1 SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK ZNANSTVENA, ZNANSTVENOSTRUNA I STRUNA DJELA *** NAUNA, NAUNOSTRUNA I STRUNA DJELA2 SADRAJ: 1. UVOD.....................................................................................................................................

3 2. ZNANSTVENA (NAUNA) DJELA .....................................................................................3 2.1. Monografija ....................................................................................................................4 2.2. Doktorska disertacija ......................................................................................................4 2.3. Magistarski znanstveni rad ..............................................................................................4 2.4. Znanstveni lanci.............................................................................................................5 2.5. Znanstvena studija...........................................................................................................5 2.6. Patenti.............................................................................................................................5 3. ZNANSTVENOSTRUNA (NAUNOSTRUNA) DJELA 3.1. Udbenik ..........................................................................................................................6 3.2. Enciklopedija....................................................................................................................6 3.3. Praktikum.........................................................................................................................7 3.4. Zbornik radova.................................................................................................................7 3.5. Prirunik ..........................................................................................................................7 3.6. asopisi ...........................................................................................................................8 4. STRUNA DJELA 4.1. Magistarski struni rad.....................................................................................................9 4.2. Struni lanak...................................................................................................................9 4.3. Struni prikaz...................................................................................................................9 4.4. Struni elaborat..............................................................................................................10 4.5. Struna ekspertiza ..........................................................................................................10

4.6. Struni izvjetaj ..............................................................................................................10 4.7. Meditacija ......................................................................................................................10 4.8. Recenzija........................................................................................................................10 4.9. Vodii.............................................................................................................................113 1. UVOD: Najpoznatiji profesor na naim irim podrujima koji se bavi metodologijom i tehnologijom izrade znanstvenih (naunih) i srunih djela je prof. dr. Ratko Zelenika iz Rijeke. Uvaeni profesor je angairan i u nastavi na magistarskom studiju naeg Sveuilita/ Univerziteta VITEZ Travnik. U ovom radu u cijelosti koristimo dijelove iz knjige profesora Zelenike Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, izdava Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2000 godina. Za detaljnije upoznavanje sa ovom problematikom potrebno je koristiti navedenu knjigu koja se nalazi u naoj biblioteci. Prof. dr. Ratko Zelenika sva pisana djela dijeli u tri kategorije. 1. znanstvena (nauna) djela 2. znanstvenostruna (naunostruna) djela 3. struna djela U narednom tekstu dati demo kradi osvrt na svaku kategoriju djela iz navedene knjige prof. dr. Ratka Zelenike s tim da nedemo posebno navoditi citate. 2. ZNANSTVENA (NAUNA) DJELA Iako izmeu znanstvenog, znanstvenonaunog i strunog djela nema otrih granica, potrebno je prema njima izvriti odreena razgranienja, jer se u mnogim sluajevima u skupinu znanstvenih djela svrstavaju i ona djela koja po svojim kvalitativnim, strukturnim i metodolokim osobinama nemaju ni minimalne uvjete kvalitetnog znanstvenog rada. Respektirajudi i druga stajalita o obiljejima znanstvenog djela, navodi se samo nekoliko izrazito karakteristinih, argumentiranih i jezgrovito formuliranih definicija (stajalita) o znastvenom djelu. Prema Borojevidu znanstvenim djelom moe se smatrati ono djelo koje je nastalo kao rezultat

znanstvenog istraivanja primjenom znanstvenih metoda, a koje otkriva dotad nepoznate injenice i odnose i objanjava zakonitosti meu pojavama. - Svako znanstveno djelo mora imati elemente originalnosti, odnosno mora iznjeti originalne rezultate iztraivanje i mora pridonositi svjetskoj riznici znanja. Jer, originalnost je bit i svrha znanstvenog istraivanja i znanstvenog djela. Originalno podrazumjeva novo, do tada nepoznato, novo ne u lokalnim okvirima nego novo u svjetskoj znanstvenoj riznici znanja. Tu originalnost i kvalitetu znanstvenih djela mogu ocjenjivati samo dobro informiranio znanstvenici svjetskog ugleda. Neprijeporno je da bi se u skupini znanstvenih djela mogla ubrojiti ova djela: 1) monografija, 2) doktorska disretacija, 3) magistarski znanstveni rad, 4) znanstveni lanci, 5) znanstvene studije, 6) patenti.4 2.1. Monografija Monografija je znanstvena rasprava odnosno znanstveno djelo u kojem se autor pozabavio jednim uim podrujem, predmetom, problemom neke znanosti ili biografijom neke linosti. Ona je, prema tome, znanstveno djelo ili popularno znanstveno djelo koje sveobuhvatno i cjelovito razmatra odreeni znanstveni problem, predmet (stvar ili pojavu) ili znanstveno istraivanje. Monografija se obavezno pie na temelju primjereno razraenog plana koji sadri sve relevantne elemente predmeta (stvari ili pojave) o kojem se pie. Pie je jedan ili vie autora. 2.2. Doktorska disertacija Doktorska disretacija je izvorno, originalno znanstveno djelo, koje samostalno izrauje doktorand i koje je po metodologiji obrade i po doprinosu znanosti prikladno za utvrivanje doktoradove sposobnosti da djeluje kao samostalni istraiva u znanstvenom podruju i znanstvenom polju, za koje se podjeljuje doktorat znanosti. Istraivanje predmeta doktorske disertacije mora se temeljiti osim na fundamentalnim i primjenjenim istraivanjima i na primjeni brojnih znanstvenih metoda. Disertacijom se moraju otkriti brojne znanstvene injenice, pojave, zakonitosti i teorije. esto se obranjene disertacije objavljuju kao znanstvene monografije. 2.3. Magistarski znanstveni rad

Magistarski znanstveni rad je originalno znanstveno djelo koje magistrand samostalno izrauje, uz pomod mentora i koje je po metodologiji obrade i doprinosu znanosti prikladno za utvrivanje magistrandove sposobnosti da aktivno sudjeluje u znanstvenoistraivakom radu u znanstvenom podruju i znanstvenom polju za koje se dodjeljuje magisterij znanosti. I istraivanje predmeta magistarskog znanstvenog rada mora se temeljiti na fundamentalnim i primjenjenim istraivanjima, te primjeni brojnih znanstvenih metoda. Magisatrskim znanstvenim radom, slino doktorskoj disertaciji moraju se otkriti nove znanstvene pojave, injenice, zakonitosti teorije. To je izrazito samostalno 1 izraeno djelo i ne moe biti rezultat timskog rada. Po kvaliteti, opsegu i metodolokoj opremi, magistarski znanstveni rad stoji izmeu doktorske disertacije i magistarskog strunog (specijalistikog) rada. Kada bi trebalo kvalificirati kvalitativni odnos izmeu doktorske disertacije, magistarskog znanstvenog rada i magistarskog strunog rada, onda bi taj odnos iznosio 100:75:50.

1 Stupanj samostalnosti pri izradi samostalnog magistarskog rada vrlo je teko odrediti i kvantificirati, jer poslijediplomanda vodi, usmjerava, prati, savjetuje njegov mentor, a on samostalno istrauje, oblikuje rezultate istraivanja, samostalno pie svoj magistarski rad i sl. Na isti ili slian nain moglo bi se raspravljati o samostalnoj izradi doktorske disretacije ili o stupnju njezine izvornosti i originalnosti. O takvim pitanjima i dilemama zasigurno se vodi rauna tijekom propisanih strogih postupaka stjecanja magisterija i doktorata znanosti.5 2.4. Znanstveni lanci U razmatranju tematike o znanstvenim lancima potrebno je elaborirati: 1) obiljeja znanstvenog lanka i 2) kategorizaciju znanstvenih lanaka. Jedan ugledni znanstvenik 2

predlae pojednostavljenu, ali potpunu definiciju znanstvenog lanka: Znanstveni je lanak prvo objavljivanje originalnih rezultata znanstvenih istraivanja (opaanja) u publikaciji koja je lako dostupna meunarodnoj znanstvenoj javnosti, a napisan je tako da se istraivanja mogu ponoviti i zakljuci provjeriti. On mora biti logian, taan, jasan, jezinoterminoloki i stilski primjereno napisan. Znanstveni lanak mora imati ove najvanije elemente: 1) naslov, 2) saetak, 3) uvod, 4) razradu glavne tematike s rezultatima istraivanja, 5) zakljuak, 6) pozivne biljeke (fusnote), 7) popis koritene literature i 8) priloge (ako postoje). Svi se znanstveni lanci mogu hijerarhijski sistematizirati u etiri kategorije, i to: 1) izvorni znanstveni lanak, 2) prethodno priopdenje, 3) pregledni lanak i 4) izlaganje sa znanstvenih skupova. 2.5. Znanstvena studija (projekt) Znanstvena studija ili znanstveni projekt je najede kolektivno znanstveno djelo koje naruitelj (investitor) povjerava na izradu specijaliziranim znanstvenoistraivakim organizacijama (znanstvenim institutima ili znanstvenim zavodima) ili visokim uilitima (fakultetima). Takve se studije (ili projekti) trebaju temeljiti na znanstvenim istraivanjima (fundamentalnim i primjenjenim), kojima se moraju postidi novi, originalni istraivaki rezultati. Rezultati znanstvenih istraivanja moraju predstavljati znanstveni doprinos: teorijski i praktini. Najede investitor (naruitelj) zahtjeva optimalnost u primjenjivosti rezultata u praksi. 2.6. Patenti Iako patenti esto nemaju status znanstvene dokumentacije, a izraz patent ima i druga znaenja, opdenito bi se moglo redi da izraz patent podrazumijeva i inovacije, odnosno novi proizvod, novu i originalnu ideju u tehnikotehnolokom smislu, koja daje inovatoru (autoru) ekskluzivna prava eksploatacije na odreeno vrijeme. Patenti su vaan izvor znansvenih, tehnikih i tehnolokih informacija. Oni omoguduju pregled nekog izuma ili otkrida, iznose ocjenu sadanjeg stanja i daju smjernice u razvoju tehnikih i tehnolokih spoznaja.

2 SILOBRID, V.: Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo, JUMENA, Zagreb, 1989., p. 17.6 3. ZNANSTVENOSTRUNA (NAUNOSTRUNA) DJELA Osim znanstvenih i strunih djela postoje i brojna znanstvena ili struna djela. Iz praktinih razloga ispravnije ih je nazvati znanstvenostruna djela, jer se ona ovisno o tome sadre li vie ili manje elemenata (ili pak sve elemente) znanstvenih djela, tj. poznate opisane znanstvene spoznaje, mogu svrstati u struna djela. Meutim, takva djela, ako sadre prilino podjednaku koliinu elemenata znanstvenih i strunih djela, mogu imati i zajedniki status: znanstvenostruno djelo. U skupinu znanstvenostrunih djela mogu se svrstati: 1) udbenici, 2) enciklopedije, 3) leksikoni, 4) praktikumi, 5) rijenici, 6) zbornici radova, 7) bibliografije, 8) prirunici, 9) ljetopisi, 10) asopisi i 11) knjievna djela.

3.1. Udbenik Prema zakonu o udbenicima pod udbenikom se podrazumijeva osnovno nastavno sredstvo u organizacijama odgoja i obrazovanja u kojem se izlae gradivo utvreno nastavnim planom i programom odgojno-obrazovnog rada. Iz takve odredbe proizlazi da se pod udbenikom podrazumijeva: 1) tiskana knjiga, 2) skripta, 3) hrestomatija, 4) autorizirana predavanja 5) zbirka izdataka, 6) prirunik, 7) radna biljenica ili druga literatura koja zamjenjuje udbenik, ili je njegov sastavni dio, ali uz uvijet da su izraeni u izravnoj vezi s odgovarajudim nastavnim planom i programom. Svaki se udbenik mora zasnivati na utvrenim znanstvenim i idejno-odgojnim naelima i mora ispunjavati primjerene pedagoke, psiholoke i didaktiko-metodoloke, tehnike i estetske standarde. 3.2. Enciklopedija Enciklopedija je djelo koje u abecednom poretku daje saet sistematski pregled svih grana

ljudskog znanja, kulturnih, znanstveno-tehnikih i drutveno-politikih steevina (opda enciklopedija), a ako obrauje grane nekog posebnog podruja, govori se o specijalnoj enciklopediji. Djele se prema vrsti sadraja na: opde ili univerzalne i specijalne (posvedene su posebnoj temi), prema strukturi na: prirune (jedan do etiri sveska), male (do 18 svezaka) i velike (nekoliko desetaka svezaka).7 3.3. Praktikum Praktikum je djelo, posebna vrsta udbenika ili prirunika koje moe imati univerzalni ili specijalistiki karakter. Praktikumi mogu biti namjenjeni studentima, istraivaima i praktiarima (poslovnim ljudima). To djelo moe bit napisano od vie autora, specijalista za pojedine znanstvene discipline, gdje je jedan od autora i urednik odnosno redaktor. Ali isto tako moe ga napisati i pojedinac, istaknuti znanstvenik i priznati specijalist za odreenu znanstvenu disciplinu. U praktikumu se odnose pojedine metode, instrumentariji i tehnike s procesima za izvoenje eksperimenata i odreivanje parametara koji su u njima predvieni. Kako se u znanstvenoistraivakom radu pojavljuju i primjenjuju nove znansvene metode, to se u praktikumima, pored poznatih primjenjuju i nove , suvremene znanstveno-istraivake metode. Praktikumi su zapravo, instruktivni prirunici, vrlo korisni praktini sveobuhvatni vodii u kojima su na jasan, jednostavan, postupan, a istodobno i vrlo precizan nain izneseni svi relevantni postupci, radnje i operacije koje racionalno i djelotvorno rjeavaju konkretne probleme, zadatke, poslove. 3.4.Zbornik radova Gotovo svako visoko uilite izdaje opde i specijalizirane zbornike radova. Tako je Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci do danas izdao 15 zbornika radova, od kojih je jedan jubilarni i dva specijalistika. U njima je objavljeno vie od 300 vrlo kvalitetnih znanstvenih i strunih lanaka (rasprava) u kojima je tretirana iroka lepeza vrlo aktualnih ekonomskih i drugih pitanja. Time je dan vaan doprinos afirmaciji ekonomskih znanosti, ali i Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Zbornik radiva kako je prethodno opisan ima zajednikih obiljeja sa zbirkom radova nekog

autora ili zbirkom propisa, ali izmeu njih postoje i brojne razlike: u tematici, kompoziciji, metodama i tehnologioji rada. 3.5. Prirunik ini se da bi u uem smislu rijei pod pojmom prirunika trebalo razumjeti neku vrstu pomodnog djela koje sadri potrebne informacije za savlaivanje znanja (prijam relevantnih informacija) iz jednog ueg podruja, znastvene subdiscipline.8 3.6. asopisi asopis je periodina informacija koja se redovito objavljuje, a izlazi tjedno, mjeseno, dvomjeseno, tromjeseno ili polugodinje u identinom obliku. U asposima se objavljuju znanstveni i struni lanci razliitog sadraja, a mogu se i objavljivati i druga tiva (npr. beletristika). Oni se tiskaju u odreenom broju svezaka godinje. Mogu biti univerzalni i specijalistiki, odnosno nacionalni i narodni. Kvalitetni asopisi sadre aktualne tekude informacije o najnovijim dostignudima s podruja znanosti, tehnike, tehnologije... Za mnoge istraivae i znanstvenike asopisi predstavljaju najvanije izvore informacija. Oni se objavljuju u numeralnim svescima. Broj godina koliko se asopis objavljuje zove se volumen ili godite. Kada se raspravlja o asopisima s indeksima, potrebno je zbog njihove vanosti spomenuti dva takva asopisa: (1) Science Citation Index (SCI). SCI indeksira lanke objavljene u asopisima prije svega prirodnih i tehnikih znanosti. Pri citiranju periodike polazi se od naela da lanak citiran u drugom lanku ima najvjerovatnije odreeno znanstveno i drutveno znaenje. asopisi su popisani u Source Indexu. SCI se tiska svaka tri mjeseca, a izdaje se godinje. Svaki broj ima tri djela: Source Index popis lanaka po abecedi prezimena autora Permuterm Index indeksi lanaka prema pojmovima naslova svakog lanka i Citation Index indeksi tih istih lanaka, prema autorima koji ih citiraju.

SCUI indeksi obrauju nekoliko srtotina tisuda lanaka iz vie od 2000 periodinih publikacija godinje. (2) Social Science Citation Index Sastavljen je na isti nain kao i SCI. Ovaj asopis indeksira lanke objavljene u asopisima iz drutvenih i humanistikih znanosti, kao i odreenih graninih znanstvenih disciplina (npr. kibernetike, ekologije, geografije...) 4. STRUNA DJELA Respektirajudi i drugaija stajalita o osnovnim obiljejima strunog djela, opdenito za takvu vrstu djela moglo bi se redi da ona ne sadri nove, originalne znanstvene spoznaje, znastvene rezultate, teorije: u njemu se obrauje ved poznato i opisano. Izrada strunog djela ima osnovni zadatak prikupljanje, interpretiranje ved poznatih znanstvenih spoznaja, injenica, informacija, odnosa i teorija i ostvarenje rezultata koji se mogu iskoristiti. Teite je zapravo na primjeni poznatoga, na irenju i popularizaciji znanstvenih spoznaja a ne na otkrivanju originalnih , izvornih novih znanja. Djela koja se danas smatraju kao struna u nedavnoj su prolosti 9 predstavljala visoku znanost. Ima, meutim, znanstvenih djela u kojima je hipoteza nejasna ili neznatno dokazana. Ali, ima i strunih djela s elementima znanstvenog djela u kojemu se dokazuje hipoteza i objanjavaju dotad nepoznate injenice, tako da prerastu u znanstveno djelo. Iako ne postoji jedinstavena klasifikacija strunih djela, ini se opravdanim, s obzirom na osnovna obiljeja takvih djela, u tu kategoriju svrstati djela: 1) magistarski struni rad, 2) struni lanak, 3) struni prikaz, 4) struni elaborat, 5) strunu ekspertizu, 6) struni izvjetaj, 7) meditaciju, 8) recenziju, 9) vodie, 10) referentne publikacije i 11) ostala struna djela. 4.1. Magistarski struni rad Prof. dr. Ratko Zelanika pravi razliku izmeu magistarskog strunog rada i magistarskog znanstvenog rada (naveden pod 2.3). Magistarski struni rad radi se na kraju magistarskog strunog ili specijalistikog studija. Po kvalitetu i opsegu kvantifikacije magistarki struni rad je ispod nivoa magistarkog znanstvenog (naunog rada). Omjer izmeu doktorske disertacije, magistarkog znanstvenog (naunog) rada i magistarskog strunog rada je 100:75:50.

Magistarski struni rad je je kvalitetan struni rad koji magistrand poslijediplomskog strunog ili specijalistikog studija izrauje uz pomod mentora pri kraju studija i usmeno, pred povjerenstvom za odbranu, javno brani. On sadri rezultate istraivanja koji pridonose unapreenju, razvoju i afirmaciji znanosti i rjeavanju aktualnih praktinih problema, a sve to radi unapreenja teorije i prakse. 4.2. Struni lanak Struni lanak je takvo djelo u kojem se iznose korisne informacije i spoznaje do kojih se u pravilu dolo razvojnim istraivanjem, a ne fundamentalnim i primjenjenim istraivanjima. Takav lanak ne sadri originalne rezultate istraivanja nego se u njemu iznose ved poznate spoznaje radi primjene u teoriji i praksi i irenja ved poznatih spoznaja, stavova, teorija. U njima se zapravo ponavljaju poznati rezultati istraivanja, koji su korisni u irenju znanstvenih spozaja i prilagoavanju rezultata znanstvenih istraivanja potrebama znanstvenoj teoriji i praksi. 4.3.Struni prikaz U prikazu se iznosi stajalite ili shvadanje o nekoj stvari ili pojavi, a njegov autor se zalae da znanstvenim injenicama pridobije to vedi broj itatelja. Meutim, u dananjoj praksi prikaz ima mnogo ue znaenje. On danas predouje struno i kritiko predstavljanje odreenog djela znanstvenoj i strunoj javnosti i to najede u odgovarajuim asopisima.10 4.4. Struni elaborat Struni elaborat je kratko struno djelo, gotovo uvijek istovjetnog oblika i strukture koja se izrauje na ved ustaljen nain. U njemu se temeljito izlae i obrauje neko pitanje ili predmet. Investicijski elaborat je tipino djelo ove vrste. To jednako vai i za programe razvoja i elaborate o reorganizaciji nekog poduzeda ili slube. 4.5. Struna ekspertiza Ekspertiza je manje ili vede struno djelo u kojemu priznati i ovlateni ekspert, odnosno sudski vjetak ili tim eksperata iznose struno miljenje o nekom predmetu ili o rijeavanju odreenog praktinog problema. Ovlateni sud, na primjer, vrlo esto trai struno miljenje (ekspertizu) prometnog eksperta o uzroku prometne nesrede, ekonomskog eksperta o uzrocima

poslovnih gubitaka, psihijatra o zdravstvenom stanju poinitelja krivinih djela, geodete u zemljinim sporovima.... 4.6. Struni izvjetaj Struni izvjetaji mogu biti vrlo raznovrsni. Bez potpunijeg elaboriranja na ovom se mjestu samo spominju ovi izvjetaji: 1) izvjetaj o znanstveno-istraivakom radu na odreenom projektu, 2) izvjetaj povjerenstva o ocjeni znanstvenog magistarskog rada, 3) izvjetaj povjerenstva o ocjeni pogodnosti teme doktorske disretacje i podobnost doktoranda u postupku stjecanja doktorata znanosti i 4) izvjetaj povjerenstva za izbor istraivaa u znanstvena zvanja. 4.7. Meditacija Meditacija je struno djelo (lanak) vrlo skromne znanstvene, odnosno strune vrijednosti. U takvim djelima autor ostaje na razini razmiljanja, esto emotivnog udubljivanja u razjanjavanje jasnih pojmova o nekim stvarima ili pojavama, bez znanstvenog tretiranja tih stvari i pojava. Pisanje ovakvih djela svojstveno je mladim i neiskusnim istraivaima. 4.8. Recenzija Respektirajudi i drugaije definicije pojma recenzije, moglo bi se redi da je RECENZIJA posebna vsta kvalitetnog strunog djela kojom recezent treba prosuditi, ocijeniti i vrednovati rezultate tueg djela: udbenika, prirunika, praktikuma, studije, lanka, knjievnog ili drugog pisanog djela. Recezent treba primjenom odgovarajuih znanstvenih metoda (npr.:induktivnom i deduktivnom metodom ili metodom analize i sinteze...) dati znansteno-fundiranu, nepristranu, 11 krajnje objektivnu ocjenu (struno miljenje) o svim kvalitetnim i kvantitetnim elementima tueg djela to ga recenzira. Prema tome, recenzija je struno miljenje nekog priznatog eksperta o (ne)kvaliteti tueg djela. Recenzija nekog djela sadri i elemente kritikog prikaza pa u nekim sluajeviuma nije jednostavno razlikovati ove dvije vrste miljenja. Meutim, ipak postoji bitna razlika: svaka recenzija je istodobno i kritiki prikaz, a svaki kritiki prikaz nije recenzija.

Recenzija je zapravo mnogo suptilnija, znanstvenija, a analiza i sinteza te ocjena nekog djela je

na vioj razini nego to je kritiki prikaz. Od ocjena iznesenih u recenziji izravno ovisi hode li se neko djelo objaviti li ne, dopuniti, izmjeniti ili ne, to nije sluaj s kritikim prikazom djela koje je ved kvalitetno ili nekvalitetno-objavljeno. 4.9. Vodii Vodii su u pravilu kvalitetna struna djela, grafiki, tehniki i umjetniki primjereno opremljena koji sadre brojne vrlo zanimljive i korisne informacije o privrednim i drugim organizacijama, institucijama, ustanovama, ili sveuilitima, visokim uilitima, koledima, istaknutim i uglednim ljudima...