ECDL MODUL 1

OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

Milan Zastavnikovic milan.z@apeiron-uni.eu

11

1.1. OSNOVNI POJMOVI

Informaciona i komunikaciona tehnologija (ICT-Infomation and communication technology) je tehnologija koja se sastoji od raunarskih sklopova i raunarskih programa a koristi se za pohranu, zatitu, obrada, pretvaranje i prijenos informacija. Raunarski sklopovi (hardware) -Svi elektrini, elektroniki i mehaniki dijelovi od kojih je napravljen raunar i svi njegovi prikljuci. Raunarski programi (software) - skup programa koji se moe izvravati na raunaru.

22

1.1.2. VRSTE raunara

Vrste raunara s obzirom na snagu o o o

Personalni raunari (PC i Mac) Radne stanice (workstation) Veliki raunari (mainframe) klijentska posluiteljska (serverska) stolna prijenosna
laptop notebook runi raunari (PALMTOP, PDA)

Vrste raunara s obzirom na namjenu:

Vrste raunara s obzirom na prenosivost

33

1.1.3. GLAVNI DIJELOVI raunara

Dijelovi raunara o o

Centralna jedinica za obradu (procesor) Memorija (RAM i ROM) Magistrala (veza za razmjenu podataka izmeu dva ili vie ureaja),
unutranje PCI, AGP, PCIexpress, vanjske USB, FireWire

o o

Ulazno-izlazni ureaji
Ulazni-omoguavaju unos podataka i programa u raunar Izlazni pretvaraju podatke iz raunara u oblik prihvatljiv okolini

Sastavni dijelovi raunara (konfiguracija raunara) osnovni vanjska (periferna konfiguracija)

44

1.1.4. Rad raunara

Raunarska snaga podrazumijeva sposobnost obrade podataka, odnosno koliinu obraenih podataka u jedinici vremena.

Raspoloiva memorija obuhvaa radnu memoriju i memorija za pohranu podataka. Nedostatak memorije moe onemoguiti ili usporiti rad raunara.
55

1.2. RAUNAARSKI UREAJI

Centralna jedinica za obradu (CPU) SNAGA CPU ovisi o koliini podataka koju moe obraditi u jedinici vremena. Na to utie vie faktora:

Frekvencija koraka ili takta (engl. clock), (Pentium 4 (478) 2 GHz)

Koliina bitova koju istovremeno moe obraditi CPU (8, 16, 32, 64 - bitni mikroprocesori). Graa (arhitektura) i osobito nain na koji dobavlja i obrauje instrukcije (L1 i L2 cache memorija)

PROIZVODNJA
Osnovni materijal silicij Proizvoai (Intel i AMD) Proizvodni proces, 32 nanometara, problem grijanje Broj tranzistora (> milijardu tranzistora)

66

RADNA MEMORIJA
S obzirom na zadravanje podataka radnu memoriju moemo podijeliti na RAM I ROM. RAM (random access memory) ugraena je u raunar i koristi se za neposrednu pohranu i pristup podataka i uitavanje programa. - memorijska lokacija, sadraj memorijske lokacije - dok je raunar ukljuen sadraj memorije se pamti. - kapacitet memorije (KB, MB, GB, ) - memorijski moduli (SIMM, DIMM, SODIMM, RIMM)

ROM (read only memory) koristi se za sadraje koji se ne mijenjaju, npr podaci o dijelovima raunara i operativnog sistema.

77

1.2.3. Ulazni ureaji

Omoguuju unos podataka ili programa iz okoline u raunar.

Tastatura Mi Grafika ploa (tablet) Palica (joystick) Zaslon osjetljiv na dodir (touch screen) Touch pad, track pad Skener Digitalni fotoaparat Web kamera Barcode reader Mikrofon

88

1.2.4. Izlazni ureaji

Pretvaraju podatke iz raunara u oblik prihvatljiv okolini.

Monitor

Zaslonska toka (pixel) Razluivost monitora Veliina monitora (u inchima) Vrste monitora (monitori sa katodnom cijevi, monitori sa tekuim kristalom

LCD projektor Grafika kartica Pisa

Pisai sa mlazom tinte (ink jet) Laserski pisai Termiki pisa Matrini ili iglini pisa

Sklopovi za stvaranje zvuka

Zvune kartice Zvunik

99

1.2.5. Ulazno-izlazni ureaji

Ekran osjetljiv na dodir (touch screen) Modem ISDN adapter ADSL modem/router

1010

1.2.6. UREAJI ZA POHRANU

Tehnologije pohrane: Poluprovodnika (radna memorija) najvea brzina, najvia cijena Magnetna (disketa, tvrdi disk, magnetna vrpca, magnetna kartica) Optika (CD, DVD)

1111

Disketa
Floppy disk, savitljivi disk (A) Kapacitet 1,44 MB Koristi se za prijenos manjih koliina podataka, zamjenjuju je drugi mediji za prijenos podataka

1212

Hard disk

TVRDI DISK

Sektor Traka Cilindar

Trake -koncentrine krunice (>10.000) Sektori najmanje adresibilne jedinice (512 byte-a) prije: jednak broj sektora u svim trakama, danas razliit Cilindri sve trake (na svim ploama) koje se nalaze jedna ispod druge. Podaci se upisuju po cilindrima

Magnetni sloj na vie ploa na istoj osovini Svaka ploa dvije magnetne glave za itanje na ruci aktuatora Head crash problem KARAKTERISTIKE (stvarno deklarisanje gigabajta) Kapacitet (GB), brzina rotacije (RPM) 3600, 5400, 7200 Vrijeme traenja pomak ruke aktuatora do mjesta itanja Latency (od kada je glava na mjestu dok doe sektor koji treba proitati) nekoliko milisekindi Vrijeme pristupa = vrijeme traenja + latency Interfejs IDE/ATA, SCSI, SATA Brzina prijenosa podataka 33 MB/s do 133 MB/s Cache, MTBF, DMA(Ultra DMA 6 = 133 MB/s) UGRAIVANJE Primarni, sekundarni kanal, (master-slave) Kablovi (standardni, CS, Ultra DMA (80 pinova)) BIOS (DMA u OP. sistemu) Low-level format Particije-osnovni nain organiziranja podataka prema OS (jedan disk maksimalno 4 particije)(MBR) primarne-podizanje os proirene-ostatak diska logike stvorene unutar proirene particije formatiranje particija Windows XP rad sa particijama unutar OS Windows 98, 98 SE, ME FDISK PartitionMagic poseban alat za rad sa particijama Sistemi datoteka: - FAT mane (8+3), do 2GB, clusteri (rasipanje prostora)(windows 95) - FAT32 nema sigurnosnih mehanizama - NTFS sigurnosni mehanizmi, saimanje Defragmentacija, spaavanje podataka 1313

OPTIKI DISK
CD-Compact disk
(kapacitet 650-800MB) CD-ROM (medij sa ve upisanim sadajem) CD-R (prazan medij sa nepovratnim pisanjem) CD-RW (pisanje, brisanje)

DVD (digital video(versatile) disc)(+,-)

(kapacitet 4,7-17GB) DVD-ROM DVD-R DVD-RW

1414

1.3. Raunarski programi (softver)

Skup programa koji se moe izvravati na raunaru. Naredba je osnovni dio programa. Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrenim redom. Programi se instaliraju na vrsti disk raunara sa razliitih medija.

Vrste programa
-

Sistemski (operativni sistem)

-

Objedinjuje hardverske dijelove raunara i omoguava njihovu upotrebu

Aplikativni
-

Namijenjeni rjeavanju nekog posebnog zadatka.

1515

Operativni sistem

Primjeri: Windows, Linux, Unix, MS-DOS Zadatci operativnog sistema raunara: komunikaciju s korisnikom raunara, (grafiki interfejs) (single-multiuser OS) Korisniki nalog (account)

Korisniko ime (user name) Lozinka (password)

pokretanje programa, dodjelu memorije i dodjelu procesora pojedinim zadatcima, (multitasking virtual or real) osnovne operacije s perifernim jedinicama, Upravljaki program (device driver) BIOS provjerava ispravnost pojedinih dijelova raunara, uitava operativni sistem u radnu memoriju Sistem upravljanja datotekama. FAT, FAT32, NTFS

1616

1.3.5. RAZVOJ RAUNARSKIH PROGRAMA

Osnovne faze Analiza Ralanivanje i potpuno razumijevanje zadatka Rezultat analize je specifikacija Algoritam je uputstvo na koji nain se rijeava neki zadatak Dijagram toka grafiki prikaz toka programa Pseudokod-tekstualno se objanjavaju pojedini koraci algoritma Dizajn Grafiki (vizuelni) izgled programa Programiranje Pisanje programa u programskom jeziku Testiranje Provjera ispravnosti rada programa Bug greka u programu Primjena Izrada dokumentacije Izrada sistema za pomo Podrska korisnicima programa Odravanje programa (promjene i ispravljanje greaka)

1717

1.4. RAUNARSKE MREE

Mrea (network) Jednostavan pristup podacima na svakom raunaru Jednostavna razmjena podataka Upotreba zajednikih resursa Raspodijeljena obrada podataka 1.4.1. Podjela raunarskih mrea LAN(Local Area Network) (lokalna mrea) WAN(Wide Area Network) (rasprostranjena mrea) (Internet) WLAN(Wireless LAN) (WI-FI) (Wireless fidelity)

1818

ormari

Patch panel rack Aktivna mrena oprema - mrene kartice - koncentrator (hub) -preklopnik (switch), -usmjeriva (router)

Koncentrator - sa jednog porta se alje na sve ostale -prednost (niska cijena) -mana (ogranienje na najsporiju) mrenu karticu -mana: esto zaguenje u radu i padanje performansi Preklopnik - Switch - tano zna koji port alje kojem (inteligentan) MAC -brzina prema svakoj kartici maks. -mana: cijena Usmjeriva - Router -signale sa svih ulaznih portova alje na izlazni port -najee slui kao taka za spajanje na drugu mreu ili komunikacijski kanal -Manje mreze spaja na ISDN, ADSL, za vece mreze spaja segmente mreze

1919

Mediji za povezivanje
Bakrena ica Optiki kabel Beino Podjela raunara unutar mree Klijent Server
2020

Vrste mrea prema veliini

Vrste mrea prema brzini

LAN MAN WAN

Ethernet (10 Mb/s) Fast Ethernet (100 Mb/s) Gigabit Ethernet (1000 Mb/s)

Vrste mrea prema topologiji

Sabirnica Prsten (RING) Zvijezda

Fiziki mediji za prijenos podataka su: koaksijalni kabel, je mnogo kvalitetniji od parice, otporniji na smetnje i omoguuje velike brzine prijenosa (do 20 Mbps). Postoje dvije vrste: - debeli (Thick, Thicknet, f12.7mm), namjenjen je veim udaljenostima, krutost i visoka cijena predstavljaju nedostatak. - tanki (Thin, Thinnet, f4.7mm ), za krae udaljenosti, laka ugradnja, jeftin - UTP (Unshielded Twisted Pair) kabel, osmoilni kabel kojeg ine 4 parice od po dvije ice. Osigurava brzine, zavisno o kvaliteti ugradnje i mrenoj opremi, od 10 Mbps i 100 Mbps. Dvije ice se ne smiju rasplesti vie od 5 cm. U novije doba postoji i verzija od 1 Gbps. Za krae udaljenosti, do najvie 100-200 m.

- svjetlovod, optiko vlakno (engl. Optical Fiber), Optiko vlakno je snop tankih staklenih vlakana zatvorenih u zatitnu ovojnicu koji je u stanju provoditi svjetlost na veu daljinu. Nedostaci su visoka cijena vlakana, njihove ugradnje i polaganja, te potrebnih priljunih sklopova. Za velike udaljenosti

Vrste gotovih utp kablova

Podjela mrene opreme

Straight through (patch) crossover

Pasivna (kablovi, konektori, ormarii, rackovi, patch paneli, kanalice i sl.) Aktivna (mrene kartice, koncentratori, preklopnici, usmjerivai, pojaala

2121

Infracrvena veza (IrDA) Prednosti (jeftina, standardna, troi malo energije jednostavno prikljuivanje) Mane: optika udaljenost, kratka udaljenost (1,5-2m), brzina prijenosa do 115Kb/s, ne moe se izgraditi mrea Prikljuak: ili dodatna kartica ili na USB Wireless LAN (IEEE 802.11b) (WiFi Wireles fidelity) Frek: 2,4 Ghz (nema koncesije, sudaranje sa mikrovalnom) Maksimalna brzina: 11, 54 , 108 Mbit/s Infrastruktura beinih mrea: 1. Ad hoc mrea (peer to peer mrea) Privremena mrea (dovoljni su raunari sa beinim mrenim karticama) 2. Infrastrukturna mrea: U mrei se koristi i bazna stanica (access point) slui za povezivanje na normalnu mreu i koritenje resursa) Aktivna oprema:
-

PC Card WLAN kartica za prijenosne raunare Interna PCI kartica stolni raunar Externi USB ureaj stolni raunar Bazna stanica (dodatna antena za vei prostor)

Beina sigurnost WEP (Wired Equivalent Privacy)

2222

Bluetoth Privremeno povezivanje manjih ureaja PDA ureaja, mobilnih telefona, prijenosnih raunara, tampaa. Aktivna oprema: USB adapteri, PC Card kartice, Bazne stanice. Tehnologija: radio 2,4 GHz, frequency hopping

IrDA Snaga Emitovanja Brzina prijenosa podataka Maksimalna udaljenost Maksimalni broj ureaja -

Bluetooth WLAN niska Srednja Visoka (2-11 Mb/s)

Niska (115 Srednja Kb/s) (1Mb/s) 1,5-2m 10

10 metara 30 metara 8 128

2323

1.4.2. INTRANET I EXTRANET

INTRANET Lokalna mrea zasnovana na istom principu kao Internet. Ova mrea moe a ne mora biti povezana na Internet. Ova mrea moe biti privatna mrea jedne firme ili organizacije. FIREWALL Raunarski sklop (raunar) ili raunarski program koji odvaja raunarsku mreu od ostatka svijeta, nadzire i filtrira dolazni i odlazni saobraaj. EXTRANET Dio Intranet mree kojem je pod odreenim uslovima dodjeljen pristup od strane vanjskih korisnika. Ovo moe biti privatna mrea neke firme koja ukljuuje i vanjske korisnike.
2424

1.4.3. INTERNET
Globalno rasprostranjena svjetska mrea koja povezuje sve mree Internet Service Provider(ISP) (davaoc Internetske usluge) Traenje podataka sa mrenim pretraivaem (Search Engine) Usluge (servisi) World wide web (www) E-mail FTP (File Transfer Protocol)

2525

World wide web (WWW)

Skup povezanih hipertekstualnih (hypertext) multimedijalnih dokumenata, koji se nalaze na HTTP serverima irom svijeta Omoguava prijenos WWW stranice koja moe sadravati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk www preglednik (browser) hipermedija (hiperlink) url (uniform resource locator) jedinstvena adresa za pristup nekom dokumentu protokol://imeraunara/put/informacija http://www.apeiron-uni.eu IP adresa brojana adresa koja identificira raunar na Internetu (127.233.23.34) (DNS) Domain Name System sistem koji slovnu adresu pretvara u brojanu

2626

1.4.4. Telefonska mrea u raunarstvu

Komunikacijske tehnologije:

Komunikacijski kanal je put kojim se odvija komunikacija izmeu korisnika i izvora informacija. iznajmljeni komunikacijski kanal (leased line) javna birana telefonska mrea (Public Switched Telepfone Network)PSTN Modemski prijenos podataka prijenos signala analogan potreban modem (unutranji ili vanjski) vri digitalno/analognu konverziju podataka mala brzina 56kb/s ISDN (Integrated Services Digital Network) Digitalna mrea integrisanih usluga prijenos signala digitalan potrebna dva ureaja (network terminator, terminal adapter) mogu je istovremeni rad vie ureaja (telefon + raunar) prednosti su bre biranje, vea brzina prijenosa podataka 128 kb/s) naplauje se vrijeme provedeno na liniji DSL i ADSL (Asimetric Digital Subscriber Line) asimetrina brzina slanja i primanja podataka prijenos signala digitalan u potpunosti se iskoritava frekventni opseg puno vee brzine od ISDN (do 8 Mb/s) linija je stalno otvorena naplauje se paualno + koliina prenesenih podataka

2727

Prednosti i mane stalne veze na internet

Korisnik je stalno spojen na Internet Brzina prijenosa podataka je velika i zavisi od odabranog paketa Troak se sastoji od fiksnog dijela (pauala) i koliine prenesenih podataka ili fiksne cijene za flat rate (neogranienu koliinu podataka) Kako je raunar korisnika stalno spojeno na Internet poveana je opasnost od nedobronamjernih pokuaja upada u raunar
2828

1.4.5. Razmjena digitalnih podataka

Analogno i digitalno Digitalno sistem koji ima konaan broj stanja (sklopka, semafor) Analogno sistem koji ima beskonaan broj stanja (namjetanje zvuka), signal varira po jaini raunar digitalni binarni sistem koji ima dva stanja (0 i 1) Prijenos digitalnih podataka

Brzina prijenosa digitalnih signala je broj bitova prenesenih u sekundi. Saimanje podataka (dana compression) je postupak pretvaranja podataka P konaan rezultat ima manje da podataka od izvornih podataka. ri prijemnik predajnik
j e n o s

2929

1.5. UPOTREBA INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U SVAKODNEVNOM IVOTU

Administrativni poslovi (izrada, pohrana i ispis) Banke (bankomati, Internet (on-line) bankarstvo) Osiguranje Rezervacije i prodaja avio karata Poslovi dravne uprave (line karte, pasoi, popisi stanovnitva) Zdravstvo Obrazovanje (programi za uenje, e-learning, ComputerBased Training (CBT))

3030

1.5.1. RAUNARI NA POSLU

Rad na daljinu (teleworking)

Poslovi pogodni za rad na daljinu Marketing i prodaja na daljinu Podrka klijentima Savjetodavne usluge Razni administrativni poslovi
3131

1.5.1. RAUNARI NA POSLU

Prednosti Manje izostanaka, uteda na putu, fleksibilno radno vrijeme Vea grupa ljudi moe obavljati odreeni posao (invalidi, roditelji) Uteda u radnom prostoru, energiji i ostalim trokovima

Mane n Tekoe u nadzoru zaposlenih n Smanjena sigurnost podataka n Trokovi telekomunikacijske opreme i veze, mogunost prekida veze n Nema timskog rada i povezanosti zaposlenih n Neki se poslovi ne mogu raditi na daljinu
3232

1.5.2. ELEKTRONSKI SVIJET

Elektronika pota (e-mail) Velika brzina prijenosa podataka Niska cijena Elektronska adresa ime.prezime@racunar.organizacija.zemlja milan.z@apeiron-uni.eu Elektronska adresa se dobije (korisniki nalog elektronske adrese) Uz korisniki nalog za pristup na Internet Na stranicama pretraivaa (www.yahoo.com, www.google.com ,...) Na stranicama Internet provajdera Pota se alje, prima: Sa klijentskim programom za Elektronsku potu (Outlook, Outlook express, Eudora,) Web mail na web stranicama

3333

Elektronski svijet
Istovremene poruke (IM-INSTANT Messaging) nain komunikacije u stvarnom vremenu (on-line)dvoje ili vie ljudi posredovanjem ICT tehnologije. Moe se prenositi glas, slika kao i pisane poruke. (Windows Live Messenger, Skype,) Zvuna komunikacija putem Interneta (VoIP) Omoguava se razgovor vrlo slian telefonskom putem Interneta. Glavna prednost je uteda naroito u meunarodnim razgovorima. Stvarno jednostavne vijesti (RSS- Really Simple Syndication) Skup formata zapisa podataka namijenjen objavljivanja informacija koji se esto mijenjaju, npr. vijesti, vrijeme, vijesti sa berze. Korisnik se preplauje na vijesti klikom na RSS ikonu na web stranici. Nakon pretplate vijesti e se sam aurirati u zadanim vremenskim intervalima.
3434

Elektronski svijet
Web dnevnik (blog) Skraenica od weblog to znai mreni dnevnik. Blog je web stranica koju pie pojedinac i na kojoj biljei kronolokim redom svoja razmiljanja i stavove. Korisnicima je omogueno komentarisanje pojedinih (zapisa (postova) na blogu. Podcasting Automatizirano prenoenje(skidanje) audio i video zapisa na koje se korisnik pretplatio koji se mogu naknadno sluati i gledati.
3535

Virtualne zajednice
Virtuelne drutvene zajednice ili online zajednice (Virtual Social Network) su skupovi ljudi povezani raunarima i ICT tehnologijom preko drutvenih web lokacija (web siteova). Neke su zajednice otvorene svima a u neke je potrebno stei neke uslove za pristup ili je potrebno da vas neko pozove unutar zajednice. (facebook, twitter, MySpace Internetski forum usluga Interneta koja omoguuje razmjenu miljenja oko neke tematike uporabom web browsera (off-line) Chat (brbljaonica)
Usluga razmjene informacija u realnom vremenu (on-line).

Mrene raunarske igre Raunarske igre u kojima sudjeluje vie osoba a meusobno su povezani preko Interneta.

3636

Mjere zatite u virtualnim zajednicama

Zatita privatnosti Osobni podaci su u naelu tajni i bez dozvole vlasnika ne bi trebali biti dostupni javnosti. Korisnik prije unoenja linih podataka treba provjeriti politiku davaoca usluge. Treba biti svjestan da je ova politika podlona promjenama te ne treba unositi one podatke koje elimo zadrati privatnima. Opasnost od anonimnih osoba Pri uspostavi odnosa unutar zajednice ne postoji pouzdan nain provjere identiteta osobe s kojom se korisnik upoznaje. Zlonamjerne osobe mogu prevarom uspostaviti odnos iz kojeg mogu izvui materijalnu i neku drugu korist. Za mlade osobe ili djecu moe predstavljati opasnost sresti se uivo sa osobom koju su upoznali preko virtuelne zajednice.

3737

Elektroniko poslovanje
naziv za voenje poslovne komercijalne komunikacije i upravljanje poslovanjem elektronikim putem , npr. elektronskom naplatom ili razmjenom podataka.

3838

Elektronika trgovina (e-commerce, Web commerce)

- sastoji se od kupovine, prodaje, oglaavanja i marketinga proizvoda ili usluga posredstvom raunarskih mrea (Internet). Uobiajeni postupak elektronske trgovine: Prodaja se odvija preko web stranice Potencijalni kupac dolazi na web stranicu i u virtuelnu koaricu stavlja proizvode koje eli kupiti Plaanje se odvija najee putem kreditne kartice (ovo je osjetljivo jer se unosi broj kartice, ifriranje SSL, problem lanog predstavljanja proizvoaa) Nakon naplate ponua alje kupljeni proizvod kupcu Prava kupca se temelje na zakonu zemlje iz koje se kupuju stvari Prednosti elektronike trgovine: Stalna dostupnost Mnogo proizvoda sa detaljnim opisom i slikama Brza usporedba sa cijenama drugih proizvoaa Brzo pronalaenje proizvoda po kljunim rijeima Trenutna dobava za robu u digitalnom obliku Mane elektronike trgovine: Zabrinutost kupaca za sigurnost podataka (posebice podataka kreditnih kartica) Nemogunost trenutnog preuzimanja materijalne robe Loa veza ili prekid veze na Internetu Nema socijalnog kontakta sa prodavaem

3939

1.6. ZDRAVLJE, SIGURNOST I OKOLI

1.6.1. ERGONOMIJA u raunalnom smislu je skup mjera koja obuhvaa ureenje radnog mjesta prema mjeri ovjeka. UREENJE RADNOG MJESTA ZA IZBJEGAVANJE ZDRAVSTVENIH PROBLEMA Odgovarajue osvjetljenje i mikroklima Povremeno razgibavanje i promjena poloaja Monitor smjestiti da bude u visini oiju(60 cm udaljenosti) i na poloaju bez refleksije Sjediti uspravno sa podlakticama i runim zglobovima u ravnini tastature Odmarati oi, defokusacija i vlaenje oiju Elektromagnetno zraenje raunara i raunarske opreme (norme)

4040

1.6.2. ZDRAVSTVENE POSLJEDICE RADA S RAUNAROM Poremeaji vida (upale, suhoa, svrbe) Bolovi u leima (tegobe vezane uz dugotrajno sjedenje) RSI (Repetitive Strain Injury) prekomjerno ponavljanje motorikih radnji (prsti na rukama) CTS (Carpal Tunel Syndrome) sindrom karpalnog tunela
4141

1.6.3. MJERE OPREZA U RADU SA RAUNAROM

Odgovarajui prikljuak na naponsku mreu sa produnim kabelom Alternativno rezervno ili neprekidno napajanje (UPS)

4242

1.6.4. OKOLINA
Odgovarajuim postavkama na operativom sistemu smanjuje se potronja energije Periferna oprema (printer, skener) takoer ima nain rada za smanjenu potronju Smanjena potronja papira prelaskom na elektroniko poslovanje Zbrinjavanje ili recikliranje potronog materijala Zbrinjavanje raunarske opreme nakon isteka vijeka trajanja
4343

1.7. SIGURNOST INFORMACIONIH SISTEMA

Upravljanje informactikom sigurnosti zadatak je svih korisnika informacionog sistema i trajno se mora provoditi Pravo pristupa se odnosi na doputenje izvoenja odreene vrste operacija koje se daju korisniku na mrei ili serveru datoteka. Tri temeljna cilja: Tajnost podataka (zatita podataka od neovlatenog pristupa) Integritet podataka (spreavanje promjena mimo ovlatenih postupaka koje rade ovlatene osobe) Raspoloivost podataka (stalna dostupnost podataka ovlatenim osobama)
4444

1.7.1. SIGURNOST PODATAKA

SIGURNOSNA POLITIKA Skup mjera usklaen sa zakonom i propisima koji odreuje prihvatljive i neprihvatljive naine ponaanja pri rukovanju informacionim sistemima, odgovornost i sankcije za sluaj nepridravanja sigurnosne politike. OSOBE KOJE DOLAZE U DODIR SA INFORMACIONIM SISTEMOM Korisnici (korisniki nalog) provajderi informatikih usluga brinu se o raunarskom hardweru, raunarskoj mrei i raunarskim programima
4545

FIZIKA SIGURNOST I NADZOR

FIZIKA SIGURNOST Fizika sigurnost informacijskog sistema ukljuuje fiziko ogranienje pristupa opremi neovlatenim osobama. NADZOR INFORMACIONOG SISTEMA
-

mogunost uvida u strukturu inf. sistema nadgledanje naina upotrebe inf. sistema

ovlatene osobe koje vre nadzor moraju potovati privatnost korisnika informacionog sistema.

4646

Sigurnosna kopija (backup)

Istovjetna kopija pohranjena na drugom mjestu od izvornine. Jedna od vanijih mjera osiguranja sigurnosti podataka.

4747

Korisniki raun (account)

Korisniko ime (username) Korisniko ime je ime koje korisnik dobije od provajdera usluga informacionog sistema. Korisniko ime je javno i korisnik je vidljiv s njime drugim korisnicima Lozinka (password) Povjerljiva kombinacija slova i brojeva (minimalno 6 znakova) Lozinku treba drati u tajnosti od drugih korisnika Povremeno se treba mijenjati (naroito kad sumnjamo)

4848

1.7.2. RAUNARSKI VIRUSI

VIRUSI virus je maliciozni kod koji moe izazvati tetu na raunaru ili ometati komunikaciju. Vana je antivirusna zatita i redovito auriranje baze poznatih virusa Virusi se ire prenoenjem zaraenih datoteka ili koristei sigurnosne propuste kad je raunar spojen u raunarsku mreu ZATITNE MJERE ZA ODBRANU OD VIRUSA Nadzor pristupa raunaru Upotreba originalnih i provjerenih programa Provjera svakog medija prije upotrebe Posebno provjeravati dodatak e-mail porukama Izbjegavati sumnjiva mjesta na Internetu Izrada sigurnosnih kopija podataka (backup)

4949

Vrste virusa Virusi koji mijenjaju datoteke (.exe i .com) crvi; ire se preko dodatka e-maila, ire se preko adresara. Pripaziti e-mail sa dodacima tipa .exe, com, scr. makro crvi; datoteke tipa .doc vbs crvi: datoteke .vbs trojanski konji; posebna vrsta datoteka koja nisu virusi ali su nezgodni jer omoguavaju ovladavanje naim raunarom. lani virusi: hoaxi koji mogu indirektno izazvati tetu ili ometanje komunikacije SPAM Neeljena pota (spam) uglavnom slui za reklamiranje u mnogim zemljama je van zakona veliki udio u ukupnom e-mail saobracaju zatita: ne davati svoju e-mail adresu na sumnjivim mjestima ne reagirati na neeljenu potu, izbrisati na serveru ukljuiti filter za neeljenu potu

5050

1.8. AUTORSKA PRAVA I ZAKON

Raunarski program je autorsko djelo. (vrlo ga je lako kopirati za razliku od umjetnikog) U BIH su raunarski programi zatieni Zakonom o autorskim pravima. Sva ostala autorska djela objavljena na Internetu takoer zadravaju autorska prava (knjige, slike, filmovi, novinski lanci,) Prema Zakonu zabranjeno je neovlateno kopiranje i prodaja programa je krivino djelo i kazna moe biti do pet godina zatvora. Pirat je ime za osobu koja neovlateno i protuzakonito umnoava i prodaje raunarske programe Hacker (haker) je osoba koja neovlateno pokuava ui u programe ili raunarske sisteme VRSTE PROGRAMA SA OBZIROM NA AUTORSKA PRAVA komercijalni programi (kupac prihvaa prava i obveze) (dobije se dokumentacija i podrka) shareware (moe se isprobati neko vrijeme, nakon toga se plaa naknada autoru) program u javnom vlasnitvu (public domain) freeware (sve slobodno, osim komercijalne upotrebe) LICENCA (EULA end user license agreement) proizvoa titi svoja prava ugovor izmeu proizvoaa i korisnika kojim se odreuje pod kojim se uslovima moe koristiti program npr. program se moe koristiti samo na jednom raunaru ako nije licencom drugaije odreeno, korisnik ne smije prepravljati ili kopirati program zatita pojedine licence se radi sa upisom odreeno serijskog broja prilikom instalacije softvera

5151