Statike igre s potpunom informacijom igrai igraju svoje poteze bez znanja o tome to e uiniti protivnik pretpostavit emo

mo da igrai igraju istovremeno iako to ne mora vrijediti. Ako odluke nisu donesene istovremeno, ali su donesene na razliitim mjestima, uz nepoznavanje poteza protivnika, pretpostavku moemo smatrati zadovoljenom dakle, kod statike igre postoje dva koraka: o igrai istovremeno biraju i igraju svoje poteze o igrai dobivaju isplate ovisno o kombinaciji odigranih poteza potpuna informacija znai da su isplate poznate svim igraima Normalni oblik igre ukljuuje: (1) igrae (2) strategije svakog igraa (3) isplate svakog igraa za sve kombinacije strategija koje se mogu izabrati

Primjer 4. Zatvorenika dilema Policija je uhapsila dvoje osumnjienika za isti zloin, zatvorila ih u odvojene elije i upoznala s posljedicama koje slijede nakon njihovih postupaka. Ukoliko nijedan od njih ne prizna zloin, svaki e odleati u zatvoru 1 mjesec. Ukoliko obojica priznaju, svaki e odleati 6 mjeseci. Ukoliko jedan prizna, a drugi ne, tada e onaj koji je priznao odmah biti puten na slobodu, a drugi e odleati 9 mjeseci (6 za zloin, a 3 za nepotivanje pravde). Ovaj se problem moe prikazati pomou bi-matrice (kod igre dvaju igraa, na svakoj poziciji postoje dvije vrijednosti): Igra 2 Ne priznaje Priznaje -1, -1 -9, 0 0, -9 -6, -6

Strategija Igra 1 Ne priznaje Priznaje

Prva je vrijednost na svakoj poziciji isplata za igraa 1, a druga za igraa 2

Openito, u igri s n igraa, neka su: (1) 1,2,, n - igrai (2) S - skup (prostor) strategija za igraa i , i = 1, 2, , n (3) s - proizvoljan element iz skupa S , i = 1, 2, , n (4) ( s , s ,..., s ) - kombinacija strategija, svaka za jednog igraa (5) u ( s , s ,..., s ) - isplata za igraa i ako su igrai odabrali strategije ( s , s ,..., s )
i i i 1 2 n i 1 2 n 1 2 n

Na primjer, u Primjeru 4, imamo da je: Strategija Igra 1 Ne priznaje Priznaje Igra 2 Ne priznaje Priznaje -1, -1 -9, 0 0, -9 -6, -6

u ( s , s ) = u ( s , s ) = 9
1 1 2 2 2 1

u ( s , s ) = u ( s , s ) = 1
1 1 1 2 1 1

Definicija 3. Reprezentacija normalnog oblika igre s n igraa odreuje: (1) prostore strategija svih igraa, S , S , , S (2) njihove isplate u , u ,..., u
1 2

Takvu igru oznaavamo s

G = {S , S ,..., S ; u , u ,..., u
1 2 n 1 2

Kako rijeiti igru od n igraa u normalnom obliku? Metodom dominiranih strategija! Kod te metode pretpostavke su sljedee: (1) svi su igrai racionalni (2) svi igrai znaju da su svi igrai racionalni (3) svi igrai znaju da svi igrai znaju da su svi igrai racionalni (4) . Zajedniko znanje (Common knowladge)!

Definicija 4. Neka je G = {S , S ,..., S ; u , u ,..., u } igra u normalnom obliku i neka su s i s mogue strategije za igraa i , tj., s , s S . Strategija s je strogo dominirana strategijom s ako za svaku moguu kombinaciju strategija preostalih igraa vrijedi da je (DS):
1 2 n 1 2 n ' '' i i ' '' ' i i i i '' i

u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) < u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s )

' '' i 1 2 i 1 i i +1 n i 1 2 i 1 i i +1 n

( s , s ,..., s , s ,..., s ) S , S ,..., S S ,..., S .

1 2 i 1 i +1 n 1 2 i 1 i +1 n

iz

prostora

strategija

Racionalni igrai ne igraju dominirane strategije!

Napomena. dominirana strategija

u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s )

' '' i 1 2 i 1 i i +1 n i 1 2 i 1 i i +1 n

Kako rijeiti igru u kojoj nema dominiranih strategija? Nash ova ravnotea Definicija 5. U igri s n igraa

G = {S , S ,..., S ; u , u ,..., u
1 2 n 1 2 * * * 1 2 n

strategije ( s , s ,..., s ) su Nash ova ravnotea ako za svakog igraa i, s je najbolji odgovor igraa i na strategije ostalih n 1 igraa ( s , s ,..., s , s ,..., s ) :
* i * * * * * 1 2 i 1 i +1 n

u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s )

* * * * * * * * * * * i 1 2 i 1 i i +1 n i 1 2 i 1 i i +1 n

za svaku moguu strategiju s S . Oznaimo gornju relaciju s (NE). Drugim rijeima, strategija s rjeava problem
i i * i

max u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s )

* * * * * si S i i 1 2 i 1 i i +1 n

Da bismo rijeili igru traei Nash ovu ravnoteu, najprimitivniji je nain za to provjera da li svaka kombinacija strategija zadovoljava uvjet (NE). U igri s dva igraa, to se svodi na sljedee: Igra 2 C 4,0 0,4 3,5

Strategija Igra 1 T M B

L 0,4 4,0 3,5

R 5,3 5,3 6,6

Igra 1:
ako igra T, najbolji odgovor igraa 2 je L ako igra M, najbolji odgovor igraa 2 je C ako igra B, najbolji odgovor igraa 2 je R

Igra 2:
ako igra L, najbolji odgovor igraa 1 je M ako igra C, najbolji odgovor igraa 1 je T ako igra B, najbolji odgovor igraa 1 je B

Nash ova ravnotea je (B,R)!

Primjer 7. (Borba spolova 1950.)

Brani par nastoji odluiti o veernjoj zabavi. Oboje bi eljeli biti zajedno, ali pored toga, mu eli ii na boks, a ena na balet. Mu Strategija ena Boks Balet Boks 1, 2 0, 0 Balet 0, 0 2, 1

Ako nisu zajedno, nitko ne dobiva nita. Ako jesu zajedno, svatko dobiva 1, a ako se muu ostvari boks, on dobiva jo 1. Takoer, ako se eni ostvari balet, ona dobiva jo 1. U ovoj igri postoje dvije Nash ove ravnotee: (Boks,Boks) i (Balet,Balet)

Napomena: ovaj emo mjeovitim strategijama.

primjer

kasnije

rjeavati

Nash ova ravnotea je jai koncept od dominirane strategije. Zato? Ako su iterativne eliminacije u nekoj igri eliminirale sve strategije osim ( s , s ,..., s ) tada te strategije predstavljaju jedinstvenu Nash ovu ravnoteu. No, obrnuto, ako je neto Nash ova ravnotea, ne mora znaiti da je dobivena iterativnim eliminacijama.
* * * 1 2 n

Propozicija 1. Ukoliko kod igre u normalnom obliku

G = {S , S ,..., S ; u , u ,..., u
1 2 n 1 2

}
*

iterativne eliminacije strogo dominiranih strategija eliminiraju sve osim strategije ( s , s ,..., s ) , tada su te strategije jedinstvena Nash ova ravnotea igre.
* * 1 2 n

Propozicija 2. Ukoliko su kod igre u normalnom obliku

G = {S , S ,..., S ; u , u ,..., u
1 2 n 1 2 * * * 1 2 n

strategije ( s , s ,..., s ) jedna Nash ova ravnotea, tada su one preivjele sve iterativne eliminacije strogo dominiranih strategija.
Dokaz. Kontradikcijom! Pretpostavimo da je jedna od strategija u Nash ovoj ravnotei eliminirana iterativnim eliminacijama, tj., neka su strategije ( s , s ,..., s ) Nash ova ravnotea igre u normalnom obliku G = {S , S ,..., S ; u , u ,..., u } i neka je s prva strategija od njih koja e biti eliminirana jer je strogo dominirana.
* * * 1 2 n * 1 2 n 1 2 n i

Tada mora postojati strategija s koja nije jo eliminirana iz S i koja dominira s . Iz (DS) slijedi da je
'' i * i i

u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) < u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) (*)

* '' i 1 2 i 1 i i +1 n i 1 2 i 1 i i +1 n

( s , s ,..., s , s ,..., s ) iz prostora strategija S , S ,..., S , S ,..., S , tj., za svaku kombinaciju strategija koje se mogu dobiti iz strategija koje jo nisu eliminirane.
1 2 i 1 i +1 n 1 2 i 1 i +1 n

10

Kako je s prva ravnotena strategija koja je eliminirana, druge ravnotene strategije nisu eliminirane i za njih vrijedi (*), pa je
* i

u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) < u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s )

* * * * * * * * * '' * * i 1 2 i 1 i i +1 n i 1 2 i 1 i i +1 n

(**) Ali, (**) je u kontradikciji s (NE) jer s mora biti najbolji odgovor na ( s , s ,..., s , s ,..., s )
* i * * * * * 1 2 i 1 i +1 n

QED.

11

Nakon ovoga, ve imamo pola dokaza Propozicije 1. Sve to moramo pokazati je da ako iterativne eliminacije eliminiraju sve osim strategija ( s , s ,..., s ) tada su te strategije Nash ova ravnotea. Po Propoziciji 2, svaka bi druga Nash ova ravnotea bila preivjela, dakle, ta ravnotea mora biti jedinstvena.
* * * 1 2 n

Dokaz (Propozicija 1.)

Kontradikcijom! Pretpostavimo da iterativne eliminacije dominiranih strategija eliminiraju sve osim ( s , s ,..., s ) , ali te strategije nisu Nash ova ravnotea. Tada mora postojati neki igra i i neka mogua strategija s S takvi da (NE) ne vrijedi, tj.,
* * * 1 2 n i i

u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) < u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s )

* * * * * * * * * * * i 1 2 i 1 i i +1 n i 1 2 i 1 i i +1 n

(*) Takoer, ta strategija s S mora biti strogo dominirana od strane neke strategije s u nekoj fazi procesa jer su jedine preostale strategije ( s , s ,..., s ) :
i i ' i * * * 1 2 n

u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) < u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) (**)

' i 1 2 i 1 i i +1 n i 1 2 i 1 i i +1 n

( s , s ,..., s , s ,..., s ) koje se mogu konstruirati od preostalih strategija u toj fazi procesa eliminacija.
1 2 i 1 i +1 n

12

Budui da ostale strategije nikad nisu eliminirane, iz (**) slijedi da je:

u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s ) < u ( s , s ,..., s , s , s ,..., s )

* * * * * * * * ' * * i 1 2 i 1 i i +1 n i 1 2 i 1 i i +1 n

(***) Ako je s = s , tada je (***) u kontradikciji s (*) i dokaz je gotov. Ako je s s , tada u nekoj sljedeoj fazi procesa eliminacija mora postojati neka strategija s koja strogo dominira s jer s ne preivljava eliminacije.
' * i i ' * i i '' i ' ' i i

Dakle, vrijede relacije (**) i (***) ako umjesto s i s stavimo s i s . Ako je s = s dokaz je gotov zbog kontradikcije. Ako je s s , ponavljamo zakljuivanje s relacijama (**) i (***).
' i i ' '' '' * i i i i '' * i i

Budui da je s jedina strategija u S koja preivi proces eliminacija, ponavljajui gore opisani postupak dolazimo do dokaza. Budui da je u pitanju konana igra s konanim brojem igraa i konanim brojem strategija to je uvijek mogue.
* i i

13