Boica na prijestolju ostaci sivog premaza. Nedostaju glava i vrat.

. Frontalno sjedei poloaj, odjevena u dugi hiton, na lijevom ramenu uoljiv dio vela. Nedostatak glave oteava identifikaciju no sjedei poloaj i ukoenost tijela te djeli kose/vela na ramena ukazuju da se vjerojatno radi o terakoti s prikazom boice koja bi pripadala tipu koji se ponekad oznauje kao sjedea Kora, tj. Tzv. Jonski tip boice na prijestolju. Ove terakote vezane za kult boica zagrobnog ivota Demetre, Kore ili Here, jonskoga podrijetla javljaju se krajem 6. Stoljea a proizvode se i na podruju Sicilije i june Italije. Primjerci tog tipa est su nalaz uz hramove i u grobovima nekropola irom mediterana. Na temelju ikonografskih i stilskih odlika ova statuica moe se okvirno postaviti u kraj 5. Stoljea.

ENSKA PROTOMA Ostaci bijele podloge, vrlo oteena. Skladno ovalno lice obavija kosa podijeljena po sredini koja se u usporednim valovitim kovrama sputa na ramena. Glavom dominira visoki polos, ui krase odrukle naunice. Ispod irokog vrata primjeuju se nabori hitona te prsti lijeve ruke poloene na grudi. Ovaj tip terakote vezuje se uz kult Demetre i Kore Perzefone, zatitnice plodnosti i smrti koje se prikazuju s rukama poloenima na grudi, kojima su drale neki od atributa poput baklje, praia ili klasa penice. est su nalaz kako u religioznom, tako i u grobnom kontekstu. U Junoj Italiji i Siciliji razvila se vrlo jaka proizvodnja ovog tipa terakotne plastike.

ENSKO POPRSJE ostaci sivog premaza. Nedostaje glava i sredinji dio prsnog koa. ensko poprsje karakteriziraju ruke poloene na grudi. Prsti lijeve ake dobro su vidljivi kao i nabori hitona. Na lijevom ramenu uoljiva je kopa koja spaja dva kraja haljine a na desnom nabori plata. Zbog loe ouvanosti nije mogue odrediti njezinu tonu ikonografiju. Teko je ustanoviti radi li se o protomi ili poprsju. Poloaj ruku, plastini prikaz grudi i tragovi plata na ramenimaukazuje na vjerojatan kult zagrobnih boanstava Demetre i Kore

Perzefone. Proizvodnja na itavom podruju Velike Grke od 5. St. Pr. Kr. S procvatom u 4. St. Pr. Kr.

EROS NA PIJETLU Ostaci bijele podloge, dosta oteen. Eros je prikazan na pojetlu s ovjenanom glavom i dugom kosom koja pada do ramena. Maleno boanstvo koje ima sputena krila desnom rukom obuhvaa pijetlov vrat. Kod ivotinje su vrlo izraeni kljun, kresta i rep. To je jedna od mnogih ivotinja na ijim leima se prikazuje za helenizma na podruju Velike Grke.

NIMFA NA STIJENI lice i kosa su oteeni. Gornji dio obnaenog tijela enske figure koji je prikazan frontalno. Himation obavija lea, sputa se u dubokim naborima do stopala. Lijevom je rukom oslonjena na sjedalo i dri okrugli predmet, desna ruka poloena na bedro. Zbog velike oteenosti je onemoguena precizna identifikacija, no okrugli predmet, vjerojatno timpanon te sjedalo za koje se moe pretpostaviti da predstavlja hrid ukazuju na prikaz Drijade, gorske nimfe, odnosno na jednu od Muza s beotske planine Helikon. U ikonografiji sjedee nimfe razlikuju se dva temeljna tipa glede naina noenja himationa, onaj sa tijelom u cijelosti obavijenim i drugi kojemu pripada i splitski komad, kojemu je ogrnut samo donji dio figure.

NIKA ostaci bijele podloge i crvene boje. Oteena. Glava boice je lagano okrenuta udesno, punano lice krase okrugle naunice a Melonen frizuru ovjenava dijadema. Odjevena u hiton bez rukava koji se u dubokim naborima sputa do okruglog postolja, dok je bogata apoptygma uhvaena strophionom ispod prsiju tako da su grudi naglaene. Ruke su uzdignute, lijeva nosi vijenac a desna vjerojatno ezlo. Na leima su dva krila koja se proteu od iznad glave do ispod koljena. Ikonografska obiljeja i atributi ukazuju na statuicu lika boginje pobjede, Nike. Nain izrade i tipoloke odlike odjee srodne terakotama velikogrkih radionica s konca 4. Stoljea odrednice su za dataciju ove statuice.

AFRODITA OURANIA Kosa podijeljena po sredini, skupljena je otraga u visoku pundu. Gornji dio tijuela je obnaen a donji je obavijen himationom koji je oko bokova podvrnut te se sputa do stopala. Boica je desnom podlakticom naslonjena na visoki etvrtasti stup dok lijeva ispruena ruka pridrava kraj ogrtaa. Terakota prikazuje Afroditu tipa Ourania s ikonografijom koja se esto susree u kamenoj plastici .

ARTEMIDA BENDIS Ostaci bijele podloge. Nedostaje donji dio od struka. Glava boice je lagano okrenuta udesno. Ovalnim licem pravilnih crta dominira leontea iji kraci pokrivaju ramena. Pod irokim vratom nazire se duboku I-izrez hitoniska, koji je vezan ispod grudi. U desnoj uzdignutoj ruci dri malenu figuru jelena koja je dana u lijevom profilu. Leontea koja se konino uzdie veoma je dobro izraena sa svim detaljima lavlje glave. Radi se o ulomku statuice koja je prikazivala Artemidu Bendis, u stojeem poloaju s leonteom na glavi i jelenom u desnoj ruci dok je u lijevoj ispruenoj vjerojatno drala luk, poput statuica iz Herakleje.

SKUPINA SILENA I MENADE Na visokom okruglom postolju postavljen je nagi Silen u ueem poloaju. Njegovo podbuhlo lice karakteriziraju velike oi, spljoteni nos, krupni brkovi, duga brada i velike zailjene ui a tijelo iroki prsni ko i krupni trbuh s genitalijama koje se naslanjaju na postolje. Na elavoj glavi nosi vijenac izraen od 4 brljanova lista. Silen desnom rukom priodtava krater s volutama iz ijeg otvora viri veliki brljanov list. Na njegovom lijevom bedru sjedi enska figura uvijena u hiton. Njezino izdueno lice obavija kosa, po sredini razdijeljena i skrivena pod visokim polosom. U lijevoj ruci enski lik pridtava pijetla prikazanog u desnom profilu, tako da je kresta dobro uoljiva. Radi se o zavjetnoj statuici s grupnim prikazom Silena i Menade kakve su se proizvodile na podruju Velike Grke, posebno u tarentinskim radionicama tokom 4 st. Pr. Kr.

GLAVA ENE ostaci bijele podloge, nedostaje sredinji dio vijenca, donji dio brade je pteen. Glava lagano nagnuta udesno, ovalno skladno lice okruuje raskona Melonen frizura podijeljena na osam pramenova, obuhvaena otraga u izduenu pundu. Glavom dominira brljanov vijenac, iji su listovi oblikovani u visokom reljefu s okruglim bobicama. Na uima su okrugle naunice. Ova ljupka glava je vjerojatno junoitalski proizvod a stilske odlike upuuju na tarentinsku radionicu s poetka 3. Stoljea.

AFRODITA SA STEPHANE NA GLAVI Glava enske figure lagano je nagnuta udesno. Po sredini razdijeljena kosa skupljena je otraga. Shematski ukraena stephane dominira glavom. Na uima nosi okrugle naunice. Preko ramena i ruku je prebaen himation, ostali dio tijela je obnaen. Desna ruka je naslionjena na bok a lijeva ispruena prati tijelo. Terakota vjerojatno ikonografski odgovara tipu Afrodite koja se lijevom rukom naslanja na niskio stupi. S obzirom na shematsku amatersku izradu moe se pretpostaviti da se radi o lokalnom proizvodu koji moe pripadati irem vremenskom razdoblju.

AFRODITA S LAMPADION FRIZUROM nedostaje dio tijela od struka nadolje i desna ruka. Glava je uzdignuta tako da je brada izbaena naprijed. Na bezizraajnom okruglom licu shematski su naznaene oi, nos i usta. Kosom koja je razdijeljena po sredini te se u krupnim kovrama sputa do ramena dominira tzv Afroditin vor. Himation je prebaen preko boiina desnog ramena a lijeva strana tijela je obnaena kao i lijeva ruka naslinjena na odgovarajui bok. Ovaj ulomak je vjerojatno dio statuice koja je prikazivala Afroditu naslinjena na stupi na to ukazuje pozicija tijela i ruku. S obzirom na shematsku amatersku izradu moe se pretpostaviti da se radi o lokalnoj interpretaciji Afrodite s lampadion frizurom ija bi

proizvodnja mogla pripadati irem vremenskom razdoblju i stoga je preciznija datacija problematina.

DIONIZ I ARIJADNA ostaci bijele podloge, na postolju tragovi crvene boje. Nedostaju glave i lijeva strana muke figure. Figura nagog mladia postavljena je u lagano izvijenu poloaju, lijevom rukom grli ensku figuru dok desna obavijena platem prati tijelo. S njegove desne strane postavljena je enska figura u pokretu, teina njezina tijela je na desnoj nozi dok je lijeva pomaknuta unatrag. Obuena je u dugi himation bez rukava s bogatom apoptygmom. U lijevoj ruci nosi jednu posudu, lekythos ili loutrophoros. Figure su postavljene na visokom progiliranom postolju. Dioniz i Arijadna u zagrljaju, motiv koji je est tokom cijelog razdoblja helenizma. Nedostatak glava onemoguuje tonu ikonografsku identifikaciju no moe se pretpostaviti da su im lica bila okrenuta jedna spram drugog na nain da su im se usnice dodirivale u poljubac. Stilske i tipoloke osobine, ritmina harmoninost tijela u pokretu, prozranost i prozirnost dubokih nabora odjee, odlike su koje ukazuju da se za ovu terakotu moe predloiti datiranje u konac 3. Stoljea.

EROS I PSIHA razbijena u nekoliko komada te slijepljena. Figure mladog zagrljenog para prikazane su frontalno. Teina tijela nagog Erosa postavljena je na desnu nogu koju prate nabori plata dok je lijeva pomaknuta naprijed. Desnom uzdignutom rukom dodiruje boiino elo. Psihino ljupko lice uokviruje kovrava kosa koja se sputa do ramena. Donji dio boiina tijela obavijen je himationom bogatih nabora dok je gornji obnaen. Njezina desna noga prebaena je preko lijeve tako da joj se vidio stopalo. Desnom rukom grli Erosa. Glave su im okrenute jedna prema drugoj i usne im se dodiruju. Erosovo bogato izraeno krilo je sputeni, Psihina krila, u obliku leptirovih su uzdignuta. Motiv je vrlo rairen u helenistiko doba te se pojavljuje na gotovo svim proizvodima umjetnikog obrta. Ovakav grupni prikaz prisutan je i tokom itavog rimskog razdoblja pa je kao metafora smrti est na sarkofazima. Krila koja karakteriziraju dva boanstva ove terakote, detaljno su izraena Erosova imaju odlija ptijih, Psihina leptirovih to je vezuje s Tihom, boicom sudbine i sretna sluaja. Poetak 2. St. Pr. Kr. zrelo helenistiko razdoblje.

GLAVA BIKA Visina glave i raspon rogova 8,9 X 11,3, ostaci bijele podloge. Krupna glava bika izlazi iz okrugle pozadine. Izmeu izduenih uiju i krupnih rogova vidljiva je bogata zaprena oprema koju ukraavaju 4 medaljona, phalerae. Na gornjem dijelu podloge nalaze se dvije rupice. Radi se o jednom specifinom tipu boukraniona koji se kao zavjetni dar obiavao polagati u grobove ili vjeati u hramove, na podruju Velike Grke i Sicilije, osobito u razdoblju helenizma. Moe se pretpostaviti da se radi o lokalnoj interpretaciji prikaza ija bi se proizvodnja mogla postaviti u okvire 3. Stoljea prije Krista.

GOLUBICA S DJETELINOM 11x16cm. Glava golubice okrenuta je udesno, kljun je malen, oi urezane. Krila su malo uzdignuta, rep je izduen i pri kraju zaobljen. Na prsima golubice izvedena je etverolisna djetelina u reljefu. Fino izraena terakota, zavjetni dar boici Afroditi, moda je bila jedan od ukrasa koji su resili velike keramike posude kakve su se u znatnom broju proizvodile na podruju Velike Grke u 4. I 3. Stoljeu iskljuivo u pogrebne svrhe. S obzirom na specigine ikonografske znaajke, moe se pretpostaviti da se radi o lokalnoj interpretaciji, 3. St. Pr. Kr.

IPAK S PTICOM I CVJETOVIMA ipak, prica i dva cvijeta postavljeni su na kruno postolje. ipak ima naglaene ureze i peteljku uz koju je postavljena ptiica sklopljenih krila s dugim rairenim repom. Dva skaldno modelirana cvijeta postavljena su izmeu ipka i postolja. Vjerovatno terakota predstavlja zuavjetni dar vezan uz kult Afrodite poznajui da su ipak i golubica atributi te boice. 3. St. Pr. Kr.