'estero. Tutte le opere non saranno restituite e saranno incluse
157
PREDMET: KONKURS ZA DODELU KNJIEVNE NAGRADE MILICA STOJADINOVI SRPKINJA ODBOR KNJIEVNIH SUSRETA MILICI U POHODE",ZAVODA ZA KULTURU VOJVODINE, NA SEDNICI OD 2. JUNA 2011. GODINE, DONEO JE ODLUKU DA, PREMA ODREDBAMA PRAVILNIKA O DODELI KNJIEVNE NAGRADE MILICA STOJADINOVI SRPKINJA" (PRAVO UEA IMAJU SAMO ENE, PESNIKINJE), RASPIE: KONKURS ZAVOD ZA KULTURU VOJVODINE, RASPISUJE KONKURS ZA DODELU KNJIEVNE NAGRADE MILICA STOJADINOVI SRPKINJA". NAGRADA JE USTANOVLJENA KAO JAVNO PRIZNANJE PESNIKINJI, ZA KNJIGU POEZIJE OBJAVLJENE NA SRPSKOM JEZIKU, IZMEU DVA KNJIEVNA SUSRETA." KONKURS JE OTVOREN DO 31. OKTOBRA 2011. GODINE. ZAINTERESOVANI DOSTAVLJAJU PET PRIMERAKA KNJIGE NA ADRESU: ZAVOD ZA KULTURU VOJVODINE, 21 000 NOVI SAD, VOJVODE PUTNIKA 2, SA NAZNAKOM ZA KNJIEVNI KONKURS MSS". PRIMERCI DOSTAVLJENIH KNJIGA NE VRAAJU SE AUTORU, ODNOSNO PREDLAGAU. UZ KNJIGE, NEOPHODNO JE DOSTAVITI KRATKU BELEKU O AUTORU. S POTOVANJEM, PREDSEDNIK ODBORA DIREKTOR DR ZORAN ERI, S.R. TIBOR VAJDA, S.R.
***
6. Cartoons must be in JPEG format and must be at least at 300 dpi resolution. the same 7. The cartoons that are noticed/known by the jury as or resembling to another caricaturists work or belonging to another artist will not be taken under review. The responsible for all kinds of disputes and claims of plagiarism are the participants themselves. handed 8. The cartoons taking part in the contest will not be back. The rights of printing, publication and usage belong to From the Campus to the World Journal. 9. Participants joining the contest will be considered as they accept the conditions listed above.
Jury:
Hasan Aycn; Caricaturist Turan Dertli; Caricaturist Dastan etinkaya; Caricaturist Yusuf Kot; Caricaturist
Awards:
First prize: iPad Second prize: iPhone Third prize: Notebook Honorable mension Jurys special award The ten cartoons that rank in the contest will gain the be published in the From Campus to the World Jour-
right to nal.
The way to join the contest:

The cartoons should be sent to the following website in tal media: kampustendunyaya@gmail.com Participants should add Name Last Name Phone Number Adress information to their e-mail when they send their cartoons. the digi-
Dates:
KAMPSTEN DNYAYA DERGS

(FROM THE CAMPUS TO THE WORLD JOURNAL)
INTERNATIONAL CARTOON CONTEST

(12th September - 12th November, 2011)
The world has been witnessing to a tragedy. Whereas there are people who suffer obesity as a result of their nonsensical eating habits, a shocking number of people cannot obtain even the essential nutrients to survive, struggle against hunger, and die out of hunger. This contest is organized to point the severity of that miserable situation that taking place in the region of Ummah of Islam, and especially in the countries that are subjected to imperialism in the recent years.
Deadline : 12th November, 2011 Results : 17th November, 2011 Results or the contest will be announced at the website of http:// www.facebook.com/kampustendunyayadergisi NOTE: All the bringing obtained from the contest will be employed for the benefit of Africa. If you have any questions or for more information about this contest please contact kampustendunyaya@gmail.com
The Theme of the Contest: HUNGER, OBESITY and DEATH Conditions of Accession:
1. The contest is free for all; there is no age restriction. 2. The productions that are taking part in the contest should not have been in any other competition or published in anywhere before. 3. Participants can join the contest with one or more productions. 4. Participants are free to use any technique (black-and-white or colored) that is proper for their own style. 5. Productions must be in size of A3 or A4 sheets. Any production that does not meet this requirement will not be taken under review.
158
should accompany the original The poet's full name email address must be vided. it or decline publication. The poet must be to be notified via if their poem has selected for publicaGuidelines The judges will be ing for originality, rhythm, rhymes, and appeal. The judges will be ing for poets pasabout the subject the poem or a novel proach to every day a n d pro -
Italy & Bosnia and Herzegovina Step Three
able email been tion.
(3) The poems selected for publiInternational Poetry Competi- cation will be uploaded on the competition website and the top tion SEEKING FOR A three poems will be announced. POEM All contestants are invited to visit You are invited to submit a poem the website and review the results. for the International Poetry Competition SEEKINGFOR A Step Four POEM, organized by the Asso- (4) The top three poems will be ciation La Stanza del Poeta from also announced on web site of the Formia/Gaeta (Italy) and DIO- Association La Stanza del Poeta GEN pro culture magazine from and DIOGEN pro culture magaSarajevo (Bosnia and Herzego- zine and published in the annual DIOGEN pro culture magazine vina). Please read How to Guide bel- No. 2. edition in February 2012. The winners will be offered the low. opportunity to be the judges for the next years competition. Step One (1) Submit one poem of your Each winner will be presented choice and your short Biography, inwith the opportunity to publish 20 cluding your photo ((color and/or poems of their choice in the secblackwhite, 300 dpi, format ond edition of DIOGEN pro cul1200 x 800 pixels) by 30/10/2011. ture magazine. Submission should be sent to seekingpoem@yahoo.com . The re- We would like to thank you in advance for your devotion to the desults will be published by velopment of creative writing en31/1/2012. deavors Please note that you are required to provide a valid email address. All communications with you will be exclusively in writing and via email. It is important that you keep your email address valid and active during the selection process so that we can communicate with you. Step Two (2) Your poem will be evaluated by our judges: poets Giuseppe Napolitano from Italy and Sabahudin Hadiali from Bosnia and Herzegovina. Having read and assessed your poem, the judges will make a decision to either publish
lookaudience
looksion topic of a p topics.
http://diogen.weebly.com
Additional Contest Information

http: stanzadelpoeta.wordpress.com/
Who is Eligible? Poets of all ages are eligible and all styles of poetry are acceptable. How and When to Submit? We ask that you submit your writings by November 30, 2011. Submissions are accepted via email to seekingpoem@yahoo.com Submission Requirements Poems must be original works. Poems should be submitted in English, or the English translation
159
RODITELJSKA PANJA....vicevi...pripremio Pavle Popovi...dio SEDAMANAESTI

343 Ko je izmislio triatlon? - Cigani. Ili na kupanje peke, okupali se i vratili se kui s biciklom. 344 Mujo: - "E jest fino jebavati !" Suljo: - "Odkud ti zna ?" Mujo: - "Prio mi jedan to je gled'o !" 351 Pita sin oca Cigana: - "Babo babo, kako se oblae gae !" A Cigo ga udari po glavi i ree: - "Kako ne zna, uto naprijed smee pozadi !" Doao Mujo u kafanu i naruio pivo. Kobar mu donese pivo i podmeta. On opet narui i konobar mu donese pivo i podmeta. I tako on stalo naruivao i konobar mu donese uvjek pivo i podmeta. Nakon sedmog piva Mujo narui jo i osmo a konbar mu donese pivo bez podmetaa. Na to e ti Mujo: - "A keksi ?" 359 Mladi i djevojka se zabavljali nekoliko mjeseci i ona mu povjeri da ga jako voli i da je spremna ii sa njim u krevet prvi put u ivotu. Momak sav uzbuen, neiskusan ue u prvu apoteku da potrai savjet i kupi prezervative, a postariji apotekar bijae veoma ljubazan i potanko mu sve objasni. Isto vee on kupi cvijee i zaputi se njenoj kui. Ona ga doeka upozna sa roditeljima i prije veere kratka molitva, svi se pomolie ali mladi ne prekida. Poslije nekog vremena njemu e apui djevojka: - "Nisam znala da si toliki vjernik !" A on e njoj: - "Nisam ni ja znao da ti je tata apotekar !" 360 Mujo i Suljo sjede u kafiu sa drutvom kad odjedanput Mujo vidi Fatu koja je prolazila pored kafia. - "Fato !!!" Fata se i ne okree. - "Faatooo !!!" A Fata se idalje ne trza . - "ta je Fato ? Jebavo sam te a sad me ne poznaje !" Na to e Fata Muji : - "Kakvo jebavanje takvo i poznavanje !" 361 Vozi ovek auto po krunom toku na Slaviji u Beogradu i pravi ve stoti krug. Stoji pandur, gleda ga. Svaki put kad prolazi pored pandura voza zaustavi i pita pandura: - "Aaa...kako vozim??" Pandur mu kae: - "Super vozi. Svaka ast!" Sledei krug, opet voza zaustavlja i pita pandura: - "Aaa...kako vozim?", i tako svaki krug. Prilikom hiljaditog kruga pita pandur njega: - "to me pita stalno kako vozi? Super vozi!" - "Pa dajte mi onda ve jednom vozaku dozvolu!" 362 eve se Mujo i Fata kad banu u sobu mali Mujica. Mujica: - "Babo 'o to radi ?" Mujo: - "Eto sine, uvjek si elio brata pa ga ja upravo stavljam u mamu, a on e se tako nakon devet mjeseci pridruiti nama !" Drugi dan dolazi Mujo s posla kui i ugleda Mujicu kako plae. Mujo: - "to je sine, 'o se rasplako ?" Mujica: - "Ti s' babo sino stavljo u nanu brata za mene, a jutros ga potar Suljo pojeo !"
352 Prije u Yugoslaviji kad si bio milicajac bio si galvna faca ako kazni popa. I tako i ide pop prvu veer s biciklom kui i zaustavi ga milicajac. I kae njemu milicajac: - "Ajde pope da mi da vidimo konice !" Prednja konica pop stane, zadnja konica pop 345 stane. tef je doao kod doktora te predao zdravstvenu - "Pope dovienja!", kae milicajac. Drugu no knjiicu i eka. Poslije nekog opet ide pop na biciklu kui i vremena izlazi medicinska sestra i pita tefa: zaustavi ga isti milicajac pa e on njemu: - "ta Vas boli ?" - "Ajde pope da mi tebe malo zakon tef: propitamo !" - "Kurac !" I ovaj njega pita i pop sve zna. Sestra: - "Pope dovienja !", kae mu policajac. - "Nemojte biti bezobrazni, meni recite da vas I treu veer pop ide opet kui i opet ga taj boli grlo, a doktorici to vas stvarno milicajac zaustavi i kae on njemu: - "Aajde pope da vidimo svjetla, prednje mui !" Doktorica ga narui na kontrolu za pet dana. radi,stranje radi !" Poslije pet dana dolazi tef te ga sestra Na to e milicajac popu: ponovno pita: - "Pope ja kad god vas zaustavim nikako da vas - "to Vas boli !" kaznim !" tef uljudno odgovori: Na to e njemu pop: - "E vidi sinko, Bog je samnom !" - "Grlo !" Sestra: A na to se milicajac njemu nasmije i kae: - "Kad gutate !" - "E tu sam te eko, dvojica na biciklu !!" tef: - "Ne, kad jebem !" 353 P: Zasto je Cigo ofarbao kontejner crveno-uto ? 346 O: Da njegova deca misle da se hrane u Roen sam u Srbiji, od toga u i da umrem! McDonald-su ! 347 etaju Ciga i Ciganka ulicom i prolaze pored mesare, tek e Ciganka: - "Jao, mori, Cigo, to ovdej lepo mirie !" A Ciga: - "Aj' da proemo jo jedanput !" 348 Pivo, vino,votka, loza - to je naa dijagnoza! 349 Srbin, Hrvat i Bosanac odluili da uvedu zakon samo da se smije psovati biljke voe i povre. I pitaju oni Hrvata ta bi psovao, a on predloi: - "uj, ja bi vam predloil da si psujemo kajsiju, kaj je to najlake: jebem vam kajsiju !", kae on. Kae Srbin: - "Sluaj bre, jesi lud, zar nije lepe da psujemo breskvu", i kae: "jebem vam breskvu !" Kae Bosanac: - "Jebem ja vama nanu i majinu duicu !" 350 Svaale se tri Ciganke ije je dijete crnje. Kae prva: - "Moj mali se neki dan posekao, crna mu krv curila !" Na to e druga: - "Ma, nije to nita, moj mali neki dan slomio nogu, crna kost mu izvirila !" Tek e na to trea: - "Ma, ene, moj mali neki dan prdnuo, tri dana mrak u soba !" 354 Na asu logike, nekom aku se omakne pa glasno prdne. Nastavnik mu kae da izae vani, a ak sa vrata kae: - "Ba i nije logino !" Pita nastavnik: - "A ta nije logino ?" - "Pa to, ja prnuo i idem za kaznu na ist vazduh, a vi svi ostajete u zagaenom prostoru !" 355 Stao ovjek na semaforu kada se svom brzinom u njega zaletio Mojo. Izlazi ovjek van kree prema Muji otvori mu vrata od auta i kae: - "Jebem ti mater seljaku vidi li to si uinio, jesi li ti uope polagao vozaki ispit !" Mujo mrtav hladan odgovori: - "Jesam pederu i to sigurno vie puta nego ti !" 356 Grafit osvanuo na jednom zidu u Beogradu tokom NATO bombardovanja: - Kolumbo jebem te radoznala ! 357 Ide jedno drutvance kroz park i naie na tipa kako "obrauje" ensku u grmlju. I, momci k'o momci, moraju neto da dobace. Tako e jedan: - "Majstore, ostavi neto i za nas !" A tip im odvrati: - "Ne mogu, sve sam stavio !" 358
160
Sabahudin Hadiali (7) Odlazim u no

Mnotvo je napisa u tampi bosanskohercegovakoj (kako rekoe, tzv. bonjakoj) o tome kakva nas sjajna budunost oekuje u narednih desetak godina. Istovremeno, snaga pisane rijei nikako da prodre u misli pravednika koji svojim glasakim odlukama kreiraju pretpostavke te sjajne budunosti. trajkovi, bestidno, niim kontrolisano, neoporezovano bogaenje; snaga vitalnog nacionalnog interesa; vapaj borake
populacije i siromatvo globalnih razmjera su ta sjajna budunost Bosne i Hercegovine koju ve danas ivimo. I ta?! Ne mogu sebi objasniti ta smo debelo zgrijeili da nam se deava ovakva iskreno zguvana sadanjost budunosti. Sjeam se oca svoga u svojim etrdesetim. Meni je tada bilo samo vano kako skontati neku koku u Gimnaziji, a njemu:... Sa etrdeset je imao pristojne prihode visokobrazovanog profesora ime je mogao sebi priutiti slasna ljetovanja po Francuskoj, kuu na moru i bogatu trpezu... A ja, danas, 2002.g., u svojim etrdesetim imam to to imam:... Idem u oevu kuu na more. U Francusku idem jedino ako me netko pozove o njegovom troku. Trpeza? Ako to tako mogu nazvati- siromano bogata baznim vitaminima.... No, nije li elja svakoga od nas da dostignemo vlastitog oca inei njegovo sjeanje na sopstvenu prolost bogatijim? Nije li elja initi bolje? Nije li elja ivjeti bolje? Itekako jeste, ali na ovim prostorima to e i ostati samo elja. I onda e mi netko rei da sam jugo- nostalgiar. Ako to znai ivjeti bolje, onda jesam, ali nemojte mi, sakriveni pod platom naciona, govoriti o boljem u zemlji gdje ta rije polako (ali sigurno) blijedi iz rjenika svakodnevnih snovidjenja. Uostalom, glasaj stoko! I uti! Ako ne slua, nee ni jesti!
MOST broj 147 (58)...februar/veljaa 2002.g.
NAPISANO PRIJE DEVET GODINA... U EMU JE RAZLIKA IZMEU 2002. i 2011.g. ? Pitanje za milion maraka/eura/dinara/kuna
Petar Pismestrovi, Austria 2010
Ren BOUSCHET, France 2011 MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 144
Senad Nadarevi, Bosna i Hercegovina 2011
144

MaxMinus 40, MAGAZIN SVIJETA I IZ CIJELOG SVIJETA Drugi Prvoga Magazina Za Politicku Satiru, Humor, Karikaturu I Strip

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MaxMinus 40, MAGAZIN SVIJETA I IZ CIJELOG SVIJETA Drugi Prvoga Magazina Za Politicku Satiru, Humor, Karikaturu I Strip

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MaxMinus, second of the first electronic monthly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

ura efer Sremac

Marcin Bondarowicz, Poland 2011

Mileta Mia Miiloradovi, Srbija 2011

Niko iv ne zna zato smo ostali bez glave.

Elsa Piedad Tobon Ramirez, Colombia 2011

Arsen Gevorgyan, Armenia 2011

11 s TUBA, Brazil 20 Marcos Ribeiro Mende

Boban Mileti Bapsi

Samira Begman Karabeg

Ismail Kera, Chech Republic 2011

Nastavak sa str.20Samira Begman Karabeg

Misha Zlatkovsky , Russia 2011

Ratujemo svakih pedeset godina. Na tribinama stadiona odravamo formu.

Politike karikature i linosti godine

Nikola Draga, Srbija 2011

Jao Jao lider pao Al' domino efekt - izostao.

Zlata uni Margaritas ante porcos

Zoran Spasojevi, Srbija 2011.......prosjacka-opera_the-beggars-opera

Narod je preuzeo stvar u svoje ruke, a to nije mala stvar.

to je kraj traginiji, mit je vei. As tragic end, as greater myth.

ura efer Sremac

Siti su edni vlasti. Full fed are thirsty for power.

Ivo Mijo Andri

Makhmudjon (Makhmud) Eshonkulov, Uzbekistan 2010

Sulejman Tihi, bosanskohercegovaki Rey Charles

Logor Dretelj 1993. god - ta bi bilo da je ovako bilo

45 Zoran Spasojevi, Srbija 2011..

Zoran Spasojevi, Srbija 2011.......prosjacka-opera_the-beggars-opera _tri-parke_three-the-fates_drei-die-parzen

emso Tankovi zvani Suncokret

Rat i poplava uvijek na povrinu izbace smee

Ali Farzat, Syiria 2011

Isti qurac, drugo pakovanje

Hoe li Karamarko uhapsiti ministra unutarnjih poslova?

Hoe li Karamarko uhapsiti ministra unutarnjih poslova?

Mirjana Grbac Pismestrovi

Emil Strnia, Croatia 2011...victim of narcotic

Savo Martinovi DIJALOG SA SOBOM epiforizmi

Ismail Kera, Chech Republic 2011

Milan Butri Tanke

Ren BOUSCHET, France 2011

An attractive and easily achievable goal for

58 Bayram Hajizadeh- Azerbaijan 2011

Milan Butri Tanke

Read Sultanovi, Bosna i Hercegovina 2011

Marcin Bondarowicz, Poland 2011

Petar Pismestrovi, Austria 2011

Milici Bijeli (PREZIR)

Reportaa izgubljenih znaenja

(Ne)mirni spokoj posljednje bosanske princeze Katarine Tomaevi Kotromani

Arsen Gevorgyan, Armenia 2011

Ren BOUSCHET, France 2011

Boban Mileti Bapsi

ura efer Sremac

Branka Vojinovi Jegdi

Winfried Besslich (BESS), Germany 2011

Nina Zigyy Had, Bosna i Hercegovina 2010

Milorad Dodik, politiar/politician, Bosnia and Herzegovina

Claude Serre, France 2010

Abdurahman Halilovi Ahil

Nikola Draga, Srbija 2011

Erich Sokol, Austria 2011

: 1991 - Excellence Prize 2000 - Grand Pri -, , 2003 - . 2004 - , . - . , . , ,