Broj 27

listopad 2010.

U SUSRET NOVOJ FINANCIJSKOJ REGULACIJI:

TO E ONA ZNAITI ZA BANKE U HRVATSKOJ
Saetak
Globalna je kriza pokrenula regulacijske reforme na osamnaest podruja, me u kojima se za hrvatske banke dugorono dva podruja ine posebno vanima. Ispunjenje novih kapitalnih zahtjeva, statiki gledano, vjerojatno nee predstavljati problem. Dinamiki gledano, sposobnost udovoljavanja novim kapitalnim zahtjevima zavisi o ouvanju razumno visokog oekivanja stope povrata na kapital u odnosu na rizik u hrvatskom bankarstvu. Ako taj uvjet nee biti zadovoljen, mogue je imati stabilan, ali stagnantan bankovni sustav. Naime, brzi bi rast uz prenizak odnos oekivanog povrata prema riziku mogao dovesti do problema s ispunjavanjem novih kapitalnih zahtjeva oko sredine ovoga desetljea. Taj se scenarij moe izbjei paljivim uskla ivanjem arhitekture financijske stabilnosti s europskim normama, uz pomno vo enje rauna o optimalizaciji regulacijskih trokova. Predstoji velika reforma sustava osiguranja tednje uz poveanje osiguranog iznosa, irenje spektra moguih naina financiranja i uvo enje premija prilago enih za rizik. Otvoreno je pitanje hoe li budua europska regulacija zahtijevati razdvajanje isplatne funkcije fonda osiguranja tednje od intervencijske funkcije iji je cilj umanjiti vjerojatnost osiguranog doga aja. U svakom sluaju, EU se sada kree u smjeru pokretanja fondova za rjeavanje problema u bankama, koji bi trebali funkcionirati kao komplementarne institucije uz fondove osiguranja tednje ili u njihovu okviru. Uskla ivanje funkcija i naina financiranja ovih fondova u skladu s EU normama prigoda je da se bez urbe povea kvaliteta regulacije i institucija, te osigura maksimalna trokovna uinkovitost arhitekture financijske stabilnosti u Hrvatskoj.

Miljenja i rezultati koji se iznose u ovom dokumentu ne predstavljaju slubena stajalita Hrvatske udruge banaka. Analizu je pripremila Arhivanalitika za Hrvatsku udrugu banaka.

Uvod
Pokuaji izgradnje novog sustava financijske regulacije zapoeli su nakon vrhunca globalne krize potkraj 2008. Kreatori politike i financijski regulatori nastoje prepoznati nedostatke te izvriti popravke i inovacije sustava regulacije i nadzora, ne bi li se izbjeglo ponavljanje velike financijske krize. Kljunu politiku ulogu u pokretanju toga projekta imao je G-20 novi globalni politiki forum dvadeset najveih gospodarstava svijeta, na kojemu lideri dva puta godinje odluuju o kljunim razvojnim smjerovima. Globalna koordinacija financijske regulacije i supervizije nikada prije nije bila tema vana kao danas. Daljnja integracija EU i pojava sve veega broja me unarodno aktivnih financijskih posrednika, kao i paneuropskih bankovnih grupacija, uinili su mjere poput oporezivanja financijskih transakcija ili likvidacije financijskih posrednika s me unarodnim operacijama nemoguima bez uske koordinacije supervizora iz veega broja zemalja. Europske su institucije na tragu ovog saznanja iskoristile regulatornu reformu za jaanje centralizacije i harmonizacije financijskih propisa i njihove provedbe na razini EU. U ovom se broju HUB Analiza bavimo dvama kljunim regulatornim temama u razdoblju nakon vrhunca globalne krize. Teme su odabrane na temelju procjene da e u skoroj budunosti imati utjecaj na poslovanje banaka u Hrvatskoj. Prva je Basel III, odnosno novi kapitalni zahtjevi. Pokazujemo narav predloenih izmjena propisa i izraunavamo prve simulacije njihovih uinaka do 2015. Simulacije pokazuju da e hrvatske banke bez problema udovoljiti novim kapitalnim zahtjevima ako u sljedeih pet godina ostvare stopu dobiti u odnosu na rizik, koja e biti konkurentna u odnosu na bankovne sustave u drugim zemljama. Druga je tema u vezi s oporezivanjem banaka. Do sada je na razliitim me unarodnim forumima predloeno nekoliko metoda, ali niti jedna od njih nije prihvaena. U traenju konsenzusa prilo se razjanjavanju svrhe oporezivanja banaka. Trenutano jaa konsenzus o tome da doprinosi za stabilnost, koji bi se koristili za financiranje fondova za rjeavanje problema u posrnulim bankama, predstavljaju najbolji nain oporezivanja. Me utim, globalnoga dogovora o funkcioniranju takvih fondova i doprinosa jo uvijek nema. EU je napravila korak dalje i pokrenula slubene konzultacije o osnivanju i poslovanju fondova za rjeavanje problema u bankama. Rasprava se vodi o sljedeim pitanjima: (a) koje financijske instrumente mogu koristiti; (b) s koliko sredstava moraju raspolagati; (c) kako se dijeli teret troka intervencije ako ona ukljuuje fondove iz veega broja drava pri rjeavanju problema u velikoj me unarodnoj banci; (d) kakav je odnos tih fondova prema dravnim proraunima s jedne, i fondovima osiguranja tednje s druge strane? Zadnje pitanje ini ovu temu posebno vanom za Hrvatsku u svjetlu injenice da na fond osiguranja depozita, odnosno Agencija koja njime upravlja, ima neke od prerogativa za koje se oekuje da e biti ure eni buduom europskom regulacijom fondova za rjeavanje problema u bankama. Analiza se dotie i drugih podruja regulatorne reforme. Me u njima se posebno istiu: ogranienja pri trgovanju vlastitim sredstvima (Volckerovo pravilo),
Ova analiza prikazuje osamnaest podruja globalne regulatorne reforme uz poseban naglasak na prijedloge novih kapitalnih zahtjeva i fondove za rjeavanje problema u bankama u EU.

regulacija likvidnosti, promjene me unarodnih raunovodstvenih standarda, nova organizacija i prakse nadzora, uvo enje opih principa isplate menaderskih bonusa, osnivanje institucija za bavljenje sistemskim rizikom te me unarodnu koordinaciju i suradnju regulatora i supervizora, jaanje zatite potroaa financijskih usluga, regulacija izvedenica, hedge fondova, fondova rizinog kapitala i short sellinga te nova regulacija sekuritizacije i rejting agencija. Uz to, kriza je iznudila i promjene u nainu vo enja monetarne i fiskalne politike. One imaju velik utjecaj na ponaanje financijskog sustava. To se ponajprije odnosi na monetarnu politiku kvantitativnog poputanja (izravne intervencije FED-a i ECB-a na tritima dugoronih dravnih obveznica) i nova pravila fiskalnog i ekonomskog nadzora radi potivanja odredbi Pakta o stabilnosti u EU. Rije je o izvanredno irokom skupu tema koje prelaze okvire jedne analize, pa smo se u ovom broju ograniili na detaljno razmatranje kapitalnih zahtjeva i oporezivanja banaka u sklopu razvitka fondova za stabilnost bankarskih sustava. Uz to su predstavljene i osnovne informacije o svakom od spomenutih podruja regulacijske reforme. U prvom dijelu kratko prikazujemo opi okvir u kojem se donosi nova regulacija. U drugom dijelu detaljno razmatramo nove kapitalne zahtjeve (Basel III). U treem dijelu razmatramo problematiku oporezivanja banaka u svjetlu funkcioniranja buduih fondova za rjeavanje problema u bankama u EU. etvrti dio sadri zakljuke. I. U susret novoj financijskoj regulaciji: opi okvir Nakon to je na proljee 2009. postalo jasno da opasnost druge velike depresije jenjava, politiari i regulatori u cijelom su se svijetu okrenuli od krizne sadanjosti prema prolosti i budunosti. Pogledali su u prolost ne bi li pronali krivca za krizu i reformirali globalni financijski sustav. U budunost su pogledali s plemenitom namjerom sprjeavanja ponavljanja sline krize u budunosti. Diktat emotivnog trenutka i zahtjev za velikom brzinom djelovanja uobiajeno dovode do brzopletosti i pogreaka. Niz je zapoeo pogrenom dijagnozom da je financijski sektor glavni krivac za krizu, a zavrio pokretanjem reforme cjelokupnoga sustava financijske supervizije i regulacije na globalnoj razini. Reforma je osmiljena pod dirigentskom palicom novog najmonijega globalnog politikog foruma G-20, i ukljuila niz institucija kao to su Baselski odbor za nadzor banaka pri Banci za me unarodna poravnanja (BIS) u Baselu, Me unarodni monetarni fond, Forum za financijsku stabilnost, Institut za financijsku stabilnost, i druge. U ovoj se analizi neemo detaljno baviti alternativnom tezom koja uzroke ove krize vidi na posve drukiji nain i upuuje na oprezniji pristup financijskoj reformi. Alternativni nain gledanja na problem djelomino smo opisali u prolom dvobroju HUB Analiza. itatelj bi stoga trebao imati na umu tek nekoliko vanih injenica. Prvo, cijene su nafte do sredine 2008. dosegnule povijesni maksimum. Nagli rast cijena nafte i stope inflacije oduvijek su vodili u recesije, pogotovo ako su bili praeni rastom kamatnih stopa. FED je od 2004. do 2007. uao u jedan od povijesno najagresivnijih ciklusa poveanja kamatnih stopa koje su narasle s 1%
Sveobuhvatnost i brzina promjena regulacije otvaraju pitanje kvalitete promjena.

poetkom 2004. na 5,25% poetkom 2007. Bio je to najvei trogodinji rast kamatne stope u SAD-u nakon 1981. Povijesno gledano, tako jaki kamatni udari uvijek su zavravali u dubokim recesijama. Nadalje, globalizacija, a posebno uspon Kine, stvorili su snane konkurentske pritiske u tradicionalnim industrijskim sektorima pa su uposleni u njima od sredine prologa desetljea imali problema s otplatom kredita radi rasta nezaposlenosti i pada nadnica. Naposljetku, dravna intervencija u financijskom sektoru, posebno u hipotekarnome stambenom sektoru SAD-a, uputila je financijske institucije na preuzimanje rizika koje bez vladina utjecaja nikada ne bi preuzele (Levine, 2010; Pomerleano i Sheng, 2010). Ne elimo rei da financijski sektor nije odigrao vanu ulogu u irenju krize. Neke banke uistinu nisu imale dovoljno kapitala njihove uprave i dioniari nisu bili dovoljno oprezni. U neke je financijske transakcije bio ugra en ozbiljan sukob interesa. Zbog toga se ne moe zakljuiti da regulatorna reforma financijskom sektoru nije bila potrebna. Naprotiv, reforma je bila prijeko potrebna. Me utim, nunost reforme ne proizlazi iz navodne krivice financijskog sektora za krizu. Reforma regulacije i supervizije financijskog sektora namee se kao nunost zbog uznapredovale me unarodne integracije. U globaliziranom svijetu javljaju se novi rizici - transakcije i institucije postiu vii stupanj kompleksnosti, a mehanizmi rjeavanja problema dizajnirani na nacionalnim razinama pokazuju se nedovoljnima i neuinkovitima u globalnom okviru. Tako su zapoele izvanredno brze regulatorne promjene. Brzina uvijek znai da se plaa danak u vidu nie kvalitete regulacije. Osim pada kvalitete pojedinih propisa, u takvim se uvjetima u pravilu javljaju kumulativni efekti promjena pojedinih propisa ije dosege nitko ne uspijeva sagledati iz ue perspektive parcijalnih nadlenosti pojedinih tijela. To je problem kojem emo se stalno vraati u ovoj analizi. O kompleksnosti zahvata u sustav regulacije svjedoi sljedea lista od osamnaest regulatornih podruja na kojima se trenutano provode promjene regulacije: 1. Novi kapitalni zahtjevi o njima detaljno raspravljamo u sljedeem poglavlju. 2. Ogranienja u trgovanju vlastitim sredstvima tzv. Volckerovo pravilo Neki su strunjaci i regulatori smatrali da globalna kriza ne bi poprimila dramatine razmjere da u SAD-u 1999. nije ukinut Glass-Steagalov zakon koji je nakon Velike krize 30-tih godina 20. st. uveo zabranu obavljanja poslova investicijskog i komercijalnog bankarstva u istoj financijskoj instituciji. Vo ena je velika rasprava o moguem razdvajanju niskorizinih poslova poput platnoga prometa i depozitno-kreditnih poslova sa stanovnitvom i malim tvrtkama, od visokorizinih poslova, poput investicijskog bankarstva i trgovanja vlastitim sredstvima. Rasprava je bila koncentrirana u SAD-u, gdje na kraju Dodd-Frankovim zakonom o financijskoj reformi donesenim na ljeto 2010. ipak nije vraeno razdvajanje komercijalnog i investicijskog bankarstva. Zagovaratelji razdvajanja upozoravali su da institucije s odrivim glavnim poslovanjem mogu propasti zbog ulaganja vlastitih sredstava u tzv. toksine vrijednosnice, no oito da nije primijeen dovoljan broj takvih sluajeva me u komercijalnim bankama da bi se regulatori odluili na tako drastian korak.

Reforma je bez sumnje bila nuna jer nacionalna regulacija i nadzor vie nisu dovoljni da urede kompleksne transakcije i probleme koji nastaju u me unarodnom financijskom poslovanju.

Ipak, ameriki Zakon o financijskoj reformi (v. okvir na kraju poglavlja) spominje tzv. Volckerovo pravilo koje limitira trgovanje sredstvima formiranima iz kapitala i depozita. Upitno je me utim kako e se provesti ove odredbe jer za sada nema jasnog kriterija kako e se neke transakcije na tritu kapitala zabraniti jer izlau institucije prevelikim rizicima, dok e se neke druge doputati jer predstavljaju transakcije zatite otvorenih pozicija od rizika. Problem je ogranien na SAD i nije vaan za banke u Hrvatskoj. 3. Regulacija omjera likvidnosti Kritiari prethodne inaice standarda regulacije banaka (Basel II) upozoravali su na to da se standardi bave kreditnim, trinim i operativnim rizikom, a zanemaruju rizik likvidnosti. Od Velike krize 30-tih godina 20. stoljea na tritima u SAD i EU nije zabiljeen ozbiljniji sustavan prekid me ubankovnih tokova likvidnosti pa se udomailo miljenje da se veliki zastoj likvidnosti ne moe dogoditi. Ova je kriza pokazala da je tako neto mogue. Me ubankovno je trite novca nekoliko puta bilo doslovce zamrznuto, posebno nakon propasti investicijske banke Lehman Brothers 15. rujna 2008. Banke, poput britanske Northern Rock iji sluaj prikazujemo u drugom poglavlju, propadale su zbog rizika likvidnosti u sprezi s loe dizajniranim programima sekuritizacije i pogreno izraunatim ekonomskim kapitalom. Zbog toga se u regulativu, pored ojaanih naela upravljanja rizikom likvidnosti, uvode i dva ogranienja likvidnosti banaka: omjer pokria likvidnosti (eng. liquidity coverage ratio LCR) i omjer pokria neto stabilnih izvora (eng. net stable funding ratio NSFR). Regulatori e za pojedine vrste izvora sredstava zahtijevati odravanje propisanih likvidnih sredstava u postotku od oekivanog povlaenja sredstava u uvjetima krize. Jedina dilema o kojoj se u ovom trenutku jo razgovara jest hoe li se omjeri likvidnosti primijeniti na sve banke ili samo na sistemski vane me unarodne banke. Uvo enje ove regulacije vjerojatno nee imati velik utjecaj na banke u Hrvatskoj. Mjerama HNB-a koje su na snazi dugi niz godina banke su naviknute na poslovanje u uvjetima dodatnih likvidnosnih ogranienja povrh ionako visokih obveznih priuva. Regulacijska bi se distorzija u Hrvatskoj primjenom LCR-a i NSFR-a mogla ak i smanjiti, jer to nisu jedinstveno definirani omjeri likvidnosti ve podrazumijevaju razliite stope pokria za razliite izvore sredstava, zavisno o njihovoj stabilnosti. Novi prijedlog upravo uvodi razliite stope pokria likvidnosti za razliite vrste izvora. Primjena LCR-a oekuje se od 2015., a NSFR-a od 2018., a razdoblje nadzora i praenja poinje odmah nakon to nova regulacija Basel III stupi na snagu (to u EU znai nakon to se prihvate izmjene Direktiva o kapitalnim zahtjevima). 4. Nova raunovodstvena pravila Problem likvidnosti u sprezi s povijesno jakim kriznim udarom otkrio je slabosti raunovodstvenih metoda vrednovanja financijske imovine. Potpuno isuivanje likvidnosti na pojedinim tritima u uvjetima panike dovodi do drastinog ruenja cijena (u teoriji cijena moe pasti gotovo do nule ako nema potranje). Takav je sluaj potkraj 2008. nastupio na tritima nekih sekuritiziranih hipotekarnih portfelja. Tada je Me unarodni odbor za standarde financijskog izvjeivanja brzo prihvatio promjene MRS-a 39 i MSFI-a 7 ne bi li financijskim institucijama omoguio izbjegavanje priznavanja trenutnih

Nova regulacija predvi a izravno ograniavanje dvaju omjera likvidnosti to hrvatskim bankama naviknutima na takvu praksu nee biti problem.

gubitaka po osnovi vrijednosnih papira klasificiranih u portfelje raspoloive za prodaju i portfelje vrednovane po fer vrijednosti kroz raun dobiti i gubitka. Odbor je prihvatio uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi se neka vrijednosnica odnosno portfelj reklasificirala u portfelj koji se dri do dospijea, gdje se vrednovanje obavlja prema troku nabave ili amortizacijskoj metodi. Na taj je nain otvorena mogunost da financijski posrednici reklasifikacijama portfelja sauvaju kapital, izbjegavajui priznati pad trine cijene kao realni gubitak u godini krize. Premda je jasno da takav potez na kratki rok umanjuje vidljivost problema i realnost financijskih izvjea, on ima smisla ukoliko se u krizi zaista doga a iracionalna panika koja je kratkoga daha. Me utim, opisane su izmjene me unarodnih standarda kontroverzne jer ukljuuju visok stupanj subjektivne procjene jesu li zadovoljeni uvjeti za reklasifikaciju i je li uistinu na djelu tek privremena panika nakon koje e se trine cijene ispraviti. Utoliko nove izmjene nisu uskla ene s opim raunovodstvenim naelima. Zbog toga se u budunosti oekuje ponovno pisanje dijela standarda vezanih uz vrednovanje (Panayotis, 2009). Ovaj problem na sreu nije od velike vanosti za banke u Hrvatskoj. 5. Reforma sustava osiguranja depozita Jedna od prvih, gotovo intuitivnih reakcija na paniku koja zapoela nakon proglaenja steaja investicijske banke Lehman Brothers u tjednu 15. rujna 2008., odnosila se na proirenje osnovice i poveanje iznosa osiguranja uloga u bankama. Nekoliko tjedana kasnije i hrvatska je vlada poveala osigurani iznos sa 100,000 kn na 400,000 kn po tednom ulogu u jednoj banci. Kako su vlade drava lanica EU u prvim tjednima panike reagirale zaobiavi me usobnu koordinaciju, pojavila se opasnost seljenja depozita prema bankama lanicama EU koje daju vee pogodnosti u pogledu iznosa ili obuhvata dravnoga jamstva. Naime, nakon kolapsa banke Lehman Brothers veina zemalja EU uvela je privremeno jamstvo za sve obveze banaka (prva je to uinila Irska). Zbog toga se najprije priekalo da u zemljama lanicama isteknu razdoblja potpunoga dravnog jamstva na sve obveze banaka (uglavnom 1.1.2010.), a potom se kroz konzultativni proces prilo izradi novih naela osiguranja depozita u EU. Ta su naela ljetos uobliena u sljedeim odredbama koje su sadrane u prijedlogu teksta nove Direktive o shemama osiguranja depozita: (a) iznos e se osigurane tednje u svim dravama lanicama do kraja 2010. godine poveati na 100,000 EUR uz proirenje obuhvata na depozite svih trgovakih drutava i obustavu prakse netiranja; (b) razdoblje isplate nakon nastanka osiguranog sluaja nee smjeti trajati due od 7 dana, a to znai da e tijelo zadueno za nadzor banaka o potencijalnim problemima u pojedinim bankama na vrijeme morati obavijestiti tijelo zadueno za isplatu ; (c) agencija zemlje lanice isplaivat e svoje gra ane ako su imali depozite kod propale banke u nekoj drugoj zemlji lanici te e lokalna agencija potom naplatiti potraivanje od nadlene agencije odnosno fonda iz zemlje u kojoj je propala banka bila registrirana; (d) uvodi se najfleksibilniji mogui oblik financiranja fondova osiguranja tednje kroz kombiniranje ex ante i ex post doprinosa (u odnosu 75:25), uz uvo enje mogunosti me usobnog kreditiranja agencija odnosno fondova iz razliitih zemalja lanica, (e) uvode se premije diferencirane prema riziku. Sline se promjene predvi aju i u sustavima kompenzacije investitora, s time da Europska komisija predlae gornji iznos kompenzacije od 50,000 EUR.

Oekuje se sveobuhvatna reforma sustava osiguranja tednje koja e zahtijevati temeljitu rekonstrukciju i naega sustava.

Hrvatska e zbog oekivanih promjena morati mijenjati svoje propise nakon to nova direktiva stupi na snagu. 6. Reforma regulacije izlaska ugroenih financijskih institucija s trita to ukljuuje i reforme tehnika intervencije i dokapitalizacije Rasprava o ovoj temi jo uvijek traje na globalnoj razini i unutar EU. Europska je komisija u svibnju ove godine objavila komunike na tu temu. Rije je o iznimno vanoj temi koja ukljuuje i pitanja plaanja dodatnih doprinosa te pitanja me unarodne koordinacije u razrjeavanju problema u pojedinim bankama. Tema e biti od velike vanosti za hrvatske banke nakon ulaska u EU, pa joj posveujemo cijelo tree poglavlje. 7. Oporezivanje i doprinosi banaka O porezima na banke raspravlja se i u kontekstu novog poreznog oblika za punjenje opeg prorauna (Ma arska), no u veini se zemalja dodatna davanja uvode u obliku doprinosa za fondove za rjeavanje problema u posrnulim bankama. Stoga o ovoj temi detaljno raspravljamo u treem poglavlju. 8. Regulacija menaderskih primanja Raireno uvjerenje da su banke krive za krizu praeno isplatama milijunskih bonusa i otpremnina menaderima pojaalo je senzibilitet javnosti za omjer menaderskih i prosjenih primanja. Na vrhuncu krize ak je i Velika Britanija uvela jednokratni dodatni porez od 50% na isplate menaderskih bonusa. No to je bio usamljeni potez vlade Gordona Browna na odlasku koja je time eljela zaraditi i poneki politiki bod. Regulatore je vie zanimala veza izme u menaderskih nagrada i motiva. Naime, ako je menader nagra en prema godinjoj realizaciji dobiti - to se moe ostvariti velikim preuzimanjem rizika koji e se manifestirati tek u dugom roku, kratkorona nagrada moe potaknuti pretjerano preuzimanje rizika. Propust dioniara da na ispravan nain postave motivacijske sheme i tako razrijee probleme nadzora i delegiranja, moe se smatrati ozbiljnim trinim neuspjehom pa ne udi da se pojavila regulacijska intervencija u podruju odre ivanja menaderskih nagrada. Paradoksalno je da u SAD-u, gdje je ovaj problem bio najvie izraen1 i gdje je sudjelovao u nastanku krize, nije prona eno zakonsko rjeenje iako je Odbor za financijsku stabilnost (eng. Financial Stability Bord FSB) usvojio skup naela za oblikovanje menaderskih nagrada. U EU je prijedlogom nove direktive o kapitalnim zahtjevima predvi eno da Odbor europskih nadzornika banaka (eng. Committee of European Banking Supervisors CEBS) propie smjernice za isplatu menaderskih bonusa u financijskom sektoru. Vjerojatno e i menaderi u hrvatskom financijskom sektoru, tj. u onom njegovu dijelu koji pripada me unarodnim financijskim grupacijama, morati potivati te smjernice kada stupe na snagu. Najvanije stvari koje se uvode u EU jesu princip
Taj se problem stalno vraa. Trenutano su u SAD-u u tijeku masovne ovrhe nad nekretninama. Pokazuje se da u mnogim sluajevima nema vjerodostojne dokumentacije za provedbu ovrhe. Brojne agencije odnosno hipotekarni brokeri u vrijeme velike ekspanzije nisu vodili dovoljno rauna o prikupljanju i provjeri dokumentacije jer je to znailo troak, a oni su bili nagra eni prema volumenu prodaje.
1

Primanja menadera u financijskim institucijama regulirat e se tako da e manje od 50% nagrade moi biti isplaeno odmah; preostali e se dio isplatiti u razdoblju od 3 do 5 godina, ovisno o ostvarenome rezultatu u tom razdoblju.

proporcionalnosti, to znai da e shema nagrada morati odgovarati rizinom profilu institucije (nadzornici e to ocjenjivati) te ovisnost nagrade o dugoronom rezultatu, to znai da se nee moi odmah isplatiti vie od 40% nagrade. Preostali dio nagrade isplatit e se ovisno o rezultatu institucije u razdoblju od 3 do 5 godina nakon isteka razdoblja u kojem je dobit raunovodstveno registrirana. Najvei dio tih naknadnih isplata trebao bi biti u vezi s vrijednou dionica financijske institucije. Kritiari modela istiu da vezanje isplata bonusa uz vrijednost dionice funkcionira dok je cijena po kojoj menader moe kupiti dionicu manja od trine. Kada trina cijena padne ispod ugovorene, menaderi ponovno imaju motiv upustiti se u rizina pa i kockarska ponaanja, ne bi li podigli trinu cijenu dionice (Benson, 2010). Vano je naglasiti da regulacija o praksi nagra ivanja menadera jo nije donesena jer je konzultativni proces u tijeku. 9. Jaanje zatite potroaa Na ovom je podruju do najvee promjene dolo u SAD-u, gdje su i problemi s transparentnou hipotekarnih financijskih proizvoda i informiranjem potroaa bili najvei i nedvojbeno odigrali ulogu u stvaranju prvog impulsa krize.2 Pri FED-u se formira centralizirana jedinica za zatitu potroaa u financijskom sektoru. EU od prije ima visoku razinu zatite potroaa. Ova je injenica vana za hrvatske banke jer s prihvaanjem EU normi na raznim podrujima dolazi do implementacije europskih kriterija zatite potroaa u Hrvatskoj. 10. Regulacija poslovanja izvedenicama Jedan od najvanijih uzroka financijske panike nakon izbijanja problema u najveem svjetskom osiguravatelju AIG-u i nakon propasti investicijske banke Lehman Brothers bio je vezan uz poslovanje izvedenicama. Izvedenicama se ne trguje na ure enim tritima pa nema niti trenutnih i potpunih podataka o izloenostima pojedinih institucija putem izvedenica kao ni o kolateralima u vezi s tom vrstom poslova. Tako er nema podataka o neto izloenostima, to je posebno vano jer veliki posrednici ukljueni u ovu vrstu poslova potpisuju izvedenice s obje strane i kupuju i prodaju istu vrstu rizika u isto vrijeme. To je poseban problem kada je rije o takozvanim kreditnim izvedenicama kod kojih osiguravatelj rizika kupcu izvedenice jami pokrie ako gubitak prije e neki unaprijed ugovoreni prag. Pojava informacija o problemima u poslovanju nekog od velikih izdavatelja izvedenica u uvjetima nedostatka informacija moe izazvati paniku i zaustavljanje trita, jer nitko ne zna kod koga se rizici nalaze i koliki su. Tako er, bujanje trita izvedenica poveava kompleksno me usobno izlaganje financijskih posrednika, to poveava rizik irenja zaraze u uvjetima sistemske krize (Deutsche Bank Research, 2010). Novom se regulacijom izvedenica s obje strane Atlantika pokuava potaknuti nastanak klirinkih kua za derivate i trgovanje putem ure enih trita. Na taj se nain eli koncentrirati rizik i poveati razvidnost trita i cijena. Me utim, pitanje je
Najpoznatiji takav primjer bile su teaser rates; premda su kamatne stope ionako bile niske, krediti su se nudili uz mamac ekstremno niske kamatne stope u poetku razdoblja otplate kredita. Prema ugovoru, kamatna se stopa naknadno prilago avala trinim uvjetima.
2

U poslovanje izvedenicama uvodi se standardizacija ugovora, klirinki centri (koncentracija rizika) i vea razvidnost na ure enim tritima.

hoe li razina standardizacije ugovora koja je potrebna da bi se postigao taj cilj onemoguiti zadovoljavanje potreba klijenata. 11. Regulacija sekuritizacije i rejting agencija U samom poetku krize prepoznat je problem koji povezuje slabu zatitu potroaa, sustave nagra ivanja (toka 8. gore), tehniku sekuritizacije i rejting agencije. Velik je broj novih hipotekarnih kredita u SAD-u nakon 2004. godine odobren uz snaan i netransparentan marketing financijskih posrednika iji su menaderi bili motivirani iskljuivo za brigu o prodaji, ali nisu vodili rauna o riziku. Sekuritizacija se obavljala bez jasnog regulatornog okvira, uz premalo razvidnosti i previe oslanjanja na ocjene izdanja rejting agencija. Posrednici koji su odobravali kredite mogli su brzo sekuritizirati (prenijeti) itave portfelje ili samo njihov rizik na trite, koje je spremno doekivalo vrijednosnice, jer su im rejting agencije dodjeljivale visoke ocjene. Same su agencije bile sklone dodjeljivati takve ocjene pretpostavljajui da se na tritu hipotekarnih rizika strukturno nije nita promijenilo. Osim toga, bile su u sukobu interesa jer su ih plaali izdavatelji kojima su, pored ocjene rejtinga, davale savjete. Bio je to dodatni sukob interesa povrh onoga koji je otprije ugra en u sustav u kojemu rejting agencije plaaju oni ija izdanja treba ocijeniti. Uz prihvaenost takvog sukoba interesa izdavatelji su mogli odabrati agenciju koja im najvie odgovara, tj. koja je najpopustljivija prema konkretnom izdanju i/ili izdavatelju. Pored ve spomenutih promjena u sustavu nagra ivanja financijskih menadera, ovom se sklopu problema nastoji doskoiti licenciranjem i pojaanom regulacijom i nadzorom rejting agencija, uvo enjem vee razvidnosti u procese sekuritizacije i zahtjevom da inicijator sekuritizacije zadri rizinu izloenost prema trani koja nosi najvei rizik. Regulatori oekuju da e posrednici biti puno oprezniji pri odobravanju kredita, ako unaprijed znaju da e morati zadrati dio izloenosti riziku portfelja kredita koje su sami odobrili. Ovi problemi manje su vani za europske posrednike gdje je praksa sekuritizacije bila slabije razvijena, pa su zbog toga u SAD-u otili i korak dalje u pokuaju smanjenja sukoba interesa rejting agencija. Regulatorna agencija SEC e prema Dodd-Frankovu zakonu moi odre ivati koja e agencija odrediti rejting nekom izdanju. Time se potencijalno smanjuje shopping izdavatelja za najpopustljivijom agencijom, ali se ukida i bitan element konkurencije i birokratizira proces selekcije rejtinga, pa e tek vrijeme pokazati koji e efekt prevagnuti. 12. Regulacija hedge fondova i fondova rizinog kapitala Iako je rije o posrednicima koji po svojoj naravi ne bi trebali biti regulirani (prikupljaju novac samo od velikih institucionalnih investitora), i oni su doli pod udar regulatora u jeku kampanje za snaenjem financijske regulacije. Vie od godinu dana traju pregovori me u lanicama EU o blagim oblicima regulacije kao to su registracija menadera alternativnih fondova i uvo enje izvjetavanja. Predloena je regulacija ipak blaga to za nae trite nije vano jer ovi posrednici ne igraju vanu ulogu u hrvatskom financijskom sustavu, a fondovi rizinog kapitala ve su regulirani Zakonom o tritu kapitala.

Regulatorna agencija SEC e prema DoddFrankovu zakonu moi ustanoviti koja e agencija odrediti rejting nekom izdanju. Time se potencijalno smanjuje shopping izdavatelja za najpopustljivijom agencijom, ali se ukida i bitan element konkurencije i birokratizira proces selekcije rejtinga, pa e tek vrijeme pokazati koji e efekt prevagnuti.

13. Ogranienja aktivnosti short sellinga Prodaja posu enih vrijednosnica radi kasnije kupnje i vraanja po oekivano nioj cijeni (short selling) evidentno ima narav spekulacije, no to ne mora biti negativno. Naprotiv, ova se financijska operacija smatra najuinkovitijim nainom eksploatacije i ispuhivanja trinih mjehura. To znai da takve transakcije imaju vanu ulogu u promociji uinkovitog funkcioniranja trita. Kada ravnotene trine cijene padaju, tada se pojava short sellinga esto pogreno tumai uzrokom pada cijena pa otud pojaana osjetljivost javnosti i regulatora na tu vrstu visokorizine financijske aktivnosti. Osjetljivost je posebno izraena kada je u pitanju tzv. naked short sell nepokrivena transakcija kod koje dolazi do prodaje prije posudbe (prodaje se vrijednosnica koju se jo ne posjeduje). Njemaka je u jednom trenutku krize zabranila ovaj tip transakcija no veina ju zemalja u tome nije slijedila. Ove transakcije nemaju vanu ulogu na hrvatskom financijskom tritu. 14. Nove prakse nadzora i uvo enje stres testova za banke Tijekom 2009. postojala je velika neizvjesnost u pogledu zdravlja amerikog bankovnog sustava. FED ju je uspjeno otklonio objavljivanjem rezultata stres testa za banke nakon to je procijenio da je prvi ciklus dokapitalizacija banaka zavren. Isto su u srpnju 2010. uinili i europski regulatori pod koordinacijskom palicom ve spomenutog CEBS-a (t.8.). Objavljivanje rezultata stres testova donosi kontroverze iz dvaju razloga. Prvo, svi mogu raspravljati o pretpostavkama stres scenarija te kritikama pretpostavki umanjiti vjerodostojnost rezultata (to se dogodilo u EU sredinom 2010.). Drugo, objavljivanje negativnih rezultata moe potaknuti krizu u bankama koje padnu na stres testu. Me utim, najkorisniji su uinci vezani upravo uz te kontroverze. Kao prvo, mogunost da svatko vidi pretpostavke stres scenarija prisilit e regulatore da ih to paljivije osmisle, a to e pak osigurati vjerodostojnost rezultata. Drugo, objavljivanje rezultata prisilit e menadere financijskih institucija da paze na to da prigodom sljedeeg stres testa zadovolje sve regulatorne kriterije kako ime njihove institucije ne bi bilo objavljeno ispod crte koja razdvaja one koji zadovoljavaju, od onih koji ne zadovoljavaju regulacijske kriterije. Rezultati stres testova u Europi nisu doveli do kolapsa institucija u crvenom, ve su ih potakli na pokretanje postupaka dokapitalizacije. U Hrvatskoj HNB provodi stres testove, ali ne objavljuje detalje nego samo ukupne rezultate, tako da nisu u potpunosti poznati tehniki detalji i pretpostavke, kao niti rezultati za pojedine institucije. Regulator e i industrija u budunosti morati odluiti to oekuju od stres testova u Hrvatskoj i koliko oni imaju smisla ako se na razini EU provodi stres test grupacija koje, konsolidirano gledano, ine vie od 90% domaega bankovnog sustava.
Objavljivanje rezultata stres testova nov je i vrlo vaan instrument vo enja politike financijske stabilnostii.

10

15. Nova organizacija supervizije banaka s naglaskom na me unarodnu koordinaciju Od poetaka stvaranja Europske sredinje banke traje rasprava o nerazmjeru izme u zajednike monetarne politike i nacionalnih supervizija banaka. Koordinacija kroz CEBS smatra se vanim, ali ne i dovoljnim vidom koordinacije u uvjetima kada sve vei broj me unarodnih banaka iri svoje poslovanje na sve vei broj drava lanica i kada se postavljaju teka pitanja nadzora i likvidacije paneuropskih institucija. Prijelazno je rjeenje prona eno u formiranju kolegija supervizora. Kolegiji e za svaku pojedinu paneuropsku bankarsku grupaciju biti formirani do kraja 2010. godine (za 36 najveih osnovani su jo krajem 2009. godine). Me utim, kolegiji nisu konano rjeenje jer oni su participativna tijela u kojima nitko ne moe nametati rjeenja. U uvjetima krize upravo se brzina odluivanja moe pokazati kljunom. Europa e morati razviti vru institucionalnu integraciju ne bi li se pojaala suradnja, ubrzalo odluivanje i osigurala primjena istih kriterija na itavom tritu EU. Komisija je stoga inicijalno predloila tri europske supervizijske agencije: za banke, trita kapitala i mirovinske sheme, predvidjevi za njih iroke ovlasti.3 Nacionalne su vlade u me uvremenu oslabile tendenciju centralizacije, tako da e ove institucije, barem u poetku, uglavnom imati koordinativnu ulogu. Tako je postignut odre eni napredak u smjeru formiranja zajednikih supervizijskih tijela, no pitanje nadlenosti i odluivanja u uvjetima kada se nacionalni supervizori ne mogu usuglasiti, ostaje otvoreno. 16. Nove institucije i procedure za upravljanje sistemskim rizikom Sistemski rizik je rizik koji se ne moe umanjiti diversifikacijom. Pojednostavljeno reeno, to je rizik koji poga a sve. On moe poprimiti narav snanog makroekonomskog udara i/ili se moe javiti u sluaju propasti najvee financijske institucije u zemlji. U svakom sluaju, ova je kriza pokazala da dosadanji nadzor nad sistemskim rizikom kroz tzv. makroprudencijalne analize i mjere sredinjih banaka nije bio dovoljan. Briga za sistemski rizik i mjere za njegovo suzbijanje moraju na koordinirani nain proeti sva javna tijela koja se bave financijskim sustavom. Na tragu te ideje, u mnogim su zemljama osnovana tijela za nadzor i djelovanje u sluaju pojave sistemskog rizika. U EU se osniva ESRB (European Sistemic Risk Board Europska uprava za sistemski rizik). Pokretanje ESRB-a dio je pokuaja dodatnoga snaenja centralistikih tendencija u dijelu financijske supervizije (t.15.). ESRB e se sastojati od predstavnika Europske sredinje banke, Europske komisije i tri nova regulacijska tijela European Banking Authority (EBA),, European Insurance and Occupational Pensions Authority (EIOPA) i European Securities Markets Authority (ESMA). U mandat ESRB-a stavlja se ono to se uobiajeno naziva makroprudencijalna regulacija: razvoj sustava za rano upozoravanje na rast sistemskih rizika i preporuke za njihovo suzbijanje. ESRB nee imati nikakve operativne ovlasti nego e samo davati preporuke. Takozvana mikroprudencijalna supervizija ostaje u domeni triju regulatora koordinatora i nacionalnih regulatora koji nastavljaju poslovati kao sredita odluivanja i akcije.
3

Predloena su tri paneuropska financijska regulatora: za banke, za trita vrijednosnica i za mirovinske sheme.

Na ovoj stranici moete pronai detaljnije informacije o inicijativama u EU: http://ec.europa.eu/internal_market/finances/committees/index_en.htm

11

17. irenje instrumentarija sredinjih banaka Ova je kriza oznaila prekretnicu u smislu irenja tradicionalne uloge sredinjih banaka u tri segmenta. Kao prvo, u segmentu upravljanja ponudom novca kriza je afirmirala izravne otkupe dugoronih dravnih obveznica (poznatije pod nazivom kvantitativno poputanje (eng. Quantitative Easing QE). Me utim, vano je uoiti da QE ima posve razliita ishodita u SAD-u i EU. SAD su najprije uvele QE zbog kolapsa trita hipotekarnih vrijednosnih papira pa je FED intervenirao kupujui ove vrijednosnice s dravnim jamstvom ne bi li sprijeio kolaps trita; i drugo, QE je uveden zbog obaranja kamatnih stopa trita novca gotovo do nule nakon ega se za daljnju monetarnu ekspanziju moralo traiti inovacije u instrumentariju monetarne politike. S druge strane, u EU je glavni motiv bio intervencija na tritu instrumenata javnog duga ne bi li se sprijeio kolaps trita obveznica fiskalno ugroenih drava. Tako je ECB intervenirala na tritu grkih dravnih obveznica i nakon to je Grka izgubila investicijski kreditni rejting. Drugi segment proirenja tradicionalne uloge sredinjih banaka specifian je za SAD odnosno FED, gdje su kreditni instrumenti sredinje banke otvoreni i za nebankarske institucije investicijska drutva i osiguravatelje (AIG). Neto slino se nije dogodilo u Europi gdje je ECB podesio instrumente na nain da im je produavao rokove dospijea i irio prihvatljive kolaterale, ali je ostao otvoren samo za banke. Tree, u segmentu upravljanja stabilnou financijskog sustava dolo je do poveanja sloenosti ranije makroprudencijalne uloge sredinje banke kroz jaanje zahtjeva za koordinacijom s drugim tijelima. Na primjer, prijedlog ESRB-a (t.16.) sadri i detaljan prijedlog regulacije odnosa izme u ECB-a i ESRB-a koji propisuje da su predsjednik i dopredsjednik Izvrnog odbora ECB-a ujedno i lanovi ESRBa te da je ECB duna sluiti kao operativna, administrativna i analitika potpora ESRB-u. 18. Nova pravila nadzora fiskalne politike i konkurentnosti zemalja lanica EU Nakon grkoga fiskalnog kolapsa te nakon to je ECB nastavio prihvaati grke obveznice kao kolateral i osnutka EFSF-a (eng. European Financial Stability Facility)4 Fonda s kapacitetom zaduivanja do 440 milijardi EUR uz jamstva drava lanica Eurozone radi kreditiranja lanica u fiskalnim i ekonomskim potekoama, postalo je jasno da e se pravila fiskalne politike u EU maksimalno zaotriti. Europa nije daleko od dogovora o tome kako maksimalno zaotriti nadzor primjene Pakta o stabilnosti i rastu. Za oekivati je da e Eurostat dobiti prerogative u dijelu metodolokog nadzora fiskalnih statistika te da e se krenja odredbi o limitima iz Maastrichta, posebno u vezi s fiskalnim deficitom, brzo i efikasno sankcionirati. Poveat e se potreba za usuglaavanjem naela fiskalnih politika zemalja lanica, a pod posebnom e lupom biti mla e lanice i zemlje juga Europe, koje nemaju dugogodinji fiskalni kredibilitet. Ove e mjere izravno pogoditi Hrvatsku netom nakon ulaska u EU. Ve je i letimian pregled ovih mjera dovoljan za ilustraciju sveobuhvatnosti regulatorne reforme. Njeni su konani uinci upitni upravo zbog nejasnih
4

Nakon grke fiskalne krize Europa se ubrzano kree u smjeru vre kontrole i provedbe fiskalnih limita i fiskalne discipline to e se primijeniti i na Hrvatsku nakon ulaska u EU.

www.efsf.europa.eu

12

kumulativnih uinaka zaotravanja pojedinih regulatornih odredbi. Otvoreno je pitanje hoe li ova regulatorna reforma postii bitan napredak u upravljanju rizicima, a da se pritom ne umanji doprinos banaka i financijskog sustava globalnom blagostanju (CGFS, 2010). Kritike predloene regulatorne reforme dolaze i iznutra. eki viceguverner i lan Ekonomskog i financijskog odbora EU Mojmir Hampl (2010), u svjetlu injenice da e u novom sustavu preko 70 institucija biti zadueno za financijski nadzor u EU, govori o klasinom birokratskom odgovoru: kad imate problem, osnujete instituciju. Kakva pogreka. Ako samo dodajemo nove institucije u aranmane koji otprije imaju bizantinski karakter, propustit emo pozabaviti se s uinkovitou, fleksibilnou i lakoom prijenosa informacija kroz Europski sustav nadzora. O mogunosti da su upravo pogreke u sustavu intervencije i nazdora dovele do prethodne krize piu Pomerleano i Sheng (2010) te Levine (2010). Kada je rije o SAD-u, brojni strunjaci kritiziraju Dodd-Frankov Zakon o financijskoj reformi koji je ameriki Kongres usvojio ljetos. Zakonskom tekstu od oko 1,000 stranica5 nedostaju provedbeni detalji, to je Thorstena Becka (2010) navelo na zakljuak da taj ogromni legislativni napor na kraju nee utjecati ni na ponaanje regulatora, ni na ponaanje banaka. Detalji o novoj regulaciji u SAD-u prikazani su u dodatnom okviru. Dvojba izme u vee stabilnosti s jedne i upitnog daljnjeg razvoja sustava s druge strane, najbolje se vidi u dijelu novih kapitalnih zahtjeva i uspostave novih fondova za rjeavanje problema u bankama. Ova smo podruja posebno obradili u nastavku, zbog njihove sloenosti, ali i zbog vanosti za poslovanje banaka u Hrvatskoj u godinama koje dolaze.
Financijska reforma u SAD-u: Dodd-Frankov Zakon o financijskoj reformi

Reforma regulacije financijskog sektora previe je birokratizirana i nije usmjerena sutinskim pitanjima kao to su procesi i razmjene informacija.

Ovdje je sadran kratak osvrt, a ne sveobuhvatan prikaz iznimno iscrpna Dodd-Frankova Zakona o financijskoj reformi: 1. Zatita potroaa financijskih usluga Formira se posebno tijelo pri FED-u zadueno za zatitu potroaa financijskih usluga. Kritiari napominju da e FED uvijek biti jae fokusiran na svoje glavne funkcije (monetarna politika, nadzor) te e zatita potroaa u FED-u uvijek biti posao u drugom planu. 2. Objedinjavanje nadzora banaka Veina je komercijalnih banaka do sada mogla birati izme u dvaju nadzornih tijela. Objedinjavanje Office of the Comptroller of the Currency i Office of Thrift Supervision ojaat e superviziju i sprijeiti shopping banaka za agencijom koja je popustljivija u nadzoru. 3. Osnivanje Vijea za financijski nadzor Na tragu jaanja nadzora sistemskih rizika, slino osnivanju ESRB-a u EU, SAD osnivaju Vijee za financijski nadzor (eng. Financial Oversight Council) iji e FED biti lan. 4. SEC dodjeljuje rejting agenciju Izdavatelji vrijednosnih papira vie nee moi birati agenciju u potrazi za najboljim rejtingom, nego e regulator SEC odre ivati nadlenu agenciju. Kritiari se boje da e to dodatno smanjiti kvalitetu rejtinga kroz smanjenje konkurencije me u agencijama. 5. Ogranienja aktivnosti Volckerovo pravilo Iako Zakon predvi a ogranienja mogunosti banaka da ulau vlastita sredstva u instrumente trita kapitala, nejasno je kako e ovo pravilo, poznato i kao Volckerovo pravilo po bivem guverneru FED-a iz 80ih Paulu Volckeru, biti primjenjeno. 6. Likvidacija Zakon predvi a irenje FDIC-evih ovlasti za likvidaciju banaka preko vikenda na druge financijske posrednike, no u Zakonu nisu precizno razra eni instrumenti kako se to namjerava postii.

Slavni Glass-Steagallov zakon koji je oblikovao financijski sustav SAD-a kroz 65 godina imao je samo 53 stranice.

13

II. Novi kapitalni zahtjevi: preliminarna procjena uinka na hrvatske banke Sukus novih kapitalnih zahtjeva je u zaotravaju radi poveanja kapitala banaka po tri osnove: (a) suava se definicija kapitala, (b) iri se skup rizika za koje je potrebno izdvajati kapital, i (c) poveava se i broj i visina kapitalnih omjera koje financijski posrednik mora zadovoljiti. Suavanje definicije kapitala U okviru Basel II banke su mogle drati samo 2% temeljnog kapitala6 u odnosu na ukupnu rizinu izloenost, a da pritom nisu morale provesti umanjenje kapitala za goodwill, odgo enu poreznu imovinu i jo neke stavke. Stoga su mnoge banke imale solidan regulatorni omjer osnovnog kapitala (Tier 1), ali je pri tome udjel temeljnog kapitala u osnovnom kapitalu bio vrlo malen. Cilj novih odredbi je osigurati da dioniki kapital i zadrana dobit predstavljaju najvei dio osnovnog kapitala. Subordinirani instrumenti ne mogu se ukljuiti u osnovni kapital osim uz uvjet da nemaju rok dospijea, zajameni prinos i mogunost iskupa. Ukida se trea razina kapitala (Tier 3), koja se prema Basel II mogla koristiti za pokrie trinih rizika. Dodatni kapital (Tier 2) moe ukljuivati samo iste subordinirane instrumente s rokom dospijea od najmanje 5 godina, pri emu se u obraunu kapitala amortiziraju po linearnoj metodi (priznavanje se umanjuje po stopi od 20% izvornoga iznosa godinje). Od osnovnog se kapitala oduzima dionika premija, goodwill i odgo ena porezna imovina.7 U mjeri u kojoj su odbitne stavke nove u odnosu na Basel II, odbitak se nee primijeniti trenutano nego postupno, poevi od odbitka po stopi od 20% 2014., do punog odbitka po stopi od 100% od 2018. nadalje (detalji u tablici 1. dalje u tekstu). irenje skupa rizika za koje treba izdvojiti kapital Trenutano reagirajui na krizu, Odbor supervizora je jo sredinom 2009. proirio definiciju rizika uvevi rizike resekuritizacije i rizike linija za likvidnosnu potporu sekuritizacijskim subjektima posebne namjene (eng. special purpose vehicles SPV) te proirivi definiciju rizika u knjizi trgovanja. Naknadno je proirena i definicija rizika druge ugovorne strane, uzimajui u obzir pojaane korelacije cijena imovina i utjecaj likvidnosti na promjenu cijena vrijednosnih papira u uvjetima krize. Broj i visina omjera kapitalne adekvatnosti Kompleksna struktura i postupna dinamika uvo enja novog kapitalnog zahtjeva prikazana je u Tablici 1. Minimalni omjer temeljnog kapitala poveava se na 3,5% 2013., 4% 2014. i 4,5% od 2015. nadalje. Zatitni sloj kapitala (eng. capital conservation buffer) uvodi se postupno, od 0,625% 2016. do 2,5% 2019., uz primjedbu da nacionalni regulatori mogu i prije pristupiti uvo enju zatitnoga sloja ako na temelju lokalne procjene rizika do u do zakljuka da je tako neto potrebno. U svakom sluaju, zatitni sloj mora biti jednake kvalitete kao i osnovni kapital. Zatitni sloj naime slui ouvanju temeljnog kapitala u vremenima financijskih
Temeljni kapital se ovdje koristi kao prijevod pojma Common Equity. Ovo je kratki prikaz koji ne obuhvaa sve detalje definicije kapitala. Za potpunu definiciju preporuamo konzultirati izvorni dokument referenca u literaturi.
7 6

Poveava se kvaliteta i udjel osnovnog kapitala, poveavaju se i odbitne stavke, dodaje se novi zatitni sloj kapitala, ali je provedba pootrenog kapitalnog zahtjeva razvuena do 2019.

14

kriza. Ideja je da se pred banku postave ogranienja za isplatu dividendi i menaderskih bonusa kada do e do nagrizanja zatitnog sloja kapitala, ime se eli izbjei iskustvo iz prole krize. U njoj su dividende i bonusi isplaivani u uvjetima kada se kapital banaka opasno smanjivao. Uloga zatitnoga sloja kapitala u poveanju omjera kapitalne adekvatnosti veoma je vana jer se ukupni kapitalni zahtjev ne mijenja - ostaje na dosadanjih 8%, ali uz prikazanu promjenu strukture u kojoj sada raste vanost Tier 1. Me utim, kada se i zatitni sloj kapitala uzme u obzir, kapitalni zahtjev raste na 10,5% do kraja ovoga desetljea. Banke, naravno, nee morati uvijek ispunjavati zahtjev od 10,5% - bit e dovoljno i dalje ispunjavati samo 8%, ako se u isto vrijeme ispunjava i 4,5% omjera temeljnog kapitala. Me utim, u takvim e uvjetima nastupiti ogranienja na isplate dividendi i bonusa sve dok se zatitni sloj kapitala ponovno ne popuni.

Tablica 1.: Dinamika prilagodbe novim kapitalnim zahtjevima 2013. 2014. 2015.
Minimalni omjer temeljnog kapitala 3,5% Zatitni sloj kapitala Minimalni omjer temeljnog kapitala s ukljuenim zatitnim slojem 3,5% Minimalni omjer osnovnog kapitala 4,5% Minimalni omjer osnovnog kapitala s ukljuenim zatitnim slojem 4,5% Minimalni omjer jamstvenog kapitala 8,0% Minimalni omjer jamstvenog kapitala s ukljuenim zatitnim slojem 8,0% Protucikliki sloj kapitala Memo: % primjene novih odbitnih stavki Izvor: Basel Committee on Banking Supervision 4,0% 4,5%

2016.
4,5% 0,625% 5,125% 6,0% 6,625% 8,0% 8,625% 0-2,5% 60%

2017.
4,5% 1,25% 5,75% 6,0% 7,25% 8,0% 9,25%

2018.
4,5% 1,875% 6,375% 6,0% 7,875% 8,0% 9,875%

2019.
4,5% 2,5% 7,0% 6,0% 8,5% 8,0% 10,5%

4,0% 5,5% 5,5% 8,0% 8,0%

4,5% 6,0% 6,0% 8,0% 8,0%

20%

40%

80%

100%

100%

Novi kapitalni zahtjevi predvi aju i uvo enje protuciklikoga sloja kapitala (eng. counter-cyclical capital buffer) po stopi izme u 0% i 2,5%, tako da se ukupni minimalni kapitalni zahtjev teoretski moe popeti i do 13% ( = minimalni omjer jamstvenog kapitala s ukljuenim zatitnim slojem uveano za protucikliki sloj po maksimalnoj stopi od 2,5%). Odre ivanje visine minimalne stope adekvatnosti kapitala i trenutka uvo enja protuciklikoga sloja kapitala preputeni su nacionalnim regulatorima. Posebno je zanimljivo da je pri uvo enju protuciklikoga zatitnog sloja predvi ena aktivacija naela nacionalne diskrecije odluivanja, ali zajednike primjene. To znai da e HNB imati potpunu diskreciju u pogledu odluke o trenutku uvo enja i visini stope ovog dodatnog kapitalnog zahtjeva, ali jednom kada bude donesen, on se nee odnositi samo na poslovanje banaka u Hrvatskoj, nego na sve rizine izloenosti banaka prema hrvatskim

Povrh zatitnoga sloja regulatori mogu propisati i protucikliki zatitni sloj dodatnog kapitala od 0% do 2,5%.

15

rezidentima na konsolidiranoj razini. Prijedlog nove regulacije predvi a da se i ovaj kapital sastoji od instrumenata iste kvalitete kao i osnovni kapital (Tier 1). Omjer financijske poluge Pored opisanih promjena u sustavu izrauna adekvatnosti kapitala, novi prijedlozi uvode i dodatne odredbe o maksimalnoj financijskoj poluzi odnosno minimalnom omjeru osnovnog kapitala i ukupne aktive od 3%.8 Banke e morati objaviti omjer financijske poluge poevi od 2015., a puna se primjena oekuje od 2018., do kada bi se trebala provesti globalna raunovodstvena harmonizacija do razine koja e jamiti usporedivost jednostavnih kapitalnih omjera. Banke u Hrvatskoj vjerojatno nee imati nikakvih problema s udovoljavanjem ovih odredbi jer oduvijek odravaju bitno vee kapitalne omjere od minimalno propisanih. Na primjer, omjer osnovnog kapitala i ukupne aktive korigirane za 10% izvanbilanne aktive na dan 30.06.2010. iznosio je 13,3% ili vie od etiri puta iznad predvi enoga omjera. Banke koje e biti najvie pogo ene: reinterpretacija sluaja Northern Rock Nove kapitalne zahtjeve, odnosno potrebu za brzom revizijom regulacije Basel II netom nakon poetka njene implementacije 2007., mogue je razumjeti ako razumijemo ekscesne sluajeve koji ilustriraju probleme staroga sustava. Najbolja je ilustracija toga britanska hipotekarna banka Northern Rock koja je propala na samom poetku krize, u rujnu 2007. Ta banka nije bila izravno izloena riziku amerikog hipotekarnog trita. Stambene je kredite plasirala iskljuivo u Velikoj Britaniji. Me utim, zbog puno vee potranje za hipotekarnim kreditima od sposobnosti prikupljanja depozita, banka je kontinuirano sekuritizirala kreditne portfelje. inila je to koristei niske kamatne stope trita novca na kojemu je plasirala kratkorone vrijednosnice osigurane hipotekama tzv. ABCP (eng. asset backed commercial papers). Bila je to tzv. strategija kockanja du krivulje prinosa. Krivulja je prinosa bila snano nagnuta prema gore, uz niske kamatne stope trita novca i visoke dugorone kamatne stope uz koje su se vezale kamate na hipotekarne kredite. Kada su kamatne stope trita novca skoile, Northen Rockov se poslovni model trenutano uruio. Banka nije imala dovoljno kapitala da izdri gubitke u vremenu koje je bilo potrebno da promijeni poslovni model. Razlog zbog kojega je banka imala premalo kapitala bila je primjena Basel II. Northern Rock je poetkom 2007. od britanskog regulatora dobio dozvolu za primjenu naprednog pristupa izrauna kapitala prema Baselu II, u kojem se koriste interni statistiki modeli. Primjenom ove metode banka je izraunala da joj je na ukupnoj bilanci od 113,4 milijarde funti dovoljno imati 2,2 milijarde funti kapitala. Raunovodstveni omjer kapitala i aktive iznosio je samo 1,9%. Razlog lei u injenici da je ukupna rizina izloenost Northern Rocka prema Basel I iznosila 34 milijarda funti, dok je prema naprednom pristupu Basel II izraun pokazao smanjenje na samo 19 milijarda funti - niti 20% ukupne vrijednosti bilance (Dewatripont, Rochet i Tirole, 2010).
Predvi eno je da se izvanbilanna aktiva konvertira u bilannu primjenom jedinstvenog konverzijskog faktora od 10% i uz principe preraunavanja neto izloenosti derivatima kao u Baselu II.
8

Hrvatske banke i njihove banke matice nee biti me u najvie pogo enima novom regulativom.

16

Sluaj banke Northern Rock ilustrira to se moe dogoditi ako se posve zanemari rizik likvidnosti odnosno rizik rone transformacije i krivulje prinosa, zatim, ako se pretpostavi da e se sekuritizacija moi vjeno obavljati putem trita novca prema jednom te istom obrascu bez ikakvih rizika, te ako se vrijednost kolaterala (u ovom sluaju nekretnine) procijene na temelju podataka iz razdoblja kreditnog buma. U tom sluaju, financijska poluga i ranjivost banke mogu narasti do prevelikih razmjera koji se poslije vie ne mogu kontrolirati. Basel II oito nije na odgovarajui nain prepoznao ovaj problem.9 Raunovodstveni omjer kapitala i aktive od oko 2% nije bio neuobiajen u vrijeme prije krize. Slika 1. prikazuje raunovodstvene omjere kapitala i aktive za odabrane europske zemlje, pri emu je podatak za pojedinu zemlju konstruiran tako da su zbrojeni podatci za dvije najvee banke. Slika pokazuje vrlo niske omjere kapitala u razdoblju prije krize 2005.-2007., osim kod najveih banaka u Austriji, Italiji i panjolskoj. To je jednim dijelom povezano s njihovim izloenostima prema Srednjoj i Istonoj Europi u sluaju najveih talijanskih i austrijskih banaka, odnosno Junoj Americi u sluaju panjolskih banaka. Visina omjera kod najveih austrijskih i talijanskih banaka (koje su vlasnici etiri najvee banke u Hrvatskoj) jednim dijelom objanjava stabilnost banaka keri tijekom krize u Hrvatskoj. Slika 1. Raunovodstveni omjer kapitala i aktive najveih banaka 2005. 2009. u odabranim europskim zemljama
8,00%

7,00%

6,00%
Italija Austrija Njemaka Francuska panjolska Belgija Velika Britanija vedska

5,00%

4,00%

3,00%

2,00%

1,00%

0,00% 2005 2006 2007 2008 2009

Izvor: izrauni Arhivanalitike na temelju podataka iz baze FT.com, za Belgiju samo KBC

Neprijeporno je da relativno nizak kapital banaka poveava njihovu ranjivost, produuje recesiju i oteava izlazak iz krize. Kod nisko kapitaliziranih banaka vea je vjerojatnost da nee izdrati neki od okova krize, pa e u najgorem trenutku morati prikupljati kapital. To e pak odgoditi poetak kreditnoga ciklusa. Tako er je neprijeporno da je uvo enje nove regulacije Basel II neposredno prije krize kod najveih banaka podralo iluziju o mogunosti odravanja povijesno niskih kapitalnih omjera. Stoga je bilo posve logino da su regulatori naumili zamijeniti regulaciju Basel II novom regulacijom Basel III.
9

Prisjetite se dijela o riziku likvidnosti iz prvog poglavlja.

17

Dileme oko uinaka: Baselski odbor protiv Europske bankovne federacije i IIF-a Danas se me utim otvara pitanje nije li se pretjeralo sa strogou prijedloga novog kapitalnog zahtjeva? Na to pitanje nije mogue dati definitivan odgovor. Stajalite Baselskog odbora i veine regulatora saeto je u dokumentu Odbora za financijsku stabilnost Ocjena makroekonomskih uinaka prijelaza na stroe kapitalne i likvidnosne zahtjeve. Dokument priznaje da bi kratkoroni uinak na potronju, investicije i gospodarski rast mogao biti negativan: prikupljanje kapitala i zadravanje zarada radi dogradnje kapitalne baze moe dovesti do sporijeg rasta kredita nego to bi inae rasli, a to e neizbjeno imati negativan uinak na rast. Me utim, u Odboru smatraju da e kratkoroni negativni efekti biti poniteni stabilnijim poslovanjem manje rizinog bankovnog sustava u dugom roku. Odbor smatra da e najvei dio oka biti apsorbiran zbog dugog razdoblja prilagodbe, tako da bi jedan postotni bod poveanja omjera adekvatnosti osnovnog kapitala mogao proizvesti za oko 0,2 postotna boda niu razinu BDP-a (to je isto kao usporavanje rasta za 0,04 postotna boda u prosjeku godinje) nakon pet godina primjene. To je zanemariv gubitak koji se kree u okvirima uobiajene pogreke prognostikih modela. Kamatne bi stope mogle biti za oko 15 baznih bodova vee nego bez poveanja kapitalnih zahtjeva, a ukupno kreditiranje manje za oko 1,4% (kumulativno). Odbor zakljuuje da je to cijena koju vrijedi platiti na ime zaloga dugorone stabilnosti. Europska bankovna federacija (eng. European Banking Federation EBF) i Institut za me unarodne financije (eng. Institute for International Finance IIF) imaju bitno drukije procjene koje se kreu oko 5% razine BDP-a kumulativno, to je ekvivalentno efektu za oko 0,9% sporijega prosjenog godinjeg rasta, odnosno oko 0,3% u prosjeku godinje u razdoblju od cijeloga desetljea (uinak se odnosi na G-3 SAD, EU i Japan). Najjai se efekt oekuje u EU gdje bi kamatne stope mogle biti vee za oko 1 postotni bod (neto vie od jednog postotka do 2015. i neto manje u drugoj polovici desetljea) u odnosu na scenarij bez poveanja kapitalnog zahtjeva. U studiji se istie da za sada nitko ne moe pouzdano procijeniti uinke jer nije bilo mogue prikupiti odgovarajue podatke o izvanbilannim i odbitnim stavkama na nain predvi en novom regulacijom. Za razliku od pristupa Odbora, koji se oslanja na makroekonomske modele, pristup EBF-a i IIF-a kombinira i mikroekonomske modele tako to povezuje raun dobiti i gubitka banaka s marama i kamatnim stopama, zbog ega dobiva puno snaniji uinak na kamatne stope nego u modelu Odbora (razlika uinka na BDP proizlazi iz sedam do osam puta snanijeg uinka na kamatne stope u modelu EBF-a i IIF-a). Uinci u Hrvatskoj: prve procjene Utjecaj novih kapitalnih zahtjeva prelit e se na hrvatsko gospodarstvo kroz dva kanala: (1) preko ukupnog poslovanja banaka matica i (2) preko primjene novih kapitalnih zahtjeva u lokalnim propisima. Za sada nije mogue spekulirati o tome kako e banke matice najveih hrvatskih banaka reagirati na nove kapitalne zahtjeve na konsolidiranoj razini, jer to zavisi o velikom broju varijabli ije vrijednosti u ovom trenutku nisu poznate. Jedino

Velike su razlike u pogledu procjena kratkoronih uinaka dodatnih kapitalnih zahtjeva u razvijenim zemljama. Dok regulatori procjenjuju ukupni kratkoroni negativni efekt do 1% BDP-a, industrija ga procjenjuje na oko 5% BDP-a.

18

moemo sa sigurnou predvi ati da e alokacija kapitala unutar bankovnih grupa postati jo tee pitanje nego do sada. Kapital e u godinama koje su pred nama biti vrlo rijedak i selit e se iz banke u banku odnosno iz zemlje u zemlju puno bre nego do sada, zavisno o oekivanom povratu na ekonomski kapital angairan na pojedinim tritima. Kao to je pokazano u prolom broju HUB Analiza, oekivani je povrat na kapital u Hrvatskoj relativno nizak nii od povrata na dugoronu kunsku dravnu obveznicu i nii od oekivanog povrata na kapital u mnogim slinim zemljama. To je potencijalna opasnost: hrvatske bi banke mogle naii na ogranienja u pristupu kapitalu zbog me unarodno nekonkurentnog oekivanog povrata. Me utim, situacija jo nije alarmantna zbog dobre poetne pozicije koju pokazujemo u nastavku i zbog toga to se povrat na kapital jo uvijek stigne ispraviti u postkriznom razdoblju. Naime, sada se povrat nalazi pod snanim utjecajem rezerviranja za gubitke koji e se cikliki ispraviti, vrlo vjerojatno ve od 2011. Tako er, povrat na kapital uvijek treba gledati u odnosu na rizik, tako da Hrvatska zbog relativno niskog rejtinga jo uvijek ima veliki manevarski prostor neizravnog utjecaja na izraune i odluke o alokaciji kapitala kroz smanjenje rizika odnosno poboljanje rejtinga (v. okvir).

Statiki gledano, hrvatske e banke podnijeti nove kapitalne zahtjeve bez problema. Dinamiki gledano, uinak e zavisiti o njihovoj sposobnosti za profitabilno poslovanje u budunosti.

19

ODNOS OEKIVANOG POVRATA I RIZIKA U KALKULACIJI ME UNARODNE GRUPACIJE POJEDNOSTAVLJENI MODEL Pojednostavljena bilanca banke u Hrvatskoj izgleda ovako: Ccro=Kcro+Dcro+Deu (1)

gdje su Ccro krediti plasirani u Hrvatskoj, Kcro je kapital banke, Dcro su depoziti pribavljeni na domaem tritu a Deu je inozemna pasiva. Pojednostavljena bilanca banke matice izgleda ovako: Ceu+Kcro+Deu=(Keu+Kecro)+D (2) gdje su Ceu krediti plasirani u EU, Kcro je kapital kod hrvatske banke, Deu su depoziti plasirani kod hrvatske banke, (Keu+Kecro) je kapital banke matice u kojemu jedan dio predstavlja ekonomski kapital koji banka mora drati zbog regulatornog zahtjeva u odnosu na izloenost prema Hrvatskoj, a D su ostali izvori banke matice. Konsolidacijom dobivamo: Ceu+Ccro=(Keu+Kecro)+Dcro+D (3) Pretpostavit emo da je rizikom ponderirana aktiva zbog vee rizinosti izlaganja prema Hrvatskoj dana sljedeom formulom: RWA=0,5*Ceu+1*Ccro (4) tako da se ukupni kapitalni zahtjev C ((Keu+Kecro)/RWA)>C (5)

moe razluiti na europsku i hrvatsku komponentu, tako da vrijedi: (Keu/0,5*Ceu)>C i (Kecro/Ccro)>C (6) Slijedom iste logike moemo konstruirati dva podrauna dobiti i gubitka i dva povrata na ekonomski kapital na konsolidiranoj razini. Za Hrvatsku komponentu: i*Ccro-d*Dcro, gdje je i aktivna kamatna stopa u Hrvatskoj, a d pasivna, a za EU komponentu: k*Ceu-n*Deu, gdje je k aktivna kamatna stopa u EU, a n pasivna. Radi jednostavnosti zanemarimo operativne i ostale trokove, tako da je povrat na kapital: (i*Ccro-d*Dcro)/Kecro za hrvatski dio i (k*Ceu-n*Deu)/Keu za europski dio. Uvrtenjem izraza (6) u prethodni izraz moe se pokazati da uz odravanje minimalno potrebnog kapitala vrijede sljedei povrati na konsolidirani kapital: (i*Ccro-d*Dcro)/(C*Ccro) i (k*Ceu-n*Deu)/(0,5*C*Ceu) Zakljuci na temelju ovog jednostavnog modela su: 1. Povrat na ekonomski kapital angairan u Hrvatskoj na konsolidiranoj bi se razini mogao udvostruiti ako bi se rejting poveao, tj. ponder rizika smanjio sa 100% na 50%. Smanjenje rizika potaklo bi konkurenciju i smanjenje kamatnih mari zbog rasta povrata na kapital korigiranog za rizik na konsolidiranoj razini. Lokalno angairani kapital Kcro ponitava se konsolidacijom. Stoga varijacije ROE na lokalno angairani kapital utjeu na varijacije ROE na konsolidirani ekonomski kapital ako su te varijacije posljedica promjena u raunu dobiti i gubitka. Uz pretpostavku jednakog ponderiranja izloenosti prema lokalnim i europskim propisima, lokalno izraunati ROEcro preraunava se u ROE na konsolidiranoj razini ROEkons pomou omjera angairanih kapitala: ROEkons/ROEcro=Kcro/Kecro Promjene ROEcro su dobra aproksimacija promjena parametra ROE na konsolidiranoj razini (temeljem kojeg se donose odluke o alokaciji kapitala) u mjeri u kojoj se promjene doga aju zbog promjena profitabilnosti, a ne zbog promjene odnosa Kcro>Kecro. (7)

2. 3. 4.

20

to se tie primjene novih kapitalnih zahtjeva u lokalnim propisima, oni ne bi trebali donijeti veih problema bankama. Omjer osnovnog kapitala i ukupne rizikom ponderirane aktive nalazio se na 18,2% 30.06.2010. Ako raunamo najrestriktivniji mogui omjer (restriktivniji od regulatorne definicije) dioniki kapital uvean za zadranu zaradu, omjer se nalazio na 13,5%, tj. daleko iznad regulatornih minimuma propisanih za daleku 2019. godinu. Uz pretpostavku zadravanja poetnog omjera - i ako bi ukupna rizikom ponderirana aktiva tijekom sljedeih pet godina rasla po prosjenoj godinjoj stopi od 10%, omjer osnovnoga kapitala i ukupne rizine izloenosti smanjio bi se na 11,3%. To je vie nego dovoljno za zadovoljenje oekivanih regulatornih omjera 2015. Ako bi se u tom razdoblju ostvario prosjean povrat na kapital od 10%, i ako bi se 50% te zarade zadralo, omjer bi iznosio jo i veih 14,5%. U sluaju vrlo visoke prosjene godinje stope rasta rizikom ponderirane aktive od 15%, omjer bi sa 14,5% pao na jo uvijek visokih 13,3%. Prema tome, banke u ovom trenutku ispunjavaju kapitalne zahtjeve koji jame potivanje odredbi Basela III. Pravo pitanje stoga glasi koliko je ova povoljna poetna situacija s visokom kapitalizacijom odriva. Odgovor na to pitanje zavisi o oekivanom povratu odnosno profitabilnosti banaka u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama. Ako pretpostavimo da e banke isplatiti zaradu zadranu do 2010. (isplata u iznosu od oko 9 milijardi kuna) i dugorono ostvarivati prosjeni ROE od nekoliko postotaka, to nee biti dovoljno da vlasnike motivira na zadravanje veih iznosa kapitala u Hrvatskoj, rezultati e biti sljedei: uz prosjenu godinju stopu rasta rizikom ponderirane aktive od 10%, omjer osnovnoga kapitala i ukupne rizikom ponderirane aktive smanjio bi se na 9,3% - i dalje puno vie od oekivanog minimalnog regulatornog omjera za Tier 1 od 6% 2015. odnosno 8,5% 2019. (s ukljuenim zatitnim slojem kapitala). Uz bru prosjenu stopu rasta rizikom ponderirane aktive od 15% na godinu, omjer bi se smanjio na 7,5%, to bi bilo jo uvijek dovoljno za zadovoljenje regulatornih omjera 2015., uz pretpostavku da HNB ne aktivira protucikliki zatitni sloj u iznosu veem od 1,5%. Prema tome, problemi s primjenom novih kapitalnih zahtjeva do 2015. mogli bi se pojaviti samo u malo vjerojatnom scenariju u kojem bismo imali relativno brzi rast rizine izloenosti u uvjetima niskog ROE koji bi destimulirao svako zadravanje zarada, i u kojemu bi HNB aktivirala protucikliki zatitni sloj u iznosu veem od 1,5%. Stoga rezultat pokazuje da u Hrvatskoj postoji dovoljno irok manevarski prostor u kojemu se tijekom sljedeih pet godina moe stvoriti dovoljno poticajno regulacijsko okruje koje e omoguiti rast rizinih izloenosti koje je potrebno za potporu gospodarskome rastu. Prethodna razmatranja ignoriraju problem zatitnoga sloja kapitala (eng. capital conservation buffer) jer polaze od toga da e, slijedom prijedloga Odbora, hrvatski regulator primijeniti zatitni sloj postupno od 2016. Me utim, mala je vjerojatnost da e Hrvatska do 2015. prihvatiti euro pa je realno za oekivati da e hrvatski regulatori eljeti zadrati to vee zatitne slojeve kapitala radi osiguranja od valutnog rizika i njegova prelijevanja na kreditni rizik. Iako prijedlog Baselskoga odbora predvi a postupno uvo enje zatitnoga sloja kapitala od 0,625% 2016. do 2,5% 2019., ne moe se iskljuiti ranije ukljuivanje ovog sloja kapitala u to veem iznosu, a prijedlog Odbora ostavlja nacionalnu diskreciju, tj. mogunost ranijega uvo enja ovih odredbi u nacionalne propise. Zbog toga je u donjem

Nizak oekivani povrat otvara opasnost odljeva kapitala i nastupanja problema s ispunjavanjem odredbi nove regulacije, no takav scenarij ni u sluaju nepovoljnog razvoja doga aja nije realan prije 2015.

21

prikazu pokazan i rezultat uz pretpostavku da e zatitni sloj u punom iznosu biti uveden ve 2015. U tom sluaju i drugi scenarij uz nizak ROE postaje problematian (oznaeno utom bojom). Me utim, kako e banke svakako potovati regulatorne omjere, to samo znai da e rast izloenosti prema riziku biti manji od predvi enog simulacijom (manje od 10% u utom i manje od 15% u crvenom scenariju). Prema tome, za nesmetanu primjenu nove regulacije kapitala iznimno je vano stvoriti uvjete u kojima e banke ostvariti razumno visoku dobit, pri emu se razumno visoka dobit precizno definira kao povrat uz koji me unarodne bankovne grupacije nisu potaknute povlaiti kapital iz Hrvatske. Slijedom modela prikazana u gornjem okviru treba imati na umu da je kljuni parametar za odluivanje o alokaciji kapitala povrat na ekonomski kapital na konsolidiranoj osnovi. Provedba politika koje e dovesti do pada rizika odnosno rasta rejtinga Hrvatske, najuinkovitiji su instrument koji e pomoi ne samo zadovoljenju regulatornih omjera, nego i zadravanju interesa za priljev kapitala u hrvatski bankarski sustav i kroz njega. Tablica 2.: Rezultati simulacija* Obiljeja scenarija (poetni omjer 30.06.2010. = 18,8%)
Prosjeni god. rast aktive do 2015. 10% 10% 15% 10% 15% Prosjeni god. ROE do 2015. efekt se ne ukljuuje 10% 10% nizak nizak Isplata zarade zadrane do 2010. efekt se ne ukljuuje ne ne da da Isplata zarade od 2011. do 2015. efekt se ne ukljuuje 50% 50% 100% 100%

Za nesmetanu primjenu nove regulative od kljune je vanosti stvoriti uvjete u kojima e banke ostvarivati razuman povrat koji definiramo kao dobit uz koju me unarodne bankovne grupacije nemaju motiva povlaiti kapital iz Hrvatske. Smanjenje rizika odnosno poveanje rejtinga u tome ima vanu ulogu.

Omjer Tier 1 izraunat u scenariju za 2015.

11,3% 14,5% 13,3% 9,3% 7,5%

Minimalni omjer Tier 1 2015.

Bez PCZ** 6,0% 6,0% 6,0% 6,0% 6,0% Sa PCZ 2,5% (+ZS***) 8,5% (11%) 8,5% (11%) 8,5% (11%) 8,5% (11%) 8,5% (11%)

* Rije je o indikativnim rezultatima koji ne ukljuuju precizne simulacije izrauna novog obrauna kapitala prema izmijenjenim prijedlozima. Simulacije uz pretpostavku nepromijenjene definicije osnovnog kapitala. ** PCZ protucikliki zatitni sloj kapitala (eng. counter-cyclical capital buffer) uz pretpostavku primjene po maksimalnoj stopi od 2,5%. *** ZS zatitni sloj kapitala (eng. capital conservation buffer) uz pretpostavku primjene po maksimalnoj stopi od 2,5%.

III. Fondovi za rjeavanje problema u bankama i oporezivanje banaka Na sreu, ali ponajprije zahvaljujui dobrim bankama i dobrom regulatoru, Hrvatska nije imala sluaj poput zemalja Beneluxa koje su morale zajedniki rjeavati problem u banci Fortis, ili poput Islanda, ije su nabujale banke osim tednje Islan ana potroile i tednju britanskih i nizozemskih tedia. Ti su sluajevi razotkrili ozbiljne nedostatke u europskom sustavu za upravljanje krizama u bankama. Pokazali su da takav sustav ne postoji, te da je svaka kriza preputena

22

stihiji odnosno diskreciji lokalnih vlasti i dogovoru vlasti drava na ijem teritoriju posluje me unarodna banka u problemima. Osim u EU, problem se pojavio i u SAD-u, i na globalnoj razini. SAD su DoddFrankovim Zakonom predvidjele da e se likvidacija svih financijskih posrednika obavljati prema vikend-modelu, koji FDIC ve godinama uspjeno prakticira u sluaju banaka (banka se zatvori u petak i ponovno otvori u ponedeljak pod novim imenom). Neke od lanica G-20 zamjeraju Amerikancima to su pourili rijeiti taj problem zakonom prije globalnoga dogovora, iako nije bilo objektivno za oekivati da e se o tom pitanju moi postii detaljan globalni dogovor. Zemlje su jednostavno previe razliite i zbog toga e i EU morati ovaj problem uglavnom rjeavati sama. Okvir za europsko rjeenje postavljen je modelom fondova za rjeavanje problema u bankama. Rije je o modelu koji je tek dobio prve konture i o kojemu se u EU tek provode konzultacije (prvi prijedlozi propisa oekuju se tek poetkom 2011.). Slubeni dokument Europske komisije iz 2010. ne sadri puno detalja i zadrava se na razini principa funkcioniranja takvih fondova. Principi su sljedei: 1. Novac poreznih obveznika nee se vie koristiti za rjeavanje problema u bankama. 2. Ex ante (preventivni) fondovi za rjeavanje problema u bankama moraju se financirati iz doprinosa banaka. 3. Fondovi moraju djelovati tako da problemi u bankama ne dovedu do efekta zaraze i da se propale banke razrijee na uredan nain i u vremenskim rokovima koji nee zahtijevati rasprodaju imovine po niskim cijenama. 4. Fondovi ne smiju poveati moralni hazard dioniarima i vjerovnicima banaka mora biti jasno da fondovi nisu osiguranje od steaja banke. 5. Fondovi za rjeavanje problema u bankama moraju se uklopiti u ukupnu arhitekturu financijske stabilnosti. 6. Fondovi moraju poslovati u jasnome pravnom okviru koji e im omoguiti koritenje specifinih instrumenata kao to su konverzije duga u kapital, nametanje postotaka otpisa (eng. haircuts) potraivanja vlasnicima subordiniranog duga i neosiguranim kreditorima i sl. 7. Fondovi moraju imati na raspolaganju cijeli spektar rjeenja, kao to su formiranje prijelazne (privremene) banke, financiranje potpunog ili djelominog prijenosa aktive/pasive na drugu instituciju te dijeljenje banke. 8. Mora postojati koordinacija na razini EU u vidu mree nacionalnih fondova za rjeavanje problema u bankama koji posluju prema istim naelima. 9. Fondovima moraju upravljati neovisna izvrna tijela. 10. Fondovi bi trebali biti odvojeni od fondova za osiguranje depozita iako treba izbjei dupliciranje funkcija tamo gdje fondovi za osiguranje depozita imaju ovlasti za intervencije u bankama nalik FDIC-u. 11. Europska e komisija tek predloiti naela suradnje i podjele trokova u sluaju kada rjeenje problema u nekoj paneuropskoj banci podrazumijeva angaman sredstava iz fondova veega broja lanica.

EU razvija koncept fondova za rjeavanje problema u bankama koji bi se financirali doprinosima banaka i ija je krajnja funkcija sprijeiti da se trokovi sanacije ili likvidacije banaka prevaljuju na porezne obveznike.

23

Ve spomenuti CEBS (2010.b) u komentarima ovog dokumenta dodaje sljedee vane toke: 1. Pri osmiljavanju djelovanja ovih fondova potrebno je povesti rauna o specifinim ugovornim odredbama izme u vjerovnika i banaka koje mogu suziti manevarski prostor za rjeavanje problema npr. odredbe o trenutanom dospijeu potraivanja ako banka postane predmetom nekog korektivnog naloga regulatora. 2. Iskustvo namee injenicu da je unaprijed potrebno regulirati najosjetljivije pitanje suspenziju glasakih prava dioniara. Iako je rije o zalaenju u ustavna prava, mnoge razvijene trine demokracije predvi aju tu mogunost radi zatite interesa ire skupine poreznih obveznika i drutva u cjelini. Bez regulacije ovog pitanja najee nije mogue provoditi brze operacije razrjeenja banke. 3. Nepotrebno je inzistirati na odvajanju poslova ovih fondova od poslova osiguranja tednje ako tijela koja upravljaju osiguranjem tednje ve imaju prerogative u dijelu intervencija u posrnulim bankama. Inae e doi do nepotrebnog dupliciranja funkcija i problema sa zakrenjem protoka informacija i nejasnim odgovornostima. Formiranje ovakvih fondova ve je zapoelo u Velikoj Britaniji, vedskoj i Njemakoj. Kako je rije o velikim i monim lanicama EU, za pretpostaviti je da e ovaj koncept zaivjeti na razini EU. vedska je prva osnovala Fond za stabilnost banaka u koji banke uplauju sredstva po godinjoj stopi od 0,036% ukupne pasive umanjene za kapital i kvazikapital. Cilj je u roku od 15 godina stvoriti fond ija e vrijednost iznositi 2,5% BDP-a, to je na tragu MMF-ove preporuke da bi ovakvi fondovi trebali postii veliinu izme u 2% i 4% BDP-a u tom razdoblju. Njemaka i Velika Britanija krenule su gotovo identinim putem, uz stope doprinosa izme u 0,04% i 0,07% na istu osnovicu.10 Iako tek treba razraditi provedbene detalje koji nisu nimalo jednostavni, opisani fondovi za stabilnost ili rjeavanje problema u posrnulim bankama nisu prijeporni. Oni su na tragu rjeenja koja su se i prije ove krize razvijala u sklopu arhitekture financijske stabilnosti u mnogim zemljama. Princip formiranja mehanizama i fondova odvojenih od prorauna, koji u sluaju krize izoliraju dravne proraune od trokova ouvanja financijske stabilnosti zdrav je princip, ako se stope poreza odnosno doprinosa podese tako da one same ne narue financijsku stabilnost. Razumijevanje povratne sprege izme u financiranja financijske stabilnosti i financijske stabilnosti same, danas jo nije u potpunosti razvijeno. Taj odnos je vrlo kompleksan, jer stvaranje financijskih kapaciteta za rjeavanje problema u posrnulim bankama u poetku moe poveati financijsku stabilnost, no ako se
10

Formiranje fondova zapoelo je u vedskoj, Njemakoj i Velikoj Britaniji, dok se ma arski koncept oporezivanja banaka ne podudara s europskim konceptom zbog ega je doivio nepodijeljene me unarodne kritike.

Ovaj porez treba razlikovati od poreza na financijske transakcije koji je razmatran u okviru G-20. Porez na financijske transakcije je porez koji bi se tako er po nekoj niskoj stopi obraunavao na sve transakcije dunikim i vlasnikim vrijednosnim papirima na tritu kapitala. Problem s ovim porezom je u tome to moe biti uinkovit samo ako ga primjenjuje cijeli svijet. Inae e se promet preseliti u drave koje nemaju takav porez.

24

pretjera s optereenjima, nakon nekog vremena sama optereenja poinju smanjivati financijsku stabilnost. Ovaj emo princip ilustrirati razmatranjem dvaju poreznih prijedloga. Prvi je ma arski porez na banke koji je prema medijskim informacijama razmatrala i naa vlada. Drugi je porez na banke koji razmatra Opa uprava Europske komisije za oporezivanje. Ma arski porez na banke uveden je po stopi od 0,5% na ukupnu aktivu u bankama ija aktiva prelazi oko 1,2 milijarde kuna. Prvi je problem to taj porez ne slui za jaanje financijske stabilnosti, nego za punjenje opeg prorauna. Zbog toga je doivio nepodijeljene kritike Europske Unije i MMF-a (koji se zalae za oporezivanje banaka, ali sa svrhom doprinosa fondovima za stabilnost). Drugi je problem to taj porez eliminira dobit banaka i stimulira odljev kapitala iz zemlje, a to znai da izravno djeluje prorecesijski. Naime, ma arske su banke u 2009. godini ostvarile povrat na kapital ROE od 13% i povrat na aktivu ROA od 1%, pri emu je trend bio padajui. Ako pretpostavimo da bi prosjeni ROE bez primjene poreza 2010.-2012. bio 10%, a ROA 0,8%, onda je lako izraunati da porez na aktivu po stopi od 0,5% dovodi do pada prosjenog ROA na 0,3% i ROE na 3,75%, to je daleko nie od prinosa na ma arsku dravnu obveznicu te predstavlja jedan od najniih ROE u regiji. Takvi brojani odnosi stimuliraju odljev kapitala i onemoguavaju banke u pokretanju novoga kreditnog ciklusa. Teko da ijedan javni cilj koji se financira bankarskim porezom moe proizvesti drutvenu korist koja je vea od tete koja moe nastati zbog paralize kreditne aktivnosti. S druge strane, prijedlog Ope uprave Europske komisije za oporezivanje (EC, 2010.b) zauzima se za oporezivanje dodane vrijednosti u bankama kroz dodatno oporezivanje dobiti i troka rada ostvarenih u bankama po stopi od 5%. Godinja dobit i troak rada u bankama u Hrvatskoj ine oko 7,2 milijardi kuna ili oko 2% ukupne aktive banaka. Stoga ovaj vid oporezivanja predstavlja ekvivalent poreza na aktivu po stopi od 0,1% ( = 5% x 2%), odnosno ekvivalent dodatnog poreza na dobit po stopi od oko 10% (uz uvjet da je dobit priblino jednaka trokovima rada). Da je ovaj porezni model primijenjen u sluaju Ma arske, oekivani povrat na kapital ne bi pao s 10% na 3,75%, nego na 8,75%, to bi zasigurno imalo puno manje distorzivne i politike posljedice. Me utim, problem je to prijedlog Ope uprave za oporezivanje (za razliku od prijedloga Ope uprave za unutarnje trite koja promie ideju fondova za stabilnost) ide za uplatama poreza u proraun Europske komisije, to je tako er nailo na nepodijeljene kritike. U svakom sluaju, oba primjera pokazuju kako oporezivanje banaka rui ROE, a ROE je kljuni parametar koji odre uje sposobnost banaka da privlae kapital, osiguravaju stabilnost i pokreu kreditni ciklus. Tako er, oba primjera pokazuju kako takvi porezni oblici ne doprinose financijskoj stabilnosti nego ju naruavaju stvaranjem jaeg poreznog optereenja bankarskih u usporedbi s drugim gospodarskim aktivnostima. Veoma je vano imati na umu da su ova pitanja za Hrvatsku jo i vanija nego za Ma arsku. Hrvatske su banke zbog vieg poetnog omjera kapitala i aktive i nieg poetnog ROE jo osjetljivije nego ma arske. Da je u hrvatskoj primijenjen ma arski porez na aktivu, ROE bi s oekivanih i ve vrlo niskih 6% pao na ispod 3%.

Kljuno je pitanje vo enja financijske politike: kako udovoljiti buduim europskim odredbama o novim kapitalnim zahtjevima i fondovima za rjeavanje problema u bankama, pritom dograditi institucionalnu efikasnost arhitekture financijske stabilnosti, i u isto vrijeme zadrati regulacijski troak razumno niskim kako bi oekivani ROE ostao dovoljno atraktivan?

25

Prema tome, razmatranja o fondu za stabilnost banaka i modelu njegova financiranja nije mogue odvojiti od razmatranja primjene novih kapitalnih zahtjeva iz prethodnog poglavlja. Ta pak razmatranja nije mogue odvojiti od pitanja profitabilnosti banaka. Zbog toga smo razmatranja novih kapitalnih zahtjeva zakljuili porukom da e bankovni sustav moi podrati gospodarski rast u uvjetima primjene novih kapitalnih standarda samo ako e banke ostvarivati razumno visoku dobit, pri emu se razumno visoka dobit precizno definira kao povrat uz koji me unarodne bankovne grupacije nisu potaknute povlaiti zadrane zarade i imaju motiva zadravati barem polovicu buduih zarada u svojim hrvatskim operacijama. Kljuno pitanje stoga glasi: kako udovoljiti buduim europskim odredbama o novim kapitalnim zahtjevima i fondovima za rjeavanje problema u bankama, pritom dograditi institucionalnu efikasnost arhitekture financijske stabilnosti, i u isto vrijeme zadrati regulacijski troak razumno niskim kako bi oekivani ROE ostao me unarodno konkurentan? Ova analiza ne daje konaan odgovor na to pitanje, ali poziva na dijalog i paljive strune kvantitativne procjene uinaka raznih moguih rjeenja. Rjeenje vjerojatno treba traiti na tragu dogradnje ve postojeih institucija i njihovih mandata uz potivanje naela minimalizacije troka regulacije. Izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita (NN 119/2008), tj. lankom 16.a tih izmjena, predvi eno je da Agencija moe poduzeti mjere za sprjeavanje nastupa osiguranog sluaja, odnosno mjere za poveanje likvidnosti i solventnosti kreditne institucije, kao to su ulaganje u dopunski kapital, upisivanje i uplata novih dionica, otkup imovine te izdavanje jamstava. Ta su rjeenja na tragu naela funkcioniranja europskih fondova za rjeavanje problema u bankama. Me utim, kako je otvorena mogunost da budua europska regulacija strogo odvoji isplatnu funkciju osiguranja tednje od preventivne funkcije koja omoguava intervencije radi izbjegavanja steaja banke, oito je da e biti potrebne velike dorade naih institucionalnih rjeenja ne bi li se funkcioniranje ovoga fonda usuglasilo s naelima EU. Veoma je vano da se kroz koncepcijsko promiljanje o daljnjem institucionalnom jaanju Agencije, odnosno Fonda osiguranja depozita, na jednom mjestu koncentriraju i kalkulacije trokova regulacije kako bi pisci novih propisa internalizirali problem ukupnoga troka i njegova uinka na oekivanu dobit i stabilnost sustava. Kao to je poznato, banke ve plaaju troak premije osiguranja tednje po godinjoj stopi od 0,4% koja se obraunava na iznos osiguranih depozita.11 Prema tome, svaki eventualni dodatni namet treba analizirati kroz perspektivu postojee veliine fonda osiguranja tednje i njegove uporabe, te kroz prizmu ve postojeeg trokovnog optereenja. Prema podatcima iz Statistikih mjesenjaka Ministarstva financija, banke su od 2002. do 2009. u fond osiguranja tednje uplatile oko 4,3 milijarde kuna. Uz pretpostavku kapitalizacije po prosjenoj godinjoj stopi od 5% iznos je do kraja 2009. mogao narasti na oko 5,1 milijarde, to predstavlja 3,6% ukupnih depozita
Obraun po kvartalnoj stopi 0,08% (od 2010.) na temelju stanja osiguranih depozita u prethodnom tromjeseju.
11

Otvoreno je pitanje hoe li nova europska regulacija odvojiti isplatnu funkciju osiguranja tednje od intervencijske funkcije radi provedbe mjera umanjenja rizika nastanka osiguranog sluaja. No, bez obzira na to, regulacijske trokove obiju funkcija treba promatrati zajedno.

26

stanovnitva kod hrvatskih banaka. Podatci za preciznije izraune, naalost, nisu javno raspoloivi, no ve i ovi okvirni podatci pokazuju da su u fondu osiguranja tednje akumulirana znaajna sredstva.12 S obzirom na trenutnu stabilnost bankovnog sustava, nije potrebno uriti s rjeenjima. Me utim, prijeko je potrebno pratiti razvitak regulacije u EU i pronalaziti optimalna rjeenja u dijalogu izme u regulatora i industrije kako bi se udovoljilo uvjetu odranja oekivane dobiti koja e potaknuti zadravanje postojeega i priljev novog kapitala. Na taj e se nain dati najbolji prinos jaanju ukupne arhitekture financijske stabilnosti u Hrvatskoj. IV. Zakljuna razmatranja Globalna je kriza pokrenula regulacijske reforme na osamnaest podruja, me u kojima se dva ine iznimno vanima za hrvatske banke u dugom roku. Novi kapitalni zahtjevi, statiki gledano, vjerojatno nee predstavljati problem za hrvatske banke. To se moe zahvaliti visokoj poetnoj kapitalizaciji. Me utim, dinamiki gledano, sposobnost udovoljavanja novim kapitalnim zahtjevima u dugom roku zavisi o ouvanju razumno visokog oekivanja povrata na kapital u hrvatskom bankarstvu. Ako taj uvjet ne bude zadovoljen, mogue je imati stabilan, ali stagnantan bankovni sustav, jer e se u tom sluaju kapitalni zahtjevi ispunjavati kroz manje preuzimanje rizika u bankama u Hrvatskoj. Takav se scenarij moe izbjei smanjenjem rizika odnosno provedbom politika usmjerenih poveanju rejtinga zemlje, i paljivim uskla ivanjem arhitekture financijske stabilnosti s europskim normama, uz pomno vo enje rauna o optimalizaciji regulacijskih trokova. Predstoji velika reforma sustava osiguranja tednje uz poveanje osiguranog iznosa, irenje spektra moguih naina financiranja i uvo enje premija prilago enih za rizik. Otvoreno je pitanje hoe li budua europska regulacija zahtijevati razdvajanje isplatne funkcije fonda osiguranja tednje od intervencijske funkcije radi umanjenja vjerojatnosti nastupa osiguranog doga aja. U svakom sluaju, EU se sada kree u smjeru pokretanja fondova za rjeavanje problema u bankama koji bi trebali funkcionirati kao komplementarne institucije uza sustave osiguranja tednje, i djelovati s ciljem da se problemi u bankama ne prelijevaju na dravne proraune odnosno porezne obveznike. Uskla ivanje funkcija i naina financiranja ovih fondova u skladu s EU normama prigoda je da se bez urbe, uz puno dijaloga i strunih inputa, povea kvaliteta i osigura maksimalna uinkovitost arhitekture financijske stabilnosti u Hrvatskoj.
12

Podatke treba uzimati s velikom rezervom. Financijska izvjea na stranicama www.mfin.hr pod rubrikom javne ustanove nisu razvidna. Nejasna je struktura prihoda po pojedinim vrstama. Ne postoji razvidna stavka uplaene premije ili barem naziv stavki to ne otkriva. Za razliite godine uitava se isto izvjee za 2004. tako da za neke godine (2003., 2005.-2007.) izvjea uope nisu raspoloiva. Stoga smo bili prisiljeni koristiti podatke o prihodima iz Mjesenih statistikih prikaza, tablica 13. Taj je izvor podataka redovit ali jo manje precizan jer sadri samo jednu stavku prihoda. Za pretpostaviti je da je najvei dio prihoda premija osiguranja tednje, no nije mogue znati koliki je to dio. U izraunu je pretpostavljeno da je sve prihod od premija to dovodi do precjenjivanja proporcionalno udjelu drugih prihoda.

27

Literatura
Basel Committee on Banking Supervision (2009): Strenghtening Resilience of the Banking Sector: Consultative Document. Basel: BIS. Basel Committee on Banking Supervision (2010): Countercyclical capital buffer proposal. Basel: BIS. Beck, T. (2010): The US Financial Reform Bill: Hit or Flop? www.voxeu.org Beck, T. i T. Losse-Mueller (2010): Financial Sector Taxation: Balancing Fairness, Efficiency and Stability. www.voxeu.org Benson, D. (2010): The EU's proposed rules on pay are misguided. www.ft.com 10.10.2010. CEBS (2010.a): Consultation Paper on Guidelines on Remuneration Policies and Practices. http://www.c-ebs.org/documents/Publications/Consultation-papers/2010/CP42/CP42.aspx CEBS (2010.b): CEBS's Advice on the EU Framework for Cross-Border Crisis Management in the Banking Sector. http://www.cebs.org/documents/Publications/Advice/2010/Advice_crisismanagement.aspx Cecchetti, S. G. (2010): Financial reform: a progress report. Remarks prepared for the Westminster Economic Forum, National Institute of Economic and Social Research, London, 4 October 2010. www.bis.org Committee on the Global Financial System (2010): Long-term issues in international banking. CGFS Papers No. 41. Deutsche Bank Research (2010): OTC Derivatives: A New Market Infrastructure is Taking Shape. DBRsearch, April 28, 2010. Dewatripont, M.; J.-C. Rochet i J. Tirole (2010): Balancing the Banks: Global Lessons from the Financial Crisis. Princeton and Oxford: Princeton University Press. European Commission (2009.a): Proposal for a regulation of the European Parliament and of the Council on Community macro prudential oversight of the financial system and establishing a European Systemic Risk Board. COM(2009) 499 final. http://ec.europa.eu/internal_market/finances/docs/committees/supervision/20090923/com2009_4 99_en.pdf European Commission (2009.b): Proposal for a Council decision entrusting the European Central Bank with specific tasks concerning the functioning of the European Systemic Risk Bord. COM(2009) 500 final. http://ec.europa.eu/internal_market/finances/docs/committees/supervision/20090923/com2009_5 00_en.pdf European Commission (2010.a): Bank Resolution Funds. Communication COM(2010) 254 final.

28

European Commission (2010.b): Taxation of the Financial Sector. Communication COM(2010) 549/5. European Cmommission (2010.c): Regulating Financial Services for Sustainable Growth COM(2010) 301 final. http://ec.europa.eu/internal_market/finances/docs/general/com2010_en.pdf Financial Stability Board and the Basel Committee on Banking Supervision (2010): Assessing the Macroeconomic Impact of the Transition to Stronger Capital and Liquidity Requirements. Basel: BIS, http://www.financialstabilityboard.org/publications/r_100818b.pdf G-30 (2010): Enhancing Financial Stability and Resilience: Macroprudential Policy, Tools and Systems for the Future. Haldane, A. (2010): The $100 Billion Question. Speech. Financial Stability Department of the Bank of England. Hampl, Mojmir (2010): Designing syndicate.org/commentary/hampl1/English Regulatory Failure. http://www.project-

Levine, R. (2010): An Autopsy of the US Financial System. NBER Working Paper No. 15956. Panayotis, V. (2009): Recent ammendments and changes to IFRS 7 and MRS 39. http://www.philips.ac.cy/download/20090513_workshop/panayiotis_vroustouris.pdf Pomerleano, M i A. Sheng (2010): A failure of public financial sector governance www.woxeu.org

29