Professional Documents
Culture Documents
Logistika
Logistika
1. Do sredine 20. veka logistika je definisana sa stanovista fizicke distribucije. Za ovaj period vezuju se prvi pojmovi iz oblasti logistike, a to su skladistenje i transport. Istovremeno, u ovom periodu je ustanovljen koncept marketing miksa, koji pored proizvoda, cene i promocije cine i kanali prodaje, tj. fizicka distribucija. 2. Zasluge za razvoj teorije o logistici u periodu od 1950. do 1970. pripisuju se Oskaru Morgensternu i Dzonu Megiju koji su prilozima u medjunarodnim casopisima sistematicno objasnili teoriju logistike. Od 1950. do 1960. logistika dobija na znacaju u poslovnoj praksi. Na trzistu rada pojavila su se nova radna mesta, kao sto su menadjer fizicke distribucije, transporta i skladistenja, sto je bio odgovor menadzmenta na trzisne izazove. Inicijalno sirenje prostornih granica ciljnih trzista kompanija, prvo ka susednim a potom i udaljenim trzistima, jacalo je zastitnu ulogu pakovanja, iniciralo upotrebu kontejnera i paleta u transportu. Da bi se to postiglo, bila su potrebna dodatna ulaganja, sto je podizalo krajnju prodajnu cenu proizvoda. Nedostatak zaliha proizvoda na prodajnim mestima doveo je do intenziviranja konkurencije medju prodavcima, koja je rezultirala optrebom iznalazenja originalnijih nacina za diferenciranje. Stednja u transportu dovodi do velikih zaliha, a smanjenje zaliha dovodi do nestasica proizvoda u prodaji. U periodu od 1955. do 1965. teorija o logistici je obogacena razvojem analize totalnih troskova, porastom interesa za usluge korisnika i revizijom distribucionih kanala. Od 1965. do 1970. testiran je osnovni logisticki koncept, koji je rezultirao nuznim promenama. 3.U periodu od 1970. do 1990. doslo je do promene prioriteta u logistici. Ova promena se hronoloski posmatrano, odnosila na pomeranje akcenta sa isporuke na: - cin nabavke - proces snabdevanja - rukovanje i upravljanje materijalima i njihovu integraciju u logisticki lanac Intenzivniji razvoj u pravcu integrisanej logistike i inicijalni razvoj menadzmenta lancem snabdevanja obelezili su ovaj period. Pocetkom sedamdesetih godina XX veka, rast cena sirove nafte doveo je do rasta cena transporta, pa je stednja u transportu izazvala rat troskova drzanja zaliha. Rast troskova zaliha je uticao na rast prodajnih cena proizvoda i uskracenu mogucnost potrosacu da bira proizvode na pravom mestu, u pravo vreme, po primerenoj ceni. U ovom periodu pod pritiskom razvoja ekologije, razvila se povratna logistika, cije su aktivnosti integrisane u logisticki sistem. Naftna kriza podstakla je kompanije na iznalazenje zamene za postojece energente, kako bi se smanjili troskovi transporta i povecala brzina isporuke proizvoda potrosacu.
Tokom osamdesetih godina XX veka, akcenat je pomeren sa isporuke na nabavku, bez koje nije moguce obaviti proizvodnju, niti isporuku trazenih proizvoda potrosacu. Pocela je da se uvazava uloga dobavljaca i znacaj procesa snabdevanja za poslovanje kompanije. Od osamdesetih godina XX veka potiskuje se primarni znacaj fizickog kretanja gotovih proizvoda i daje jednak znacaj kretanju materijala i drugih inputa, naglasavanju znacaj informacionih i vrednosnih tokova nad fizickim tokovima. 4. Integrisana logistika ima za cilj zadovoljenje potreba potrosaca, posto su oni kljucni u marketing poslovnoj koncepciji. Menadzment lancem snabdevanja ide dalje od same nabavke i prodaje, ulazi u odnose kompanije sa dobavljacima, posrednicima i potrosacima.
Gotovi proizvodi su opipljiva dobra namenjena prodaji, pa se nazivaju robom. Karakter usluga kao autputa je rezultat vrste delatnosti. U autpute se ubrajaju takodje i skart, rezervni delovi itd
Zadatak logistike je pruzanej usluga, putem obavljanja aktivnosti: logistike proizvoda i logistike usluga U aktivnosti logistike proizvoda se ubrajaju aktivnosti skladistenja, upravljnja zalihama, urkovanja i pakovanja, transporta i komuniciranja. To su primarne logisticke aktivnosti. U svakom logistickom podstistemu potrebno je:
- skladistiti materijale, poluproizvode i proizvode - cuvati i upravljati zalihama materijala, PP i GP - rukovati materijalima, PP i GP, ukljucujuci poslove premestanja i prepakivanja - transportovati materijale, PP i GP sa jednog mesta na drugo - komunicirati tj. razmenjivati informacije i podatke radi obrade narudzbi, isporuka. Skladistenje kao logisticka aktivnost podrazumeva proces uskladistenja - materijala u skladiste materijala - PP u skladiste poluproizvoda - proizvoda u skladiste proizvoda U tom smislu se govori o ulaznom unutrasnjem i izlaznom skladistu. Skladiste moze biti i tranzitno, prirucno, magacinsko i distibuciono. Mogu viti vlasnistvu kompanije, zakupljena i javna tj. zajednicka. Zadatak logistike je obezbediti optimalnu lokaciju skladista, potreban kapacitet sladista i uslove skladistenja. WMS- Menadzment sistema skladista je od presudnog znacaja za efikasno upravljanje skladisnim aktivnostima. Aktivnosti skladistenja i odrzavanja zaliha su nerazdvojne logisticke aktivnosti. Prevelike zalihe iziskuju visoke troskove odrzavanja, a male zalihe prete zastoju u lancu. Nedostatak materijala ometa proizvodnju, a nedostatak proizvoda prodaju, nakon cega se duze ceka na novi ciklus narudzbe. Ativnosti rukovanja se odnose na efektivno i efikasno kretanje materijala, PP i proizvoda u skladistima i pogonu. Transport ima za cilj prenos materijala od dobavljaca do proizvodjaca. Uloga transporta u unutrasnjoj logistici je prenos materijala: - do ulaznog skladista - od ulaznog skladista do proizvodnog pogona - od proizvodnog pogona do skladista PP i proizvoda i - njegovo premestanje unutar skladista ili pogona. U izlaznoj logistici trasportom se vrsi prenos proizvoda od skladista proizvoda do potrosaca. Komuniciranje se odnosi na aktivnosti obrade narudzbi, predvidjanja, planiranja, implementacije i kontrole. Pomocu aktivnosti logistike usluga podrzava se: - proces kretanja usluge od njenog izvora do krajnjeg konzumenta, ukoliko se iskljucivo pruzaju usluge i - proces kretanja proizvoda u logistickom lancu, ukoliko ga prate usluge. Logisticki zadatak je pravi proizvod, na pravom mestu, u pravo vreme, pravim potrosacima u obecanim performansama, pravim kolicinama i po primerenoj ceni. Aktivnosti logistike usluga doprinose skracenju vremena usluzivanja i prijema usluge u posed podizanju kapaditeta usluczivanja i usluge podizanju kvaliteta i sigurnosti isporuke usluge. Kapacitet usluga reflektuje sposobnost kompanije izrazenu u osoblju koje je spremno i opremi koja moze da podrzi ponudu usluge, ciji je kvalitativno-cenovni nivo konzistentan utvrdjenim troskovima ponude.
Isporuka usluge se odnosi na obezbedjenje kanala isporuke usluge konzumentu, radi blagovremenog i sigurnog pruzanja ocekivane usluge, sto se desava i u poslovima sa proizvodima pri njihovoj isporuci potrosacu. Sve logisticke aktivnosti uslugamoraju se odigrati istovremeno da bi se zadovoljili zahtevi korisnika usluge, sto nije slucaj u logistici proizvoda.
Integrisani lanac snabdevanja cine: - integrisana logistika (interni lanac snabdevanja) i - odnosi kompanije sa dobavljacima i potrosacima ( eksterni lanac snabdevanja) Integracija nabavke, proizvodnje i isporuke je vid interne integracije. Cilj integrisanja nabavke, proizvodnje i isporuke bio je integrisana logistika. Integrisana logistika se naziva internim lancem snabdevanja. Ulaznim logistickim aktivnostima koje se odnose na upravljanje kretanjem materijala od dobavljaca do ulaznog skladista su dodate aktivnosti razvoja veza i odnosa sa dobavljacima i njihovim poslovnim partnerima. Unutrasjim logistikim aktivnostima koje se odnose na upravljanje kretanjem poluproizvoda u unutrasnjim tokovima su dodate aktivnosti uspostavljanja veza i odnosa kompanije sa drugim proizvodjacima, koji takodje nabavljaju materijale kod dobavljaca kompanije ili su kooperanti kompaniji. Izlaznim logistickim aktivnostima koje se odnose na podrzavanje kretanja proizvoda od skladista proizvoda do potrosaca su dodate aktivnosti razvoja veza i odnosa sa potrosacima i posrednicima kompanije, kao i njihovim poslovnim partnerima. Integrisani lanac snabdevanja kompanije je evoluirao iz integrisane logistike kao vida internog lanca snadevanja i njenih odnosa sa dobavljacima i potrosacima koji su vid eksternog lanca snabdevanja.
Sistem integrisanih lanaca snabdevanja je otvoren i dinamican sistem: - unutrasnjih veza i odnosa u okviru svake kompanije - direktnih spoljasnjih veza i odnosa kompanije
indirektnih spoljasnjih veza i odnosa kompanije. Direktne spoljasnje veze i odnosi kompanije odnose se na veze izmedju: kompanije i njenih dobavljaca kompanije i njenih potrosaca kompanije i njenih posrednika njenih dobavljaca i njenih potrosaca njenih dobavljaca i njenih posrednika njenih posrednika i njenih potrosaca Indirektne spoljasnje veze i odnosi kompanije odnose se na veze izmedju: kompanije i dobavljaca njenog dobavljaca kompanije i drugih kompanija koje kupuju od njenog dobavljaca kompanije i posrednika njenog posrednika kompanije i potrosaca kompanije koja je njen kupac kompanije i kompanija koje isporucuju kompaniji njenom kupcu.
-
Uvodjenje EDI tehnologije i primena EDIFACT standarda u poslovnom komuniciranju je investicioni poduhvat, pa je privilegija velikih i mocnih kompanija. Uvodjenje EDI tehnologije u poslovanje je
nuzno, jer je nemoguce komunicirati sa kompanijom-partnerom koja nije uvela EDI tehnologiju. Primer je komanija Procter&Gamble koja automatski vrsi isporuku proizvoda lancu diskonta Wal Mart. Pocetkom devedesetih godina XX veka singapurska privreda je uvela EDI tehnologiju, ona se smatra liderom u koriscenju EDI tehnologije ali i novim kokurentom na svetskom trzistu. Ogranicenja za uvodjenje EDI tehnologije u nasoj zemlji su na strani: - institucionalnih faktora, posebno zakonsko pravne regulative - telekomunikacione infrastrukture - nedostatka obucenih kadrova Koristi od primene EDI tehnologije i EDIFACT standarda u poslovanju kompanije i obavljanju logistickih aktivnosti su: smanjenje troskova, vremena, osoblja potrebnog za obradu dokumtacije smanjenje obima dokumetacije u papirima, koju ne treba ulazovati i izlazovati. Smanjenje gresaka obrade dokumetacije Olaksano rukovanje elektronskom dokumentacijom Mogucnost brze ponude inf., jer se skracuje vreme obrade i dostavljanja inf. Efikasnije upravljanje tokovima od dobavljaca do potrosaca Efikasnije upravljanje vrednosnim tokovima Efikasnije upravljanje skladistem i zalihama Efikasnije upravljanje transportnim aktivnostima Efikasnije upravljanje carinskim aktivnostima Brzi ciklus isporuke ili snabdevanja, sto utice na skracenje vremena cekanja za sve ucesnike lanca snabdevanja Redukcija troskova Porast produktivnosti Porast profitabilnosti EDI i EDIFACT stvaraju bolje odnose zaposlenih sa partnerima i bolji menadzment informacijama u kompaniji, sto se reflektuje na bolje odnose u celom logistickom lancu i lancu snabdevanja. Glavni problem u EDI tehnologiji i dalje je standardizacija jezika. Dva osnovna standarda u svetu (ANSI ASC X12 razvijen od strane SAD i EDIFACT razvijen od strane UN) su projektovana za globalno komuniciranje ali nisu kompatibilni sa drugima
Uporednim razvojem EAN-a u proizvodjackim i trgovinskim kompanijama prevazidjeni su pojedinacni interesi u funkciji efikasnog toka isporuke, sto je bio uvod za efikasnije komuniciranje u celom lancu snabdevanja. Smanjeni su konflikti kao posledica efikasne komunikacije pomocu EAN sistema.
Elektronsko poslovanje je elektronski prenos i razmena poslovnih dokumenata, poruka ili informacija izmedju kompjuterskih sistema, sredstvima standardizovanih elektronskih poruka preko specijalnih komunikacionih mreza sa visokim nivoom zastite. Elektronsko poslovanje rezultira poboljsanjem veza i odnosa unutar kompanije, ali sto je posebno vazno i izmedju kompanijaclanica lanca snabdevanja, sto cini sistem integrisane logistike efikasnijim. Primena elektronskog poslovanja se odvija: izmedju kompanija izmedju kompanija i potrosaca unutar kompanije Elektronsko poslovanje izmedju kompanija se definise relacijom kompanija ka kompaniji B2B (Business to business). Elektronsko poslovanje izmedju kompanija i potrosaca se definise relacijom kompanija ka potrosacima ili klijentima B2C (Business to Customer). Elektronsko poslovanje unutar kompanije se definise relacijom kompanija ka zaposlenima B2E (Business to Emloyees). Razvoj i primena elektronskog poslovanja su implicirali nastajanje raznih vidova organizacija, kao sto su virtuelna organizacija i B-Veb organizacija. Virtuelna organizacija u oblasti logistike povezuje najmanje dve kompanije putem zajednickih logistickih ciljeva ili interesa, a ciji su poslovanje, saradnja i komunikacija podrzani interorganizacionim informacionim logistickim sistemom, sposobnim da istovremeno radi sa vise kompanija clanica. B-Veb je poslovna mreza dobavljaca, proizvodjaca, distributera, posrednika, potrosaca i drugih ucesnika, koji komuniciraju pomocu elektronskih medija a radi maksimalizacije koristi za svakog od njih u lancu. Jednostavno je rec o novom modelu organizadije i njenih odnosa sa ucesnicima iz eksternog okruzenja, koji cini efikasnim poslovanje u celom lancu. Elektronska trgovina (E-commerce) kao vid elektronskog poslvoanja se odnosi na aktivnosti prodaje ili nabavke proizvoda i usluga koje se odvijaju preko elektronskih sredstava komuniciranja medju kojima je najcesci internet. Elektronska trgovina doprinosi povecanju produktivnosti, sticanju novih potrosaca i zajednickom koriscenju znanja u institucijama radi konkurentske prednosti. Elektronska trgovina se odnosi na: - trgovinu izmedju kompanija (B2B) - trgovinu izmedju kompanije i potrosaca (B2C) Trgovina izmedju kompanija podrazumeva veleprodajne transakcije. Trgovinu izmedju kompanija obelezavaju kompanije kako na strani ponude, kao prodavci, tako i na strani traznje, kao kupci. Elektronska trgovina zauzima 85% od ukupne elektronske trgovine. Trgovina izmedju kompanije i potrosaca podrazumeva maloprodajne transakcije. Odnosi se na trgovinu izmedju kompanije i krajnjih korisnika, koja ne podrazumeva unapred da se svaki kontakt obavezno zavrsava narudzbom ili isporukom. Ovakav nacin komuniciranja smanjuje zalihe i potrebu za velikim skladistima, skracuje lanac isporuke i vreme cekanja, redukuje troskove i podize efikasnost ponude ocekivane koristi klijentu. Savremeno poslovanje karakterisu sledeci vidovi elektronske trgovine: - trgovina preko racunara online - trgovina preko virtuelnih prodavnica
Najuspesnija kompanija koja se bavi elektronskom trgovinom je kompanija Peapod. Narucivanje se obavlja 24 casa dnevno, sa bilo kojeg racunara, pri cemu korisnik unosi licnu sifru. Isporuka se vrsi na kucnom pragu, a placanje je elektronsko uz obavezu posedovanja kartica. Kompanija Stream line za pojedine poroizvode nema skladiste, niti zalihe. Isporuku vrsi direktno od svog dobavljaca. Kvalitet veza i odnosa sa njenim dobavljacima je mnogo veci no da se snabdevanje i isporuka obavljaju uobicajenim lance, odvojeno Uloga pojedinih logistickih aktivnosti u elektronskoj trgovini se smanjuje. Odnosi se na aktivnosti skladistenja i upravljanja zalihama u onim kompanijama koje nemaju skladista.
Inf. Sistem integrisanog lanca snabdevanja je slozeniji od ILS, jer povezuje integrisan logisticki sistem kompanije sa informacionim sistemima integrisane logistike kompanija-partnera, dakle sistemima iz eksternog okruzenja. Podrsku bi dao internet. Pomocu njega efikasno bi se odvijali poslovni dogovori izmedju ucesnika lanca snabdevanja, obavljala brza i efikasna razmena podataka.
Takav informacioni sistem bi morao biti osposobljen da razlikuje trebovanje za novim turama od premestanja prizvoda, sto trazi poseban pristup u obradi naloga za premestanje proizvoda iz objekata ili skldista u kojima su zalihe iznad optimalnog nivoa u objekte ili skladista u kojima je manjak zaliha. Poslovima obrade naloga prethodi prijem naloga narudzbenice. Obradjen nalog ne mora rezultirati isporukom. Isporuci prethode poslovi provere boniteta kupca, njegove platezne sposobnosti i moralnih osobina koje ga kvalifikuju partnerom, sto moze odobriti ili stopirati isporuku. Obezbedjenjem raspolozivih zaliha i pripremom otpremne dokumentacije isporuka se cini izvesnom. Priprema isporuke pocinje davanjem naloga za isporuku tj. otpremne dokumentacije skladistu, a zavrsava se pripremom proizvoda u skladistu za isporuku. Ukoliko je isporuka u organizaciji prevoznika kompanija ne moze da utice na njenu realizaciju.
Stepen predvidivosti problema determinise karakter i intenzitet njegovog dejstva na poslovanje kompanije. Problemi sa kojima se kompanije srecu u poslovanju mogu biti vise ili manje predvidivi i time rizicni za uspeh ili neuspeh na trzistu, pa je i proces odlucivanja za resavanje nastalih problema vise ili manje rizican. Stoga je rizik u donosenju odluka direktno skpcan sa: - stepenom predvidivosti problema - umesnoscu menadzmenta u kreiranju modela za donosenje odluka - mogucnoscu pribavljanja informacija za donosenje odluka. Nepredvidivi problemi su najslozeniji za resavanje i najrizicniji za poslovanje kompanije. To znaci da su prvo teski za identifikaciju, drugo slozeni za strukturiranje i trece neizvesni za predlog alternativa za njihovo rresavanje. Pomoc u identifikaciji, strukturiranju i iznalazenju alternativa za resavanje nepredvidivih problema se ocekuje od sistema za podrsku odlucivanju. Tradicionalni sistem podrske odlucivanju su cinili podsistem baze i banke podataka, podsistem banke modela i statistickih modela. Razvojem kompjuterske i informacione tehnologije usavrsen je sistem podrske odlucivanju. Savremeni sistem podrske odlucivanju pored podsistema za upravljanje pdacima i podsistema za upravljanje modelima, obuhvata i podsistem za upravljanjem znanjem, savremeniji i sveobuhvatniji korisnicki interfejs i korisnika. Upravljanje bazom podataka Podaci, kao ulazne komponente sistem, poticu iz internih i eksternih izvora. Interni izvori podataka su baze podataka unutar kompanije. Podaci vec postoje u bazi i lako ih je usvojiti. Medjutim, kako ostvariti vezu izmedju eksternih podataka i sistema za podrsku odlucivanju? Veza izmedju eksternih podataka i sistema za podrsku odlucivanju se moze ostvariti: preko baze podataka sistema podrske odlucivanju direktnim unosenjem podataka tokom aplikacije ili putem Interneta Skladiste podataka nije obicna baza podataka, vec baza podataka sa posebnom strukturom podataka, sposobnih za brzo i jednostavno izvodjenje slozenih upita nad velikom kolicinom podataka. Podsistem za upravljanje bazom podataka omogucava: - obradu podataka - pretrazivanje podataka - azuriranje postojecih zapisa u bazi podataka - brisanje podataka - izdvajanje neophodnih podataka za formiranje upita ili izvestaja - pracenje koriscenja podataka i - upravljanje podacima preko recnika podataka. Upravljanje bazom modela Podsistem za upravljanje bazom modela omogucava upotrebu modela koji ce pomoci u donosenju optimalne odluke. Tehnike optimizacije traze i pruzaju jedan odgovor, jedno resenje, pa se tako i zovu. Jedno je resenje optimalno u jednoj kombinaciji. Ponuda optimalnog resenja je moguca primenom linearnog ili matematickog programiranja. Iskustvene tehnike nude najbolje resenje, a tehnike simulacije nude mogucnost vise alternativa resenja u razlicitim uslovima, odgovarajuci adekvatnim resenjima na problem koji se stalno preispituje ukljucivanjem novih uticajnih faktora.
Upravljanje bazom znanja Podsistem za upravljanje znanjem se naziva Inteligentnim sistemom za podrsku odlucivanju IDSS Intelligent Decision Support System. Ekspertni ili inteligentni sistem u stvari sistem ljudskog uma pretocen u racunar, koji je osposobljen da misli. Korisnicki interfejs Korisnicki interfejs cini sistem podrske odlucivanju upotrebivim. Tako slozen sistem je tako jednostavan za upotrebu, zahvaljujuci novim softverskim tehnologijama, narocito Windows-u. U tome je njegova prednost u odnosu na druge podsisteme i tradicionalni sistem podrske odlucivanju.
marketing logistika. Pod upravljanjem materijalom se podrazumevala ulazna i unutrasnja logistika. Unutrasnja logistika je obuhvatala proces nabavke materijala, a unutrasnja logistika kretanja materijala i skladistenje u procesu proizvodnje. Pod marketing logistikom se podrazumevala unutrasnja i spoljna marketing logistika. Unutrasnja marketing logistika je obuhvatala proces od izlaska proizvoda iz procesa proizvodnje do isporuke proizvoda sa distribucionog skladista, a spoljna marketing logistika je obuhvatala proces od isporuke proizvoda sa distribucionog skladista do isporuke krajnjem potrosacu. U savremenoj marketing praksi se pod fizickom distribucijom podrazumeva upravljanje lancem isporuke i snabdevanaj, koji su bazirani na informacijama sa trzista. Tako definisana fizicka distribucija je definisana sa stanovista marketing logistike. U tom slucaju izmedju fizicke distribucije i marketing logistike se moze staviti znak jednakosti.
usluge dva tipa posrednika, a to su industrijski distributeri i predstavnici proizvodjaca. U tom slucaju neke logisticke aktivnosti se mogu obaviti u organizaciji posrednika.
Kvalitet usluge tesko se meri. O kvalitetu usluge obicno sudi cena ili konzumentovo poimanje vrednoosti usluge. Vrednost koju konzument dodeljuje usluzi je rezultat njegovog licnog dozivljaja usluge, koji je pod uticajem raspolozenja, vremenskih prilika, mesta, stila i sl. Marketing kanali usluga su u velikom broju slucajeva direktni. Nije iskljucena mogucnost posrednika u logistickoj podrsci prodaje usluga. Posrednici u logistici usluga mogu biti agencije, maloprodavci, veleprodavci, zastupnici prodaje i elektronski kanali. Njihova usluga je da isporuku usluga ucine efikasnom, da vode racuna o uslugama putem njihovog razvrstavanja i kategorizacije, da standardizuju usluzne transakcije i podrze ih u tehnickom smislu. Slozenije strategije distribucije usluga usloznjavaju logisticke aktivnosti, kojim treba podrzati prodaju usluga na vecem broju mesta ili prodaju novih usluga na novim trzistima.
26. Uticaj vrste proizvoda i nivoa usluga na nivo i strukturu logistikih aktivnosti
Najcesca podela proizvoda ili usluga je na proizvodna i potrosna dobra. Proizvodna dobra i usluge se kupuju radi upotrebe u sopstvenom procesu proizvodnje, ili koriscenja u obavljanju sopstvene delatnosti. Potrosna dobra se kupuju i koriste od strane individua ili domacinstava za licnu ili zajednicku potrosnju. Potrosna dobra se dele prema stepenu trajnosti na netrajna potrosna dobra, polutrajna potrosna dobra, trajna potrosna dobra i potrosne usluge.
Netrajna potrosna dobra obelezavaju brz obrt zaliha i nizi nivo prodajnih usluga. Potrosaci nisu spremni na vece napore za njihovu kupovinu, te ih ocekuju u objektu koji je najblizi mestu stanovanja ili radnom mestu. Ova dobra zahtevaju siroku i ntenzivnu, odnosno masovnu distribuciju. (brasno) Polutrajna potrosna dobra obelezavaju sporiji obrt zaliha i visi nivo prodajnih usluga u odnosu na netrajna potrosna dobra. Cena moze da bude visoka, jer je visi nivo prodajnih usluga (bunda). Potrosaci su spremniji na vece napore za kupovinu polutrajnih dobara, ocekujuci ih na izabranim mestima. Distribucija je selektivna, a logistika specificna. Trajna potrosna dobra obelezavaju spor obrt zaliha i visok nivo usluge. Ekskluzivna distribucija zahteva samostalnu prodaju. (automobil) Prodajne usluge su sve aktivnosti kompanije koje imaju za cilj podsticanje i omogucavanje kupovine proizvoda od strane potrosaca i njegove upotrebe, odnosno koriscenja. Diferenciranju usluga doprinose olaksano narucivanej, isporuka i prevoz. Prodajne usluge su sredstvo diferenciranja ponude kompanije i pozicioniranja kompanije na trzistu, posebno kada su u pitanju trajna potrosna dobra ili proizvodna dobra. Prodajne usluge se mogu nuditi pre procesa kupovine, za vreme kupovine i posle kupovine. Usluge koje se nude pre procesa kupovine su pomoc potrosacu pri popunjavanju narudzbe, dokumentacije za kredit li odlozeno placanje. Usluge koje se nude u toku kupovine su pomoc potrosacu u izboru i isprobavanju proizvoda. Usluge koje se nude posle kupovine se obicno odnose na prevoz, servisiranje i sl. U poslovanju sa proizvodnim i trajnim potrosnim dobrima veliku ulogu igra besplatan prevoz. Za netrajna potrosna dobra veliki znacaj ima olaksana isporuka kada su u pitanju velike kolicine.
U fazi uvodjenja novog proizvoda na trziste, kompanija tezi sto vecem pokricu ciljnog trzista, kako bi proizvod bio sto dostupniji potrosacu. Dostupnost proizvoda potrosacu ostvaruje se sirokom distribucijom koja zahteva veci broj posrednika ili veci broj prodajnih mesta ako je u pitanju sopstvena prodaja. Siroka distribucija iziskuje povecanje obima logistickih aktivnosti, kao sto stu skaldistenje, transport, odrzavanje zaliha, a radi odrzavanja ili povecanja kvaliteta isporuke. Osvajanje trzisnog ucesca, kao marketing cilj kompanije u fazi rasta zivotnog ciklusa proizvoda, moguce je dostici, pored ostalih i strategijama kojim se pridobijaju kanali prodaje. Saradnja sa kanalima prodaje se reflektuje na nosioca, sadrzaj i obim logistickih aktivnosti. Kompanija tezi zadrzati proizvod sto duze u fazi zrelosti zivotnog ciklusa, jer je u toj fazi najveca stopa doprinosa proizvoda obimu prodaje i dobiti kompanije. Moguce je, stimulisanjem distribucije, produziti zivotni vek proizvoda u fazi zrelosti ili ga odrzati u fazi opadanja. Proizvod moze da nastavi zivotni vek na drugim trzistima. Medjunarodna ekspanzija proizvoda je strategija kojom se produzava domaci zivotni ciklus proizvoda i time spostrofira medjunarodna dimenzija logistickih aktivnosti. Bez adekvatne logisticke usluge najbolji proizvod nece naci svog potrosaca.
Kanali nabavke predstavljaju sve institucije koje ucestvuju na dobavljanju materijala od dobavljaca do kompanije kao kupca i svi njihovi medjusobni odnosi i tokovi. (proizvodjacka kompanija i sl) Bez obzira na to da li je kanal nabavke kratak ili dug, logisticke aktivnosti u oblasti snabdevanja kao sto su ugovaranje ili transport mogu biti poverene posrednicima ili obavljane samostalno od strane proizvodjacke kompanije. Bez efikasno obavljenih logistickih aktivnosti u procesu snabdevanja, unutrasnjeg kretanja i isporuke nema satisfakcije potrosaca. Smanjenje troskova u funkciji snabdevanja, proizvodnje ili distribucije, koje obavljaju u celosti ili delimicno kompanije-partneri u marketing alijansi, povecava liderstvo kompanije u troskovima. Na taj nacin logistika postaje sredstvo konkurentskog diferenciranja i pozicioniranja kompanija na globalnom trzistu.
Drugo pitanje
Slozenije nabavke nisu uobicajene, pa se ne mogu obavljati rutinski. Mogu biti posledica nabavke u specificnim uslovima, nabavke od specificnih dobavljaca, nabavke iz specificnih izvora snabdevanja, specificnog materijala koji treba da se nabavi. Nabavka maetrijala za proizvodnju, materijala koji se obezbedjuje proces proizvodnje i proizvoda za dalju prodaju moze se nazvati direktnom, a nabavka materijala koji ne sluze proizvodnom procesu ili daljoj preradi u proizvodnom procesu se moze nazvati indirektnom nabavkom. Nabavka, kao integralni deo logistike, postaje integralni deo lanca snabdevanja. Kljucne prednosti menadzmenta lancem snabdevanaj su bolja kontrola dobavljaca, ustede pri nabavkama, bolja dokumentacija i veca brzina pri radu. U konceptu menadzmenta lancem snabdevanja smanjuju se troskovi, povecava efikasnost i poboljsava kontrola nabavke, sto sve implicira skracenje vremena isporuke i optimizaciju zaliha. Kratkorocni odnosi sa dobavljacima rezultiraju smanjenjem cene ili poboljsanjem uslova nabavke za kompaniju. Takvi odnosi ne nalaze mesta u lancu snabdevanja, jer svrha lanca snabdevanja nije korist za jednu stranu u lancu, vec obostrane koristi, zato odnosi i jesu dugorocni i kooperativni. Cilj dugorocnih kooperativnih odnosa u lancu snabdevanja jeste nabolji proizvod koji ce povecati vrednost i korist za potrosaca. Do takvog proizvoda se dolazi novim proizvodom ili poboljsanjem performansi postojecih proizvoda. Kratkorocni poslovi sa dobavljacima se obavljaju u duhu klasicnih kupo-prodajnih odnosa Zadaci nabavne logistike su: - koordinacija sa nabavkom kao poslovnom funkcijom - organizacja procesa nabavke - selekcija, izbor i vrednovanje dobavljaca - razvoj veza i odnosa sa dobavljacima - podrska izvrsenju procesa nabavke - priejm i skladistenje nabavljenih mateirjala ili proizvoda.
Perspektivni proizvodi imaju nisko trzisno ucesce i visoku stopu rasta, mada se koristi i termin problematicni proizvodi. Povlacenjem problematicnih proizvoda iz programa nastaje kategorija izgubljenih proizvoda. Pre povlacenja proizvoda treba pokusati povecati njihovo trzisno ucesce. Povecanje trzisnog ucesca proizvoda kompanija ostvaruje vecom prodajom u odnosu na prethodnu il istom prodajom u odnosu na prodaju najblizeg konkurenta koja pada. Stagnirajuci proizvodi imaju nisko trzisno ucesce i nisku stopu rasta. Ukoliko je priliv gotovine zadovoljavajuci, takvi prizvodi ce se odrzavati u programu, u suprotnom bice eliminisani. Identifikovane su cetiri pozicije proizvoda: - niskorizicni proizvodi za nabavku koji mogu biti visoko i niskoprofitabilni - visokorizicni proizvodi za nabavku koji mogu biti takodje visoko i niskoprofitabilni Proizvodi na navedenim pozicijama se mogu nazvati strateskim, stabilnim, kriticnim i ostalim proizvodima. Strateski proizvodi su visokoprifitabilni i vosokorizicni porizvodi. Kriticni porizvodi su visokorizicni i niskoprofitabilni proizvodi. Stabilni proizvodi su visoko profitabilni i niskorizicni proizvodi. Ostali proizvodi su niskorizicni i niskoprofitabilni proizvodi. Za nabavku strateskih proizvoda bitnim se nici razvoj dugorocnih odnosa sa dobavljacima, izbegavanje rizika nabavke i povecanje njihovog stepena doprinosa profitu. Za nabavku kriticnih proizvoda pozeljna je veca kontrola dobavljaca, radi obezbedjenja sigurnih zaliha. Neophodno je posedovanje planova za skretanje u slucaju da se zalihe ne obezbede. Za stabilne proizvode znacajna je optimizacija kolicine narudzbi, kupovina na razlicitim mestima i od vise dobavljaca. Za kategoriju ostalih proizvoda pozeljna je optimizacjia zaliha i kolicine nabavke. Kompanija tezi posedovanju visokoprofitabilnih i niskorizicnih proizvoda, ali je nemoguce nemati rizicne proizvode.
U postfazi procesa nabavke se odvijaju aktivnosti unutar kompanije i vezane su za smestanje nabavljenih materijala. Proces nabavke prolazi kroz sledece faze: - identifikovanje potreba za nabavkom - identifikovanje dobavljaca - slanje upica - prijem ponuda - razmatranej ponuda i izobor optimalne ponude - izbor dobavljaca - dostavljanje naloga-narudzbenice dobavljacu - prijem materijala ili proizvoda i dokumentacije od dobavljaca - unutrasnji transport i skladistenje materijala u kompaniji Tok nabavke kod kompanije-kupca se odvija kroz tri ciklusa: slanje upita i prijem ponuda izbor dobavljaca i snabdevanje prijem materijala i dokumentacije skladistenje materija Tok isporuke kod kompanije dobavljaca prolazi takodje kroz tri ciklusa: prijem upita od kompanije-kupca i slanje ponude provera njegovog boniteta i ispravnosti narudzbe popunjavanje narudzbe i fakture i isporuka Pojedine faze se preklapaju. Slanje upita kod kupca je prijem upita kod dobavljaca i sl.