ENERGIJA I OBLICI ENERGIJE Energija je sposobnost nekog tijela ili mase tvari da obavi neki rad a isto se tako

moe rei da su rad i energija ekvivalentni pojmovi, iako opseg i sadraj tih dviju rijei nije posve identian. U biti, promjena energije jednaka je izvrenom radu pa se stoga i izraavaju istom mjernom jedinicom dul [J] u ast engleskog fiziara Jamesa Prescotta Joulea. Vrenje rada se moe manifestirati na mnogo naina: kao promjena poloaja, brzine, temperature itd. U svemiru ne postoje tijela i sustavi koji ne posjeduju energiju. Energiju se ne moe unititi, ona prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom ouvanja energije. Postoje mnogi oblici energije koji opet imaju svoje podskupine koje dolaze do izraaja kod prouavanja razliitih znanstvenih problema: Kinetika energija Potencijalna energija Toplinska energija (toplina) Unutarnja energija Elektrina energija Kemijska energija KINETIKA ENERGIJA Kinetika energija je energija koju tijelo ili estica ima zbog svog gibanja. Za tijelo mase m koje se giba brzinom v kinetika energija je:

Ovo vrijedi samo za brzine mnogo manje od brzine svjetlosti. Mjerna jedinica za kinetiku energiju u Meunarodnom sustavu (SI) je, kao i za sve ostale oblike energije, dul (J): [Ek] = J = N m = kg m2 s-2 Kinetika energija, kao i svi drugi oblici energije, ne moe nastati niti nestati nijednim ovjeku poznatim nainom. Energija samo mijenja svoje stanje i prelazi iz jednog oblika u drugi, o emu govori zakon ouvanja energije

POTENCIJALNA ENERGIJA Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom sustavu zbog odnosa izmeu njegovih dijelova, a ima takvo svojstvo (potencijal) da moe djelovati na taj isti odnos. U mehanici razlikujemo gravitacijsku potencijalnu i elastinu potencijalnu energiju. Gravitacijska potencijalna energija je energija koju tijelo ima zbog poloaja koji zauzima u prostoru. Ako se tijelo mase m nalazi na visini h iznad tla onda ono ima gravitacijsku potencijalnu energiju iznosa Ep = mgh, gdje je g ubrzanje sile tee. Elastina potencijalna energija je energija koju ima elastino tijelo kada ga se elastino deformira. Ako se elastino tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za x onda ono ima elastinu potencijalnu energiju iznosa E=0,5kx2, gdje je k koeficijent elastinosti tijela. Potencijalna energija moe biti i kemijska, elektrina, toplinska... TOPLINA Toplina je energija koja prelazi sa jednog tijela na drugo zbog postojanja razlike u temperaturi. Kada se temperature izjednae, toplina je jednaka nuli. Toplina je vezana iskljuivo za prijelaz, pa je ona procesna veliina. Toplina je dio unutarnje energije tijela koja prelazi s tijela vie temperature na tijelo nie temperature. Toplina se oznaava sa Q, a SI jedinica topline je dul (J). Formula za izraunavanje jest:

m - masa tijela u kilogramima t - razlika temperature u Kelvinima c - specifini toplinski kapacitet tvari izraen u dulu po kilogram kelvinu J/kg K Formulu rijeima moemo iskazati: Toplina je umnoak mase, razlike u temperaturi i specifinog toplinskog kapaciteta tvari. Toplina spontano prelazi sa toplijeg tijela na hladnije. Q > 0 ako je toplina predana sustavu Q < 0 ako je sustav toplinu predao okolini Toplina se prenosi kondukcijom, konvekcijom i zraenjem.

UNUTARNJA ENERGIJA Unutarnja energija zavisi od strukture i termodinamikog stanja tijela, a predstavlja zbir ukupne energije njegovih sastavnih estica. Unutarnja energija se ne mjeri neposredno, ve se mjeri U - promjena unutarnje energije koja zavisi od poetne i krajnje temperature. ELEKTRINA ENERGIJA Elektrina energija je pojam koji se moe odnositi na vie usko povezanih oblika energije:

energija sadrana u elektrinom polju potencijalna energija elektrinog naboja energija elektrine struje

Mjerna jedinica SI za elektrinu energiju je dul (J), ali se u fizici koristi takoer i elektronvolt (eV), a za obraun energije u elektroenergetskom sustavu uobiajeni su viekratnici jedinice vatsat (Wh), npr. kilovatsat (kWh) i megavatsat (MWh). TERMODINAMIKA Termodinamika je grana fizike koja prouava energiju, rad, toplinu, entropiju, entalpiju i spontanost procesa (Gibsovu energiju). Termodinamika prouava veze izmeu toplinske energije i ostalih oblika energije koje se u tvarima izmjenjuju u uvjetima ravnotee. Naime, gotovo svaki oblik energije u svojoj pretvorbi prelazi na kraju u energiju toplinskog kretanja. Tako npr. trenje, elektrina energija, energija kemijske reakcije, svjetlosna energija i druge pretvorbama prelaze u toplinu. Zakoni termodinamike

Nulti zakon termodinamike (definicija temperature) Prvi zakon termodinamike - Zakon o ouvanju energije Drugi zakon termodinamike Trei zakon termodinamike

Nulti zakon termodinamike (definicija temperature) Temperatura je skalarna veliina svojstvena termodinamikim sustavima u ravnotei, na takav nain da je jednakost temperatura nuan uvjet za termodinamiku ravnoteu. Nulti zakon

termodinamike kae da vie sustava preputeni sami sebi tee u postizanju ravnotee: toplinske, kemijske, mehanike, nakon nekog vremena. Prvi zakon termodinamike - Zakon o ouvanju energije Energija se ne moe stvoriti ni iz ega niti se moe unititi, ve se moe samo prenijeti iz jednog oblika u drugi, ili s jednog tijela na drugi. Alternativna formulacija glasi: nemogue je napraviti stroj (perpetuum mobile) koji bi stvarao energiju ni iz ega. Drugi zakon termodinamike Nemogu je proces u kome bi toplina spontano prelazila s tijela nie temperature na tijelo vie temperature. Alternativno se govori o gubicima rada zbog nepovratnosti procesa, tj. u realnim procesima je za povratak u poetno stanje potrebno uloiti energiju. Ta nepovratnost se mjeri porastom entropije. Trei zakon termodinamike Nije mogue konanim brojem procesa sniziti temperaturu bilo kojeg sustava na 0 K. Sve entropije su iste na 0 K, i iznose nula (entropije svih sustava i podsustava tee jednakoj vrijednosti na 0 K). MJERNE JEDICE KROZ POVIJEST im je ovjek izaao iz najprimitivnijeg stadija razvoja, mjera je postala prijeko potrebna. Bila je polazite za otkrivanje i primjenu prirodnih zakona. Brojevi 1-10 temelj su decimalnog sustava. Svi su narodi brojili pomou deset ovjekovih prstiju. Idupliranje tog broja -20 dospjelo je sve do naeg vremena: u Velikoj je Britaniji 1 litra = 20 solida, 1 funta = 20 ilinga, 1livra = 20 soua. No u antiko doba, kao i u srednjem vijeku, uglavnom se upotrebljavao heksadecimalni sustav. Brojka dvanaest pak potjee iz babilonskog vremena. Poznata je vanost tuceta. Sustav su pronali Sumerani, prethodnici Babilonaca, i to za oznaavanje cijelih brojeva i razlomaka, to im je omoguilo da se jednako lako slue razlomcima kao i cijelim brojevima. Babilonci su imali mnotvo tablica za mnoenje, pomou kojih su mogli sloiti ezdesetine heksadezimalne razlomke kao da su cijeli brojevi, ba kao to mi danas postupamo s njima kao s cijelim brojevima, pa nakon mnoenja decimaInu toku stavljamo na pravo mjesto. Do danas se ipak zadrao za minute i sekunde, te za dijeljenje kruga, a i u pojmu tuceta 12 komada. Brojkom 12 bili su obiljeeni i rimski asi, odnosno libre te mjere za rimsku stopu. Libra se dijelila na 12

uncae, 12 palaca. Kad je rije o starim narodima treba jo spomenuti da su Kinezi i Indijci bili skloni decimalnom sustavu. Kineski se sustav mjera isprva sluio promjenjivim mjerama zasnovanim na ljudskom tijelu, i to do oko 300. g. prije Krista, kad je zagovornik decimalnog sustava bio Mo-Ti. Indijski je brojani sustav od samog poetka bio strogo decimalan. Prirunik ometrici andra Sutra pripisuje se Pingalu (20. g. prije Krista), a imao je i nulu. U Francuskoj se poetkom 18. stoljea pojavila ideja da se pramjera duljine vee za neku prirodnu veliinu. Prihvaeno je da to bude zemljin podnevnik, pa je Francuska akademija znanosti 1735. i 1746. godine organizirala mjerenje zemljinog podnevnika u Peruu, odnosno Laponiji. Meutim, tek je francuska revolucija dala snaan poticaj stvaranju desetinoga metrikog sustava. Odlueno je da se za jedinicu duljine prihvati metar: 40 milijunti dio parikog podnevnika. Mjerenja su 1791. godine povjerena matematiarima Alambertu i Mechainu koji su svoj posao s mnogo potekoa i s iznimnim samoprijegorom dovrili 1798. godine. Tako je dobiven metar, jedinica duljine, a na temelju njega definirane su i jedinice obujma i mase. Za etalon mase izraen je uteg jednak masi kubinog decimetra vode. Tako je Francuska 22. lipnja 1799. godine (4 messidor an VII) prihvatila etalone metra i kilograma poznate kao arhivski metar i arhivski kilogram jer su toga dana predani na uvanje dravnome arhivu u Parizu.

Slika etalona 1 kg koji se uva u Parizu

STARE MJERE Stare mjere za duinu 1 palac ( inch col) = 0,0254 m = 25,4 mm 1 stopa (foot) = 0,3048 m =12 palaca 1yard = 0,944 m =3 stope 1 hvat = 1,8965 m 1 nautika(morska) milja =1 852 m Stare mjere za povrinu etvorni hvat (hv) = 3,59665 = 3,6 m 2 katastarsko jutro (kj) ral =5754,64 m 2 = 1600 etvornih hvati 1 hektar = 2780 etvornih hvati = 1,7377 rali 1 lanac = 793 m2 1 dulum(dunum) =1000 m2 1 dan oranja = 4000 m2 motika zemlja = 800 m2 Stare mjere za zapreminu 1 kubni hvat 1 metriki hvat 1 umski hvat = 6,82 m3. = 4 m3. = 4 ,4 m3.

1 registarski hvat = 2,832 m3. Stare mjere za zapreminu 1 vjedro 1galon 1 bushel 1 barel = 56,589 l = 4,546 l (engl) = 3,785 l ( amer) = 36,57 l (engl) = 35,24 l ( amer) = 158,97 l

Stare mjere za masu 1 q metrika centa (kvintal) = 100 kg

 1vagon 1 funta 1 oka Stare mjere za silu 1 kilopond (kp) = 9, 8 N 1 megapond pond 1 din Stare mjere za snagu 1 konjska snaga 1 kilopondmetar u sekundi 1 kilokalorija na sat MJERNE JEDINICE

= 10000 kg = 10 t = 0,4536 kg = 1,28 kg

1 kp =9,8 N 1 Mp = 980 N 1p = 0,0098 N = 0,0000 N

KS

= 0, 735 kW 1 kW = 1 ,36 KS

kpm/s = 9,8 W kcal/h = 1 , 63 W

Mjerna jedinica je veliina definirana i prihvaena dogovorom s kojom se u svrhu mjerenja usporeuju druge istovrsne fizikalne veliine. Odnos mjerene veliine i mjerne jedinice je brojevna vrijednost, a vrijednost mjerene veliine se iskazuje umnokom brojevne vrijednosti i mjerne jedinice. Zakonite mjerne jedinice su mjerne jedinice ija je uporaba propisana Zakonom o mjeriteljstvu. U Republici Hrvatskoj mjerne jedinice su odreene Zakonom o mjernim jedinicama i Hrvatskim normama (HRN ISO 1000 i niz HRN ISO 31), a primjenjuju se mjerne jedinice iz Meunarodnog sustava jedinica (SI), decimalne jedinice, iznimno doputene jedinice izvan SI i sloene mjerne jedinice. Meunarodni sustav mjernih jedinica Meunarodni sustav mjernih jedinica (skraeno SI prema francuskom nazivu Systme International d'Units) je sustav mjernih jedinica ija je uporaba zakonom propisana u svim dravama svijeta osim SAD-a, Liberije i Mjanme. Mjerne jedinice u Meunarodnom sustavu se definiraju u Meunarodnom uredu za mjere i utege (fr. Bureau International des Poids et Mesures) sa sjeditem u Svresu kraj Pariza. Ured je

osnovan 1875., kada je 17 drava potpisalo Dogovor o metru (Convention du Mtre). U Hrvatskoj je Meunarodni sustav uveden u uporabu 1. sijenja 1981., ime su neke do tada koritene jedinice postale nezakonite. Jedinice Meunarodnog sustava (jedinice SI) se dijele na:

osnovne jedinice SI izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima izvedene jedinice SI bez posebnih naziva i znakova

Kategorija dopunskih jedinica u kojoj su bili radijan i steradijan ukinuta je 1995., ime su te jedinice postale izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima. SI OSNOVNE JEDINICE SI osnovnih jedinica ima sedam: za duljinu, masu, vrijeme, jakost el. struje, temperaturu, koliinu tvari i jakost (intenzitet) svjetlosti. OSNOVNE SI MJERNE JEDINICE

Ime

Simbol Veliina

Definicija Jedan metar jednak je putu koji svjetlost prevali u

Metar

Duljina

vakuumu za 1/299 792 458 dio sekunde.

Jedinica mase jednaka je masi internacionalnog etalona Kilogram kg Masa (cilindra od platine i iridija) koji se uva u Bureau International des Poids et Mesures u Parizu.

Jedna sekunda je vrijeme 9 192 631 770 perioda Sekunda s Vrijeme zraenja atoma cezija 133 u osnovnom stanju.

Ukoliko struja u dva ravna paralelna vodia beskonane duljine i zanemarivog poprenog presjeka, koji se Amper A Elektrina struja nalaze na udaljenosti jednog metra u vakuumu, proizvodi silu meu vodiima od 210
7

N po dunom

metru, onda ta struja iznosi jedan amper.

Kelvin

Termodinamika temperatura

Jedan kelvin jednak je 1/273.16 dijelu temperature trojne toke vode.

Jedan mol je ona koliina neke tvari koja sadri svojih Mol mol Koliina tvari elementarnih estica (atoma, iona, molekula). (vidi Avogadrova konstanta)

Jedna kandela je ona svjetlosna jakost koju zrai Kandela cd Jakost svjetlosti povrina crnog tijela od 1/600000 kvadratnog metra na temperaturi od 2054 K i tlaku od 101 325 paskala. SI izvedene jedinice Veza

Naziv Herc Njutn Dul Vat Paskal Lumen Luks kulon Volt Cm Farad Veber Tesla Henri Simens Bekerel Grej Sivert

Simbol Veliina Hz N J W Pa lm lx C V F Wb T H S Bq Gy Sv frekvencija sila rad, energija, toplina snaga tlak svjetlosni tok osvjetljenje elektricitet

s-1 kg m/s 2 N m = kg m2 s-2 J/s = kg m2 s -3 N/m2 = kg m -1 s-2 cd sr = cd lm/m2 = cd m-2 As

elektrini potencijal, napon, elektromotorna sila W/A = kg m2 A-1 s-3 elektrini otpor elektrini kapacitet magnetski tok magnetsko polje induktivitet elektrina vodljivost aktivnost radioaktivnog izvora apsorbirana doza ionizirajueg zraenja ekvivalentna doza ionizirajueg zraenja V/A = kg m2 A-2 s-3 C/V = A2 s4 kg-1 m-2 T m2 = kg m2 s-2 A-1 N/(A m) = kg s-2 A-1 Wb/A = kg m2 A-2 s -2 A/V = kg-1 m-2 A2 s3 s-1 J/kg = m2 s-2 J/kg = m2 s-2

Celzijev Stupanj C Radijan Steradijan rad sr

Celzijeva temperatura kut prostorni kut

K 1 1

Predmeci (prefiksi) mjernih jedinica Predmeci (prefiksi) mjernih jedinica na snazi u RH definirani su Zakonom o mjernim jedinicama. Predmetak jota zeta eksa peta tera giga mega kilo hekto deka deci centi mili mikro nano piko femto ato zepto jokto Znak Vrijednost Y Z E P T G M k h da d c m n p f a z y 1024 1021 1018 1015 1012 109 106 103 102 10 101 102 103 106 109 1012 1015 1018 1021 1024