Professional Documents
Culture Documents
AvicenA
Sarajevo 2006. godine
BIBLIOTEKA BIOMEDICINSKE PUBLIKACIJE KNJIGA XXVII Odgovorni urednik Prof. dr. Izet Mai Recenzenti: Prof. dr. Mehmedalija Budalica Prof. dr. Arif Smajki Prof. dr. Mirko Gruji Lektor: Prof. Lejla Mai Tehniki urednik: Mirza Hamzi CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 614 (497.6 Sarajevo) 1946/2006 378.6:61] :929 (497.6 Sarajevo) 1946/2006 MAI, Izet Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu : 1946.-2006. / Izet Mai. - Sarajevo : Avicena, 2006. - 140 str. : ilustr.; 21 cm. - (Biblioteka Biomedicinske publikacije ; knj. 27) Podaci o autoru: str:140 ISBN 9958-720-32-9 COBISS.BH-ID 14793222 Izdava: AVICENA d.o.o., Sarajevo tampa: Birograf, Sarajevo Tira: 300 primjeraka
Predgovor
deja o monografiji rodila mi se davne 1993. godine tokom pripremanja proslave jubileja 100. godinjice Zemaljske bolnice u Sarajevu i 50. godinjice kontinuirane medicinske edukacije u Bosni i Hercegovini, koje su odrane novembra 1994. godine u Sarajevu. Bio je to jedan od najveih kulturnih dogaaja u opkoljenom Sarajevu. Tom prilikom, kao predsjednik Organizacijskog odbora proslave, organizirao sam poseban Simpozij Ratna medicina i medicina u ratu (tampan je i poseban Zbornik radova Simpozija sa 62. saetka radova), i sainio dvije monografije: Zemaljska bolnica u Sarajevu i Allmanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Skupljajui grau za spomenute monografije naao sam dosta vrijednih podataka o pionirima zdravstvene slube u BiH, doktorima, velikanima, koji su uloenim znanjem, trudom i iskustvom pomogli da generacije i generacije studenata i lijenika budu osposobljene obavljati svoj teki, znaajni i humani posao. Shvatio sam tada koliki je ogroman i mukotrpan posao sakupiti grau o povijesnim dogaajima u medicini i zdravstvu u BiH i objediniti je na jednom mjestu. Pokuavali su to ranije i dijelom uspjeli u svoje vrijeme uvaeni profesori Hajrudin Hadiselimovi, Arif Smajki, Risto Jeremi, Samuel Elazar i dr. ali je ta graa uvijek ostajala nedovrena i nedoreena. Ostala je nedovrena tada i meni, ali sam deset godina kasnije, mukotrpno dopunjavajui prethodnu monografiju, dovrio knjigu Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini, namjenski napisanu povodom 110. godinjice Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu i 50. godinjice prvoosnovanog Medicinskog fakulteta (1944.) u Sarajevu. Knjiga je neka vrsta medicinske enciklopedije, i pokrila je gotovo sve vanije povijesne dogaaje u medicini i zdravstvu u BiH, ili bar naela mnoge od njih, jer naa medicinska povijest i nije tako siromana. Ipak, ostalo je nekoliko, po mom miljenju, vanih stvari koje su ovla dotaknute, ili koje nisam imao vremena i prostora u samoj knjizi dovriti onako kako sam zamislio, a za koje smatram da su vane da budu zapisane i ostav-
ljene generacijama ili su samo povrno bili upueni u njih. Radi se o naim uiteljima, nastavnicima, uglednim naunicima i istraivaima, ija djela, rezultati rada, metodi rada, organizirane institucije koje su ostavili iza sebe, bar u pukim statistikim ciframa ili opisima treba da nas podsjeaju na njihov ogroman doprinos razvoju medicinske nauke i zdravstvene struke na naim prostorima. Kao dugogodinji glavni i odgovorni urednik asopisa Medicinski arhiv objavio sam najmanje tridesetak In memoriam-a uglednih nastavnika Medicinskog fakulteta u Sarajevu, to mi je pomoglo da oblikujem sadraj ove monografije, koji ranije nisam mogao. Istovremeno sam prouio i sve ranije brojeve asopisa, od onog prvog, objavljenog 1947. godine, do brojeva prije nego to sam i sam preuzeo njegovo ureivanje i naao mnoga imena, likove i dogaaje koji su mi pomogli da uobliim ovu monografiju. Koristio sam i allmanahe Medicinskog fakulteta koje su uredili profesor Hajrudin Hadiselimovi, povodom 25. i 30. godinjice Medicinskog fakulteta u Sarajevu, te profesor Arif Smajki, povodom 40. godinjice, ali i svoj, koji sam pripremio povodom 50. godinjice Medicinskog fakulteta. Takoer sam odreene podatke pronalazio u slinim allmanasima drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu, s obzirom da su neki nai nastavnici svoju karijeru nastavljali na drugim medicinskim fakultetima, po vlastitoj elji ili pozivom da tamo osnuju katedre i organiziraju nastavu koju su vodili na naem fakultetu, koji je bio i ostao Alma Mater drugim visokokolskim medicinskim ustanovama u naoj zemlji. Kao i svaka knjiga i monografija dosad, i ova e vjerovatno imati nedostataka i propusta, i moda neki podaci nee odgovarati potpunoj istini, ali za nju nisam samo odgovaran ja ve i oni koji su te podatke ranije zabiljeili i ostavili nam ih u amanet u nekoj pisanoj formi. Neke od podataka sam lino uzeo od potomaka i rodbine umrlih, i takvi su kakve sam dobio. Naalost, do podataka o nekim preminulim nastavnicima i saradnicima nisam doao, ali se nadam da e u nekom ponovljenom izdanju i njihovi ivotopisi biti involvirani. Takoer, u Pogovoru ove monografije priloio sam spiskove nastavnika i saradnika koji su bili angairani u nastavni proces na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a bili su objavljeni u allmanasima publiciranim povodom jubileja: 30. godinjice (1976.), 40. godinjice (1986.), 50. godinjice (1996.), te spisak danas angairanih nastavnika i saradnika. Ono to se zapie - to ostaje, ono to se pamti - to bjei, stara je izreka. Namjera mi je bila samo to da ispotujem poruku ove arapske mudre izreke, koja se toliko puta potvrdila u praksi. Sarajevo, aprila 2006. godine
demiologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, kojom rukovodi do 1969. godine. Istovremeno je direktor Zavoda za zdravstvenu zatitu u Novom Sadu do odlaska u penziju 1965. godine. Objavio je oko trideset strunih i naunih radova u domaim i inozemnim asopisima. Od 1961. do 1963. godine bio je glavni i odgovorni urednik asopisa Medicinski arhiv. Umro je u Novom Sadu 1994. godine.
unarodnih nacionalnih udruenja za Ginekologiju i akuerstvo. Veliko priznanje doivio je izborom za lana Ekspertne grupe za predlaganje kandidata za Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju od strane vedske akademije nauka 1960. godine. Zadnje godine ivota aktivno je participirao u Naunom drutvu za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije. Kao naunik i istraiva objavio je oko 60 naunih i strunih radova, a bio je koautor knjige Porodiljstvo za studente medicine izdate 1961. godine. Vaio je za dobrog organizatora svoje struke. Uveo je veinu subspecijalistikih slubi i savremene dijagnostike terapijske metode u vrijeme dok je rukovodio Ginekoloko-akuerskom klinikom u Sarajevu. Umro je u Novom Sadu 1975. godine.
hirurgije. Godine 1968. izabran je za vanrednog, a 1975. za redovnog profesora Medicinskog fakulteta na predmetu Opa hirugija. Kao hirurg i kao nastavnik hirurgije boravio je na svim vanijim hirurkim naunim i strunim skupovima u zemlji i inozemstvu, a rezultate svojih istraivanja publicirao je u 75 strunih i naunih radova. Znaajan opus radova odnosi se na neurohirurgiju, kranijalni traumatizam, odnosno primjenu modernih metoda neurohirurke dijagnostike i operativnih tehnika. Koautor je u knjigama Hirurgija centralnog nervnog sistema, Medicinska knjiga Beograd - Zagreb 1976., i Hirurgija, Univerzitet u Sarajevu 1977. godine. Godine 1975. promoviran je u poasnog doktora nauka u Miigenu SAD, a 1976. u Manhajmu, Njemaka. Bio je dugogodinji ef Hirurke klinike UMC-a i Neurohirurkog odjeljenja UMC-a u Sarajevu. Drutveno-politiki je bio vrlo angairan, obavljao je funkcije: lana Savjeta Medicinskog fakulteta, lana gradskih i sreskih partijskih struktura, predsjednika Socijalno-zdravstvenog vijea grada Sarajeva, a kolske 1972./73. biran je i za rektora Sarajevskog univerziteta, te sljedee godine i predsjednika Zajednice jugoslavenskih univerziteta. Rektorski mandat mu je ponovljen od 1974. do 1978. godine. Za svoj javni i drutveno-politiki angaman dobio je brojna odlikovanja: Medalja zasluga za narod, Orden rada sa crvenom zastavom, Orden rada drugog reda, Orden Republike sa srebrenim vijencem, Orden National du merite Republique Francaise i Velike plakete JNA, a takoer je i dobitnik estoaprilske nagrade grada Sarajeva za 1976. godinu. Smrt ga je zatekla na mjestu efa Neurohirurke klinike UMC-a Sarajevo 1980. godine.
radova u domaoj i inozemnoj literaturi. Koautor je udbenika One bolesti, objavljenog 1982. godine. Bila je glavni urednik asopisa Jugoslovenski oftalmoloki arhiv, zatim lan Redakcijskog odbora asopisa Acta Ophtalmologica Iugoslavica, te lan Izvrnog odbora Oftalmoloke sekcije BiH i Udruenja oftalmologa Jugoslavije. Istovremeno, bila je angairana kao drutveni radnik na Medicinskom fakultetu i u Univerzitetskom klinikom centru Sarajevo. Za svoj svestrani rad dobila je niz drutvenih i strunih priznanja. Umrla je u Sarajevu 1982. godine.
je od osnivaa odsjeka za Farmaciju i prvi prodekan a zatim od 1974. do 1978. godine i dekan Farmaceutskog fakulteta. Usavravala se u zemlji i inozemstvu, izmeu ostalog, boravila u Nacionalnom centru za istraivanje prirodnih spojeva kod profesora Lederera u Parizu i Istraivakom centru Lepetit u Milanu kod E. Teste. Zatim, u institutima u Firenci (prof. Chechi), Grazu (prof. Ziegler), Londonu (prof. A. Simmons). U istraivakom opusu od 100 publiciranih radova veina se odnosila na istraivanje u podruju sinteze farmakoloki i fizioloki aktivnih supstanci, derivata pirola i pirolidina. Na ovom podruju uraen je izvjestan broj magistarskih radova i doktorskih disertacija. Sa kolegama s PMF-a saraivala je intenzivno na sintezi derivata 4 hidroksi kumarina. Uz pedagoki struni i nauni rad, prof. dr. Blanka Bobarevi bila je vrlo aktivna na drutvenom i strunom planu. U proljee 1992. godine napustila Sarajevo i izbjegla u paniju, gdje je i umrla 2001. godine i sahranjena u Malagi - panija.
10
u Sarajevu 1972. godine. Sljedee godine izabran je za dopisnog lana ANUBiH, a redovni lan je postao 1978. godine. Veina njegovih naunoistraivakih aktivnosti bila je u domenu kardiologije, pa je svoje rezultate ispitivanja provedenih u Elektrokardiografskom laboratoriju III interne klinike u Sarajevu objavio u 52 nauna i struna rada: iz klinike kardiologije, kardiopulmonalne patologije, sportske kardiologije i ope interne medicine. Bio je drutveno aktivan i angairan u nekoliko domaih strunih asocijacija, izmeu ostalog, bio je sekretar Redakcijskog odbora asopisa Medicinski arhiv od njegovog osnivanja 1947. pa do 1952. godine. Bio je osniva i predsjednik Drutva ljekara BiH i lan Udruenja kardiologa Jugoslavije. Za svoj javni i drutveni angaman dobio je niz priznanja, izmeu ostalog: Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima 1964. godine i Orden rada sa crvenom zastavom 1975., te estoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1966. i 27. julsku nagradu BiH 1970. godine. Umro je 1989. godine u Sarajevu.
11
12
figuraciju lobanje ovjeka, te izabrana za docenta 1961. godine. Nakon odbranjene doktorske disertacije Seksualne oznake na skeleetu ovjeka 1972. godine, bira se 1973. godine za vanrednog profesora te 1978. godine za redovnog profesora. Nakon odlaska u mirovinu birana je za profesora emeritusa. Najvei dio svog nastavnog rada provela je na Stomatolokom fakultetu u Sarajevu. Publicirala je oko 40 strunih i naunih radova, najvei broj je iz domena antropologije. Osnovala je i vodila antropoloki laboratorij na Institutu za anatomiju. Za svoj drutveni angaman dobila je vie plaketa i drutvenih priznanja. Umrla u Sarajevu 2005. godine
1
je, helimintologije i ankilostomiaze. Jedno vrijeme bila je ef Odsjeka za crijevne i urogenitalne parazitoze i Odjeljenja za parazitologiju Instituta za mikrobiologiju Dr. Robert Fried, od 1977. pa do svoje smrti.
14
vrijeme boravi na najsavremenijim institucijama za rehabilitaciju u Engleskoj, Danskoj, Norvekoj, Holandiji i Italiji. Istraivao je farmakodinamsko djelovanje prirodnih ljekovitih voda i klime na metabolizam, endokrinosekreciju i upalu, poremeaje cirkulacije srca i krvnih sudova pod utjecajem raznih fizikalnih faktora, te metodama funkcionalnog osposobljavanja oteenih bolesnika primjenom hidroterapije, kineziterapije, radne terapije, ultrazvuka, itd. Velik dio svojih rezultata i istraivanja objavio je u domaim i inozemnim asopisima u preko 100 strunih i naunih lanaka. Akademik Ciglar je bio veoma aktivan u naunim i strunim udruenjima na nivou bive Jugoslavije i BiH iz podruja ueg interesiranja, a jedno vrijeme i rukovodio tim udruenjima. Bio je prodekan i dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu u pet izbornih perioda, te lan vie drugih rukovodnih institucija u Sarajevu i BiH, a lan ANUBiH od 1967. godine i poasni lan jo nekoliko akademija nauka u inozemstvu.
1
uavanja krvnih sudova i glomerularnog aparata bubrega, posmatranih s aspekta komparativne i uzrasne anatomije, asimetrije lobanje i mozga i naroito limbiki sistem i njegove struke s aspekta filo i ontogeneze. Rezultati istraivanja profesora ua vrijedan su doprinos promociji anatomije na bosanskohercegovakim prostorima. Bio je glavni urednik asopisa Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis i Folia Anatomica Yugoslavica. Za svoj pedagoki, nauni i drutveni rad profesor Mirko u dobio je nekoliko drutvenih priznanja u vidu odlikovanja, plaketa, povelja i nagrada. Umro je u Sarajevu 1986. godine.
16
slunih pionira na bivim jugoslavenskim prostorima. Jo kao asistent, 1935. godine konstruirao je korneofleksometar, a u periodu rukovoenja Onom klinikom u Sarajevu bavi se preteno glaukomom, primjenom tkivne terapije i inplantologije po Filatovu, patologijom ronjae, operacijom keratoplastike i keratotomije (modificirao Sato-ovu operaciju kod keratokonusa), zatim uvodi nove operativne metode kod plastinih operacija kapaka, totalnog simblefarona, orbite, primjenjujui transorbitalnu leukotomiju, lobotomiju (lobotomija Fiamberti-avka), te modifikacije postojeih aplikacija kod ablacije retine. Takoer opisuje nove oblike epideminog celulita orbite kod djece izazvane virusima, te teleangiekstazije na venjai i kapcima u obliku pauka-spajdera kod bolesnika s cirozom jetre. Rezultate istraivanja iz naprijed spomenutog bogatog opusa publicirao je u preko 200 naunih i strunih radova u domaim i inozemnim asopisima i dvije monografije: Refrakcione anomalije i neurologija oka, objavljena 1941. godine, i Retinitis pigmentosa, objavljena 1953. godine, kao i udbenik Oftalmologija, objavljen 1983. godine. Bio je lan brojnih naunih i strunih asocijacija u zemlji i inozemstvu, izmeu ostalog, engleskog, njemakog, francuskog i austrijskog oftalmolokog drutva. Prvi je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH (Nauno drutvo BiH) i njegov redovni lan od 1948. godine. Osnovao je asopis Medicinski arhiv i Jugoslovenski oftalmoloki arhiv i bio njihov glavni i odgovorni urednik. Za svoj javni i drutveni angaman dobio je niz priznanja, izmeu ostalog: akademsku togu Univerziteta u Oksfordu 1950. godine, zatim akademsku togu Univerziteta u Montrealu 1954. godine, te prvu nagradu Vlade BiH 1948., zatim nagradu AVNOJ-a 1947. i, najzad, Orden rada prvog i drugog reda i Orden rada sa crvenom zastavom. Umro je 1984. godine
1
ao je procedure izbora za docenta 1967., vanrednog profesora 1972. i redovnog profesora na predmetu Pedijatrija 1977. godine. Godine 1961./62. proveo je est mjeseci u Centru za nauna istraivanja na Medicinskom fakultetu u Parizu izuavajui imunologiju, a takoer se usavravao na klinikama u Pragu i Budimpeti. Osim klinike imunologije interes je usmjerio i na djeiju endokrinologiju, i stekao je ugled odlinog poznavaoca eerne bolesti kod djece, to je rezultiralo i osnivanjem Savjetovalita za dijabetiare i njihove roditelje u sklopu Djeije klinike u Sarajevu. Iz podruja klinike imunologije i bjelanevina plazme i biolokih sekreta objavio je znaajan opus naunih i strunih radova, a brojne radove prezentirao je na strunim pedijatrijskim skupovima. Obavljao je brojne drutvenopolitike funkcije na Medicinskom fakultetu i u UMC-u Sarajevo. Jedno vrijeme bio je predsjednik Pedijatrijske sekcije Drutva ljekara BiH i podpredsjednik Endokrinoloke sekcije BiH. Umro je u Sarajevu 1979. godine.
1
Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. godine bira se za redovnog profesora i efa Katedre Organske hemije. Od 1960. godine, na novoosnvanom Prirodnomatematikom fakultetu u Sarajevu bira se za efa Odsjeka za hemiju i kasnije direktora Hemijskog instituta. Na njegovu inicijativu, u Sarajevu je osnovan Insistut za hemiju i fiziku, koji je vaio za najbolje i najfunkcionalnije organiziran hemijski institut u zemlji. Publicirao je preko 100 naunih i strunih radova, prvenstveno iz organske i fizikalne hemije. Osnovao je Drutvo hemiara i tehnologa BiH i njegov asopis Glasnik, iji je urednik bio 15 godina. Za svoj drutveni i nauni angaman godine 1966. dobio je 27. julsku republiku nagradu BiH. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. godine. U Naunom drutvu BiH obavljao je funkciju sekretara drutva od 1963. do 1966. godine, kada Nauno drutvo prelazi u ANUBiH a profesor Deeli je izabran u prvo predsjednitvo Akademije. Umro je u Zagrebu 1989. godine.
19
broj radova odnosio se na probleme neuroza, a svoja iskustva iz tog domena prezentirao je u dvije monografije: Neuroze sa talamopatskim pojavama, objavljena 1953. godine i Histerija kao neurodinamski problem, objavljena u Sarajevu 1956. godine. Nekolicina njegovih radova posveena je izofreniji, a iz ove oblasti takoer je objavio jednu monografiju: Schizasthenia, objavljena u Sarajevu 1954. godine. Nastupao je s radovima na brojnim svjetskim i naunim skupovima, bio je lan brojnih naunih i strunih domaih i inozemnih asocijacija, te lan Redakcijskog odbora asopisa Medicinski arhiv. Godine 1959. dodijeljena mu je medalja za zasluge Orden rada drugog reda povodom 43. godine njegove ljekarske prakse. Umro je i sahranjen u Beogradu 1961. godine.
20
bio klupski ljekar Sarajevskog nogometnog kluba eljezniar. Kao nastavnik Hirurgije svoje interesovanje usmjerio je na oblast ratne hirurgije i traumatologije i studenti i brojni specijalisti traumatologije pamtit e ga kao vrijednog, estitog i kvalitetnog uitelja, pionira traumatologije na bosanskohercegovakim prostorima. Umro je 1975. godine u Sarajevu.
21
du. Jedno vrijeme radila je kao ef Odjeljenja za radiologiju Opte bolnice u Kragujevcu. Od 1960. godine radi u Klinikoj bolnici Koevo, Sarajevo u Institutu za radiologiju i onkologiju. Iz oblasti radiologije se usavravala u centrima u Japanu, Franckuskoj, SAD-u, Engleskoj, Rusiji, Maarskoj i Rumuniji. Iz oblasti radioterapije provela je tokom 1964. godine nekoliko mjeseci na Radiolokom institutu u Bernu kod prof. Adolfa Zuppinger-a, nakon ega osniva moderno Odjeljenje za radioterapiju Klinike bolnice Koevo. Za asistenta Medicinskog fakulteta u Sarajevu na predmetu Radiologija izabrana je 1964. godine. Nakon odbrane doktorske teze 1975. godine izabrana je za docenta, zatim 1978. vanrednog profesora te 1983. redovnog profesora. Autor je i koautor vie od 200 strunih i naunih radova iz oblasti radiologije, te knjiga Limfografija i Radioterapija, i koautor udbenika Opta radiologija za studente biomedicinskih fakulteta. Umrla je u Sarajevu 1988. godine.
22
2
oformljena Jugoslavenska bolnica u Zaviji u Libiji. Za svoj drutveni angaman dobio je niz priznanja. Umro je u Sarajevu 1991. godine.
24
fakulteta u Zagrebu. Kao priznati specijalist dermatovenerologije doktor Fleger preuzima rukovoenje Dermatovenerolokim odjeljenjem Opte dravne bolnice u Sarajevu. Istovremeno radi i kao ljekar Osiguravajueg zavoda Merkur u Sarajevu, zatim 1934. godine dio radnog vremena radi kao dermatovenerolog Socijalnog osiguranja Sarajevo, a od 1939. godine preuzima Osiguravajui fond Dravne eljeznice, u kome radi kao dermatovenerolog do 1945. godine. Prvu godinu Drugog svjetskog rata vodi Institut za lepru u Sarajevu, zatim biva mobiliziran u Vojni sanitet, a jedno vrijeme vodi i Dermatoveneroloko odjeljenje Vojne bolnice u Sarajevu. Augusta 1942. godine biva uhapen i smjeten u zatvore u Zagrebu i Lepoglavi, gdje provodi zatvoren u tekim uvjetima zatvorske slube etiri i po mjeseca. Nakon osloboenja vraen mu je izgubljeni poloaj efa Dermatovenerolokog odjeljenja Opte dravne bolnice u Sarajevu. Godine 1949. biran je za vanrednog profesora novoosnovane Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu, 1957. godine je reizabran, a novembra 1958. je izabran za redovnog profesora iste Katedre, i na tom poloaju je bio do smrti marta 1966. godine. Osim dermatovenerologijom, iz koje oblasti je objavio niz strunih i naunih radova i nekoliko knjiga i monografija, bavio se i botanikom. Smatraju ga jednim od vodeih jugoslavenskih dermatovenerologa, pa je pozvan da dadne svoje priloge za Jugoslavensku medicinsku enciklopediju. Uesnik je s referatima veine jugoslavenskih kongresa iz dermatovenerologije, a jedno vrijeme je bio i predsjednik Jugoslavenskog udruenja dermatovenerologa. Veina radova profesora Flegera bila je iz podruja tuberkuloznog lupusa, lepre, sifilisa i dermatofitija. Posebno se interesirao za endemski sifilis, za kojeg tvrdi da je u BiH importiran putem vojske iz Anadolije. Objavljena mu je skripta Kone i spolne bolesti u Sarajevu i knjiga Kone i spolne bolesti u Beogradu, prvi jugoslavenski udbenik iz dermatovenerologije. Umro je u Sarajevu 1966. godine.
2
26
zika. Nakon odsluenog vojnog roka zaposlio se u eljezari Ilija, kao asistent za defektoskopiju. Istovremeno je obavljao funkciju honorarnog asistenta na Elektrotehnikom fakultetu na predmetu Fizika. Bio je na usavravanjima u nekoliko centara u bivoj SFRJ, izmeu ostalog, u oblasti rendgenske strukturene analize u Ruer Bokovi institutu u Vini, nakon ega osniva istoimenu laboratoriju na Prirodno-matematikom fakultetu u Sarajevu. Proao je faze izbora u docenta i vanrednog profesora na istoimenom fakultetu, a godine 1983. bira se u zvanje vanrednog profesora na predmetu Medicinska fizika na Medicinskom Fakultetu u Sarajevu, gdje izvodi teoretsku nastavu za studente Medicinskog, Stomatolokog i Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu, te postiplomsku nastavu za studente Farmaceutskog fakulteta. Bio je glavni istraiva u nekoliko nauno-istraivakih projekata i elaborata koji su finansirani sredstvima Instituta Ruer Bokovi u Vini i Metalurkog fakulteta u Titogradu. Rezultate svojih istraivanja publicirao je u preko 20 strunih i naunih radova u domaim i inozemnim asopisima. Takoer je bio autor praktikuma i skripti za studente biomedicinski fakulteta. Bio je priznat javni i drutveni radnik. Umro je u Sarajevu 1996. godine.
2
farmacije i vie medicinske kole u Sarajevu te na fakultetima u Tuzli (gdje je bio matiar fakulteta, osnovanog 1976. godine) i Banjoj Luci. U svom naunoistraivakom opusu ima preko tri stotine strunih i naunih radova objavljenih u asopisima, zbornicima radova a autor je i koautor knjiga Opa epidemiologija zaraznih bolesti i Specijalna epidemiologija zaraznih bolesti. Takoer je koautor u nekoliko monografija drugih autora iz oblasti epidemiologije, mikrobiologije, preventivne medicine. Bio je poliglota i vrstan predava s izvanrednim sposobnostima da prenese znanje na studente i specijalizante. Jedan je od pionira moderne epidemiologije u Bosni i Hercegovini, osniva i lan Udruenja epidemiologa BiH i Jugoslavije te lan nekoliko inozemnih epidemiolokih asocijacija. Bio je redovni lan ANUBiH od 1974. godine. Jedno vrijeme bio je glavni urednik asopisa Medicinski arhiv i lan redakcijskih odbora vie drugih medicinskih asopisa u bivoj Jugosaviji. Zbog svog drutvno-politikog angamana dobitnik je niza drutvenih priznanja. Umro je u Zagrebu 1995. godine.
2
zavretka Drugog svjetskog rata radi na Hirurkom odjeljenju Klinike bolnice u Sarajevu zajedno sa Blagojem Kovaeviem intenzivno razvijajui Hirurki odjel i njegovu djelatnost, primjenjujui bogata iskustva iz ratne hirurgije i traumatologije, posebno abdominalne hirurgije i hirurgije glave i vrata. Godine 1947. i 1949. boravi na ORL klinici kod profesora Guia i ercera, a 1951. godine brani habilitacioni rad Patologija i klinika ozene na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Nastavnu karijeru zapoeo je 1952. godine u zvanju docenta na predmetu Otorinolaringologija, 1961. izabran je za vanrednog profesora. Godine 1963. postavljen je za efa ORL klinike. Profesor Gerc vie puta boravi na usavravanju na ORL klinikama, Praga, Ciriha, Berlina, Hamburga, to mu je omoguilo da bogata iskustva steena u ovim institucijama prenese na studente i mlae kolege. Jedan je od pionira ORL u Bosni i Hercegovini i bivoj Jugoslaviji. Brojne radove prezentirao je na naunim i strunim skupovima i objavio u naunim i strunim asopisima kod nas i u inozemstvu. Bio je zapaen drutveni i kulturni radnik u Sarajevu. Izmeu ostalog, organizirao je ahovske klubove, a s obzirom da je bio i dobro muziki obrazovan, bavio se i pisanjem muzikih i pozorinih kritika. Umro je u Sarajevu 1978. godine.
29
kao ljekar na suzbijanju zaraznih bolesti u BiH. Za direktora Instituta za sifilis i kone bolesti u Sarajevu postavljen je 1946. godine, odakle rukovodi i organizira gotovo svim terenskim akcijama na suzbijanju endemskog sifilisa u BiH, po emu e postati vrlo poznat u zemlji i inozemstvu, a rezultate provedenih uspjenih akcija prezentirao je na gotovo svim veim svjetskim i evropskim kongresima. Njegov program suzbijanja sifilisa i mikotinih oboljenja prihvaen je kao oficijelni model Svjetske zdravstvene organizacije. Godine 1952. osniva Zavod za kone i venerine bolesti Dr. Simo Miloevi u Sarajevu koji je postao referentna nauna ustanova sa kvalitetnim kadrom i dobro organiziranom dermatovenerolokom slubom. Objavio je oko 120 strunih i naunih lanaka u domaim i inozemnim publikacijama, te nekoliko knjiga iz oblasti endemskog sifilisa i mikotinih oboljenja. Bio je priznat javni i drutveni radnik. Kao redovni lan ANUBiH, i emeritirani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, postao je poasni lan nekoliko meunarodnih naunih organizacija. Bio je vie od dvadeset godina ekspert SZO u projektima iz oblasti dermatovenerologije.
0
Sarajevo, istakao se rezultatima istraivanja bolesti kala-azar, a prepoznatljiva su i njegova istraivanja spreavanja malarije, amebijaze i crijevne parazitoze, iz tog domena je i najvei broj njegovih publiciranih radova. Profesor Gvozdenovi je, radei na Institutu za mikrobiologiju i parazitologiju, uspio organizirati vrlo kvalitetan parazitoloki laboratorij, koji je bio baza za dodiplomsku, postdiplomsku i specijalistiku edukaciju iz parazitologije. Jedno vrijeme bio je naelnik Epidemiolokog odjeljenja Ministarstva zdravlja Crne Gore i naelnik za organizaciju zdravstvene slube Higijenskog zavoda na Cetinju, a zatim i Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu. Umro je 1982. godine.
1
za docenta na predmetu Pedijatrija na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci, a na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1984. godine. Nakon toga je predavao Pedijatriju i na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Publicirao je oko 70 strunih i naunih radova, od kojih veina iz njegove subspecijalistike oblasti, kardiologije djeijih reumatskih oboljenja. Uesnik je brojnih strunih i naunih skupova u zemlji i inozemstvu, a za svoj drutveni angaman dobitnik je brojnih priznanja, meu kojima i Ordena rada sa srebrenim vijencem. Umro je u Sarajevu 1986. godine.
2
cijama, obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953./54., a dekana 1964./65. do 1966./67. godine. Redovni lan ANUBiH je od 1973. godine, te poasni lan Njujorke akademije nauka, Udruenja anatoma SSSR-a, Austrijskog ljekarskog udruenja, Udruenja amerikih medicinskih autora, i dr. Uredio je allmanahe povodom proslave 25. i 30. godinjice Medicinskog fakulteta, a 1972. godine osnovao asopis Folia Anatomica Iugoslavica i bio je njegov glavni urednik. Dobitnik je brojnih drutvenih priznanja, izmeu ostalog, 27. julske nagrade za nauni rad. Umro je u Sarajevu 1981. godine.
specijalizaciji iz otorinolaringologije na Bekom medicinskom fakultetu kod profesora Hajeka i Neumanna, a specijalistiki ispit polae 1925. godine. Nakon poloenog specijalistikog ispita zapoljava se kao asistent na Hirurko-ginekolokom odjeljenju Ope bolnice u Osijeku, gdje osniva vrlo moderno ORL odjeljenje, u kome su se lijeili pacijenti Slavonije, Baranje i velikog dijela Bosne i Hercegovine. Godine 1941. otputen je iz slube i uhapen, i proveo je dva mjeseca u zatvoru, a zatim po kazni prebaen u Bosnu da suzbija endemski sifilis. Godine 1942. ponovno je uhapen, jer je suraivao sa NOP-om, a zatim je otputen, prebaen na slobodnu teritoriju, gdje uestvuje u IV i V neprijateljskoj ofanzivi kao hirurg Vojne bolnice. Demobiliziran je kao potpukovnik, te 1945. godine postavljen za efa Instituta za transfuziju krvi JNA, a zatim i upravitelja Gradske bolnice u Beogradu. Neposredno po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu, od strane njegovih matiara izabran je za vanrednog profesora Otorinolaringologije 1947. godine. Habilitirao je 1957. godine sa radom: Histoloka ispitivanja akutne korozije ezofagusa nakon aplikacije antibiotika i kortizona. Godine 1960. izabran je za redovnog profesora na predmetu Otorinolaringologija. Januara 1963. godine izabran je za efa ORL klinike Medicinskog fakulteta u Sarajevu i na tom poloaju iznenada umire maja 1963. godine. Obavljao je dunost prodekana Medicinskog fakulteta 1950./1951., a dekana 1960./1961. i 1961./1962. godine. Naunoistraivaki opus profesora Herlingera obuhvatio je savremene poglede i dostignua u oblasti ORL tog perioda, posebno problema gluhoe i poremeenog sluha, te dijagnostike i terapije endokranijalnih otogenih komplikacija i terapije strukture stenoze jednjaka, zatim, korozivnog ezofagitisa i peribronhijalnih procesa. U nekima od ovih oblasti je prvi primijenio eksperimentalna ispitivanja koja su objavljena u domaim i inozemnim asopisima. Bio je priznati drutveni i javni radnik, zbog ega mu je dodijeljen Orden za hrabrost i dva puta Orden zasluga za narod drugog reda. Takoer je odlikovan spomenicom Sutjeska.
4
zaposlio se kao asistent- pripravnik na Institutu za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu kod profesora Pavela Sterna. Za docenta na istom predmetu izabran je 1959. godine, vanrednog profesora 1962. godine i redovnog profesora 1972. godine. Doktorsku disertaciju odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1958. godine. U mirovinu je otiao 1990. godine a iste godine je izabran za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu. Usavravao se u svim veim farmakolokim institutima i laboratorijama u zemlji i inozemstvu: u Zagrebu, Beogradu, Milanu, Oksfordu, Majncu, Kairu, Magdeburgu, Budimpeti, Sofiji, Berlinu. Specijalizirao je na Oksfordu 1959. godine, a svoja istraivanja posvetio je prouavanju sistema biogenih amina i njihovih modifikatora, a zatim istraivanjem i opisom modela izoliranih inerviranih organa eksperimentalnih ivotinja. Kasnije je svoj opus proirio na istraivanje eksperimentalnih modela neurolokih oboljenja, sintetiziranja peptida, toksikologijom otrova biljnog i ivotinjskog porijekla i bojnih otrova. Rezultate svojih istraivanja objavio je u est knjiga, tri monografije i 303 struna i nauna rada. Bio je izuzetno elokventan edukator a predavao je studentima biomedicinskih fakulteta u Sarajevu i studentima postdiplomskog studija kontinuirano 37 godina. Dugo godina bio je rukovodilac smjera postdiplomskog studija Osnovi medicinskih istraivanja i Eksperimentalna medicina. Mentorirao je brojne magisterije i doktorske disertacije. Reputaciju cijenenog znanstvenika i univerzitetskog nastavnika akademik Seid Hukovi uspjeno je usklaivao s obavljanjem niza rukovodeih univerzitetskih dunosti. Bio je uspjean ef Instituta za farmakologiju i toksikologiju (1976.-1990.), prorektor Univerziteta u Sarajevu (1981.-1985.) i predsjednik Savjeta Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Bio je dugogodinji predsjednik Drutva farmakologa BiH (1978.-1988.), predsjednik Saveza farmakologa Jugoslavije (1986.-1988.), dugogodinji lan Britanskog, Njemakog i Italijanskog drutva farmakologa i fiziologa. Poetkom 2000. godine izabran je za predsjednika Lijenike komore Kantona Sarajevo. Bio je lan redakcijskih odbora i odgovorni urednik niza naunih i strunih asopisa u zemlji i inozemstvu. Akademik Seid Hukovi izabran je za dopisnog lana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1967.
6
godine, a 1972. godine promoviran je za redovnog lana. Dugi niz godina bio je sekretar Medicinskog odjeljenja ANUBiH. Izabran je za predsjednika ANUBiH 1990. godine i ovu asnu dunost je uspjeno obavljao do 1999. godine, dajui neprocjenjiv doprinos odranju jedinstvenosti i digniteta ove najvie znanstvene institucije BiH. Za postignute rezultate akademik Seid Hukovi je dobio niz odlikovanja i priznanja. Nosilac je tri visoka odlikovanja SFRJ, 27-julske nagrade i nagrade ZAVNOBiH-a. Dobitnik je medalje Helsinkog univerziteta, Povelje i Plakete Univerziteta u Sarajevu, Povelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Plakete grada Sarajeva, niza plaketa i povelja zdravstvenih i drugih fakulteta. Umro je 2001. godine u Sarajevu.
starskim i doktorskim tezama. Bio je angairan i u upravnim strukturama Fakulteta i Univerziteta. Umro je u Sarajevu 1986. godine u funkciji prodekana Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
9
40
Ulema medlis u Sarajevu na radno mjesto sekretara. Godine 1936. preuzima mjesto profesora erijatske gimnazije i Srednje tehnike kole u Sarajevu. Od 1941. do 1945. godine radi kao profesor Prve enske realne gimnazije u Sarajevu. Istovremeno, 1944. godine predaje fiziku na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Do 1948. godine je profesor Srednje tehnike kole u Sarajevu, kada se bira za vanrednog profesora Elektrotehnikog fakulteta u Sarajevu, gdje ostaje do umirovljenja 1970. godine. Honorarno je predavao matematiku, fiziku, hemiju, geografiju i prirodopis vie od 20 godina u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, najstarijoj kolskoj instituciji u BiH, osnovanoj 1537. godine. Bio je odlian predava i pedagog, objavio je brojne radove iz oblasti kojima se zanimao, a posebno mjesto zauzima njegovo zanimanje astronomskim raunanjem vremena. Godinama je pripremao Takvim. Bio je drutveno angairan, jedno vrijeme predsjednik Trezvenakog pokreta u Sarajevu. Prevodio je strunu literaturu s njemakog jezika. Umro je u Sarajevu 1976. godine.
41
Modifikacija konusnog operativnog zahvata i njen znaaj u dijagnostici i terapiji displazija i ranih formi raka grla materice i time ispunio uvjete za sticanje naunog stepena doktora medicinskih nauka. U nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu predmet Ginekologija i akuerstvo, izabran 1979. godine, a u vanrednog profesora 1982. godine. Objavio 126 autorskih i preko 100 koautorskih strunih i naunih radova. Vlasnik mnogih priznanja za unapreenje struke i nauke na prostorima bive Jugoslavije. Preminuo je 2.3.1990. godine.
42
4
nih i strunih radova, od kojih mu je poznat rad Wiener klinische Wochenschrift, No 38: Zur Kasuistic des primaren Trachealkarzionoms, objavljen 1920. godine, te prirunik Sudska obdukcija novoroeneta, 1954. godine. Umro je 1960 godine.
44
berkulozu i bolesti plua u Sarajevu. Od tada poinje njegova akademska karijera na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1968. brani magistarski rad o temi Evaluacija bronhoskopije, bronhografije i citologije u detekciji bronhijalnog karcinoma, a godine 1974. brani doktorsku disertaciju o temi Skrining metod u detekciji karcinoma bronha na pulmolokom odjelu principi i praksa primjene matematike u medicinskoj dijagnostici. Izborom navedenih tema, ve tada, pobuuje izuzetnu panju uvoenjem novog pristupa u dijagnostici i terapiji plunih oboljenja, to e kasnije biti njegova glavna preokupacija. Uz teke i odgovorne obaveze klinikog lijenika, na Klinici za TBC i plune bolesti Podhrastovi, znaajan dio svog radnog vremena posvetio je radu sa studentima, te osposobljavanju mladih kolega za bavljenje strukom koju je i sam odabrao. Godine 1974. izabran je za naslovnog docenta, a 1976. za docenta na predmetu Pneumoftiziologija, a zatim za vanrednog profesora 1982. i redovnog profesora 1986. godine. Od 1990. godine preuzima mjesto efa Klinike do odlaska u mirovinu. Osim na predmetu Pneumoftiziologija na Medicinskom fakultetu Sarajevu, predavao je i na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu, ali i na novoosnovanim katedrama na medicinskim fakultetima u Tuzli i Banjoj Luci. Predavao je takoer na Stomatolokom fakultetu i Vioj medicinskoj koli u Sarajevu. Osim agnairanja u nastavi, rukovodio je nizom naunoistraivakih projekata, organizirao je nekolicinu naunih skupova iz pneumoftiziologije, a bio je angairan i na svim znaajnijim kursevima iz kontinuirane edukacije lijenika srodnih disciplina. Autor je i koautor u nekoliko monografija iz oblasti pneumoftiziologije, a publicirao je 165 strunih i naunih radova u domaim i inozemnim publikacijama. Za svoj doprinos razvoju zdravstva kao struke dobio je niz znaajnih drutvenih priznanja. Umro je 2004. godine u Sarajevu.
4
asistent u Zavodu za patoloku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu u periodu od 1937. do 1942. godine. Za docenta na Katedri za patoloku anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci imenovan je 1943., a za vanrednog profesora na Katedri za patoloku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu imenovan je 1944./1945. kolske godine. Godine 1945. imenovan je upravnikom Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i za prosektora Zakladne bolnice u Zagrebu. Takoer, godine 1945. ponovno je izabran za fakultetskog asistenta. Habilitirao je 1947. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a sljedee kolske godine imenovan je docentom i privremenim efom Zavoda za patoloku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U istom periodu obavlja i funkciju efa Katedre za patoloku anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu. kolske 1951./1952. godine obavljao je funkciju prodekana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a godine 1953. izabran je za predstojnika Zavoda za patoloku anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci izabran je 1961. godine. Kao nastavnik, naunik i istraiva objavio je veliki broj naunih i strunih radova u domaim i inozemnim asopisima. Autor je prirunika Patoloko-anatomska sekcija i temelji dijagnostike na truplu objavljenog u Zagrebu 1950. godine. Umro je u Rijeci 1965. godine.
46
bolnice u Sarajevu. Godine 1921. odlazi u Beograd za vanrednog profesora na predmetu Hirurgija na Medicinskom fakultetu, zatim 1924. se bira za redovnog profesora Opte i specijalne hirurgije, te efa Katedre i upravnika Hirurke klinike Medicinskog fakulteta u Beogradu, kojom rukovodi do kraja 1956. godine, kada odlazi u mirovinu. Period Drugog svjetskog rata proveo je kao hirurg na Sremskom frontu i hirurg Gradske bolnice u Sremskoj Mitrovici. Bavio se opom hirurgijom, abdominalnom hirurgijom, hirurgijom mozga i kimene modine, a za njegovog mandata formirane su Neurohirurka klinika u Beogradu i Prva stanica za transfuziju krvi pri Higijenskom zavodu u Beogradu (1933.). Odgojio je brojne studente medicine i specijaliste hirurgije, a osposobio nastavnike na medicinskim fakultetima u bivoj Jugoslaviji. Uestvovao na svim veim naunim skupovima u zemlji i inozemstvu, a rezultate svojih istraivanja i vlastitih iskustava objavio je u preko 50 naunih i strunih radova. Bio je lan ANUBiH, SANU, te poasni lan veeg broja akademija nauka u Evropi, te poasni lan vie subspecijalistikih hirurkih udruenja u bivoj Jugoslaviji. Zasluan je to je svojim autoritetom 1946. godine uticao na tadanju Federalnu vladu u Beogradu da donese odluku da se otvori Medicinski fakultet u Sarajevu. Umro je u Beogradu februara 1974. godine.
4
est godina radi kao asistent a zatim kao nastavnik na predmetu Farmakologija i toksikologija. Nakon definitivnog odlaska u Pulu 1965. godine povremeno je dolazio u Sarajevo kao pozivni predava. Ue polje njegovog naunog interesiranja bili su farmakoterapija i receptura, a veina radova se odnosila na rezultate istraivanja iz podruja vegetativnog nervnog sistema, antihistaminika, antihipertenziva, psihoparmaka biljnog porijekla, zatim papirne hromatografije, spektrofotometrije, fluorometrije, analitike metode koje je meu prvim uveo u istraivanja. Bio je i priznat drutveni radnik i dobitnik je plakete Saveza sindikata Hrvatske. Takoer je bio angairan u Drutvu farmaceuta BiH i bive Jugoslavije. Umro je u Puli 1983. godine.
4
i sl.). Iz ovog perioda postoji nekoliko njegovih eksperimentalnih radova u kojima su opisani rezultati, prezentirani na tadanjim svjetskim kongresima hirurgije, i koji su vie puta citirani u knjigama inozemnih autora. Akademik Blagoje Kovaevi je bio izuzetno angairan u drutvenim i javnim poslovima, a bio je lan vie jugoslavenskih i svjetskih strunih udruenja, ukljuujui i redovno lanstvo u ANUBiH i Srpske akademije nauka. Dobitnik je ordena Francuske legije asti. Umro je 1959. godine u Zagrebu.
49
0
Medicinskom fakultetu od 1990. do 2000. godine i dekana od 2000. do 2003. godine. Ukupno je publicirao oko 50 strunih i naunih radova, veinom iz oblasti fiziologije kardiovaskularnog sistema. Predavao je studentima svih biomedicinskih fakulteta, a ostat e upamen kao vrlo elokventan predava. Bio je priznat javni i drutveni radnik posebno u ratnom i poslijeratnom periodu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, za to je dobio niz drutvenih priznanja. Umro je u Sarajevu 2003. godine.
1
2
4
ne upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu, studiranje prekida 1944. jer je bio mobiliziran u JNA, a nastavlja 1947. godine, te diplomira na zagrebakom Medicinskom fakultetu 1950. godine. Specijalizaciju iz ginekologije i akuerstva zapoeo je 1954. godine u Bolnici Mladen Stojanovi u Zagrebu, a okonao i poloio specijalistiki ispit na Ginekoloko-akuerskoj klinici u Sarajevu 1958. godine. Godine 1959. biran je za asistenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akuerstvo, a nakon habilitacionog rada Savremena ispitivanja mukog sterilititeta na materijalu GAK u Sarajevu, bira se za docenta na istom predmetu, te vanrednog profesora 1969. godine. Godine 1970. odbranio je doktorsku disertaciju Problem neeljene trudnoe sa posebnim osvrtom na stanje u SRBiH, nakon ega za redovnog profesora 1975. godine. Na Ginekoloko-akuerskoj klinici u Sarajevu je bio ef gotovo svih odjeljenja, a kao nastavnik vodio je nastavu iz Ginekologije i akuerstva za studente svih biomedicinskih fakulteta u Sarajevu, a takoer i na postdiplomskom studiju. Imao je izuzetne pedagoke sposobnosti u prenoenju znanja studentima i mlaim kolegama. Bio je priznat javni i drutveni radnik, dugogodinji sekretar i predsjednik Ginekoloko-akuerske sekcije Drutva ljekara. Nekoliko puta organizirao je naune i strune skupove u ovoj oblasti. Bio je saradnik u brojnim dnevnim i nedjeljnim asopisima s aktuelnim temama iz oblasti kojom se struno bavio. Takoer je bio viestruki reprezentativac u koarci. Rezultate svojih strunih i naunih ispitivanja objavio je u 56 strunih i naunih lanaka. Posljednje godine ivota proveo je kao ef Ginekoloko-akuerskog odjeljenja Jugoslavenske bolnice u Zaviji (Libija), gdje se i teko razbolio, a umro je aprila 1978. godine u Sarajevu.
situ. Doktorsku disertaciju o temi Prenatalna ekspozicija RTG zraenja niskih energija na nivo ATP, ADP, AMP i CP u mozgu kunia tokom postnatalnog razvoja odbranio je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1976. godine. Zaposlio se 1957. godine na Institutu za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu i proao faze izbora asistenta 1958. godine, predavaa 1962., docenta 1964., vanrednog profesora 1970. i redovnog profesora 1976. godine, u kom zvanju je i preminuo 1990. godine. Uspjeno i kvalitetno je obavljao nastavu iz predmeta Fiziologija za studente biomedicinskih fakulteta preko trideset godina, a istovremeno se bavio istraivanjima u svojoj oblasti, a posebno eksperimentalnim istraivanjima, vodei niz vrlo znaajnih naunoistraivakih projekata, to je rezultiralo brojnim radovima koje je prezentirao na domaim i inozemnim kongresima i publicirao u domaim i inozemnim asopisima. Na naunim i strunim skupovima, u strunim asopisima i zbornicima radova prezentirao je ili publicirao preko dvije stotine naunih i strunih radova. Takoer je bio koautor u osam udbenika fiziologije i biohemije, a posebno je znaajan njegov dopirnos tampanju udbenika Medicina rada, u kome je napisao poglavlje iz oblasti nerava, miia i CNS. Najvei broj njegovih radova je iz oblasti neurofiziologije, a zasluan je to je na Institutu za fiziologiju i biohemiju osnovana moderna mikroelektrofizioloka laboratorija i intracelularne registracije bioelektrinih potencijala. Takoer se puno bavio radiobiologijom, iz ega je objavio nekoliko radova. Usavravao se u nekoliko centara, izmeu ostalog, u Institutu Boris Kidri u Vini, te kao stipendista Nacionalnog insituta za zatitu zdravlja SAD od 1964. do 1966. godine boravio je na Institutu za fiziologiju Kolumbija univerziteta u Njujorku kod uvenog profesora doktora Wernera R. Lowensteuna, priznatog svjetskog neurofiziologa. Bio je aktivan drutveni radnik, u vie mandata lan savjetodavnih i upravnih struktura Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta, Klinikog centra u Sarajevu, te Udruenja fiziologa BiH i Jugoslavije i Udruenja farmakologa, biohemiara i biofiziara Jugoslavije. Dobitnik je brojnih drutvenih priznanja, izmeu ostalog, estoaprilske nagrade grada Sarajeva, Ordena rada sa zlatnim
6
vijencem i Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom. Umro je u Sarajevu 1990. godine
na Institutu za histologiju i embriologiju i Institutu za patoloku anatomiju. Od 1953. do 1957. godine pomoni je asistent na predmetu Patoloka anatomija. Odbranio je habilitaciju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1959. godine, a sljedee godine je biran za docenta na Katedri za patoloku anatomiju. Bio je ef Katedre i Instituta za patoloku anatomiju od 1961. do odlaska u mirovinu 1991. godine. Vie puta boravio je na strunom usavravanju u inozemstvu: od 1957. i 1958. u Frajburgu kod profesora F. Buchnera, 1962. 1963. u Frankfurtu, a 1966. godine u Grajsvaldu (Njemaka). Godine 1965. odbranio je doktorsku disertaciju O nekim morfolokim promjenama kod akutnog djelovanja histamina, nakon ega biva izabran za vanrednog profesora 1966. godine, a zatim i za redovnog profesora na predmetu Patoloka anatomija. U tridesetpetogodinjoj nastavnoj i naunoj karijeri objavio je 107 strunih i naunih radova u inozemnim i domaim asopisima, meu kojima znaajan broj originalnih radova iz podruja klinike i morfoloke patologije, eksperimentalne patologije, istraivanja uloge hemijskih medijatora u upalnim procesima, te patologije respiratornog trakta uzrokovane egzogenim noksama, a jedan dio se odnosi na eksperimentalne i morfoloke studije oka kod pokusnih ivotinja. Bio je izuzetno drutveno aktivan, lan brojnih strunih asocijacija i organa: Savjeta Fakulteta, Savjeta za nauni rad SRBiH, predsjednik predsjednitva Udruenja univerzitetskih nastavnika, lan Udruenja patologa Jugoslavije, te prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1973./74. i dekan 1980./81. i 1981./82. godine. Bio je izvrstan pedagog koji je u trideset godina rada na Medicinskom fakultetu odgojio brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta, specijalista patoloke anatomije, te magistranata i doktoranada medicinskih nauka. Njegova knjiga Opa patologija, tampana u nekoliko izdanja, bila je osnovno tivo iz predmeta Patoloka anatomija. Umro je 2005. godine u Sarajevu.
kultet Sveuilita u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1952. godine. Nakon obavljenog ljekarskog staa radi kao ljekar ope prakse u Kalinoviku, a zatim u Sarajevu do 1955. godine, gdje obnaa dunost efa stanice za Hitnu medicinsku pomo, a potom i direktora Gradske poliklinike u Sarajevu. Od 1956. godine specijalizira Internu medicinu i nakon poloenog ispita 1961. godine radi na Treoj internoj klinici, kojom rukovodi od 1974. godine sve do 1992. godine. Cjelokupan radni vijek posvetio je kardiologiji, i iz te oblasti je objavio 92 struna i nauna rada, a takoer i poglavlje o kardiologiji u zajednikom udbeniku Interne medicine bosanskohercegovakih autora. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu je proao sve faze izbora od asistenta do redovnog profesora i nastavnika na postdiplomskom studiju iz kardiologije. Vie puta je boravio na strunim usavravanjima, uglavnom iz oblasti kardiologije na univerzitetima u inozemstvu. Specijalizirao je kardioloku hemodinamiku u Institutu za eksperimentalna klinika ispitivanja u Pragu, nakon ega je formirao prvu Koronarnu jedinicu u Bosni i Hercegovini, te Fonokardiografski i Spirometrijski kabinet. Bio je lan brojnih strunih i naunih udruenja u BiH i Jugoslaviji, te dugogodinji sekretar i predsjednik Kardioloke sekcije Drutva ljekara Bosne i Hercegovine i generalni sekretar i predsjednik Udruenja kardiologa bive Jugoslavije, te lan Evropskog udruenja kardiologa i Medicinske sekcije Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Za svoj struni i drutveni angaman dobio je niz priznanja. Umro je u Sarajevu 1994. godine.
9
Ope bolnice u Zenici. Iste godine brani habilitacioni rad i bira se za docenta Medicinskog fakulteta na predmetu Ginekologija i akuerstvo, a etiri godine kasnije i za vanrednog profesora na istom predmetu. Istovremeno je boravio u nekoliko navrata tokom 1963. i 1964. godine na usavravanjima u Hamburgu kod prof. Mestwerda i u tokholmu kod prof. Kotmajera, nakon ega je formirao Odsjek za maligna oboljenja pri Ginekoloko-akuerskoj klinici u Sarajevu, a kasnije i Odsjek za ginekoloku rehabilitaciju u banji Ilida, jedinu instituciju takve vrste u BiH. Bio je izuzetan i strog pedagog, a brojne generacije studenata biomedicinskih fakulteta i specijalista ginekologije i akuerstva pamtit e ga kao vrsnog strunjaka i edukatora. Aktivno je bio angairan i u Ginekolokoj sekciji Drutva ljekara BiH. Umro je u Sarajevu 1994. godine.
60
oralne antidiabetike u lijeenju bolesnika od eerne bolesti. Habilitirao je 1961. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi Iskustva u vezi sa klinikom primjenom antidijabetika. Dugo godina je rukovodio Gastroenterolokim odjeljenjem i Odjeljenjem za dijabetes na Internoj klinici u Sarajevu. Jedno vrijeme bio je generalni sekretar Drutva endokrinologa Jugoslavije. Rezultate svojih istraivanja i struna iskustva objavio je u oko 170 struni i naunih radova u domaim i inozemnim asopisima, preteno iz dijabetologije i klinike farmakologije. U asopisu Medicinski arhiv objavio je veliki broj prikaza strunih knjiga i asopisa Bio je lan Redakcijskog odbora asopisa Acta Medica Iugoslavica. Jedan je od najstarijih i najzaslunijih lanova endokrinoloke sekcije Drutva ljekara BiH, i jedan od pionira dijabetologije na bivim jugoslavenskim prostorima. Kao javni i drutveni radnik, priznat i cijenjen zbog svog ogromnog angamana, odlikovan je nizom priznanja, plaketa i odlikovanja, izmeu ostalog, Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. U mirovinu je otiao sa mjesta dugogodinjeg efa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog klinikog centra u Sarajevu. Umro je u Sarajevu 1983. godine.
61
mije, a rezultate istraivanja objavio je u preko 150 strunih i naunih radova u domaim i inozemnim biomedicinskim asopisima. Kao nastavnik Medicinskog fakulteta u Sarajevu proao je izbore od asistentna do profesora emeritusa. Odgojio je brojne generacije studenata svih biomedicinskih fakulteta, koji ga pamte kao izuzetno kvalitetnog edukatora. Bio je lan brojnih naunih i strunih organizacija, kao: New York Academy of Science, European Society for Microcirculation, Rheological Society, Jugoslovenskog Drutva za fiziologiju, Nacionalni komitet meunarodnog biolokog programa. Takoer, profesor Peri je obavljao niz drutvenih i rukovodnih funkcija: bio je pomonik direktora Klinike bolnice u Sarajevu za NIR, potpredsjednik PO UMC-a i dr. Za svoj javni i drutveni angaman nagraen je brojnim priznanjima. Umro je u Sarajevu 1997. godine.
62
doktorske teze je Promjena na jetri kod Diabetes mellitusa i meusobni odnosi oboljenja jetre i Diabetes melitusa. Aktivno je uestvovao na mnogim naunim i strunim skupovima u zemlji, a takoer je bio i lan nekoliko strunih udruenja iz svoje oblasti. Kao uesnik rata, bio je zatvaran od okupacijskih vlasti, a zavretak Drugog svjetskog rata doekao je kao 100% RVI. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Obavljao je niz znaajnih funkcija na Medicinskom fakultetu i Univerzitetskom klinikom centru u Sarajevu, a takoer i republikim organima. Umro je u Sarajevu 1977. godine.
6
64
godine. Na Hirurkoj klinici Klinike bolnice u Sarajevu radi sve do svoje smrti 1985. godine, pri emu prolazi procedure izbora od asistenta do redovnog profesora. Veoma rano se posvetio abdominalnoj hirurgiji i u tom segmentu jedan je od pionira u bivoj Jugoslaviji. Osniva je i dugogodinji ef Klinike za abdominalnu hirurgiju Univerzitetskog klinikog centra u Sarajevu. Studenti ga pamte kao vrsnog pedagoga. Njegov nauni i istraivaki opus ini preko 50 objavljenih radova u domaim i inozemnim asopisima iz ope i abdominalne hirurgije. lan je brojnih naunih i strunih asocijacija u zemlji i inozemstvu, a u periodu od 1972. do 1976. bio je glavni i odgovorni urednik asopisa Medicinski arhiv.
6
za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Bio je priznati javni i drutveni radnik, angairan u rukovodnim strukturama fakulteta i Univerziteta, a jedno vrijeme obavljao je i funkciju predsjednika Samoupravne interesne zajdnice nauke Bosne i Hercegovine (1980.-1984.). Kao slikar amater imao je vie samostalnih i zajednikih izlobi. Umro je u Sarajevu 2004. godine.
66
godine i u tom zvanju ju je zatekla smrt, u Sarajevu 1969. godine. Bila je iskusan ljekar praktiar s izraenim pedagokim sposobnostima da svoje znanje prenese studentima. Publicirala je ukupno 11 strunih radova to u domaim to u inozemnim asopisima. Za svoj drutveni i struni angaman u Drutvu ljekara Bosne i Hercegovine i Savezu drutava Jugoslavije dobila je Spomen-plaketu.
6
habilitirao 1953. godine izabran je za docenta na predmetu ftiziologija na istom Fakultetu. Plunim oboljenjima i tuberkulozom poeo se baviti jo 1936. godine. U doba kada su terapija i dijagnoza ovih oboljenja bili insuficijentni, te bio primoran intenzivno istraivati nove dijagnostike postupke i terapijska sredstva za lijeenje, u to doba, visokog procenta tuberkuloznih bolesnika sa znaajno velikom rezistencijom Kohovog bacila na postojea antibiotska i druga antituberkulozna sredstva. U tom periodu objavio je 6 naunih radova o suvremenoj koncepciji primjene antituberkulostatika. Osim to je bio vjet i pedantan kliniar, posjedovao je dobre edukacijske sklonosti u prenoenju znanja studentima medicine, po emu ga starije kolege pamte kao svog autoritativnog uitelja. Umro je 1954. godine.
6
strunih radova u domaim i inozemnim asopisima, a takoer, bio je autor udbenika Organska hemija za III razred gimnazije, objavljen 1969. godine i do 1976. pretampavan u 6 dopunjenih i izmijenjenih izdanja. Umro je u Sarajevu 1996. godine.
69
ANUBiH, jedno vrijeme bio je sekretar Odjeljenja medicinskih nauka i lan predsjednitva ANUBiH. Publicirao 103 struna i nauna rada u domaim i inozemnim asopisima, te monografije: Trombodinamo-elastografija, objavljena 1980. godine, Trombolija i tromboembolijska bolest arterija, vena i mikrovaskularnog sistema, objavljena 1987. godine. lan nekoliko naunih i strunih biomedicinskih asocijacija. Osniva je Udruenja bazinih medicinskih znanosti BiH. Bio je priznat javni i drutveni radnik, jedno vrijeme savezni poslanik u Skuptini SFRJ. Dobitnik je vie nagrada i priznanja, izmeu ostalog: estoaprilske nagrade Sarajeva, nagrada ZAVNOBiH-a, Medalje zasluga za narod, Medalje za hrabrost, Ordena rada sa zlatnim vijencem, Ordena rada sa crvenom zastavom. Umro u Sarajevu 2004. godine
0
va u naim i inozemnim asopisima, od kojih je veina iz podruja kardiologije. S referatima je aktivno uestvovao na svim vanijim bosanskohercegovakim i jugoslavenskim kongresima. Jo kao ljekar ope prakse pokazao se dobrim organizatorom zdravstvene slube (otvorio zdravstvene stanice u Gacku, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Grahovu), a osim ljekarskog rada na Treoj internoj klinici u Sarajevu bio je angairan u nizu drugih institucija u organima upravljanja: Domova zdravlja Sarajevo, Klinike bolnice u Sarajevu, opinskim strukturama u Sarajevu, Srednjoj medicinskoj koli u Sarajevu, Medicinskom fakultetu u Sarajevu, i dr. Bio je lan Upravnog odbora Drutva ljekara BiH, Udruenja kardiologa Jugoslavije, te jedno vrijeme i predsjednik Kardioloke sekcije Drutva ljekara BiH. Godine 1957. obavljao je funkciju zamjenika efa, a od 1971. i efa Tree interne klinike. Za svoj drutveni i javni angaman odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim vijencem. Umro je 1972. godine.
1
ku u Baselu, prof. Gigon) Uzrich, u Institut za fizikalnu hemiju (prof. Almasay). Nakon zavretka usavravanja preuzeo je organizaciju rada u Medicinskohemijskom laboratoriju Sanatorija Merkur, dananje Klinike bolnice Dr. Ozren Novosel. U periodu od 1941. do 1945. godine prof. Rudi je pored predavanja na Medicinskom fakultetu vodio i dalje klinikohemijski laboratorij Sanatorija Merkur. Godine 1945. Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zatitu NRH povjerava mu da pored svoje redovne dunosti preuzme i organizaciju rada i edukaciju kadrova u klinikohemijskim laboratorijama na podruju NRH, dunost koju je vrio sve do odlaska u starosnu mirovinu. Nakon odlaska u mirovinu ostao je u Zavodu u dopunskom radnom odnosu i vodio Jedinicu za znanstvenoistraivaki rad Zavoda za kliniku hemiju Klinike bolnice Dr. Ozren Novosel. Godine 1952. organizira redovitu kolu za zdravstvene tehniare laboratorijskog smjera, 1967. osnovana je via kola koju je takoer vodio prof. Rudi, 1954. organizirao je i vodio pod pokroviteljstvom Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu zatitu NRH poslijediplomski oblik jednogodinjeg, odnosno dvogodinjeg usavravanja visokokvalificiranih strunjaka za voditelje klinikohemijskih laboratorija. Godine 1962. kada je na Sveuilitu otpoeo djelovati trei stupanj nastave, Medicinski fakultet je ukljuio postdiplomski studij pod nazivom kliniko-laboratorijska dijagnostika kole narodnog zdravlja Andrija tampar u svoj program. Pored voenja poslijedipomske nastave zajedno sa svojim suradnicima sudjelovao je u izobrazbi: staista i specijalizanata klinikih hemiara; farmaceuta za rad u klinikohemijskim laboratorijama zdravstvenih stanica. Aktivno je sudjelovao u osnivanju i radu drutvenostrunih saveznih, republikih i gradskih komisija za kliniku hemiju. Bio je lan Internacionalne federacije za kliniku hemiju te je aktivno sudjelovao u radu Expert panel on proteins. Bio je jedan od osnivaa i redoviti lan urednikog odbora internacionalnog asopisa Clinica Cemica Acta. Objavio je 141 publikaciju. Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade: NOG Zagreba imonovao ga je zdravstvenim savjetnikom. Bio je poasni lan Udruenja lijenika ope medicine Jugoslavije i Austrijskog drutva za
2
mikrohemiju, poasni lan Medicinske akademije Hrvatske; primio je nagradu za ivotno djelo od Republikog komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku. Tokom svog 50-godinjeg aktivnog rada svojim strunim i znanstvenim radom znatno je pridonio da se klinika hemija u naoj zemlji razvije u samostalnu akademsku disciplinu, ravnopravnu s ostalim granama medicinske znanosti. Svojim pionirskim radom na organizaciji strunog i znanstvenoistraivaog rada te edukaciji kadrova u klinikohemijskim laboratorijama postavio je solidne temelje za razvoj nae klinike hemije.
panju posvetio je istraivanju unutranjih materija organizma, pojedinih mineralnih frakcija, te naina odgovora organizma u obrambenim uvjetima. Njegovi eksperimentalni radovi iz podruja neurofiziologije i metabolizma fosfora u jetri su ostali prepoznatljivi na irim jugoslavenskim naunim prostorima. Iz podruja fiziologije i metabolizma materija u ljudskom organizmu objavio je zasebnu monografiju u kojoj su, izmeu ostalog, prezentirana njegova pionirska iskustva uvoenja radioaktivnih izotopa u istraivanju metabolizma. Zahvaljujui vanrednim organizatorskim sposobnostima, Katedru za fiziologiju i biohemiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu uinio je jednom od najbolje opremljenih u tadanjoj Jugoslaviji. Objavio je vie naunih i strunih radova u domaim i inozemnim publikacijama. Bio je drutveno aktivan, a za svoj doprinos u radu dodijeljena mu je medalja za zasluge Orden rada prvog i drugog reda i Orden zasluga za narod treeg reda.
4
za kardiovaskularne bolesti Univerziteta u Padovi. To mu je omoguilo da djeiju kardiologiju u Sarajevu podigne na evropski nivo primjenjujui najsavremenije dijagnostike i terapijske metode u ovom segmentu. Profesor Sarajli je bio osniva Savjetovalita za kardioreumatoloka oboljenja. Rezultate svojih naunih i strunih istraivanja publicirao je u preko 100 radova u domaim i inozemnim asopisima. Educirao je brojne studente biomedicinskih fakulteta i specijaliste pedijatrije. Bio je znaajno drutveno i politiki angairan kao generalni sekretar Udruenja pedijatara Jugoslavije, predsjednik Pedijatrijske sekcije Druva ljekara BiH, predsjednik Reumatoloke sekcije, predsjednik Udruenja kardiologa Jugoslavije, potpredsjednik Udruenja reumatologa Jugoslavije, te lan evropskih pedijatrijskih udruenja. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bio je dekan od 1974. do 1980. godine. Aktivno je saraivao i u ANUBiH. Zasluan je i za osnivanje drugih medicinskih fakulteta u BiH. Umro je u Sarajevu 1980. godine.
brojni nauni i struni skupovi koje je organizirao preko Pedijatrijske sekcije, koju je osnovao i uspjeno vodio okupljajui na tim skupovima eminentne strunjake iz pedijatrije u zemlji i inozemstvu. Znaajnu ulogu odigrat e estomjeseni kursevi socijalne pedijatrije koje je profesor Sarvan organizirao. Karijeru je zavrio kao doivotni lan Udruenja pedijatara, a bio je poasni lan slinih udruenja u Francuskoj, vicaraskoj, Njemakoj, Poljskoj, ekoj republici, a jedno vrijeme, osim to je bio predsjednik Udruenja pedijatara, bio je i predsjednik Udruenja alergologa Jugoslavije. lan je ANUBiH od njenog osnivanja, a godine 1966. postao je redovni lan ANUBiH. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1949./50. te dekan 1951./52. i 1954./55. kolske godine, a jedno vrijeme i prorektor Univerziteta u Sarajevu. Akademik Milivoje Sarvan je bio svestrana linost i kao javni i drutveni radnik dobio je niz drutveni priznanja i nagrada, izmeu ostalog, nosilac je francuskog Ordena legije asti, a dobitnik je 27. julske nagrade SRBiH i nagrade AVNOJ-a. Umro je u Beogradu 1978. godine.
6
pio objaviti preko 100 strunih i nauih radova u domaim i inozemnim publikacijama. Takoer je koautor knjiga Tuberkuloza plua i Plune bolesti (u prvoj sa prof. pirom Janoviem, objavljenoj 1967. godine, u drugoj sa akademikom V. Daniloviem). Studenti ga pamte kao odlinog pedagoga koji je svoja predavanja drao vrlo razumljivim i jednostavnim jezikom, a esto je znao i sam voditi praktine vjebe studentima. Dobitnik je niza priznanja i odlikovanja, kao to su Orden za hrabrost, Orden rada sa srebrenim i zlatnim vijencem, Orden Republike za srebrenim vijencem, 27. julske nagrada SRBiH. Smrt ga je zatekla marta 1986. godine na Klinici za plune bolesti i TBC Podhrastovi..
stritis. Njegovi struni i nauni radovi bili su iz nekoliko oblasti interne medicine, ali najznaajniji su iz hematologije, te dio njih iz preventivne medicine i rehabilitacije. Puno panje posvetio je praktinoj edukaciji ljekara na terenu i sam je istraivao patologiju nekih podruja Bosne i Hercegovine. Bio je lan nekoliko domaih i inozemnih naunih asocijacija, a zahvaljujui organizatorskim sposobnostima unaprijedio je Drugu internu kliniku u Sarajevu, kojom je jedno vrijeme uspjeno rukovodio. Umro je u Sarajevu 1967. godine.
9
vanog Medicinskog fakulteta u Foi. Takoer je, u istom periodu, punih est godina obavljao i funkciju rektora Univerziteta u Istonom Sarajevu, Republika Srpska. Bio je mentor u nekoliko doktorskih i magistarskih teza na biomedicinskim fakultetima. Nosilac je, ili uesnik, preko 20 naunoistraivakih projekata u zemlji i inozemstvu. Organizator desetak kongresa, internacionalnih strunih sastanaka i brojnih domaih simpozijuma. Za svoj rad, zasluge u radu dobio je estoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Prvomajsku nagradu BiH, Medalju rada, te 1990. godine Povelju humanosti Jugoslavije. Novembra 2002. godine dobio je nagradu Hipokrat za ivotno djelo i 2003. godine Veliki peat za postignute rezultate u profesiji. Osniva je Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te njen dopisni i redovni lan. Obavljao je funkciju predsjednilka Odjeljenja za medicinske nauke, generalnog sekretara i potpredsjednika. Umro je u Beogradu 2005. godine.
0
uloge supstance P, trovanjima i ulogom histamina u ljudskom organizmu, a takoer je prouavao farmakoloke efekte miopatija, transplantacija, malignih tumora itd. Kao svog uitelja, pamtit e ga najmanje 4.000 studenata, a preko 50 specijalista su okonali svoje specijalistike ispite za vrijeme rada profesora Sterna. Obavljao je brojne i odgovorne funkcije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1952./53. godine, sekretar Medicinskog odjeljenja ANU BiH, lan JANU, Slovenake Akademije znanosti in umetnosti i lan nekoliko akademija nauka u inozemstvu. Takoer, bio je predsjednik Jugoslavenskog drutva za fiziologiju i Jugoslavenskog drutva za farmakologiju, te lan redakcijskih odbora nekoliko naunih i strunih asopisa u zemlji i inozemstvu. Takoer, bio je organizator i nekoliko naunih i strunih skupova. Bio je priznat javni i drutveni radnik, zato je dobio 27. julsku nagradu, Purkinijevu medalju, a odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. Umro je u Sarajevu 1976. godine.
1
i neonatologa, a veliki znaaj pridavao je razvitku klinike citologije, genetike i kolposkopije. Znaajne uspjehe prof. Szabo postie u lijeenju raka jajnika, i ve od 1959. godine uvodi monokemoterapiju, a od 1963. godine i polikemoterapiju u lijeenju raka jajnika. Takoer, prof. Szabo intenzivno razvija eksperimentalna istraivanja na postavljanju in vitro onkobiograma i antiblastograma prilikom izbora najdjelotvornijeg citostatika, ime je prvi pokuao uvesti specifine citoterapije kod karcinoma jajnika, a takoer meu prvima i dokazati uspjenost hormonskog lijeenja raka endometrija. Prof. Szabo ve 1962. godine u praksu uvodi vakuum-ekstrakciju prilikom poroda, a 1964. godine vakuum-aspiracije, odnosno indukciju ovulacije humanim menopauzalnim gonodoprinima. Uvodi 1962. ultrazvuk, zatim 1969. godine kardiotokografiju, plinske analize ploda, te prenatalnu genetsku dijagnostiku od 1970. godine, kada je otvorio savremeno koncipiranu polikliniku sa subspecijalistikim ambulantama. U svom naunom opusu prof. Szabo ima obavljena 33 nauna i struna rada, veinom iz podruja ginekoloke onkologije. Jedno vrijeme (1966.-1968.) bio je predsjednik Ginekoloke sekcije Zbora lijenika Hrvatske, zatim potpredsjednik Udruenja ginekologa i opstetriara Jugoslavije (1968.-1972.). Takoer, bio je lan Njemakog ginekolokog drutva, a zajedno sa suprugom Janjom jedan je od osnivaa Hrvatske lige protiv raka. Uestvovao je kao dobrovoljac u akcijama izgradnje pruga Brko - Banovii i amac - Sarajevo, a za svoj drutveni i nauni doprinos nagraen je Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem (1969.), Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem (1965.), Ordenom zasluga za narod prvog ranga (1968.) i Ordenom rada sa crvenom zastavom (1970.). Umro u Zagrebu 1998. godine.
2
krvi u Sarajevu. Godine 1954. imenovan je za asistenta na predmetu Zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Poloio je specijalistiki ispit iz Infektivnih bolesti na Infektivnoj klinici u Zagrebu 1959. godine. Habilitirao je 1962. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu o temi Kortikosteroidi u lijeenju zaraznih bolesti. Godine 1964. izabran je za docenta na predmetu Infektologija, zatim za vanrednog profesora 1970. i redovnog profesora 1975. godine. Za efa Infektivne klinike i Katedre na predmetu infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1971. i na toj dunosti ostao je do odlaska u mirovinu 1976. godine. Godine 1974. odbranio je doktorsku disertaciju o temi Hospitalne infekcije ispitivanje hospitalnih infekcija sa posebnim osvrtom na Gram negativne uzronike. U nastavni proces je ukljuen jo kao specijalizant infektologije i uestvovao je u edukaciji svih studenata biomedicinskih fakulteta do odlaska u mirovinu. Jedno vrijeme je obavljao i funkciju prodekana Medicinskog fakulteta, od 1974. do 1979. godine. Brojne generacije studenata pamte ga kao elokventnog edukatora i korektnog ispitivaa. U domaim i inozemnim strunim i naunim asopisima i drugim publikacijama objavio je oko 140 strunih i naunih radova. Obavljao je brojne rukovodne i drutvene funkcije u rukovodnim organima UMC-a Sarajevo, Medicinskog fakulteta, Udruenju infektologa BiH i Jugoslavije, u kojima je jedno vrijeme bio i predsjednik ovih udruenja. Organizirao je i Prvi kongres infektologa Jugoslavije. Boravio je vie puta na usavravanjima u inozemstvu. Za svoj drutveni i javni angaman dobio je niz domaih i nekoliko inozemnih priznanja: Plaketa Nacionalne medicinske akademije Francuske, Orden rada sa srebrenim vijencem (1961.), Orden rada sa zlatnim vijencem (1971.), Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima (1980.), Plaketa Saveza ljekraskih drutava Jugoslavije, Zlatna plaketa Medicinskog fakulteta (1971.), Zlatna i srebrena plaketa Klinike bolnice (1972.), Plaketa Republikog zavoda za zdravstvenu zatitu BiH, Srebrena plaketa za samoupravljanje, estoaprilska nagrada grada Sarajeva 1978. godine. U znak priznanja za svoj rad upisan je u poznatu svjetsku knjigu Men and Women of Distinction, Cambrige, England 1981. godine. Umro je u Sarajevu 1990. godine.
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
4
torakalnu hirurgiju. Na Medicinskom fakultetu biran je za asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Godine 1979. Odjeljenje za torakalnu hirurgiju prerasta u Kliniku za torakalnu hirurgiju na ijem elu prof. dr. Rifat Tvrtkovi ostaje do penzionisanja 1986. godine. Autor je i koatuor niza strunih i naunih radova objavljenih u domaim i stranim asopisima, te koautor udbenika iz Hirurgije za studente medicine i stomatologije. Odgojio je impozantan broj torakalnih hirurga, kako za vlastitu Kliniku, tako za Odjeljenja torakalne hirurgije bolnica u Mostaru, Bihau i Pritini. Vrlo rano je inaugurirao Torakalnu hirurgiju u Sarajevu koja je i u ranijem periodu imala nivo najuvanijih torakalnih hirurgija u Evropi, pa i u svijetu. Uesnik je veeg broja kongresa i simpozija iz Ope i Torakalne hirurgije u zemlji i inozemstvu. Godine 1986. organizirao je i bio predsjednik Kongresa hirurga tadanje Jugoslavije odranog u Sarajevu. Po penzionisanju nije prekidao vezu sa svojom bivom Klinikom sve do svoje smrti marta 1994. godine.
6
kao apsolvent zaposlila se na Klinici za infektivne bolesti 1951. godine i svoj cjelokupan ivotni vijek, punih 35 godina, provela je do svoje smrti na ovoj klinici. Specijalistiki ispit iz Infektologije poloila je 1960. godine, kada je bila izabrana za asistenta na predmetu Infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Zahvaljujui svojim organizatorskim sposobnostima jedno vrijeme je slubovala kao ef Odsjeka, zatim ef Odjeljenja i ef Hospitalnog odjeljenja Klinike za infektivne bolesti. Posebno se zanimala neuroinfektivnim respiratornim oboljenjima i iz ove oblasti objavila je nekoliko strunih i naunih radova u medicinskim asopisima. Svoje bogato iskustvo u praksi iz infektologije svesrdno je prenosila studentima biomedicinskih nauka, ljekarima, specijalizantima i specijalistima infektologije. Bila je angairana u upravnim strukturama Klinike i Univerzitetskog klinikog centra, a lan Bosanskohercegovake sekcije i Udruenja infektologa bive Jugoslavije. Za svoj rad u ovim udruenjima dobitnik je nekoliko priznanja.
etka rata, preuzima i rukovodi Onim odjeljenjem Vojne bolnice u Sarajevu do 1948. godine, a zatim odlazi na Medicinski fakultet u Skoplje gdje vodi Katedru za oftalmologiju do 1956. godine, kada se ponovo vraa u Sarajevo i preuzima rukovoenje Onom klinikom i Katedrom za oftalmologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na ovim dunostima ostaje sve do odlaska u mirovinu 1961. godine. I nakon odlaska u mirovinu prof. dr. Momilo Vuievi nije prestao obavljati ljekarsku praksu, ve je sve do svoje smrti prakticirao u specijalistikoj poliklinici Doma zdravlja Sarajevo i na Onom odjeljenju Vojne bolnice u Sarajevu. Kao nastavnik i pedagog znaajno je unaprijedio nastavno-obrazovni proces na Klinici kojom je rukovodio, i koja je jedno vrijeme imala ak 250 kreveta. Istraivaki rad profesora Vuievia tokom gotovo punih pet decenija njegovog ivota pokrivao je gotovo sve segmente patologije onih bolesti, a svoja znanja i iskustva neprekidno je usavravao boravei na gotovo svim veim onim klinikama Evrope i ueem na najvanijim skupovima iz oblasti kojom se bavio. Objavio je oko 90 strunih i naunih radova u zemlji i inozemstvu, bio je lan Drutva ljekara BiH, Oftalmoloke sekcije, Udruenja ofltalmologa Jugoslavije, Redakcije Oftalmolokog arhiva i asopisa Acta Ophtalmologica Iugoslavica. Kao priznati javni i drutveni radnik, omiljen meu kolegama i izvan, poasni lan Udruenja oftalmologa nekolicine evropskih zemalja, dobio je niz plaketa i priznanja u zemlji i inozemstvu. Odlikovan je Ordenom rada drugog reda. Umro je 1975. godine u Sarajevu.
9
stenta. Od 1940. do 1945. godine radi na Neuropsihijatrijskom odjeljenju Ope Dravne bolnice u Sarajevu, s prekidom 1942./43., jer je kao aktivista NOBa zatvoren u logor Jasenovac. Godine 1945. postavljen je za ministra narodnog zdravlja NRBiH, pri emu se aktivno angairao na razvoju zdravstvene slube u BiH, osnivajui institute za dermatovenerologiju, puerikulturu, TBC, zdravstveno prosvjeivanje, itd., a jedan je od pokretaa asopisa ivot i zdravlje. Zasluan je i za otvaranje Srednje medicinske i Srednje zubarske i zubotehnike kole u Sarajevu, te Bolnica za duevne bolesti u Jagomiru i Sokocu. Novembra mjeseca 1946. u funkciji ministra zdravlja otvara Medicinski fakultet u Sarajevu, na kojem je postavljen za prvog efa Katedre za neuropsihijatriju i efa Klinike za nervne i duevne bolesti. Njegova naunoistraivaka aktivnost iz podruja psihijatrije i neurologije bila je obilna. Objavio je oko 100 strunih i naunih radova u domaim i inozemnim asopisima. Meu prvim se bavio problemom izofrenije, zatim neuroluetinih oboljenja, miopatija i poremeaja funkcije miia, a zapaen je njegov originalni metod ulkusne bolesti inzulinskim okovima. Odgojio je prve i brojne specijaliste neuropsihijatre u BiH. Kao lan ANUBiH (tada naunog drutva BiH) vodio je nekoliko projekata iz neuropsihijatrije. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947./48. godine, te dekan 1950./51. godine. Zatim, osniva i nekoliko puta predsjednik Sekcije neuropsihijatara i Drutva ljekara BiH, te predsjednik Udruenja neuropsihijatara Jugoslavije 1960. godine. Odlikovan je dva puta Ordenom rada drugog reda, Ordenom rada prvog reda i Ordenom Republike sa srebrenim vijencem. Umro je 17. 11. 1971. godine na dan dvadeset pete godinjice osnivanja Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
90
Optoj dravnoj bolnici kontinuirano 40 godina, gdje ga je i zatekla smrt 1966. godine na radnom mjestu redovnog profesora Katedre za interne bolesti i efa prve Interne klinike u Sarajevu. O profesoru Bogdanu Zimonjiu, naalost, nema puno biobibliografskih podataka. Zna se da je cjelokupan svoj radni vijek proveo danonono radei s pacijentima kao ljekar praktiar, a da je po osnivanju Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1947. godine imenovan prvim efom Katedre za internu medicinu. Iste godine bio je i lan i jedan od osnivaa asopisa Medicinski arhiv, a u dva mandata i glavni i odgovorni urednik (1959.-60. i 1964.-66.). Oni koji su ga poznavali okarakterizirali su ga osobom iji osnovni smisao i moto ivota su bili samo ivot i rad, a prekid rada za njega je znaio i prestanak ivota. Zato, umro je stojei dok je radio. Bio je naunik velike ope kulture, svestran, neiscrpne energije, pun ideja i planova za iju realizaciju je vrlo esto dan bio prekratak. Njegovi poznavaoci kau da nikada nije koristio godinji odmor. Zasluan je za izgradnju amfiteatra, itaonice, laboratorije, biblioteke, centralne zgrade za primjenu radioizotopa u sklopu Interne klinike. Uestvovao je u svim vanijim aktivnostima razvoja Opte dravne bolnice u Sarajevu, Medicinskog fakulteta u Sarajevu i cjelokupne zdravstvene slube u BiH. Pripadaju mu viestruke zasluge za razvoj i napredak sveukupne medicine u BiH. Uveo je u kliniku praksu sve vanije dijagnostike i terapijske metode, od prve primjene EKG-a, radioizotopa, elektroforeze, imunoelektroforeze, trombelastografije do hemodijalize. Veina njegovih publiciranih radova je iz oblasti hematologije i primjene radioizotopa. Njegovi prvi radovi na njemakom jeziku publicirani su u renomiranim austrijskim asopisima. Naalost rezultate svojih istraivanja iz hematologije za ivota nije uspio objaviti, ostali su kao neobjavljena knjiga hematologije u rukopisu. Bio je uenik uvaenog profesora kardiologa Wencenbacha, ija iskustva e mu posluiti da je snimio prvi elektrokardiogram u BiH davne 1923. godine. Pozne godine posvetio je klinikoj aplikaciji radioizotopa, nefrologiji i endemskoj nefropatiji. Zasluan je da je u BiH subspecijalizacija iz oblasti primjene radioizotopa postala cijenjena, te da je uspio odgojiti
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
91
brojne kadrove iz tog domena, a u sklopu Interne klinike i oformiti i prvi Institut za radioizotope. Zahvaljujui ugledu koji je stekao kao naunik, pedagog, humanist, nakon njegove smrti realizirana je ideja njegove sestre Ljubice Zimonji da se cjelokupna imovina profesora Bogdana Zimonjia pretvori u fondaciju, tj. Fond Bogdana Zimonjia, a ta sredstva iskoriste za stimuliranje nadarenih studenata medicinskog fakulteta. Bio je prodekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1951./1952. i 1952./53. Bio je lan vie domaih i inozemnih naunih asocijacija.
92
fesor Zuli je imao znaajan struni i drutveni angaman u asocijacijama u BiH i Jugoslaviji. Obavljao je funkciju sekretara i predsjednika Drutva ljekara BiH, predsjedavajueg Saveza ljekarskih drutava SFRJ, predsjednika Udruenja bazinih medicinskih nauka BiH, predsjednika udruenja klinikih farmakologa, farmaceuta i farmaceutskih informatiara BiH, lana Internacionalne lige humanista, lana Odbora za lijekove ANUBiH, predsjednika Naunog savjeta Bosnalijeka, predsjednika Upravnog odbora Apoteke Sarajevo. Bio je glavni i odgovorni urednik asopisa Medicinski Arhiv i Bosnian Journal of Basic Medical Sciences. Za svoj plodan drutveni angaman proglaen je farmakologom decenije od strane Internacionalne lige humanista (2002.). Umro je u Sarajevu 2005. godine
9
Pogovor
Osnivanje i razvoj Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
Ove godine navrava se 60. godina od osnivanja prvog medicinskog fakulteta u Bosni i Hercegovini Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, zvanino otvorenog novembra mjeseca 1946. godine, kao etvrtog medicinskog fakulteta u bivoj Jugoslaviji, nakon osnovanog fakulteta u Zagrebu 1917. godine, u Ljubljani 1919. i Beogradu 1921. godine. U Bosni i Hercegovini danas postoji 5 medicinskih fakulteta, osnovanih sljedeim redom: u Sarajevu 1946., u Tuzli 1976., u Banjoj Luci 1978., u Foi 1993. i u Mostaru 1997. godine. Nakon sarajevskog osnovani su medicinski fakulteti u Skoplju 1947., Rijeci 1955., Novom Sadu 1960., Niu 1960. i Pritini 1970. godine. Kao to su utemeljitelji i prvi nastavnici na Medicinskom fakultetu u Sarajevu bili ugledni nastavnici medicinskih fakultetu iz Zagreba, Ljubljane i Beograda, tako su na kasnije osnovanim fakultetima u spomenutim mjestima nastavnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu bili utemeljitelji pojedinih katedri na kasnije osnovanim medicinskim fakultetima u bivoj Jugoslaviji (1,2,3,4,5,6,7). Istina, prije zvanino otvorenog Medicinskog fakulteta u Sarajevu, za to posebne zasluge ima uvaeni akademik Milivoje Kosti (akademik ANU BiH i SANU) i jedan od prvih ljekara, diplomanata bekog Medicinskog fakulteta iz BiH, a kasnije i ugledni hirurg u Dravnoj bolnici u Sarajevu, te poslije i Hirurke klinike Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u Sarajevu je 1944. godine zapoeo s radom, kao Odjeljenje Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, prvi osnovani medicinski fakultet u BiH (8,9,10). Na ovom fakultetu bila je upisana jedna generacija studenata kojoj su predavali ugledni profesori: Zdenko Krian, Vjekoslav Duani, Ante ercer, Andrija tampar, arko Pratalo, Josip Fleger, Stanko Sielcki, Ibrahim Rudi, Muhamed Kantardi i dr., a
94
Slika 1. Detalji o otvaranju Odjeljenja Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu koji je ubrzo zatvoren neposredno pred okonanje Drugog svjetskog rata, a studenti tog fakulteta preli na zagrebaki, ljubljanski i beogradski medicinski fakultet. Odmah poslije Drugog svjetskog rata posebna Komisija za zatitu narodnog zdravlja FNRJ, a zahvaljujui velikom angamanu akademika Milivoja Kostia i jo nekih bivih sarajevskih doktora, a nastavnika beogradskog i zagrebakog medicinskog fakulteta donosi odluku 10.9.1946. godine da se odobri osnivanje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Za matiare su izabrani: prof. dr. Ante Premru i prof. dr. Branimir Gui sa zagrebakog Medicinskog fakulteta, doc. dr. Aleksandar Sabovljev i prof. dr. Milivoje Vidakovi sa beogradskog, te profesori dr. Janez Milinski i Boidar avri sa ljubljanskog medicinskog fakulteta. Fakultet je slubeno otavoren 16.11.1946. godine. Otvorio ga je tadanji ministar narodnog zdravlja, kasnije akademik, Nedo Zec, a prvo predavanje odrao je profesor anatomije dr. Jakov Kilman. Teoretska nastava odravana je na Bistriku u sadanjoj osnovnoj koli Moris Moca Salom, a praktina nastava na klinikama i u prosekturi Klinike bolnice u Sarajevu. Prvi izabrani nastavnici bili su: prof. dr. Aleksandar Sabovljev, za predmet Fiziologija i biohemija; prof. dr. Nedo Zec, za predmet Neuropsihijatrija; prof. dr. Vladimir avka, za predmet Oftalmologija; prof. dr. Jakov Kiljman, za predmet Anatomija; prof. dr. Blagoje Kovaevi, za
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
9
Slika 2. Prvi efovi katedri Medicinskog fakulteta u Sarajevu predmet Hirurgija; prof. dr. Bogdan Zimonji, za predmet Interna medicina; prof. dr. Stanisalv Szabo, za predmet Ginekologija i akuerstvo; prof. dr. Sreko Bonjakovi, za predmet Dermatovenerologija, te nastavnici za predmet: Fiziku, Biologiju i Hemiju, prof. Branko Galeb, prof. Vojin Gligi, prof. Dojin Jaki. Godine 1949. nakon trogodinjeg mukotrpnog rada i angamana utjecajnih ljudi u Sarajevu i BiH, te samih nastavnika i saradnika novoosnovanog Medicinskog fakulteta, otvorene su novoizgraene prostorije za pretkliniku nastavu u zgradama u kojima je Fakultet smjeten i danas, te je nakon 60 godina aktuelan gotovo isti prostor, neto adaptiran i proiren u odnosu na onaj prvobitni i koji je u funkciji i namjeni kakva je bila zacrtana i planirana prije 60 godina. Prostor je gotovo ostao isti ili se on neznatno promjenio, ali su osposobljene i odkolovane brojne generacije nastavnika i saradnika, te doktora praktiara, od kojih su mnogi zavrili svoj radni vijek obavljajui opu praksu i/ili kao specijalisti razliitih specijalnosti u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, u bivim drugim republikama Jugoslavije, ali i u inozemstvu. U pitanju su impozantne cifre, a pukom statistikom one izgledaju ovako: Medicinski fakultet u Sarajevu od 1946. do 2006. godine upisalo je 16.395 studenata a diplomiralo s 31.12.2005. godine njih 7.411. Na Me-
96
dicinskom fakultetu u Sarajevu do danas magistriralo je 612 a doktoriralo 446 postdiplomaca, koji su studij zavrili u Sarajevu ili na nekom drugom medicinskom fakultetu u BiH ili van nje (9,10). Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedan od tri prvoosnovana fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji je zvanino poeo sa radom 2.12.1949. godine. Uvijek je prednjaio u reformama edukacije sveukupno, a jedno vrijeme je bio u sreditu zbivanja cjelokupnog reformskog procesa studija medicine, kada su u Sarajevu, u sklopu proslave 30. godinjice Medicinskog fakulteta boravili rektori Univerziteta od Ljubljane do Skoplja, te dekani i prodekani medicinskih fakulteta. I sam sam bio intenzivno ukljuen u realiziranje spomenutih aktivnosti. Medicinski fakultet u Sarajevu je za proteklih 60 godina doivljavao brojne razvojne nastavne i edukativne promjene nastojei uvijek biti u korak s vremenom i razvojem medicinske edukacije i medicinskih tehnologija u zemljama u okruenju, Evropi i Svijetu. U nekim segmentima ak je i prednjaio u odnosu na druge fakultete u bivoj Jugoslaviji. Neki od razloga bili su da su pojedina oboljenja i zdravstveni problemi bili tipini za neka podruja Bosne i Hercegovine, pa je Svjetska zdravstvena organizacija angairala domae i strane eksperte na njihovoj eradikaciji, a primijenjeni metodi i dobijeni rezultati istraivanja, nakon to su evaluirani i dokazani kao veoma uspjeni, bili su prihvaeni od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Nai eksperti kasnije su bili angairani u provoenju slinih istraivanja i aktivnosti u drugim zemljama Svijeta. Neka od imena, a to su bivi nastavnici ili aci Medicinskog fakulteta u Sarajevu postali su ugledna i priznata svjetska imena u medicinskoj nauci, iji se neki od radova citiraju u biomedicinskim bazama podataka. Posebno je znaajan ratni i poslijeratni period (od 1991. do danas) za opstanak, odranje kontinuiteta nastavnog procesa i prikljuivanje reformskim procesima u sklopu Bolonjske deklaracije. Upravo je u toku usklaivanje nastavnih planova i programa Medicinskog fakulteta u Sarajevu s onima u okruenju i u zemljama potpisnicama Bolonjskog procesa, to nije nimalo lak i jednostavan posao i to e zahtijevati truda i angamana svih nastavnika i saradnika koji su trenutno angairani u nastavno-obrazovnom procesu na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Prilog ovom Pogovoru su spiskovi angairaih nastavnika Medicinskog fakulteta, objavljeni u allmanasima tampani prigodom proslava jubileja Medicinskog fakulteta 1976., 1986., 1994. godine, te aktuelni spisak danas angairanih nastavnika i saradnika na katedrama Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
9
Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. 8. 1973. godine
Bani Branislav, redovni profesor za predmet Hirurgija Besarovi Zdravko, redovni profesor za predmet Hirurgija Bijedi Mirjana, redovni profesor za predmet Oftalmologija Bobarevi Blanka, redovni profesor za predmet Hemija Bokonji Nenad, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Ciglar Marko, redovni profesor za predmet Fizijatrija Filipovi Zaim, redovni profesor za predmet Interna medicina Gaon Jakob, redovni profesor za predmet Epidemiologija Gerc Josip, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Gruji-Vasi Jela, redovni profesor za predmet Hemija Hadi Izet, redovni profesor za predmet Pedijatrija Hadiselimovi Hajrudin, redovni profesor za predmet Anatomija Hukovi Seid, redovni profesor za predmet Farmakologija Kafka Ivan, redovni profesor za predmet Hirurgija Kosori Dragan, redovni profesor za predmet Pedijatrija Mastilovi Borislava, redovni profesor za predmet Oftalmologija Milojkovi Aleksandar, redovni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo Nikulin Aleksandar, redovni profesor za predmet Patoloka anatomija Obradov Slobodan, redovni profesor za predmet Interna medicina Pai Hamid, redovni profesor za predmet Fizika Perinovi Milenko, redovni profesor za predmet Interna medicina Prci Midhat, redovni profesor za predmet Hirurgija Porn Vladimir, redovni profesor za predmet Hirurgija Rezakovi Demal, redovni profesor za predmet Interna medicina Rianovi Salih, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Sarajli Eref, redovni profesor za predmet Pedijatrija Serdarevi Hiam, redovni profesor za predmet Pneumoftiziologija
9
Stankovi Dragomir, redovni profesor za predmet Patoloka fiziologija alamon Tibor, redovni profesor za predmet Dermatovenerologija epovi Mladen, redovni profesor za predmet Histologija i embriologija vob Tvrtko, redovni profesor za predmet Biologija Teftedarija Muhamed, redovni profesor za predmet Infektologija Tvrtkovi Rifat, redovni profesor za predmet Hirurgija Veljkovi Milo, redovni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo Besarovi Risto, vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonji Risto, vanredni profesor za predmet Neuropsihijatrija Bokovi Sreten, vanredni profesor za predmet Hirurgija Bonjak Milena, vanredni profesor za predmet Osnove marksizma Brki Sead, vanredni profesor za predmet Fiziologija Bubi Ilduza, vanredni profesor za predmet Anatomija erkez Fadil, vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina ustovi Izet, vanredni profesor za predmet Pedijatrija u Mirko, vanredni profesor za predmet Anatomija orevi Dragan, vanredni profesor za predmet Infektologija Dumhur Mehmed, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo Dumhur Mirjana, vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Fajgelj Aleksandar, vanredni profesor za predmet Interna medicina Gmaz-Nikulin Edita, vanredni profesor za predmet Patoloka anataomija Hadiomerovi-Rezakovi Vesna, vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Huterer Drago, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo Jamakosmanovi Asim, vanredni profesor za predmet Fiziologija Joki Jovan, vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina
99
Slika 3. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, u sali FIS-a, 27.3.1953. godine Kotjelnikov-Kure Ksenija, vanredni profesor za predmet Otorinolaringologija Levi Mario, vanredni profesor za predmet Higijena i socijalna medicina Ljubovi Esad, vanredni profesor za predmet Hirurgija Miholji Milan, vanredni profesor za predmet Biohemija Milievi Slobodan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Najdanovi Milutin, vanredni profesor za predmet Hirurgija Naka Muhamed, vanredni profesor za predmet Fiziologija Nikolin Branko, vanredni profesor za predmet Hemija Osmanagi Izet, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo Peri Branko, vanredni profesor za predmet Fiziologija Pleho Amir, vanredni profesor za predmet Patoloka fiziologija Prohi Halil, vanredni profesor za predmet Sudska medicina
100
Samokovlija-Najdanovi Rikica, vanredni profesor za predmet Pedijatrija Savkovi Ljubomir, vanredni profesor za predmet Anatomija Softi Devad, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo eerov Drenka, vanredni profesor za predmet Anatomija imi Sreko, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo Vasi Danica, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo Vukoti Duan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Alajbegovi Rizo, docent za predmet Oftalmologija upi Slobodan, docent za predmet Oftalmologija Dobardi Read, docent za predmet Mikrobiologija oki Strahinja, docent za predmet Ginekologija i akuerstvo orevi Jelena, docent za predmet Radiologija Hadijahi Hasan, docent za predmet Interna medicina Hadimejli Muhamed, docent za predmet Interna medicina Hadiselimovi Sakib, docent za predmet Ginekologija i akuerstvo Hrnjievi Mustafa, docent za predmet Histologija i embriologija Igi Rajko, docent za predmet Farmakologija i toksikologija Ili anka, docent za predmet Fizijatrija Jadri Stjepan, docent za predmet Biohemija Koci Duan, docent za predmet Interna medicina Konjhodi Faruk, docent za predmet Hirurgija Konjicija Abdulah, docent za predmet Pneumoftiziologija Lazovi Ozrenka, docent za predmet Dermatovenerologija Loga Slobodan, docent za predmet Neuropsihijatrija Lovrinevi Antun, docent za predmet Radiologija Macanovi Momir, docent za predmet Interna medicina Miladinovi ivorad, docent za predmet Mikrobiologija Milievi-Kosti Miroslav, docent za predmet Oftalmologija Muji Muzafer, docent za predmet Fiziologija
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
101
Numi Nurudin, docent za predmet Interna medicina Palinkaev arko, docent za predmet Sudska medicina Plamenac Pavle, docent za predmet Patoloke anatomija Popadi Miodrag, docent za predmet Interna medicina Popovi Vojin, docent za predmet Interna medicina Potkonjak Dubravka, docent za predmet Farmakologija i toksikologija Smajki Arif, docent za predmet Higijena i socijalna medicina krkar Mirko, docent za predmet Hirurgija urbat Ranko, docent za predmet Interna medicina Turi Adelaida, docent za predmet Epidemiologija Vukevi Smiljka, docent za predmet Patoloke anatomija Biaki Halid, predava za predmet Osnovi optenarodne odbrane Hlaa Danica, predava za predmet Mikrobiologija Ibrahimbegovi-Gafi Fadila, predava za predmet Fiziko vaspitanje Ninkovi Boro, predava za predmet Fiziko vaspitanje iljak-Bui Vera, predava za predmet Mikrobiologija Tvrtkovi Reuf, predava za predmet Osnovi optenarodne odbrane Akamija Behija, asistent za predmet Interna medicina Alagi Ahmed, asistent za predmet Hirurgija Babi Miladin, asistent za predmet Hirurgija Bajrovi Remzija, asistent za predmet Hirurgija Banduka Milorad, asistent za predmet Fizika Bai Fahira, asistent za predmet Mikrobiologija Bai Ifakata, asistent za predmet Otorinolaringologija Beki Suada, asistent za predmet Interna medicina Belagi Edina, asistent za predmet Mikrobiologija Belagi Refik, asistent za predmet Patoloka fiziologija Bogdanovi Borka, asistent za predmet Dermatovenerologija Bohdal-Bogdanovi Lujza, asistent Boljanovi Trifko, asistent za predmet Interna medicina
102
Bratovi Ismet, asistent za predmet Interna medicina Brki Naida, asistent za predmet Interna medicina Budalica Mehmedalija, asistent za predmet Hirurgija Bukvi Miroslav, asistent za predmet Ginekologija i akerstvo Bulbulovi-Telalbai Sadida, asistent za predmet Infektologija Bui Fikreta, asistent za predmet Otorinolaringologija Cvijeti-Kapidi Emina, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo emalovi Kemal, asistent za predmet Neuropsihijatrija ekli Obrad, asistent za predmet Hirurgija ekli Zlata, asistent za predmet Interna medicina agalj Slobodan, asistent za predmet Interna medicina engi Fikret, asistent za predmet Hirurgija ustovi Fatima, asistent za predmet Higijena i socijalna medicina ustovi Kemal, asistent za predmet Hirurgija Deftedarevi Tevhida, asistent za predmet Oftalmologija Deronja Nedim, asistent za predmet Histologija i embriologija Dimitrijevi Kosta, asistent za predmet Hirurgija Dragojevi Mihajla, asistent za predmet Interna medicina Drecun Mara, asistent za predmet Fiziologija Drino Esad, asistent za predmet Hirurgija Duri Osman, asistent za predmet Hirurgija urii Zoran, asistent za predmet Patoloka fiziologija Dini Lejla, asistent za predmet Infektologija Filipovi Adem, asistent za predmet Interna medicina Gabela Fikret, asistent za predmet Fizika Gaon Igor-Davor, asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav, asistent za predmet Interna medicina Gruji Mirko, asistent za predmet Interna medicina Guzina Trifko, asistent za predmet Hirurgija Gvozdenovi Borislav, asistent za predmet Dermatovenerologija
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
10
Haiibrahimovi Enver, asistent za predmet Hirurgija Hadiibrahimovi Meliha, asistent za predmet Hemija Hamzagi Hasan, asistent za predmet Pneumoftiziologija Hasanbegovi Deneta, asistent za predmet Otorinolaringologija Hasei Edina, asistent za predmet Anatomija Hodi Salahudin, asistent za predmet Oftalmologija Iindi Emina, asistent za predmet Fiziologija Ibrahimbegovi Fikreta, asistent za predmet Interna medicina Idrizbegovi Sead, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Ili-Stojkov Koviljka, asistent za predmet Biohemija Jankovi-urii Jasna, asistent za predmet Patoloka fiziologija Jovanovi Radmilo, asistent za predmet Neuropsihijatrija Kahvi Mirza, asistent za predmet patoloka Fiziologija Kapi-Zvizdi Elvedina, asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Keser-Stankovi Marija, asistent za predmet Patoloka fiziologija Kilali Teufik, asistent za predmet Biologija Kneevi Nada, asistent za predmet Fizijatrija Kneevi Vojislav, asistent za predmet Interna medicina Konstantinovi Petar, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Korkut Edib, asistent za predmet Fiziologija Kosti Branislav, asistent za predmet Hirurgija Kosti ivojin, asistent za predmet Infektologija Kovaevi Novica, asistent za predmet Hirurgija Krsti Anto, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Kulenovi Husein, asistent za predmet Fiziologija Kulenovi Salahudin, asistent za predmet Interna medicina Kundurovi Zlata, asistent za predmet Histologija i embriologija Leovac Ankica, asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Lomas Mirjana, asistent za predmet Hirurgija
104
Slika 4. Promocija prvih doktora medicine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, u amfiteatru Interne klinike, 16.10.1953. godine Lopandi-Mari Milica, asistent za predmet Hirurgija Ljubuni Predrag, asistent za predmet Fiziologija Macanovi Katarina, asistent za predmet Dermatovenerologija Mahi Alma, asistent za predmet Anatomija Markovi Aleksandar, asistent za predmet Neuropsihijatrija Markovi Zdravko, asistent za predmet Patoloka fiziologija Mehmedbai Vladimir, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Mesihovi Hasna, asistent za predmet Pedijatrija Meanovi Nurihana, asistent za predmet Interna medicina Mei Sadida, asistent za predmet Infektologija Mijatovi arko, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Milanovi Ljiljana, asistent za predmet Oftalmologija Milievi Nikola, asistent za predmet Hirurgija Mimi Borko, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Mornjakovi-Deronja Zakira, asistent za predmet Histologija i embriologija
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
10
Muminbai Midhat, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Nestorovi Dimitrije, asistent za predmet Hirurgija Obradov Branka, asistent za predmet Pedijatrija Omani-Ibrulj Ajnija, asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Oruevi Mubera, asistent za predmet Pedijatrija Ovina Fehim, asistent za predmet Anatomija Popovi Zulejka, asistent za predmet Pedijatrija Potkonjak Mirjana, asistent za predmet Hirurgija Prnjavorac Sabiha, asistent za predmet Anatomija Radni Dinko, asistent za predmet Hirurgija Radovanovi Jovan, asistent za predmet Biohemija Radulovi Radoje, asistent za predmet Fizijatrija Raljevi Enver, asistent za predmet Interna medicina Rizvanbegovi Berija, asistent za predmet Interna medicina Roboti Zlatko, asistent za predmet Interna medicina Rukavina eljka, asistent za predmet Hirurgija Sedlar ore, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Selak Ivica, asistent za predmet Patoloka anatomija Selimovi-urii Emira, asistent za predmet Biologija Semiz Aleksandar, asistent za predmet Hirurgija Simi Borivoj, asistent za predmet Higijena i socijalna medicina Simitovi Kemal, asistent za predmet Hirurgija Stani Duan, asistent za predmet Pedijatarija Starovi Boria, asistent za predmet Hirurgija Stoli Vladimir, asistent za predmet Oftalmologija erbedija Duko, asistent za predmet Otorinolaringologija lakovi Aia, asistent za predmet Interna medicina oi Mirko, asistent za predmet Hirurgija urbat Gojko, asistent za predmet Interna medicina Tima Ratomir, asistent za predmet Fizijatrija
106
Todosijevi Miodrag, asistent za predmet Osnove marksizma Tomi Ivan, asistent za predmet Patoloka anatomija Tomi Viktorija, asistent za predmet Anatomija Veljkovi Arifa, asistent za predmet Pedijatrija Veronese Zdravko, asistent za predmet Biohemija Vidakovi Jovanka, asistent za predmet Mikrobiologija Vidovi ino-Juraj, asistent za predmet Neuropsihijatrija Winterhalter-Jadri Mira, asistent za predmet Biohemija Vojvodi Zineta, asistent za predmet Infektologija Vuievi-Salama Milijana, asistent za predmet Patoloka fiziologija Vujsi Zorica, asistent za predmet Pedijatrija Vukievi Tatjana, asistent za predmet Hemija eger Zrinka, asistent za predmet Patoloka anatomija
Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 14. 11. 1986. godine
Alajbegovi Rizah, redovni profesor za predmet Oftalmologija Besarovi Risto, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Bokonji Risto, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Brki Sead, redovni profesor za predmet Fiziologija Bubi Ilduza, redovni profesor za predmet Anatomija erkez Fadil, redovni profesor za predmet Higijena upi Slobodan, redovni profesor za predmet Oftalmologija Dui Vojislav, redovni profesor za predmet za predmet Pedijatrija Dumhur Mirjana, redovni profesor za predmet Socijalna medicina orevi Dragana, redovni profesor za predmet Infektologija orevi Jelena, redovni profesor za predmet Radiologija Gmaz Nikulin Edita, redovni profesor za predmet Patologija Gruji-Vasi Jela, redovni profesor za predmet Hemija
10
Slika 5. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dom mladih Skenderija, 1976. godine Hadiomerovi Vesna, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Hukovi Seid, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Hadijahi Hasan, redovni profesor za predmet Interna medicina Jamakosmanovi Asim, redovni profesor za predmet Fiziologija Joki Jovan, redovni profesor za predmet Patofiziologija i medicina rada Kecmanovi Duan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Konjhodi Faruk, redovni profesor za predmet Hirurgija Kosori Dragomir, redovni profesor za predmet Pedijatrija Kotjelnikov-Kure Ksenija, redovni profesor za predmet Otorinolaringologija Macanovi Momir, redovni profesor za predmet Interna medicina Mesihovi Hasna, redovni profesor za predmet Pedijatrija Milievi Miroslava, redovni profesor za predmet Oftalmologija
10
Miholji Milan, redovni profesor za predmet Biohemija Muji Muzafer, redovni profesor za predmet Fiziologija Loga Slobodan, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Najdanovi Milutin, redovni profesor za predmet Hirurgija Najdanovi-Samokovlija Rikica, redovni profesor za predmet Pedijatrija Naka Muhamed, redovni profesor za predmet Fiziologija Nikulin Aleksandar, redovni profesor za predmet Patologija Numi Nurudin, redovni profesor za predmet Interna medicina Obradov Branka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Peri Branko, redovni profesor za predmet Fiziologija Popadi Miodrag, redovni profesor za predmet Interna medicina Popovi Zulejka, redovni profesor za predmet Pedijatrija Pleho Amir, redovni profesor za predmet Patofiziologija Potkonjak Dubravka, redovni profesor za predmet Farmakologija i toksikologija Porn Vladimir, redovni profesor za predmet Hirurgija Rianovi Salih, redovni profesor za predmet Neuropsihijatrija Smajki Arif, redovni profesor za predmet Socijalna medicina Stankovi-Keser Marija, redovni profesor za predmet Patofiziologija epovi Mladen, redovni profesor za predmet Histologija eerov Drenka, redovni profesor za predmet Anatomija imi Sreo, redovni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo urbat Ranko, redovni profesor za predmet Interna medicina Bokonji Mirjana, vanredni profesor za predmet Dermatovenerologija engi Fadil, vanredni profesor za predmet Radiologija Dilberovi Faruk, vanredni profesor za predmet Anatomija Dumhur Mehmed, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo oki Strahinja, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo
109
Gabela Fikret, vanredni profesor za predmet Fizika Hadimejli Muhamed, vanredni profesor za predmet Interna medicina Hlaa Danica, vanredni profesor za predmet Mikrobiologija Huterer Drago, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akerstvo Hrnjievi Mustafa, vanredni profesor za predmet Histologija i embriologija Kilali Teufik, vanredni profesor za predmet Biologija Koci Duan, vanredni profesor za predmet Interna medicina Kulenovi Husein, vanredni profesor za predmet Fiziologija Levi Mario, vanredni profesor za predmet Higijena Lovrinevi Antun, vanredni profesor za predmet Radiologija Ljubovi Esad, vanredni profesor za predmet Hirurgija Musafija Albert, vanredni profesor za predmet Interna medicina Milanovi Ljiljana, vanredni profesor za predmet Oftalmologija Milievi Slobodan, vanredni profesor za predmet Hirurgija Nikolin Branko, vanredni profesor za predmet Hemija Plamenac Pavle, vanredni profesor za predmet Patologija Prohi Halil, vanredni profesor za predmet Sudska medicina Rami Salko, vanredni profesor za predmet Hemija Softi Devad, vanredni profesor za predmet Ginekologija i akuerstvo Tomi Viktorija, vanredni profesor za predmet Anatomija Turi Adelaida, vanredni profesor za predmet Epidemiologija Vrani Jovo, vanredni profesor za predmet Hirurgija Winterhalter-Jadri Mira, vanredni profesor Biohemija Defterdarevi-Serdarevi Tevhida, docent za predmet Oftalmologija Duri Osman, docent za predmet Hirurgija Drecun Mara, docent za predmet Fiziologija urii Emira, docent za predmet Biologija Gruji Mirko, docent za predmet Interna medicina Hamzagi Hasan, docent za predmet Pneumoftiziologija
110
Hasanbegovi Deneta, docent za predmet Otorinolaringologija Kapidi Mustafa, docent za predmet Ginekologija i akuerstvo Milievi Nikola, docent za predmet Hirurgija Macanovi Katarina, docent za predmet Dermatovenerologija Muanovi Mirza, docent za predmet Radiologija Lincender Lidija, docent za predmet Radiologija Nadadin Mira, docent za predmet Mikrobiologija Pajovi Milan, docent za predmet OM sa TIPSS Radni Dinko, docent za predmet za predmet Hirurgija Radulovi Radoje, docent za predmet Fizijatrija Rukavina eljka, docent za predmet Hirurgija Starovi Boria, docent za predmet Hirurgija Stojkov Koviljka, docent za predmet Biohemija Telalbai-Bulbulovi Sadida, docent za predmet Infektologija Tima Ratomir, docent za predmet Fizijatrija Velkovi Arifa, docent za predmet Pedijatrija Zuli Irfan, docent za predmet Farmakologija i toksikologija Zjuzin Nadeda, docent za predmet Fizijatrija Gafi-Ibrahimbegovi Fadila, predava za predmet Fiziko vaspitanje Todosijevi Miodrag, predava za predmet Optenarodna odbrana Abramovi Milorad, asistent za predmet Pneumoftiziologija Akamija Behija, asistent za predmet Interna medicina Alagi Ahmet, asistent za predmet Hirurgija Aleksi Mirjana, asistent za predmet Anatomija Aleksejev Igor, asistent za predmet Fizijatrija Alirejsovi Senija, asistent za predmet Oftalmologija Ani Olga, asistent za predmet Pedijatrija Babi Miladin, asistent za predmet Hirurgija Bajrovi Remzija, asistent za predmet Hirurgija Banin Sergej, asistent za predmet Otorinolaringologija
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
111
Banduka Milorad, asistent za predmet Fizika Bai Maida, asistent za predmet Dermatovenerologija Beki Suada, asistent za predmet Interna medicina Belagi Edina, asistent za predmet Mikrobiologija Belagi Refik, asistent za predmet Patofiziologija Bilenjki Desanka, asistent za predmet Radiologija Bogdanovi Borka, asistent za predmet Dermatovenerologija Bratovi Ismet, asistent za predmet Interna medicina Bubreko Ana, asistent za predmet Neuropsihijatrija Budalica Mehmedalija, asistent za predmet Hirurgija Boljanovi Trifko, asistent za predmet Interna medicina Bukvi Idriz, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Bukvi Miroslav, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Buka Marko, asistent za predmet Interna medicina Ceri Nesiba, asistent za predmet Pneumoftiziologija Cuci Zdravka, asistent za predmet Pedijatrija engi Devad, asistent za predmet Infektologija ardaklija Zlatko, asistent za predmet Infektologija engi Fikret, asistent za predmet Hirurgija ustovi Fatima, asistent za predmet Higijena ekli Obrad, asistent za predmet Hirurgija eli Zlatica, asistent za predmet Interne medicina emalovi Kemal, asistent za predmet Neuropsihijatrija u Asja, asistent za predmet Anatomija Dimitrijevi Jovan, asistent za predmet Neuropsihijatrija Dimitrijevi Kosta, asistent za predmet Hirurgija Dizdarevi Jasna, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Dizdarevi Zehra, asistent za predmet Pneumoftiziologija Dobraa Ilijas, asistent za predmet Sudska medicina Dragojevi Blao, asistent za predmet Otorinolaringologija
112
Slika 6. Detalj sa proslave 30 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Dom mladih Skenderija, 1976. godine Dragojevi Mihaila, asistent za predmet Interna medicina Drino Esad, asistent za predmet Hirurgija Duri Amira, asistent za predmet Hirurgija urii Jasna, asistent za predmet Patofiziologija urii Zoran, asistent za predmet Patofiziologija Elez Sekula, asistent za predmet Otorinolaringologija Fazlagi Nijaz, asistent za predmet Radiologija Filipovi Adem, asistent za predmet Interna medicina Frato Milica, asistent za predmet Gainovi eljka, asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Igor-Davor, asistent za predmet Hemija Gerc Vjekoslav, asistent za predmet Interna medicina Godler Zdenka, asistent za predmet Oftalmologija Golemac Slavko, asistent za predmet Interna medicina Gribajevi Mehmed, asistent za predmet Interna medicina
11
Gmaz Zoran, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Guzina Trifko, asistent za predmet Hirurgija Gvozdenovi Borislav, asistent za predmet Dermatovenerologija Gaon Dejan, asistent za predmet Epidemiologija Hodi Lutvo, asistent za predmet Pedijatrija Hodi Salahudin, asistent za predmet Oftalmologija Ibrahimovi Enver, asistent za predmet Hirurgija Ibrahimbegovi Fikreta, asistent za predmet Interna medicina Idrizbegovi Sead, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Jovanovi Jena, asistent za predmet Infektologija Jaganjac Nermina, asistent za predmet Fiziologija Kadi Naim, asistent za predmet Hirurgija Kahvi Mirza, asistent za predmet Patologija Kapetanovi Bakir, asistent za predmet Infektologija Kapidi Nedib, asistent za predmet Radiologija Kazi Nadija, asistent za predmet Pedijatrija Kesi Vera, asistent za predmet Interna medicina Kevi Vera, asistent za predmet Fizijatrija Kulenovi Alma, asistent za predmet Fiziologija Kodri Ljiljana, asistent za predmet Mikrobiologija Kosori Bojana, asistent za predmet Mikrobiologija Kovaevi Novica, asistent za predmet Hirurgija Kovaevi Slavica, asistent za predmet Oftalmologija Krni Havua, asistent za predmet Interna medicina Krsti Ante, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Kulenovi Duanka, asistent za predmet Neuropsihijatrija Kulenovi Salahudin, asistent za predmet Interne medicina Kundurovi Zlata, asistent za predmet Histologija i embriologija Leki Meliha, asistent za predmet Hemija Leovac Ankica, asistent za predmet Higijena
114
Lojpur Vera, asistent za predmet Pedijatrija Lomas Mirjam, asistent za predmet Hirurgija Lomigori-Oruevi Amila, asistent za predmet Histologija i embriologija Ljubuni Predrag, asistent za predmet Fiziologija Markovi Zdravko, asistent za predmet Patologija Mehmedbai Vladimir, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Meanovi Nurhijana, asistent za predmet Interna medicina Mijatovi arko, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Mini Tatjana, asistent za predmet Hemija Mili Milo, asistent za predmet Fiziologija Mimi Borko, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Miri Slavica, asistent za predmet Radiologija Mornjakovi Zakira, asistent za predmet Histologija i embriologija Mulabegovi Nedad, asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Muminbai Midhat, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Naka Emina, asistent za predmet Fiziologija i biohemija Nikoli-Bartl Jasna, asistent za predmet Interna medicina Niki Dragana, asistent za predmet Socijalna medicina Omani Ajnija, asistent za predmet Socijalna medicina Oruevi Mubera, asistent za predmet Pedijatrija Ovina Fehim, asistent za predmet Anatomija Papi Ksenija, asistent za predmet Anatomija Paveli Dragan, asistent za predmet Neuropsihijatrija Pei Biljana, asistent za predmet Mikrobiologija Potkonjak Mirjana, asistent za predmet Hirurgija Radovanovi Jovo, asistent za predmet Biohemija Radovi Nikola, asistent za predmet Otorinolaringologija Radievi Nada, asistent za predmet Fiziologija Radoti Milan, asistent za predmet Fizijatrija
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
11
Raljevi Enver, asistent za predmet Interna medicina Rami Habiba, asistent za predmet Neuropsihijatrija Rianovi Zoran, asistent za predmet Infektologija Robovi Zlatko, asistent za predmet Interna medicina Rustempai Sonja, asistent za predmet Hirurgija Sandi Marijana, asistent za predmet Neuropsihijatrija Selak Ivica, asistent za predmet Patoloka anatomija Semiz Aleksandar, asistent za predmet Hirurgija Simatovi Kemal, asistent za predmet Hirurgija Slijepevi Omiljko, asistent za predmet Higijena Stani Duko, asistent za predmet Pedijatrija Stojkov Milan, asistent za predmet Dermatovenerologija Stoli Vladimir, asistent za predmet Oftalmologija imunovi Vladimir, asistent za predmet Hirurgija erbedija Duko, asistent za predmet Otorinolaringologija lakovi emsudin, asistent za predmet Radiologija lakovi Aia, asistent za predmet Interna medicina oi Mirko, asistent za predmet Hirurgija abanovi Snjeana, asistent za predmet Biohemija urbat Gojko, asistent za predmet Interna medicina uko Irfan, asistent za predmet Histologija i embriologija kobi Mario, asistent za predmet Anatomija Tanovi Indira, asistent za predmet Anatomija Telebak Boria, asistent za predmet Epidemiologija Todorovi Goran, asistent za predmet Ginekologija i akuerstvo Tomi Amra, asistent za predmet Oftalmologija Tomi Ivana, asistent za predmet Patologija Valjevac Kemal, asistent za predmet Farmakologija i toksikologija Veljkov Nemanja, asistent za predmet Interna medicina Vidovi Juraj ino, asistent za predmet Neuropsihijatrija
116
Vidovi Zrinka, asistent za predmet Patologija Vojvodi Zineta, asistent za predmet Infektologija Vujisi Zora, asistent za predmet Pedijatrija Zeevi Esma, asistent za predmet Pedijatrija Zurovac Gordana, asistent za predmet Mikrobiologija Zeevi-Bui Ifakata, asistent za predmet Otorinolaringologija eljo Amela, asistent za predmet Anatomija ujo Hamza, asistent za predmet Sudske medicina
Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na dan 31. 9. 1994. godine
k atedra za MediciNsku heMiju Leki Meliha, docent, ef Katedre Nikolin Branko, redovni profesor Gaon Igor, vanredni profesor Galijaevi Samra, asistent Rimpapa Zlatan, asistent k atedra za MediciNsku fiziku Kulenovi Fahrudin, redovni profesor, ef Katedre Vobornik Slavenka, docent Omerbai Ago, vii asistent Muharemovi Zijad, asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Kilali Teufik, redovni profesor, ef Katedre urii Emira, vanredni profesor Redi Amira, vii asistent Ibrulj Slavica, asistent k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mai Izet, vanredni profesor, ef Katedre Jakupovi Safet, asistent
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
11
k atedra za biogeNetiku Sofradija Avdo, redovni profesor, ef Katedre k atedra za MediciNsku sociologiju Pajovi Milan, vanredni profesor, ef Katedre k atedra za tjelesNi odgoj Ibrahimbegovi Fadila, predava k atedra za eNgleski jezik Karaula Jasna, asistent k atedra za aNatoMiju Dilberovi Faruk, redovni profesor, ef Katedre Ovina Fehim, docent Kulenovi Amela, vii asistent Festi Emir, asistent Hasanovi Aida, asistent Kameni Huse, asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter Mira, redovni profesor, ef Katedre Radovanovi Jovan, docent Gornjakovi Sran, asistent Jadri Radivoje, asistent k atedra za fiziologiju Muji Muzafer, redovni profesor, ef Katedre Kulenovi Husein, vanredni profesor Huski Jasminko, docent Naka Emina, docent Mili Milo, vii asistent Vidovi Tatjana, asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Hrnjievi Mustafa, redovni profesor, ef Katedre Kundurovi Zlata, vanredni profesor
11
Mornjakovi Zakira, docent Juro Marina, asistent Mei Haris, asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju sa iMuNologijoM Hlaa Danica, redovni profesor, ef Katedre Belagi Edina, docent arevi Adnan, vii asistent Markoti Alemka, asistent k atedra za patoloku aNatoMiju Plamenac Pavle, redovni profesor, ef Katedre Selak Ivan, vanredni profesor Radovi Svjetlana, vii asistent Vidovi Zrinka, vii asistent Tomi Ivana, asistent k atedra za patoloku fiziologiju Pleho Amir, redovni profesor, ef Katedre Belagi Refik, docent ustovi Elvedina, asistent Pleho Amra, asistent ei Damir, asistent k atedra za farMakologiju i toksikologiju Zuli Irfan, redovni profesor, ef Katedre Potkonjak Dubravka, redovni profesor Kapi Elvedina, vanredni profesor Mulabegovi Nedad, vanredni profesor Omeragi Edo, vii asistent Rajman Iris, vii asistent Loga Svjetlana, asistent Miljanovi Mirjana, struni saradnik Valjevac Kemal, struni saradnik
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
119
k atedra za epideMiologiju Telebak Boria, docent, ef Katedre Arnautovi Atif, vanredni profesor Puvai Zlatko, vanredni profesor Hoti Semra, asistent k atedra za socijalNu MediciNu, orgaNizaciju zdravstveNe zatite i
historiju MediciNe
Smajki Arif, redovni profesor, ef Katedre Omani Ajnija, vanredni profesor Niki Dragana, docent k atedra za higijeNu atovi Sejdo, vanredni profesor, ef Katedre ustovi Fatima, docent Zec Svetlana, docent Slijepevi Omiljko, vii asistent Filipovi-Hadiomerovi Aida, asistent k atedra za sudsku MediciNu Kulenovi Husein, vanredni profesor, ef Katedre Prohi Halil, redovni profesor Babi Mirsad, asistent Dobraa Ilijas, asistent ujo Hamza, asistent k atedra za iNterNu MediciNu Hadimejli Muhamed, redovni profesor, ef Katedre Gruji Mirko, redovni profesor Hadijahi Hasan, redovni profesor Bratovi Ismet, vanredni profesor Gribajevi Mehmed, vanredni profesor Buka Marko, docent Harai Midhat, docent
120
Slika 7. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu, 1947.-1954. Raljevi Enver, docent Arslanagi Amila, vii asistent Berbi-Fazlagi Jasmina, vii asistent atovi-Rai Senija, vii asistent Dili Mirza, vii asistent Golemac Slavko, vii asistent Kuukali Elma, vii asistent Kulenovi Indira, vii asistent Loza Vesna, vii asistent Meanovi Nurihana, vii asistent Vukobrat-Bijedi Zora, vii asistent Aliehaji-Borovac, Naa, asistent Harai Azra, asistent Hrisafovi Zorislav, asistent Kesi Vera, asistent Unanin Snjeana, asistent
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
121
k atedra za pNeuMoftiziologiju Konjicija Abdulah, redovni profesor, ef Katedre Dizdarevi Zehra, vanredni profesor Ceri Nesiba, vii asistent Mehi Bakir, vii asistent Luki Zdravko, vii asistent uti Hasan, vii asistent k atedra za Neuropsihijatriju i MediciNsku psihologiju Loga Slobodan, redovni profesor, ef Katedre Ceri Ismet, docent Dimitrijevi Jovan, docent Kantardi Delaludin, docent Dane Vera, vii asistent Jovanovi-Gmaz Mirjana, vii asistent Kuukali Abdulah, vii asistent Fiekovi Saida, vii asistent Dirlo Kaua, asistent Stani Dragia, asistent Todorovi Ljubica, asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju engi Fadil, redovni profesor, ef Katedre Dalagija Faruk, vanredni profesor Lincender Lidija, vanredni profesor Muanovi Mirza, vanredni profesor Bai Hiba, vii asistent Kapidi Nedib, vii asistent Klanevi Melika, vii asistent Obrali Nermina, vii asistent Beli erif, vii asistent k atedra za iNfektivNe bolesti
122
Telalbai Sadida, redovni profesor, ef Katedre engi Devad, docent Kapetanovi Bakir, docent ardaklija Zlatko, vii asistent Drnda Alija, vii asistent Koluder Nada, asistent Mehani Snjeana, asistent Pinjo Fikreta, asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arslanagi Naima, vanredni profesor, ef Katedre Gainovi eljka, vii asistent Knor-Bukvi Tanja, vii asistent Alendar Faruk, asistent k atedra za giNekologiju i akuerstvo imi Sreo, redovni profesor, ef Katedre Bukvi Idriz, docent Idrizbegovi Sead, docent Bukvi Miroslav, vii asistent Dizdarevi Jadranka, vii asistent Kapetanovi Ahmo, vii asistent Mehmedbai Senad, vii asistent Begi Kerim, asistent Muminbai Nermin, asistent Nikulin Boris, asistent Perva Sejfulah, asistent k atedra za pedijatriju Veljkovi Arifa, redovni profesor, ef Katedre Mesihovi Hasna, redovni profesor Ani Olga, vanredni profesor engi Hado, docent
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
12
Slika 8. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu, 1955.-1974. Zeevi Esma, docent Cuci Zdravka, vii asistent Saraevi Ediba, vii asistent Helji Suada, vii asistent Kova Edina, asistent Terzi Read, asistent k atedra za oftalMologiju Teftedarija Tevhida, vanredni profesor, ef Katedre Alajbegovi Rizah, redovni profesor Milanovi Ljiljana, redovni profesor engi Ferid, vii asistent Ibievi Mirsad, asistent Saraevi-Pauka Nedija, asistent Popovi Neven, asistent k atedra za otoriNolariNgologiju, MaksilofacijalNu hirurgiju i
stoMatologiju
124
Bui Ifakata, redovni profesor, ef Katedre Hasanbegovi Deneta, redovni profesor Kapidi Adnan, vii asistent Milutinovi Slavica, vii asistent Alagi Jasminka, asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Zjuzin Nadeda, vanredni profesor, ef Katedre Mianovi eljko, vii asistent Buljina Amir, vii asistent akota Slavica, asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Konjhodi Faruk, redovni profesor, ef Katedre Duri Osman, vanredni profesor ii Fuad, vanredni profesor Radni Dinko, vanredni profesor Rukavina eljka, vanredni profesor Budalica Mehmedalija, docent ustovi Kemal, docent ibo Safet, docent Dizdarevi Salahudin, docent Drino Esad, docent Duri Amira, docent Ljubi Boo, docent Guska Safet, vii asistent Hadiahmetovi Zoran, vii asistent Kulenovi Faruk, vii asistent estan Muhamed, vii asistent Pinjo Emir, vii asistent Hiro Mustafa, asistent Lazovi Mufid, asistent
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
12
Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerzitetu u Sarajevu na dan 31. 3. 2006. godine
k atedra za MediciNsku heMiju Leki Meliha, redovni profesor, ef Katedre Mijanovi Mirjana, docent Rimpapa Zlatan, vii asistent Kora Fehim, vii asistent uli Eldina, struni saradnik k atedra za biofiziku Vobornik Slavenka, vanredni profesor, ef Katedre Omerbai Ago, docent Muharemovi Zijad, asistent Busuladi Mustafa, asistent k atedra za biologiju sa huMaNoM geNetikoM Redi Amira, vanredni profesor, ef Katedre Ibrulj Slavica, docent Metovi Azra, asistent Muanovi Jasmin, asistent k atedra za opte NastavNe predMete iga Jusuf, redovni profesor, ef Katedre k atedra za MediciNsku iNforMatiku Mai Izet, redovni profesor, ef Katedre Kudumovi Mensura, vii struni saradnik Novo Ahmed, struni saradnik K atedra za anatomiju ovjeKa Dilberovi Faruk, redovni profesor, ef Katedre Ovina Fehim, vanredni profesor
126
Kulenovi Amela, vanredni profesor Hasanovi Aida, vii asistent Kapur Eldan, vii asistent Sara-Hadihalilovi Aida, vii asistent Voljevica Alma, vii asistent Vukovi Ilvana, asistent Lujinovi Almira, asistent Talovi Elvira, asistent K atedra za fiziologiju ovjeKa Naka-Iindi Emina, vanredni profesor, ef Katedre Huski Jasminko, vanredni profesor Babi Nermina, vii asistent Hadovi Almira, vii asistent Avdagi Nesina, vii asistent Zairagi Asja, asistent Arslanagi Selma, asistent Valjevac Amina, asistent Lepara Orhan, asistent k atedra za histologiju i eMbriologiju Mornjakovi Zakira, redovni profesor, ef Katedre Kundurovi Zlata, redovni profesor uko Irfan, vanredni profesor Alielebi Selma, docent osovi Esad, asistent Beganovi-Petrovi Amira, asistent Arnautovi Ajla, asistent k atedra za bioheMiju Winterhalter-Jadri Mira, redovni profesor, ef Katedre Radovanovi Jovan, vanredni profesor Jadri Radivoj, vii asistent
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
12
Slika 9. Dekani Medicinskog fakulteta u Sarajevu, 1975.-2006. Kiseljakovi Emina, vii asistent Hasi Sabaheta, vii asistent k atedra za Mikrobiologiju i parazitologiju Belagi Edina, redovni profesor, ef Katedre Zvizdi ukrija, vanredni profesor Hamzi Sadeta, vii asistent Mahmutovi Sabina, vii asistent Hadihasanovi Mufida, vii asistent k atedra za patologiju Radovi Svjetlana, docent, ef Katedre Selak Ivan, redovni profesor Tomi Ivana, vii asistent Babi Mirsad, vii asistent Dori Mirsad, vii asistent k atedra za patoloku fiziologiju i MediciNu rada Belagi Refik, vanredni profesor, ef Katedre
12
Salihovi Habiba, docent Musi Miralem, docent Memija-Pozderac Meliha, vii asistent abaravdi Mirsad, vii asistent ei Damir, asistent Pleho-Kapi Amna, asistent ustovi Elmedina, asistent Pepi Esad, asistent Belagi Omer, asistent K atedra za farmaKologiju, toKsiKologiju i KliniKu farmaKologiju Mulabegovi Nedad, redovni profesor, ef Katedre Kapi Elvedina, redovni profesor Mijanovi Mirjana, docent Loga-Zec Svjetalana, vii asistent Omeragi Edin, vii asistent Kusturica Jasna, vii asistent Rakanovi-Todi Maida, vii asistent Kulo Aida, asistent k atedra za epideMiologiju i zdravstveNu statistiku Puvai Zlatko, redovni profesor, ef Katedre avaljuga Semra, docent Puvai Sandra, vii asistent k atedra za socijalNu MediciNu, orgaNizaciju zdravstveNe zatite i
historiju MediciNe
Omani Ajnija, redovni profesor, ef Katedre Niki Dragana, docent Muji-Kurspahi Amira, vii asistent Dubur-Bei Amela, asistent K atedra za higijenu i zatitu ivotne oKoline atovi Sejdo, redovni profesor, ef Katedre
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
129
Bievi Azra, docent atovi Amra, vii asistent Kadribai Ribana, asistent Aganovi-Muinovi Izeta, struni saradnik Tanackovi Fikreta, struni saradnik eremet Zimka, struni saradnik Maki-urovi Mirela, struni saradnik k atedra za sudsku MediciNu Selak Ivan, redovni profesor, ef Katedre Dobraa Ilijas, vii asistent ujo Hamza, asistent Stani Alma, asistent K atedra za internu medicinu i KliniKu propedeutiKu Gribajevi Mehmed, redovni profesor, ef Katedre Dizdarevi Zehra, redovni profesor Harai Midhat, redovni profesor Buka Marko, redovni profesor Arslanagi Amila, vanredni profesor uti Hasan, vanredni profesor Gerc Vjekoslav, vanredni profesor Helji Beir, vanredni profesor Mehi Bakir, vanredni profesor Dili Mirza, vanredni profesor Berbi-Fazlagi Jasmina, docent Kuukali-Selimovi Elma, docent Rai Senija, docent Vukobrat-Bijedi Zora, docent Lozo Vesna, docent Kulenovi Indira docent Mesihovi Rusmir, docent
10
Resi Halima, docent uki Vesna, vii asistent Aliehaji-Borovac Naa, vii asistent Sokolovi ekib, docent Buturovi-Ai Belma, vii asistent Paralija Belma, vii asistent Hadimurtezi Zlatan, vii asistent Vanis Nenad, vii asistent Gornjakovi Sran, vii asistent Burekovi Azra, vii asistent Velija-Aimi Zelija, vii asistent Filipovi Ifet, vii asistent Laevi Nadir, vii asistent urkovi Ismana, vii asistent Sofo-Hafizovi Alma, vii asistent Dizdarevi-Bostandi Amela, vii asistent Kuli Mehmed, asistent Unanin-Medovi Snjeana, asistent Bijedi Vildana, asistent Lando Elvedin, asistent Demidi Jasminka, asistent Mlao Akif, asistent Hodi Enisa, asistent Kurtehaji-Pokovi Azra, asistent k atedra za Neuropsihijatriju, Neurologiju i MediciNsku psihologiju Kuukali Abdulah, redovni profesor, ef Katedre Fiekovi Saida, docent Lonarevi Nedim, vanredni profesor Dane Vera, docent Oru Lilijana, docent
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
11
Alajbegovi-Kurtovi Azra, docent Lianin Ifeta, vii asistent elilovi Jasminka, vii asistent Bravo-Mehmedbai Alma, vii asistent Hiar Ivanka, vii asistent Mehmedika-Sulji Enra, vii asistent Sali-Dizdarevi Dubravka, vii asistent Kapetanovi Igbal, asistent Vranei Melin, asistent k atedra za radiologiju i oNkologiju Lincender Lidija, redovni profesor, ef Katedre Dalagija Faruk, redovni profesor Obrali Nermina, vanredni profesor Beli erif, vanredni profesor Klanevi Melika, docent Bai-abaravdi Hiba, docent Belija Semir, vii asistent Lianin Zoran, vii asistent Kantardi Nermina, vii asistent Mornjakovi Amela, vii asistent Lomigori Jasenko, asistent Ibrali Muris, vii asistent Belagi Vanesa, asistent Prevljak Sabina, asistent k atedra za iNfektivNe bolesti Dautovi Sajma, vanredni profesor, ef Katedre engi Devad, vanredni profesor Koluder-imi Nada, vii asistent Drnda Alija, vii asistent Mehani Snjeana, asistent
12
Pinjo Fikreta, asistent Topalovi-etkovi Jasna, asistent Hadiosmanovi Vesna, asistent Osmi Akif, asistent k atedra za hirurgiju i ratNu hirurgiju Duri Osman, redovni profesor, ef Katedre Kandi Zuvdija, redovni profesor ibo Safet, redovni profesor Duri Amira, redovni profesor Dizdarevi Salahudin, redovni profesor Huji Halid, redovni profesor ii Fuad, redovni profesor Budalica Mehmedalija, redovni profesor ustovi Kemal, redovni profesor Solakovi Emir, vanredni profesor Hadiahmetovi Zoran, vanredni profesor Gavrankapetanovi Ismet, vanredni profesor Gavrankapetanovi Faris, vanredni profesor Aganovi Damir, docent Tanovi Haris, docent Junuzovi Delaludin, docent Suljevi Ismet, vii asistent Hiro Mustafa, vii asistent Karabeg Reuf, vii asistent Hadismajlovi Ademir, vii asistent Dizdarevi Kemal, vii asistent Akamija Goran, vii asistent Tali-Tanovi Adnana, vii asistent Hadimuratovi Adnan, vii asistent Omerbegovi Meldijana, vii asistent
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
1
erimagi Zinaida, asistent Prci Alden, asistent Bei Asim, asistent Hadihasanovi Emir, asistent Firdus Nedad, asistent Kapetanovi-Begi Sadeta, asistent Maksi Senad, asistent Vila Haris, asistent Radni Davor, asistent Hadimehmedagi Amel, asistent Zvizdi Zlatan, asistent Salihagi Sanela, asistent Karavdi Kenan, asistent Omerhodi Merim, asistent Vrani Haris, asistent Dankovi Fuad, asistent Ahmetovi Amir, asistent k atedra za derMatoveNerologiju Arlasnagi Naima, redovni profesor, ef Katedre Prohi Asja, docent Knor-Bukvi Tanja, vii asistent Alendar Faruk, vii asistent Kasumagi-Halilovi Emina, asistent k atedra za giNekologiju i akuerstvo Bukvi Idriz, redovni profesor, ef Katedre Dizdarevi Jadranka, vanredni profesor Mehmedbai Senad, vanredni profesor Izetbegovi Sebija, docent Godinjak Zulfo, docent Kapetanovi Ahmo, vii asistent
14
Bai Ejub, vii asistent Begi Kerim, vii asistent Gavrankapetanovi-Smailbegovi Fatima, vii asistent Nikulin Boris, asistent Muminbai Nermin, asistent Murtezi Senad, asistent Dekovi Sanjin, asistent Imirija-Galijaevi Naima, asistent Abadi-Sari Nidara, asistent Imirija-Idrizbegovi Lejla, asistent k atedra za pedijatriju Mesihovi-Dinarevi Senka, vanredni profesor, ef Katedre Helji Suada, vanredni profesor Saraevi Ediba, vanredni profesor Hasabnegovi Edo, vii asistent Hadagi-atibui Feriha, vii asistent Saki Meliha, vii asistent Zupevi Smail, vii asistent abanovi-Hasanbegovi Snjeana, vii asistent Selimovi Amina, vii asistent Milii-Pokrajac Danka, vii asistent Begi Zijo, asistent Terzi Read, asistent Maksi-Kovaevi Hajrija, asistent Kova Edina, asistent Mianovi Verica, asistent k atedra za oftalMologiju Alikadi-Husovi Amila, docent, ef Katedre Alimanovi-Halilovi Emina, docent Alajbegovi-Halimi Jasmina, vii asistent
nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
1
Hajjir Huda, vii asistent Serdarevi Raif, vii asistent Saraevi-Pauka Nedmija, asistent akovi Adisa, asistent k atedra za otoriNolariNgologiju, MaksiofacijalNu hirurgiju i
stoMatologiju
Kapidi Adnan, vanredni profesor, ef Klinike Alagi-Smailbegovi Jasminka, docent Voli Aida, vii asistent Ahmedbegovi-Sarajli Zehra, vii asistent arac Erol, asistent Resi Mudahid, asistent k atedra za fizijatriju i rehabilitaciju Vavra-Hadiahmetovi Narcisa, docent, ef Katedre Avdi Dijana, docent Meholji-Fetahovi Aja, vii asistent Tanovi Edina, vii asistent Miladinovi Ksenija, asistent Mufti Mirsad, asistent akota-Mari Slavica, vii asistent K atedra za porodinu/obiteljsKu medicinu Mai Izet, redovni profesor, ef Katedre Jati Zaim, asistent Karup evala, asistent k atedra za iMuNologiju Harai Midhat, redovni profesor, ef Katedre Rai Senija, docent, zamjenik efa
16
Literatura
1. Hadiselimovi H. Povodom 25 godina rada Medicinskoga fakulteta. U: 25 godina Medicinskog fakulteta u Sarajevu - 1946.-1971. godine, Sarajevo, 1971. Nikulin A. U povodu 35. godinjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Medicinski arhiv, 1981; 35(5-6): 245-7. Macanovi M. U povodu 40. godinjice rada Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Sarajevo, 1986.godine. Mulabegovi N. Povodom 50 godina rada Mediciskog fakulteta u Sarajevu. U: Almanah Medicinskog fakulteta u Sarajevu - 1944.-1994. godine. Avicena, Sarajevo, 1994: 5-11. Mai I, Kulenovi H. Pedeset godina kontinuirane medicinske edukacije u Sarajevu. Medicinski arhiv, 1996; 50(3-4): 113-9. Hadiahmetovi I. Sto dvadeset godina organiziranog zdravstva u Tuzli. U: 20 godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli 1976.-1996. Tuzla, 1999: 1-42. Mulabegovi N, Duri O, Kulenovi H, Selak I, Mai I, Konjhodi F, Smajki A. Postdiplomski studij Medicinskog fakulteta u Sarajevu 1963.-1998. Avivcena, Sarajevo, 1998: 6-20. Mai I. Korijeni medicine i zdravstva u BiH. Avicena, Sarajevo, 2004.: 5-35. Mai I. Zemaljska bolnica u Sarajevu. Avicena, Sarajevo, 1994: 10314.
2. 3.
4.
5. 6.
7.
8. 9.
10. Mai I. Jubilej bosanskohercegovakog zdravstva: osnivanje prvog Mediciskog fakulteta u BiH. Med Arh, 2006; 60(3): 3-4.
1
Index imena
Aranicki Milo Beri Milenko Besarovi Zdravko Bijedi Mirjana Bobarevi Blanka Brki Ibro Brki-Hadijahi Naida Brki Sead Bubi-Hukovi Ilduza Bui Vera Ciglar Marko u Mirko avka Vladimir ustovi Izet Deeli Mladen Dimitrijevi Dimitrije Doder Aleksandar orevi Blagoje orevi Jelena Dirlo-Todorovi Jasna Fajgelj Aleksandar Filipovi Zaim Fleger Josip Fried Robert Gabela Fikret Gaon Jakob Gerc Josip Grin Ernest Gvozdenovi Milan Hadimusi Nedat Hadiselimovi Hajrudin Hamzagi Hasan Herlinger Ivo Horvat Josip Hukovi Seid Jadri Stjepko Jamakosmanovi Asim Joki Jovan Kafka Ivan Kantardi Muhamed Kapidi Mustafa Kaufer Leopold Kaunic Pavao Kneevi Vojislav 5 6 7 8 9 10 11 12 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 21 22 23 24 24 26 26 27 28 29 30 31 32 33 33 35 35 37 38 39 40 40 41 42 43 44 Konjicija Abdulah Kopa Zvonimir Kosti Milivoje Koak Ratko Kovaevi Blagoje Kreti Miroslav Krian Zdenko Kulenovi Husein Kulenovi Salahudin Levi Mario Luka Feodor Milin Radivoj Milojkovi Aleksandar Naka Muhamed Nikolin Branko Nikulin Aleksandar Numi Nurudin Osmanagi Izet Perinovi Milenko Peri Branko Popovi Vojin Popovi Zulejka Pratalo arko Prci Midhat Prohi Halil Porn Dragutin Putnik Ljubica Radojevi Stevo Radovi Jovan Rami Salko Ratkovi-oki Dobrila Rezakovi Demal Rustembegovi Fahrudin Rudi Ibrahim Sabovljev Aleksandar Sarajli Eref Sarvan Milivoje Savkovi Ljubomir Serdarevi Hiam Simi Miron Starovi Boria Stern Pavao Szabo Stanislav Teftedarija Muhamed 44 45 46 47 48 49 50 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 60 61 62 63 64 65 65 66 66 67 67 68 69 69 70 71 73 74 75 76 76 78 79 80 81 83
1
Telalbai Sadida Tomi Sreko Tvrtkovi Rifat Urban Stjepan Vasi Danica
84 85 86 86 87
Vojvodi Zineta Vuievi Momilo Zec Nedo Zimonji Bogdan Zuli Irfan
88 89 90 91 92
Slika 10. Proslava 100 godina Zemaljske bolnice u Sarajevu, 17.11.1994. god. nAstAvnici i sArAdnici medicinskog fAkultetA u sArAjevu
19
IZET (MUHAMED) MAI, roen je 6.6.1952. godine u Graanici, BiH. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u rodnom mjestu. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu zavrio je 1976. godine. Nostrificirao je diplomu na Medicinskom fakultetu u Insbruku (Austrija). Postdiplomski studij iz Socijalne medicine i organizacije zdravstvene zatite zavrio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978. godine. Specijalistiki ispit iz iste oblasti poloio je 1982. godine. Magistrirao je o temi Evaluacija informacionog sistema porodinog zdravlja na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985. godine, a doktorsku disertaciju s naslovom Evaluacija kompjuteriziranog informacionog sistema primarne medicinske zatite odbranio je na istom fakultetu 1990. godine. Po zavrenom studiju zapoljava se i radi na Institutu za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zatite na Medicinskom fakultetu Univereziteta u Sarajevu kao lijenik ope prakse na projektu Sadraj rada ljekara u porodici i mjesnoj zajednici, a nakon poloenog specijalistikog ispita kao asistent istraiva na istom predmetu zatim asistent (1988.) do izbora u zvanje docenta 1991. godine na predmetu Socijalna medicina. Biran je za predavaa Vie medicinske kole u Sarajevu 1986. godine a za profesora iste kole biran je 1989. godine. Godine 1992. osniva Katedru za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te prolazi faze izbora u docenta (1992.), vanrednog profesora (1994.) i redovnog profesora (1998.) na predmetu Medicinska informatika. Godine 2002. biran je za redovnog profesora na predmetu Porodina/Obiteljska medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godine 2005. izabran je za redovnog profesora na predmetu Porodina medicina na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici. Objavio je kao autor i koautor preko 500 bibliografskih jedinica u domaim i inozemnim publikacijama. Takoer je autor preko 30 knjiga i monografija. Bio je glavni i odgovorni urednik pet biomedicinskih asopisa, a lan redakcijskih odbora nekolicine drugih asopisa u zemlji i inozemstvu. Trenutno je glavni i odgovorni urednik asopisa: Medicinski arhiv, Materia Socio Medica i Acta Informatica Medica. Osniva je Drutva za medicinsku informatiku BiH 1988. godine, te lan Izvrnog komiteta Evropske asocijacije medicinske informatike (EFMI) od 1994. do 2006. godine, Generalne skuptine Svjetske asocijacije medicinske informatike (IMIA) od 1994. do 2006. godine, Svjetske asocijacije za telemedicinu i eZdravstvo od 2005. godine, te Evropske asocijacije javnog zdravstva (EUPHA) od 2000. do 2006. godine. Do sada je organizirao preko 50 naunih i strunih skupova, od kojih desetak u ratnom vremenu. Meu posljednjim organiziranim skupovima su: Prvi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s meunarodnim ueem 1999. godine, Prvi kongres socijalne medicine - javnog zdravstva Bosne i Hercegovine s meunarodnim ueem 2001. godine, Drugi kongres medicinske informatike Bosne i Hercegovine s meunarodnim ueem 2004. godine, te meunarodni nauni skup eZdravstvo i eEdukacija 2005. godine. Izabran je za predsjednika 22. Evropskog kongresa medicinske informatike (MIE2009), koji e se odrati u Sarajevu 2009. godine. Aktivno je uestvovao s radovima i kao voditelj sesija na vie svjetskih i evropskih kongresa javnog zdravstva, medicinske informatike i porodine medicine.
140