ZDRAVSTVENI FAKULTET U PULI

SEMINARSKI RAD
UTJECAJ KRANSTVA NA RAZVOJ SESTRINSTVA

MENTOR:

Pula,studeni,2011.godine

UVOD Promatrajui zadatke koje se danas postavljaju pred medicinske sestre neminovno je potrebno podsjetiti se na razvoj zdravstvene zatite kao i na razvoj sestrinstva.Neophodno je da se iskustva prenose na sadanjost i budunost te samo dobrim pozitvnim primjerima moemo usavriti sestrinsku praksu. Kroz povijest se zdravstvena zatita temelji na istom sustavu vrijednosti na kojem su utemeljene i druge vrijednosti drutva: socijalnom, politikom, gospodarskom i vjerskom. Sestrinstvo je izniklo iz tradicijskih oblika njegovanja i lijeenja. Stoga se na sestrinstvo gleda kao na temeljnu ljudsku aktivnost. Zalaui se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog ovjeka kao pojedinca, kranstvo je imalo veliki utjecaj na zdravstvenu zatitu.

UTJECAJ KRANSTVA U crkvi je predvieno mjesto i za mukarce i za ene i time im se omuguava da postanu akoni jednakog ranga .Neudane ene dobile su priliku sluiti to se nikada ranije nije moglo zamisliti. Poseban znaaj imaju akonise u istonoj crkvi ,one su mogle biti neudate ,ili samo jedamput udovice. esto su to bile udovice ili keri rimskih oficira stoga su bile obrazovane i imale svoj poloaj u drutvu. Mlade ene su posveene radu iz milosra koji je ukljuivao nahraniti gladne,odjenuti nage posjeivati zatvorenike , zbrinuti beskunike, skrbiti za bolesne i pokapati mrtve. akonise su bile najslinije dananjim medicinskim sestrama. Kada su odlazile u domove svojih tienika nosile su koare koje su pretea patronane torbe, kakve mi danas poznajemo. Govorei o povijesti sestrinstva svakako moramo spomenuti Phoebe , koja je poznata kao prva dakonisa i patronana sestra. Phoebe je nosila Pavlu pisma i skrbila o njemu kao i mnogim drugima. U poslanici Rimljanima spominje se Phoebe i njen rad. lanovi reda udovica nisu nuno morale biti udane,ini se da je naslov bio koriten da bi odredio potovanje prema godinama.Ukoliko se radilo o udovici morala je to biti samo jednom,a zavjeti su joj bili oduzeti ukoliko bi se ponovno vjenala. Red djevica naglaava djevianstvo kao bitno u istoi ivota. Ove tri skupine akonise , udovice i djevice imale su mnoge zajednike karakteristike .injenica da su posjeivale bolesne u njihovim kuama ,priznate su kao najranije organizirane skupine javnih zdravstvenih med sestara. Pokret akonisa je dostigao svoj vrhunac u Carigradu oko a.d.400 godine kada je osoblje od 40 akonisa ivjelo i radilo pod upravom Olimpije ,ugledne i vrlo religiozne akonise. Olimpija je postala udovica sa 19 godina i ostatak je ivota posvetila radu s bolesnima i siromanima. Bila je izniman organizator te pod njenim je nadzorom radilo 40 akonesa. One su pomagale u ublaavanju patnji, skrbile su za siroad i stare te preobraale ljude na kranstvo. Rad akonesa zadrao se do 18. Stoljeu, sudjelovale su pri krtenju ena, posjeivale su bolesne ene, zatvorenike, prenosile su poruke za sveenike.

Utjecaj reda akonisa opada izmeu 5. i 6. st .kada crkva ukida rang akonisa. Iako je red akonisa nastao u istonoj crkvi, on se vrlo brzo proirio na zapad. U Rimu djeluju matrone, ene koje se mogu svojom slubom usporediti sa akonisama . Matrone su aktivne tijekom 4. i 5. st. ,najee svoja dobra daruju u dobrotvorne svrhe i skrb. Meu njima su kranske obraenice koje su znaajne po svojim djelima u radu na njezi bolesnih.Spominju se St.Marcela, Fabiola, St. Paula.U to vrijeme se poinju razvijati crkveni redovi preko kojih mlade ene i mukarci mogu slijediti poziv po vlastitom izboru, a ivjeti i sluiti Kristu. Najranija organizacija mukaraca u njezi su bratstvo parabolana. Parabolani su bili osnovani u trenutku haranja velikih epidemija kao to je kuga ,oni organiziraju bolnice i kretau se diljem Rima s ciljem brige za bolesne. Utemeljenjm reda benediktinaca ,upoznajemo st.Birgid, i st. Scolasticu, sestru joj blizanku st. Benedicta , i st. Hilda osnivali su kole, njegovale bolesnike i brinule o siromanima. Samostani su odigrali veliku ulogu u ouvanju kulture i uenja, a takoer su nudili utoite progonjenima, bolesma ,i obrazovali neobrazovane. Da nije bilo redovnika i samostana uenja klasinog razdoblja bila bi zauvijek izgubljena u brojnim ratovima u tim nemirnim vremenima. U povijesti spominjano samostansko razdoblje poznato je po utemeljenju prvih hospitala bolnica . Mnoge takve bolnice smjetene izvan zidina samostana jo i danas postoje .Npr. engleskoj je bilo vie od 700 hospitala sredinom 16 st. Samostanski kompleksi su redovno obuhvaali i vrt s ljekovitim biljem te infirmarije, dijelove samostana u kojima su posebno zadueni i obueni redovnici, infirmariusi, brinuli o oboljeloj brai. esto se u sklopu samostana nalazio i prostor namijenjen boravku hodoasnika, putnika, ali i siromanih i bolesnih kojima su redovnici pruali hranu i osnovnu medicinsku njegu. Kasnije su se ovi samostanski hospitali odijelili od samostana, a uprave gradova ili zemalja su ih nastojale preuzeti kaosvoje bolnice. U vrijeme kriarskih ratova, osnovan je samostanski red vitezova hospitalaca ija je osnovna zadaa bila njega oboljelih i ranjenih kriara i hodoasnika. Osobito su glasovite bile bolnice u Jeruzalemu: Santa Maria Latina, koju su osnovali trgovci iz Amalfija u ll.st., i Bolnica sv . Ivana Krstitelja, jedna od najveih bolnica svoga doba, koju suosnovali benediktinci. Osoblje ove dvije bolnice, bili su vitezovi koji su provodili skrb bolesnih i ranjenih, a istovremeno bili potrebni za obranu bolnice i bolesnika. Ispod svojih habita. su nosili oklop na habitu je bio Malteki kri. Isti kri je kasnije primjenjen u koli F. Nightingale. Simbolika grba datira iz vremena 16 st. kada je noenje oklopa bila privilegija plemia koji su sluili svojim kraljevima dostojanstveno i odano. Nakon mnogih stoljea ovaj je obiaj polako prelazio na cehove, kole , kao simbol mudrosti ,snage hrabrosti i vjere i kao takav se poeo pojavljivati na dugmetima ,beevima . Grb mnogih kola je sadravao upravo kri. Mnogi drugi crkveni redovi osim benediktinaca, posveivali su se njezi bolesnika i osnivali bolnice. Bili su to templari, vitezovi sv. groba, njemaki vitezovi i dr. Samostanski hospitalski redovi, poput reda sv. Duha ili sestara milosrdnica sv.

Vinka Paulskog, su osnivani neprekidno kroz srednji i novi vijek. Pa ipak, teite hospitalstva u razvijenom srednjem vijeku prelazi u nova kulturna sredita gradove.U Parizu i Lyonu osnovane su bolnice Hotel Dieu , a kao osoblje prvog reda posebno posveeno za njegu bile su sestre Augustinke. Hospital u Rimu Santo Spirito najvea je srednjevjekovna bolnica koja je utemeljana papinom uredbom 717. godine. Srednji vijek obiljeava pojava mnogih uglednih ena koje brinu o bolesnima i siromanima; Hildegarde,Euphemia,Elizabeta Portugalska,Izabela Kastiljska, kraljica Matilda svoj su karitativni rad najee provodile u samostanima, potaknute kranskim milosrem. Reformacija vjerski pokret XVI st. donosi rasputanje religioznih redova,ugledne i obrazovane ene naputaju bolnice, briga o bolesnima preputena neukim i neobrazovanim osobama ,njega postaje loa. Reformacija je negativno utjecala na sestrinstvo, bolnice su zaplijenjene i predane u vlasnitvo njihovih dobrotvora. ene religioznog poziva morale su ivot provoditi u samostanu .Pod utjecajem reformacije ena je morala brinuti samo za obitelj i kuu. Nije bilo prikladno brinuti za bolesne i nemone .Edukacija nije postojala, nitko nije davao niti prosljeivao upute o zbrinjavanju bolesnika gradska uprava je preuzela brigu o preostalim bolnicama. ene koje su zbrinjavale bolesne uglavnom su bile iz neobrazovane klase. Utemeljitelj Drube sestara milosrdnica veliki apostol kranske ljubavi sv. Vinko Paulski (1581.-1660.) sa Lujzom de Marillac osnovao je u Parizu drubu Keri kranske ljubavi koja je preuzela skrb za osobe s ruba drutva - za naputenu djecu, za siromane, bolesne, stare i zatoene. Vinko Paulski kao socijalni reformator uvodi moderne principe njege i socijalne pomoi. Vrlo brzo se njihova djelatnost iri izvan granica Francuske. Irska milosrdnica Mary Aikenhead osnovala je 1879. godine 'Our Lady Hospice' u Dublinu, a 1905. godine irske sestre milosrdnice u istonom dijelu Londona osnivaju Hospicij svetog Josipa. Red sestara milosrdnica je najbrojnija redovnika zajednica na svijetu, s mnogo ogranaka, od kojih je jedan u Hrvatskoj. Theodor Fliendner pastor u Kaiserswerthu je osnovao kolu akonisa koja je postala model sestrinstva toga doba. Willam Alfred Passavant ameriki sveenik posjetio je Kaiserswerth te sa sobom ponio mnoga dragocijena iskustva . Vrlo brzo je osnovao kolu za akonese u Americi, a odmah po osnivanju stigle su 4 akonese iz Kaiserswretha. Neke kole akonisa osnovane su kao ogranci kole akonisa Willama Alfreda Passavanta u Pittsburghu, Milwaukeeu, Chicagu i Jacksonsvilleu. Florence Nightingale je provela 1851.g. 3 mjeseca u Kaiserswerthu i prema njemu je 1860. osnovala st. Thomass hospital school of nursing. Profesionalni razvoj Florence Nightingale nije bio nimalo lak morala se oduprijeti nemilosrdnom obiteljskom pritisku, odbiti brak kako bi sauvala djevianstvo te se posvetila

misiji preobrazbe tada sramotnog i nevrijednog zanimanja medicinske sestre, kojeg je svojom upornou pretvorila u jedno od najplemenitijih zanimanja.Njen interes za njegu bolesnika uvelike proizlazi iz vlastite religioznosti ,od poetka naglaavjui da je je to poziv od Boga . Danas u Hrvatskoj i izvan nje djeluju mnoge muke i enske redovnike drube, nekeod njih djeluju u duhu svoje karizme u bolnicama njegujui bolesne , stare i umirue, tevre djela milosra najsiromanijima i nezatienima,odbaenima i hendikepiranima.

ZAKLJUAK Utjecaj kranstva na sestrinstvo kroz vjekove ,kako danas tako i u budunosti, vrlo je znaajn. Isto tako je potrebno iz svakog razdoblja razluiti pozitivni utjecaj na zdravlje odnosno bolest ovjeka, te primjenjivati u obrazovanju i radu. Zalaui se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog ovjeka kao pojedinca, kranstvo je imalo velik utjecaj na zdravstvenu zatitu. Sluenje ovjeku postalo je sluenje Bogu.Sestrinstvo se kao poseban entitet poelo razvijati u ranom kranstvu. Prije tog vremena, skrb o bolesnima bila je odgovornost ue obitelji, posluge i robova. Poznato kako su loi uvjeti rada djelovali na stanje u sestrinstvu do viktorijanskog doba, zbog toga je i znaajan dan 7. veljae 1837. god. Kad je Florence Nightingale zapisala Bog mi je progovorio i pozvao me da mu sluim. Nikad nesmijemo zaboraviti da dama s lampom nije samo njegovala bolesnike u krimskom ratu , nego je na osnovu istraivnja i pomnih analiza ukazala na nedostatke zdravstvene slube. Na taj nain je postavila zdrave temelje za razvoj sestrinstva osnivanjem kola za medicinske sestre, bolnikog sustava i ukazala na smjernice razvoja koje su aktuelne i danas: -Vanije je poznavati osobu koja boluje od neke bolesti negoli bolest od koje moda boluje. -Zalagala se da se vea pozornost svrati na spreavanje bolesti nego na njeno lijeenje. -Osmislila je organizaciju rada u bolnicama i bila strunjak za bolnike zgrade -Ukazuje na potrebe osnivanja kune njege. -Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine, svakog mjeseca, svakog tjedna vjerujte mi tada nazadujemo. U Kristovom djelu i uenju jasna je poruka ljudima da brinu o svojim blinjima,pa tako i prve poetke sestrinstva prepoznajemo u kranstvu.. Ustanovljenjem crkve kao institucije u eri kranstva poinju se organizirati skupineljudi redovi ,iji je prvotni cilj, poslanje, briga ,skrb o bolesnima, siromanima,siroadi, udovicama,starima i zatvorenicima ,u ime milosra i kranske ljubavi.

LITERATURA: - Prli, Nada. Zdravstvena njega : udbenik za uenike srednjih medicinskih kola. Zagreb : kolska knjiga, 1997. - krobonja, A. Povijest medicine za praktiare. Rijeka : Adami, 2003. - Glesinger, L.: Povijest medicine, kolska knjiga, Zagreb, 1978. - Demarin, K. Povijest medicine i sestrinstva : s osnovama medicinske etike : prirunik za uenike. Zagreb : kolska knjiga, 1986. -Odabrana poglavlja paketa Lemon, Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju, Zagreb 1998 -Vjera i zdravlje, Zbornik radova, 2. proireno izdanje, Zaklada biskup J: Lang, Zagreb 2007. -Brown P. Florence Nightingale, Illyricum,1995. -Stipaniev Mustapi J., Duhovnost u poslanju medicinske sestre,Zagreb 2002. -50 godina medicinske kole u ibeniku, ibenik, 1998 -Sestrinski list KB Merkur, br.5, svibanj 2008. -Svedi . Sjeanja, Samarijanac br.19/2008.