You are on page 1of 6

HEMIJSKO-TEHNOLOKA KOLA KRUEVAC

MATURSKI RAD TEMA:Odravanje i iskoriavanje


zamljita u vonjaku

Profesor: Ivan ini

Kandidat: Nenad Pavlovi

Kruevac jun 2003 god.

UVOD.... 1.Naini iskoriavanja zemljita...................... 2.Zaledinjena zemljita..................................... 3.Jalovi ugar..................................................... 4.Zastiranje zemljita........................................ 5.Pkrivanje povrine plastinim foliama............ 6.Gajenje uzrodica............................................ 7.Gajenje biljaka za zelenino ubrivo.............. 8.Primena herbicida u borbi protiv korova......... 9.Orua za odravanje zemljita....................... ZAKLJUAK...................................................... LITERATURA....................................................

UVOD

Zemljite u vonjacima je tokom vremena podlono nizunepovoljnih promena:zakorovljavanju,zaledinjavanju,zbijanju i isuivanju,osiromaenju u hranljivim minerlnim materijama i dr. Sve se to odigrava u vrlo najednakoj meri, to zavisi od vie inilaca,a najvie od osobina klime,zemljita,poloaja i naina pripreme zemljita pred sadnju voaka. Posledice su vrlo nepovoljne i svode se na slabo uspevanje voaka, praeno naroito malim i neredovnim prinosima kao i loijim kvalitetom i ogranienom trajnou plodova. Zbog toga zemljite treba da pretstavlja predmet redovnog staranja, kako bi se trajno odralo u stanju najpogodnijem za razvitak i funkcije korenovog sistema,a samim tim i za uspevanje voaka. Odravanje zemljita ima za zadatak da na najbolji nain deluje prvenstveno na fizake osobine zemljinog sloja u kome se razvijaju ile voaka,kao i da obezbedi odravanje plodnosti i vlanosti zemljita.

1. Naini odravanja zemljita u vonjacima Zemljite u vonjacima moe se odravati trajno ili povremeno na sledee naine: a) Zaledinjeno b) Pod jalovim ugarom c) Zastiranjem zemljita d) Pokrivanje zemljita foliom e) Primenom herbicida f) Gajenjem uzrodica g) Gajenjem biljaka za zelenino ubrivo 1.Zaledinjeno zemljite Odravanje zemljita u stanju ledine je znak ekstenzivnosti i zaostalosti proizviodnje.Ledina se u vonjacima moe odravati trajno i povremeno. Moe zahvatati celu povrinu ili samo delove du redova odnosno izmeu redova ili citavu povrinu izuzev ogranienih krunih povrina oko samih voaka. Ledina moe biti prirodna i vetaka.Moe sluiti za ispau ili kao livada za seno. Ledina veoma nepovoljno deluje na razvitak i funkcije korenovog sistema,osiromauje zemljite mineralnim materijama a naroito nitratima,oteava ubrenje i navodnjavanje,slui kao skrovite opasnim biljnim tetoinama. Posledice nepovoljnih uticaja trajnijeg odravanja ledine u vonjacima,naroito pri zanemarenom ubrenju i navodnjavanju su vrlo nepovoljne:letorasti slabo i sporo rastu,a sekundarno debljanje je neznatno,lie je sitnije i blee,to se nepovoljno odraava na fotosintezu.Plodovi

2. preterano opadaju.Voke su iznurene i osetljive na mrazeve dugovenost umanjena. Ledina ispoljava i pozitivan uticaj:umanjuje se opasnost od erozije,vegetacija se ranije zavri te su voke otporne prema mrazu i koren im je manje izloen golomrazici,plodovi su kolorisaniji i manje se prljaju. Da bi ledina to manje ometala uspevanje voaka potrebno je da se ona svede na prostor izmeu redova i da se smenjuje jalovim ugarom.Jo jedan nain umanjivanj nepovoljneog delovanja ledine je ubrenje azotnim ubrivima,navodnjavanje,odabir podloge itd.

sl.Ledina.

Ovaj rad ima ukupno 10 strana

- - ZA SAMO 15 EURA - MOETE NARUITI OVAJ RAD U CELINI AKO NA TEKUI RAUN BANKA INTESA - 0100100028411 Dejan Gaji - uplatite navedeni iznos RAD MOETE DOBITI E-MAIL ADRESOM, ILI NA CD-u, KAO KOMPRESOVANU ARHIVU (RAR ILI ZIP), U FORMATU .DOC ILI .PDF.

E-MAIL ZA KONTAKT: degaja@gmail.com

You might also like