101

UDK 004.738.5:;351.751.5 (101-111)

Nataa Rui

Zakonska ogranienja ili sloboda izraavanja na internetu?

Summary
The rise of a new medium- the Internet -opened up new possibilities, because on one hand the Internet represents an extremely quick way to inform and communicate , and on the other, it caused insolvable problems regarding ethics, such as pornography, unverified information, rudeness, vulgarity and etc. The theoreticians have two extremely different points of view in solving this problem. The first one is based on the fact that censorship and control of the Internet sites are necessary. The second one is based on the fact that we live in democracy and introducing any kind of limitation is a radical measure. However, democracy and amorality are not synonyms. A pornographic site, a murder or selling organs on the Internet is not a reflection of freedom and democracy. People should be given the freedom of choice, but that choice has to follow the letter of the law. The freedom of choice can exist only in a highly intellectual society , which we haven't become yet and that is why we absolutely need laws. Kljune rijei: mediji, novinarstvo, internet, cenzura, sloboda, zakon, etika

Autorica je magistrica znanosti i asistentica Sveuilita u Podgorici

102

ISTRAIVANJA

Utjecaj medija na drutvo je golem i zato medije nazivaju etvrtom ili sedmom silom. Oni imaju vanu drutvenu ulogu jer pridonose razvoju zemlje na razliitim podrujima. Scramm navodi ak 11 podruja u kojima mediji mogu pomoi razvitku zemlje, ali u prvi plan istie: 1. irenje horizonata 2. usmjeravanje pozornosti javnosti 3. podizanje razine zahtjeva.1 Teoretiari Jay Black i Jennings Bryant smatraju da mediji imaju etiri osnovne funkcije: informacija, zabava, uvjeravanje i transmisija kulture. Prvi generalni direktor radija BBC, lord Rit upozoravao je da mediji trebaju obavijestiti, poduiti i zabaviti drutvo. On je smatrao da bi medij trebao pruiti nepristrane informacije, na osnovi kojih bi graani mogli sami donositi odluke. Takoer smatra da je medij izraz nacionalnog konsenzusa u pitanjima morala i ukusa, da kvaliteti proizvoda uvijek daje prednost pred ostvarivanjem dobiti.2 Ipak, sudei prema svemu, moderni mediji na prvo mjesto su postavili zabavu, zaboravljajui da e se na taj nain u drutvu promovirati pogrene vrijednosti. Jasno je da se mediji okreu zabavi zbog dobiti, ali pitanje je zato ljudi ba to vole. Douglas Kellner objanjava da se ljudi okreu medijskoj kulturi bjeei od drutvene bijede ili trae utoite pred svakodnevnim brigama i patnjama, u elji da u svojem ivotu pronau vrijednost i znaenje. Tako, sport nudi mogunost identifikacije sa slavom, moi i uspjehom, pruajui osjeaj moi onima koji se identificiraju s pobjednikim ekipama i zvijezdama. Sapunice i komedije nas ue kako da se nosimo sa suvremenim drutvenim poretkom, dok akcijske i zabavne emisije pokazuju tko je moan, a tko nije, tko smije, a tko ne smije initi nasilje, i tko dobiva nagradu i povlastice boljeg ivota u medijskom i potroakom drutvu. Reklame pokazuju kako treba rjeavati probleme i postati sretan, uspjean i popularan - zahvaljujui pravilnom potroakom ponaanju. Filmovi pokazuju rasko ameriki nain ivljenja prikazujui nestvarne uzore identifikacije, a prizori nasilja sve su ei.3

Malovi Stjepan, Osnove novinarstva, str. 55. Hjugo de Berg, Istraivako novinarstvo, str. 275. 3 Kellner Douglas, Medijska kultura, str. 546.
1 2

Rui

103

S razvojem tehnologije i pojavom novih medija, novinari danas izvjetavaju mnogo bre, ali to se tie etike, moemo s pravom rei da se situacija znatno pogorala. Infotainment je postao dio medija. Mediji su uvijek teili senzacionalistikom izvjetavanju i od trenutka postojanja bavili su se traevima, privatnim ivotom javnih linosti, crnom kronikom itd. Izraz Bad news is a good news aktualan je od poetka razvoja medija. Pa, ak i novine poput Pulitzerova Worlda i Hearstova Examinera na naslovnicama su uvijek davali prednost crnoj kronici i traevima. Novinari u utrci za senzacionalistikom vijestima potpuno zanemaruju etiku informiranja. Ta je tvrdnja dola do izraaja naroito danas kada se novinari u borbi s konkurencijom esto slue novinarskom patkom, odnosno sami izmiljaju vijesti da bi poveali nakladu svojih novina ili bili gledaniji od drugih. Komercijalizacija medija je pod utjecajem show-biznisa potpuno degradirala informacije. S pojavom komercijalnih medija razonoda je postala prioritet za medije, jer na taj nain novinari privlae svoju publiku. Ali, problem je u tome to komercijalni mediji zabavljaju ljude prikazujui policijske potjere, izvjetavanje iz sudnice, tunjave meu ljudima u razliitim reality show emisijama itd. U holivudskom kodeksu zapisano je da kvaliteta zabave svjedoi o kulturnoj razini naroda, pa se namee pitanje da li je problem u (ne)kulturi naroda ili pak mediji pridonose razvoju (ne)kulturnog drutva? Granica izmeu novinarstva i zabave sve je manja. Kao to sam rekla, medijska zabava postala je golema industrija, ali malo se tko bavi njezinom etikom. Postoje neka ogranienja kada su u pitanju pornografski sadraji, poticanje na rasnu mrnju, nasilje i netrpeljivost, ali ni ta se ogranienja uglavnom ne potuju. Veina urednika smatra kako narodu treba dati ono to eli, pomoi mu da se opusti i prihvati, a ne zamarati ga krupnim temama o kojima ga zapravo treba obavijestiti ili pitanjima koja bi ga mogla oneraspoloiti. 4 Pojava novog medija - interneta otvorila je nove mogunosti, jer s jedne strane internet predstavlja superbrz nain informiranja i komunikacije, a s druge strane donio je nerjeive probleme s podruja etike, poput pornografije, neprovjerene informacije, grubosti, vulgarnosti i slino.

Hugo de Burgh, Istraivako novinarstvo, str. 99.

104

ISTRAIVANJA

Internet je zahvaljujui komercijalizaciji trita, postao medij bez skrupula. Novi medij je danas prepun pornografskih sadraja, pedofilije, trgovine ljudima, netone senzacionalistike informacije. Da bi se to vie zaradilo, korisnicima se nude razliite vrste usluga, koje su zabranjene zakonom. Na primjer, bez problema moete preko interneta kupiti ne samo namirnice, nego i oruje, pri emu vas niko nee pitati za godine, dapae takvu ponudu mogu vam dostaviti i na e-mail u obliku reklame. Budui da 1990-ih godina internet nije bio uobiajen medij, nismo govorili ni o posljedicama, jer one nisu bile takvih razmjera kao danas. Nesumnjivo, internet ima i mnoge pozitivne strane: - razvoj informacionog drutva - golema koliina informacije koja je dostupna svakom korisniku - brzo pronalaenje znanstvenih, tehnolokih i poslovnih informacija - razmjena informacije s cijelim svijetom - marketinke akcije na planetarnoj razini - mogunost objedinjenja etnikih skupina neovisno o udaljenosti - razvitak tehnologije otvara nove mogunosti gospodarskoga razvoja - na podruju obrazovanja - mogunost uenja na daljinu. Meutim, negativne strane interneta jo uvijek su brojnije. U usporedbi s ostalim medijima internet je u prednosti po koliini neprovjerene senzacionalistike informacije. Posjetimo li bilo koju stranicu, uvijek emo nai neki naslov koji e privui nau pozornost. Na primjer, Amerikanci nikada nisu bili na Mjesecu, Hitler umro u Argentini 1964. godine, Blok umro od sifilisa itd. Zato moemo rei da nas dananji mediji na odreen nain zatupljuju. Njima vie nije cilj da nas obavjetavaju i poduavaju, nego da nas okiraju, razviju u nama negativnu radoznalost. Pod negativnom radoznalou mislim na vijesti tipa Otac ubio ker, Navijai Zenita" (nogometni klub) nakon pobjede svojeg tima silovali i ubili djevojku ili openito crnu kroniku koja nas samim naslovom koji upuuje na to da se radi o neem neuobiajenom tjera da proitamo vijest. Zbog takve vrste informacije i to u golemim koliinama, Francis Bal predlae uvoenje novog pojma- infoetike.

Rui

105

Posljednjih godina tema nasilja postaje sve vie aktualna i obuhvaa sve medije. Scene nasilja nalazimo u svim vrstama televizijskoga programa filmovima, crtiima, videoigrama, informativnom programu (to je donekle razumljivo), a takoer na internetu. Na internetu sve ee moemo vidjeti snimke tinejdera koji se iivljavaju nad slabijim vrnjacima, starijim ljudima i koji snimaju svoje rtve. Moemo zakljuiti da je takvo iivljavanje postalo svakodnevna tradicija u kolama u razliitim dijelovima svijeta. A slinost ubojstava i maltretiranja, koja se svugdje dogaaju, navode nas na zakljuak da su ideju takvih zloina poinitelji preuzeli iz medija. Situacija postaje sve gora, jer ako su do juer tinejderi snimali iivljavanje i maltretiranje, danas sve vie snimaju ubojstva i silovanja. Kriminal meu maloljetnim osobama postao je est, pa su u nekim zemljama provedene izmjene u zakonu i sada tinejderi odgovaraju pred zakonom kao punoljetne osobe. Preokret se najprije dogodio u SAD-u kada je sudac razmatrao da potencijalna kazna za osam amerikih tinejderki bude doivotna robija zbog brutalnog prebijanja esnaestogodinje djevojke s Floride. Zlostavljanje se dogodilo 30. oujka i nasilnice su namjeravale da snimku stave na internetsku stranicu Youtube. U Britaniji 15-godinja djevojica e zavriti u zatvoru zbog snimanja ubojstva Gavina Waterhousea (29). Njega su napali 23. rujna 2007. godine ispred supermarketa Morrisons Mark Masters (19) i maloljetni tinejder. Djevojica koja je snimala ubojstvo, na sudu je izjavila da joj je priao jedan od napadaa i zamolio je da snima dogaaj koji je uslijedio na mobilni telefon. Djevojica je priznala da je kriva kao suuesnik u ubojstvu i najvjerojatnije e biti osuena na doivotnu robiju. 5 Glavni problem u vezi s internetom jest nepostojanje zakonske regulative. Neke od europskih zemalja smatraju da internet nije medij, pa ne trebaju postojati ni zakonska ogranienja, dok su druge zemlje jo prije nekoliko godina ograniile slobodu interneta. Tako je u Turskoj jo 2001. godine donesen zakon prema kojem su vlasnici internetskih stranica odgovorni za sadraj koji se na njima objavljuje. Ako na stranici bude objavljena lana informacija koja moe ugroziti nacionalnu sigurnost, njezin vlasnik je duan platiti 50 tisua dolara.
5

www.dailytelegraph

106

ISTRAIVANJA

U Kini je 2005. godine donesen zakon prema kojem je zabranjeno objavljivati informacije koje mogu ugroziti nacionalnu sigurnost i javni interes. Azerbajdan, Turkmenija, Tadikistan i Uzbekistan uveli su cenzuru zbog politike vlasti, sigurnosti i socijalnih normi. U Novosibirsku (Rusija) zabranjen je dostup na etiri internetske stranice koje potiu na ekstremizam. 6 Ali, neovisna organizacija Reporteri bez granica ne dijeli njihovo miljenje i napravila je popis neprijatelja interneta. Na popisu su Azerbajdan, Turkmenija, Tadikistan, Uzbekistan, Bjelorusija, Kina, Kuba, Egipat (novo ime na listi), Iran, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Sirija, Tunis i Vijetnam. U SAD-u nakon 11. rujna 2001. godine uvedena su neka ogranienja na internetu zbog nacionalne sigurnosti. Mnoge rasistike i nacionalistike internetske stranice takoer su zatvorene.7 Kodeksi nekih zemalja zabranjuju prikazivati okrutne scene. Na primjer, njemaki kodeks odreuje da treba izbjegavati suvie senzacionalistiko prikazivanje nasilja i okrutnosti kako bi se zatitila omladina. Masovno zanimanje stanovnitva svih dobnih skupina bez iznimke, za internet je poprimilo oblik epidemije. Nezrele osobe ne ele biti anonimne, nego im je namjera proslaviti se na bilo koji nain. Ali, ve je reeno da na internetu moemo nai sve (od djeje pornografije do prodaje organa, upute za pravljenje bombe i poinjenje samoubojstva). Postavlja se pitanje to raditi s internetom, jer u mnogim zemljama ne postoji zakonska regulativa za to podruje, pa se svaka zemlja bori na svoj nain. Neke su uvele cenzuru na internet da bi zatitile stanovnitvo. U Njemakoj postoji cenzurirani pretraivaki sustav za djecu fragfinn.de. U bazi postoje samo doputene stranice bez pornografije, nasilja i psovki.8 U Kini sve informacije se prvo provjeravaju, to je takozvani kineski model interneta. Tijekom 2007. godine kineske vlasti su zatvorili mnoge internetske klubove. Oni su blokirali pristup stranici.livejournal.com.
( www.lenta.ru, 18.06.2007.) www.rsf.org 8 ( www.lenta.ru, 30.11.2007.)
6 7

Rui

107

Vlasti u Kini redovito cenzuriraju strane vijesti i online izvjetaje s Tibeta. Nakon to su deseci videozapisa o prosvjedima objavljeni na Tibetu na stranici YouTube, ta stranica je u Kini cenzurirana. Pri pokuaju da joj pristupe, korisnicima interneta otvora se crni ekran ili poruka pogrena adresa.9 Olimpijada u Pekingu izazvala je skandale jo i prije svojega poetka. Strani novinari bili su upozoreni da tijekom Olimpijade nee imali pristup nekim politiki osjetljivim internetskim stranicama. Na crnoj listi su se nale stranice BBC-a, Wikipedije i portali posveeni borbi za ljudska prava, stranica duhovnog pokreta Falungog. Prosvjedom su reagirale mnoge organizacije. Svjetsko novinsko udruenje (The World Association of Newspapers) zatrailo je od novina cijeloga svijeta da podupru slobodu medija u Kini tako to e 3. svibnja, na Svjetski dan slobode medija, objaviti uvodne lanke, reklame, politike karikature i druge materijale koji se na to odnose. Peking se ugovorom grada domaina obavezao da medijskim kuama osigura slobodu izvjetavanja kakva je bila i na prethodno organiziranim olimpijskim igrama u drugim gradovima. 10 U Koreji je na crnoj listi 120. 000 internetskih stranica, koje su posveene pornografiji, nasilju, hakerima i eutanaziji. Stranica www.youtube.com zabranjena je u mnogim zemljama, poput Turske, Maroka, Irana, Tajlanda, Sirije itd.11 U Indoneziji je ta internetska stranica blokirana nakon to je na nju postavljen film nizozemskog redatelja i parlamentarca Geerta Wildersa. taj voa nizozemske desniarske Stranke za slobodu u svojem filmu optuuje Kuran za poticanje nasilja, i naizmjenino prikazuje slike napada 11. rujna 2001., kao i druge napade islamista te citate iz Kurana.12 Kuba je zaprijeila pristup najpopularnijem blogu u toj zemlji "Generacion Y". Kubanske vlasti ugradile" su filtre koji usporavaju pristup toj internetskoj stranici s Kube. Autorica bloga Sanchez pisala je iz dana u dan o svojem ivotu u toj zemlji, opisujui gospodarske probleme i

Cenzura u Kini na izvjetavanje o Tibetu (www.netnovinar.org , 19.03.2008.) Bez cenzure za vrijeme Olimpijskih igara 2008 (www.netnovinar.org, 01.04.2008.) 11 YouTube shut down across globe , The montenegro times, (29.02.2008.) 12 Indonezija blokirala pristup YouTubeu (www.netnovinar.org, 10.04.2008.)
9 10

108

ISTRAIVANJA

politika ograniavanja. Kritizirala je kubanskog vou Raula Castra zbog lanih obeanja o poboljanju ivotnog standarda Kubanaca.13 Sveuilite u Indiji ograniilo je studentima pristup internetu u studentskim domovima zbog morala. Studenti zbog interneta padaju u depresiju, slabije ue i skloniji su poiniti samoubojstvo. Tako se u posljednjih pet godina ubilo devet studenata. 14 Zbog takvih sluajeva, sve ee se govori o lijeenju od internetske ovisnosti. Sudionici skupa o upravljanju internetom pri UN-u odluili su se boriti s internetskim manijacima. Na forumu je sudjelovalo 1300 predstavnika dravnih i privatnih organizacija iz 109 zemalja svijeta. Francuski predstavnik Bernard Benamu izjavio je da su sudionici razliito razmiljali o kontroli interneta, ali su se sloili u jednome - da moraju zatiti djecu od pedofila. Brazilski predstavnik izjavio je da treba nauiti upravljati internetom, koji bi donosio samo korist ljudima.15 Ako su u poetku uglavnom islamske zemlje uvodile ogranienja, i to se objanjavalo njihovom vjerom, danas se i europske zemlje zauzimaju za kontrolu i ogranienje pojedinih sadraja na internetu. U Francuskoj Ministarstvo unutranjih poslova blokira internetske stranice s djejom pornografijom. Francuski MUP pozvao je internetske korisnike da ih obavijeste ako naiu na stranice s djejom pornografijom ili one teroristikih organizacija. Napravljen je i takozvani crni popis blokiranih stranica. Tri amerika internetska posluitelja, Verizon, Sprint i Time Warner Cable, potpisali su dogovor o borbi protiv stranica s djejom pornografijom. 16 U Britaniji su unesene popravke u Zakon o pravosuu i migraciji. Prema novome Zakonu, ako neko posjeduje pornografski materijal s elementima nasilja moe biti osuen na tri godine zatvora. Za unoenje te promjene u Zakon izborila se Liz Longhurst. Njezinu ker Jane ubio je mladi koji se bavio internetskom pornografijom s elementima nasilja. Janeina majka skupila je potpise 189 lanova parlamenta i 50 000 potpisa graana. U Ministarstvu pravosua napomenuli su da se taj Zakon ne tie industrije zabave.17
Kuba blokirala najpopularniji blog u ovoj zemlji (www.netnovinar.org, 27.03. 2008.) - (www. lenta.ru, 14.03.2007.) 15 - (www.lenta.ru, 20.11.2007.) 16 www.reuters.com (16.06. 2008.) 17 www.bbcnews.com (12.05.2008.)
13 14

Rui

109

Problem je u tome da pornografske internetske stranice nije mogue provjeriti. Svaki dan se zatvara na tisue stranica, ali to nije rjeenje problema, jer se istog dana otvori jednak broj novih stranica s takvim sadrajima. U SAD-u su ubojstva u kolama redovita pojava. Trenutano se radi na zakonu koji bi sprijeio da maloljetne osobe kupuju oruje preko interneta. U kolovozu 2008. godine u koli Harrold u Teksasu napravljen je presedan da profesori moraju biti naoruani. Ta odluka potaknula je rasprave u itavoj Americi - ima li pedagog pravo nositi oruje. Nasilje u koli moe se zaustaviti u trenutku kada tinejderi budu odgovarali za svoje postupke, ali naoruavati akademsko osoblje suvie je radikalna mjera. U koli Harrold smatraju kako je to nuno zbog nastale situacije. Nastavnici e proi teaj o tome kada i u kojim situacijama treba upotrijebiti oruje.18 Teko se izboriti s problemom neodgovarajueg sadraja na internetu ako organizacije ne zauzmu jedinstveno stajalite. Meunarodne organizacije poput UNESCO-a i OSCE smatraju da internet ima vie pozitivnih nego negativnih strana. Prvenstveno, UNESCO se zauzima za razmjenu ideja i znanja diljem svijeta. Oni smatraju da se internet mora temeljiti na naelu otvorenosti i slobode govora. Naravno, treba zatiti djecu od pornografije na internetu, internet se ne smije koristiti u kriminalne svrhe, ali UNESCO je protivnik ogranienja jer postoji mogunost da e internetski korisnici izgubiti povjerenje u internet. Ta organizacija smatra da internet treba zatiti od nepravednih ogranienja i ne objanjava na koji nain zabraniti njegovo koritenje u kriminalne svrhe. 19 Reporteri bez granica i OSCE dali su est preporuka to se tie interneta. 1. Svaki zakon o razmjeni informacija mora biti u skladu s lanom 19. Deklaracije o pravima ovjeka. lan se odnosi na slobodu izraavanja. 2. U demokratskom i otvorenom drutvu graani trebaju sami odluiti to ele vidjeti na internetu.

18 Andrew Clark The american school where teachers carry a pen, a ruler and ... a gun ( www.guardian.co.uk 18.08.2008.) 19 www.unesco.org

110

ISTRAIVANJA

3. Zahtjev dravne vlasti da se registrira internetska stranica nije prihvatljiv. Na internetu mora postojati slobodna razmjena ideja, miljenja i informacije. 4. Da li je neto legalno ili nije na internetu ili internetskoj stranici, moe odluiti samo sudac. 5. Internetski novinari moraju biti zatieni to se tie slobode govora, prava na zatienost izvora informacije. 6. Za sadraj na internetskoj stranici odgovara zemlja koja ju je postavila, a ne zemlja gdje je downlodan.20 Organizacija Reporteri bez granica u suradnji s UNESCO-om proglasila je 12. oujka meunarodnim danom slobode on-line izraavanja. UNESCO je organizirao 24-satne online demonstracije protiv cenzure interneta. Prema posljednjim podacima, ukupno 63 cyber disidenta trenutano su u zatvoru zbog koritenja njihova prava na slobodno izraavanje na internetu. 21 Zakonska ogranienja ili potpuna sloboda izraavanja pitanje je kojim se medijski teoretiari bave posljednjih godina. U rjeenju ovog problema teoretiari imaju dvije krajnje take gledita. Prva se temelji na tome da je nuna cenzura i kontrola sadraja na internetu. Druga toka temelji se na injenici da ivimo u uvjetima demokracije i uvoenje ogranienja je radikalna mjera. Meutim, demokracija i amoralnost nisu sinonimi. Pornografski sajt, ubojstvo ili prodaja organa na internetu nije odraz slobode i demokracije. Ljudima treba dati slobodu izbora, ali taj izbor mora biti u skladu sa zakonom. Sloboda izbora moe postojati samo u visoko intelektualnom drutvu, to mi naalost jo uvijek nismo i zbog toga su zakoni prijeko potrebni.

20 21

www.rsf.org Meunarodni dan slobode on-line izraavanja ( www.netnovinar.org, 07.03.2008.)

Rui

111

Literatura
Berg de Hjugo: Istraivako novinarstvo, Clio, Beograd, 2007. Kelner Daglas: Medijska kultura, Clio, Beograd, 2004. Malovi Stjepan: Osnove novinarstva, Golden marketing, Zagreb, 2005. lanci YouTube shut down across globe , The Montenegro Times, 29. 02. 2008. Andrew Clark The american school where teachers carry a pen, a ruler and ... a gun ( www.guardian.co.uk 18.08.2008.)

Internetski izvori
www.bbcnews.com www.unesco.org www.rsf.org www.dailytelegraph www.reuters.com www.netnovinar.org www.lenta.ru