SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK POSTDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ POSLOVNA EKONOMIJA

SELMA HODI

PRIMJENA LOGISTIKIH PRINCIPA NABAVKE U KOMPANIJI ZE-STEEL DOO ZENICA

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2011. SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK POSTDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ POSLOVNA EKONOMIJA

PRIMJENA LOGISTIKIH PRINCIPA NABAVE U KOMPANIJI ZE-STEEL DOO ZENICA

SEMINARSKI RAD

Mentor: Doc.dr. Hasan Mahmutovi Student: Selma Hodi Broj indeksa: 002-10/MMT Predmet: Logistika Smjer: Menadment marketing i trgovine

II

Travnik, juni 2011.

III

SADRAJ
1. UVOD----------------------------------------------------------------------------------------4 1.1 Predmet istraivanja-------------------------------------------------------------------4 1.2. Radna hipoteza-------------------------------------------------------------------------5 1.3. Svrha i ciljevi istraivanja-------------------------------------------------------------5 1.4. Znanstvene metode--------------------------------------------------------------------5 1.5. Struktura rada---------------------------------------------------------------------------6 2. VANOST NABAVE U PODUZEU ZE-STEEL--------------------------------------7 2.1. Ciljevi i zadaci nabave-----------------------------------------------------------------8 2.2. Vrste nabave-----------------------------------------------------------------------------9 2.3. Just-in-time (pravovremena) nabava------------------------------------------------10 2.3.1. Koristi od JIT- nabave---------------------------------------------------------11 2.3.2. Rizici JIT- nabave-------------------------------------------------------------12 2.3.3. Ugovori u JIT- nabavi---------------------------------------------------------13 3. PROCES NABAVE U PODUZEU ZE-STEEL---------------------------------------13 3.1. Prepoznavanje potrebe----------------------------------------------------------------14 3.2. Odabiranje dobavljaa-----------------------------------------------------------------14 3.3. Priprema i ispostavljanje narube----------------------------------------------------14 3.4. Nadzor i upravljanje procesom isporuke--------------------------------------------15 3.5. Vrednovanje nabave i dobavljaa----------------------------------------------------15 3.6. Mjere uspjenost-----------------------------------------------------------------------15 4. KOORDINACIJA NABAVE I DRUGIH FUNKCIJA U PODUZEU ZE-STEEL ---------------------------------------------------------------------------------------------------16 ZAKLJUAK----------------------------------------------------------------------------------20 LITERATURA---------------------------------------------------------------------------------21

1. UVOD Logistika nabavke je dio mikrologistike koji se bavi koordinacijom svih kretanja i stanja materijala i robe od trita nabavke do proizvodnje / prodaje1. Poduzea zahtijevaju prikladnu proizvodnju. Poduzea moraju nabavljati dijelove i materijale kako bi proizvela robu za prodaju., opremu za proizvodnju i operativu te potroni materijal kao to su olovke i papir. Proces nabavljanja moe biti tako jednostavan kao to je to poslati nekoga do robne kue ili specijalizirane prodavaonice po kutiju olovaka. No, u veini sluajeva taj je proces puno sloeniji, skuplji i znaajniji za dobrobit poduzea. Prema tome, nabavna funkcija nekog poduzea zahtijeva upravljanje. Za veinu poduzea upravljanje nabavom znai kupovinu. To znai da poduzea kupuju robu kako bi je prodala, kako bi ostvarila radne operacije ili kako bi proizvela proizvode. Meutim, terminologija moe dovesti do zabune. Upravljanje nabavom obino ima najiru definiciju obuhvatajui svaku aktivnost koja je ukljuena u kretanje roba u poduzee2. Predmet istraivanja Nabava se u prolosti uglavnom bavila administrativnim poslovima naruivanja i reklamiranja nedostataka isporuene robe te skladitenja i izdavanja materijala prema zahtjevima korisnika. Danas je nabava sve manje funkcija s taktikim zadacima u svezi s izvrenjem zahtjeva za nabavu uz niske nabavne cijene. Nabava sve vie postaje strategijska funkcija, koja svoje odluke temelji na filozofiji i politici stvaranja vrijednosti i snienja ukupnih trokova u lancu opskrbe. Nabava je jedna od izvrnih funkcija u poslovnom procesu, a kao takva egzistira i u malom poduzeu. Zato svaki mali privrednik mora poznavati njene temeljne odrednice kako bi uinkovito upravljao svim aktivnostima nabave. To znai da sve aktivnosti treba poznavati, planirati te kao i u ostalim poslovnim aktivnostima razmiljati dugorono odnosno strateki.
1 2

http://hr.wikipedia.org/wiki/Logistika_nabave Michel R. Leenders i Harold E. Fearon, Purchasing and Material Managment, 10. izdanje (Burr Ridge, IL: Irvin, 1993.), str. 5.

Nabava, kao grana industrije, predstavlja vanu granu proizvodnje s kojom su povezane mnoge druge grane privrede. Stoga je za nabavu vrlo vano da ona bude organizirana s ciljem prilagoavanja u ostale grane. Ovaj rad prouava i razvija model voenja nabave s ciljem profitabilne proizvodnje uz koritenje logistike u ukupnom proizvodnom sistemu. Predmet kao i problem izrade ovog seminarskog rada jeste da se objasni znaaj logistike nabave u jednom proizvodnom poduzeu i predstaviti proces nabave u poduzeu Ze-Steel. 1.2. Radna hipoteza Nabava podrazumijeva postavljanje ciljeva, te utvrivanje metoda, sredstava i postupaka za njihovu realizaciju, a strategija je konkretizacija politike. Nakon to su postavljeni jasni ciljevi, treba definirati pristup za realiziranje, odnosno koncepciju. Definirani problem, predmet i objekt istraivanja moemo definisati i radnu hipotezu: Proizvodno poduzee treba postaviti koordinaciju svih funkcija u nabavnom procesu kako bi nabava bila to uinkovitija a samim tim i poslovanje poduzea profitabilnije. Kriteriji se odnose i na kombinaciju poslovnih odluka i komplementarnost nabavnih aktivnosti s njima. Dakle, treba postaviti temeljne odluke izbora dobavljaa, smanjenje ovisnosti, rizika i kooperacije. 1.3.Svrha i ciljevi istraivanja Svrha i cilj izrade ovog seminarskog rada jeste da se istrae bitne karakteristike i znaaj logistike nabave u poduzeu kojem je glavna djelatnost proizvodnja i prodaja elinih profila. Svrha izrade ovog seminarskog rada jeste saznati zbog ega se pridaje toliki znaaj logistici, a samim time i nabavnoj logistici, objasniti njene osnovne elemente na primjeru navedenog poduzea. 1.4. Znanstvene metode

Pri izradi ovoga rada koritene su sljedee metode istraivanja u odgovarajuim kombinacijama:

-Induktivna metoda (polazei od pojedinanog ka optem) - je omoguila da na temelju pojedinanih injenica i saznanja doem do uoptavanja i formiranja odreene zakonitosti i primjene u radu. -Deduktivna metoda (polazei od opteg ka pojedinanom) - gdje sam na temelju optih zakljuaka izvodila pojedinane zakljuke, tvrdnje te otkrila nove zakonitosti. -Metoda analize pomou koje sam odreenu pojavu nastojala objasniti ralanjivanjem njenih sloenih pojmova i zakljuaka na jednostavnije elemente, zatim analiziranjem svakog elementa za sebe i u odnosu na druge elemente -Metoda sinteze - spajanjem jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenijih u jo sloenije, te sam povezivala odreene izdvojene elemente u jedinstvenu cjelinu u kojoj su svi elementi uzajamno povezani. -Metoda apstrakcije - koja mi je omoguila da eliminiem odreene nebitne elemente, a izdvojim one posebne te na njih obratim panju. -Metoda konkretizacije - kojom se odreuju oni posebni elementi unutar cjelokupnog izuavanja te na taj nain vri konkretizacija. -Metoda generalizacije mi je olakala da od pojedinanih zapaanja izvedem opte zakljuke, a da oni nisu preopti. -Metoda specijalizacije - podjelom pojmova gdje se od opteg pojma dolazi do novog pojma koji je ui po opsegu ali ipak bogatiji po sadraju. -Metoda deskripcije - kako bi jednostavno opisala injenice, procese, odnose i veze ali bez znanstvenog tumaenja. -Metoda kompilacije - koja podrazumjeva preuzimanje tuih rezultata znanstveno-istraivakog rada tj. tuih zapaanja, stavova, zakljuaka. -Metoda dokazivanja - sadri sve metodoloke postupke: analizu, sintezu, generalizaciju, specijalizaciju, indukciju, dedukciju, apstrakciju i konkretizaciju. Izvori podataka koji su koriteni dijele se na primarne i sekundarne a odnose se na naunu i strunu literaturu: naune i strune knjige, naune radove, lanke u asopisima i internet. 1.5. Struktura rada

Sam rad se sastoji od nekoliko cjelina. U prvom dijelu u uvodu prezentiran je problem istraivanja, svrha i cilj istraivanja, opisane metode naunoistraivakog rada primjenjene pri njegovoj izradi te prikazana struktura djela. Nadalje, kroz rad je opisana vanosta nabave za poslovanje poduzea Ze-Steel, koji su ciljevi i zadaci nabave. Zatim je opisano kako se odvija sam proces nabave od prepoznavanja potreba, odabira dobavljaa, pripreme, nadzora i vrednovanja dobavljaa, naini nabavljanja. Formirajui jednu cjelinu ovaj rad pokazuje koja je uloga nabave u proizvodnom procesu jednog poduzea. 2. VANOST NABAVKE ZA PODUZEE ZE-STEEL Vanost nabavke za poduzee proizilazi iz njena dva izvora: trokovne efikasnosti i operativne efikasnosti. Menaeri dobrih pregovarakih sposobnosti i jakih poslovnih odnosa s dobavljaim ostvaruju svojim organizacijama znatne utede vane za konkurentnost na tritu. Odabir prave opreme za proizvodnju i njena kupnja po povoljnoj cijeni mogu stvoriti konkurentnu trokovnu prednost koja traje godinama. Konano, dobre nabavne navike izbjegavaju operativne probleme. Ako osnovne komponente za proizvodnju ne dou na vrijeme, tvornica ne radi. Ukoliko kvaliteta nabavljenog materijala ne zadovoljava standarde moe se desiti da proizvod ne zadovoljava standarde kupca. Dok izbjegavanje ovih problema nuno ne vodi do operacijske uinkovisti, operacijska uinkovitost je neostvariva ako doe do navedenih problema. Sadanji trendovi govore da e glavni menaderi u budunosti od nabave zahtijevati vie od niskih cijena robe i izbjegavanja problema. Od nabavnog odjela e se oekivati da osigura nabavu koja e stvoriti profit, a ne samo smanjivati trokove3. Interes glavnih menadera za nabavu naglaava njenu rastuu vanost, posebno u odnosu na strategiju poduzea.

William B Wagner, Changing Role and Relevance of Purchasing: Impact on Organizational Effectiveness International Jurnal of Physical Distribution and Logistics Managment 23, BR9, str. 20.

Poduzee Ze-Steel d.o.o. sa sjeditem u Zenici, smjeteno u Industrijskoj zoni, se bavi proizvodnjom elinih profila za iroku industrijsku namjenu, kao to je mainska industrija, kovani proizvod i sl. Sirovinu za proizvodnju nabavlja kako od domaih tako i od ino dobavljaa. Na odabir dobavljaa utie vie faktora kao to su cijena, kvalitet, nain isporuke, rokovi plaanja i sl. Glavni menaderi u poduzeu, kako bi odrali kontinuiranu proizvodnju, najvie panje posveuju nabavci materijala i opreme za proizvodnju. Bez djelotvornog poslovanja nabavke operativa poduzea Ze-Steel moe biti prekinuta, razine usluge kupcu mogu pasti, a dugoroni se odnosi s kupcem mogu poremetiti. Prije no to se bilo koji proizvod moe proizvesti, potroni materijal treba biti dostupan, a dostupnost treba zadovoljiti odreene uvjete. 2.1. Ciljevi i zadaci nabave Ciljevi nabave tumae se vie kao ciljevi integralne logistike. Povoljna nabavka proizvoda i usluga zahtijeva prave materijale, u pravoj koliini, u pravim uvjetima, u pravo vrijeme, iz pravog izvora, uz pravu uslugu i uz pravu cijenu. Ovih sedam P nabave tano odgovaraju sedam P integralne logistike4. Cilj poduzea Ze-Steel je da ispuni ovih devet taaka: trokova Kako bi se ostvarili ti ciljevi, poduzee Ze-Steel slijedi odreeni proces koji obraujemo kroz poglavlje proces nabave.
4

Osigurati neprekinuti tok materijala-sirovina, potronog materijala i Svesti na minimum investicije i gubitke vezane uz zalihe. Odrati prikladne standardne kvalitete Nai ili razviti kompetentne dobavljae Standardizirati kupljene predmete gdje god i kad je god mogue Nabavljati potrebne predmete i usluge po nioj krajnjoj cijeni Poboljati konkurentnost poduzea Usaglaeno raditi s drugim odjelima u poduzeu Osvtariti ciljeve nabave uz najnii mogui stepen administrativnih

usluga potrebnih za rad poduzea.

David J. Bloomberg, Stehen LeMay, Joe B. Hanna, Logistika, Zagrebaka kola ekonomije i menagmenta, Zagreb, Mate, 2006. str.13.

2.2. Vrste nabave

Premda voditelji nabave kupuju razliite materijale za poduzee, veina kupovine spada u jednu od sljedeih osam kategorije5. Komponente (nabava za potrebe proizvodnje) Sirovine (nabava za potrebe proizvodnje) Materijal za procesiranje (nabava za ne-proizvodne potrebe) Pomona oprema (nabava dijelova i usluga) Osnovna oprema (nabava za ne-proizvodne potrebe) Operativni materijal (nabava za ne-proizvodne potrebe) Gotovi proizvodi (nabava za korporativne potrebe) Usluge (nabava za ne-proizvodne potrebe).

Ovih se osam kategorija nabave moe svrstati u etiri razliite kupovne situacije. Kompanije moda ne koriste iste nazive za ove etiri situacije kao i mi, ali definicija bi trebala biti ista. Rutinske narudbe ukljuuje situacije kada je proizvod nabavljen vie puta i ve postoje ustaljene nabavne procedure. Proceduralni problemi ukljuuje ne-rutinske kupovine koje mogu zahtijevati od djelatnika da naue kako koristiti proizvod. Problemi u izvedbi ukljuuje ne-rutinske kupovine proizvoda koji su dizajnirani kao zamjene postojeim proizvodima, ali koje treba testirati. Politiki problemi ukljuuje ne-rutinske kupovine proizvoda ija bi upotreba utjecala na mnoge odjele unutar podizea. Stoga su mnogi ljudi u poduzeu ukljueni u proces odluivanja6.
5

David J. Bloomberg, Stehen LeMay, Joe B. Hanna, Logistika, Zagrebaka kola ekonomije i menagmenta, Zagreb, Mate, 2006. str.19. 6 Phillip D. White, Decision Making in the Purchasinh Process: A Report, AMA Managment Briefing (New York: American Managment Association, 1978.), str. 15-17.

10

Danas se voditelji nabavke uglavnom oslanjaju na raunala za pomo pri rjeavanju ovih kupovnih situacija (slika 1.). raunalo ne mijenja korake u donoenju odluka, ono tek ubrzava taj proces.

Slika 1. Automatizirani sistem nabave

Registar povijesti predmeta ili materijala

Informacije o kontroli zaliha Registar proizvoaa

Ulazi, teretnice

Raunalo

Registar kretanja cijena

Registar otvorenih zahtjeva

Izvjetaji

Nabavni zahtjevi

Izvor: Michel R. Leenders i Harold E. Fearon, Purchasing and Material Managment, 10. izdanje (Burr Ridge, IL: Irvin, 1993.), str. 98.

Jedna od vanih koristi raunala u nabavi je elekrtonska razmjena podataka (EDI). Podruja glavne primjene su: elektronsko povezivanja dobavljaa kako bi se informacije razmjenjivale bre i tanije, te primjenjivanje tehnologije tapiastoh
11

oznaavanja (bar code tehnology) pri primanju ulaznih isporuka i procesiranju narubi. Jedna od prednosti EDI koju Ze-Steel koristi, pored elekrtonskog povezivanja dobavljaa, je i elektronsko bankarstvo to kao rezultat daje JIT-nabavu. 2.3. Just-in-time (pravovremena) nabava Neke karakteristike koje se odnose na kvalitetu, prijevoz, dobavljae i koliine, odreuju programe JIT-nabave (tabela 1.). JITproizvodnja ne uspijeva bez JITnabave. JIT-nabava osigurava, uz minimaliziranje stepena zalihe, dostupnost materijala za proizvodnju. Ne treba zaboraviti da je dok je jedan od teorijskih ciljeva JIT-a ostvarenje nulte zalihe, u praksi je to teko postii i zapravo nikad nije poeljno. Pod nultom nemate ta prodati niti s im raditi. Poduzee Ze-steel svodi svoje zalihe materijala na minimalne jer proizvodnju planira tako to proda robu pa tek pravi plan proizvodnje i plan nabave sirovine. Vrijeme i udaljenost takoer rade i protiv dostupnosti i protiv niskog stepena zaliha, inei JIT-nabavu oteanom u uslovima navbavljanja robe i usluga iz inozemstva.
Tablica 1. Karakteristike JIT-nabave Kupac postavlja minimalnu specifikaciju proizvoda Dobavlja materijala surauje s kupcem kako bi se zadovoljili zahtjevi za kvalitetim Prodavaevi i kupevi odjeli osiguranja kvalitete usko surauju Preporuuju se kontrole du cijelog procesa, a ne provjeravanje uzoraka Voditelj nabave rasporeuje i kontrolie transportne aktivnosti u najveoj moguoj mjeri Nekoliko dobavljaa smjetenih to je blie mogue Pokuava se grupisati udaljene dobavljae Preferira se ponavljano poslovanje s dobavljaima Konzistentno nadziranje / procjena dobavljaa Ponuda materijala je svedena na minimum Dobavljae se potie na stvaranje JIT-tipa nabave s njihovim dobavljaima

Kvaliteta

Prijevoz

Dobavljai

este, pravilne isporuke manjih i tano odreenih koliina koje zahtijevaju smanjenje veliine dobavljaevih proizvodnih postrojenja Koliine Uobiajeni su dugoroni ugovori o nabavi Destimuliraju se pomanjkanja i zastarjelost robe Izvor: Prilagoeno prema lanku Richarda J. Schonberga i Jamesa P. Gilberta, Just-in-Time Purchasing: A Challenge for U.S. Industry, California Management Review 26, br. 1 (jesen 1983.) str. 58.

2.3.1. Koristi od JIT-nabave

12

Ze-Steel se uklapa u tip opisan tabelom 1, dakle primjenjuje sve kriterije JITnabavke, ime donosi korist i dobavljau i sebi. Te koristi ukljuuju poveanu produktivnost i administrativnu efikasnst, nie materijalne trokove, veu kvalitetu i bolje oblikovanje materijala. JIT-nabavljanje najbolje funkcionira kada kupci imaju komitenta, ostvarljiv plan proizvodnje, kada daju vee narudbe manjem broju dobavljaa, koriste dugorone ugovore i odabiru odgovarajue dobavljae koji mogu zadovoljiti kupeve zahtjeve. Ze.Steel svoje proizvode u veem procentu izvozi u Italiju, Slovniju, Hrvatsku, to zahtijeva dugorone ugovore pa samim tim i sigurnije poslovanje. Mogue koristi za produktivnost ukljuuju reducirane materijalne trokove, manje preraivanja, manje otkazivanja i manje nadzora. Administrativna efikasnost proizilazi iz manje koliine ugovora, manjih vrsta izdataka, manjeg broja dobavljaa, bolje i tanije komunikacije, te tanijeg raunovodstva. Nii trokovi dranja trokova, nii transportni trokovi, manje otpada i manje nedostataka vodi ka niim trokovima isporuivanja materijala. Vea kvaliteta takoer znai brzo otkrivanje i ispravljanje greaka, manje inspekcije i bolju kalitetu gotovih proizvoda. Zadnje kategorija, oblikovanje materijala znai bri odgovor na ininjerske modifikacije i veu dizajnersku inovativnost. Dobavljai takoer imaju koristi od JIT-nabave. Bolje kolovanje i bolje predvianje rasporeda mogu dovesti do smanjenja potrebe za rad. Uz to zahtjev za kapacitetom i rasporedi proizvodnje postaju konzistentniji, takoer smanjujui potrebe za radom. Poboljanja administrativne efikasnosti proizilazi iz komunikacije iz stabilnijih, predvidljivih kretanja gotovih proizvoda van poduzea. Materijalni trokovi mogu se smanjiti sbog smanjenja zalihe gotovih proizvoda, bolje kontrole zalihe koja je u radnom procesu, te niih nabavljenih zaliha jer su njihovi dobavljai ukjueni u JIT. Koristi na polju kvalitete dolaze od voenja manjeg obima proizvodnje i kontrola osiguranja bolje kvalitete. Koristi za oblikovanje materijala obuhvataju manje problema u ininjerskom dizajnu. 2.3.2. Rizici JIT-nabave

13

JIT-nabava donosi i rizike. Npr. Dobavlja moe zakazati u ostvarenju ugovorenih obaveza, budui da JIT-nabava obuhvata dugorone ugovore, proizvoau moe biti teko pronai novog dobavljaa. Ugovorni termini mogu ukljuiti kvalitetu, obeanja o isporuci pa ak i nove cijene. Zastoji u isporuci vode ka zatvaranju postrojenja, problemi kvalitete uzrok su proizvodnje proizvoda koji su ispod traenog standarda, a traanje drugog dobavljaa znai plaanje veih cijena za potroni materijal. Budui da se JIT-i drugi kvalitetni programi pouzdaju u sposobnost partnera, poduzee koje kupuje moe prestati pregledavati ulazni materija. Ispod-stndardni materijal vodi ka ispod-standardnim gotovim proizvodima. Treba upamtiti da se rizik niti iz jednog sistema ne moe potpuno otkloniti. Zadatak voditelja nabave je stvoriti solidne odnose sa svojim dobavljaima, te smanjiti broj rizika na minimum. 2.3.3. Ugovori u JIT-nabavi JIT-nabava obino ukljuuje ugovore. Ugovor moe imati vie oblika, ali dva oblika koja, ini se, najbolje funkcioniu u JIT okruenju su koliinski ugovori i generalni ugovori Koliinski ugovori, koje Ze-Steel potpisuje sa domaim dobavljaima, obuhvataju zahtjeve nabave tokom vremena. Oni garantuju da e dobavlja dobiti odreenu koliinu narudbi unutar dogovorenog vremenskog okvira. Voditelj nabave tima zadobiva kupovnu premo koja bi trebala voditi ka cjenovnim popustima i smanjenju administrativnih trokova. Generalni ugovori, koji se jo nazivaju i generalne narudbe ili bes-skladina nabavka, sklapaju poslove u odreenim koliinama unutar odreenog vremena i po odreenoj cijeni. Cijena koja se ne moe mijenjati tokom ugovora kljuan je faktor ovog tipa ugovora. Uz to, voditelj nabave ne dri robu na zalihi. Ove ugovore Ze-Steel potpisuje sa ino dobavljaima. Glavni ciljevi generalnog ugovora ukljuuju7: 1) nie razine zaliha
7

David J. Bloomberg, Stehen LeMay, Joe B. Hanna, Logistika, Zagrebaka kola ekonomije i menagmenta, Zagreb, Mate, 2006. str. 33.

14

2) manje dobavljaa 3) smanjenje administrativne dokumentacije i trokova 4) smanjenje manjih kupovina i zahtijeva koje kupac treba rjeavati 5) vie novano i koliinski znaenje poslovanje za dobavljae 6) pravovremenu isporuku materijala direktno korisniku 7) standardizaciju kupljenih predmeta.

3. PROCES NABAVE U PODUZEI ZE-STEEL

Dok se indivudalne kupnje mogu initi prilino razliite postoji openiti, osnovni proces nabave. Taj se proces nabave moe opisati kao prepoznavanje potrebe, odreivanje dobavljaa, odreivanje i slanje narudbe, nadzor i upravljanje procesom isporuke, te vrednovanje nabave i dobavljaa. Svaki se od ovih koraka razmatra detaljno u odjelcima koji slijede.

3.1. Prepoznavanje potrebe

U poduzeu Ze-Steel doo potrebe se prepoznaju na vie naina. Odjel moe kontroslisati nabavu s ciljem kupovine nove proizvedene opreme ili novih raunara. Kupovina se zabiljei kao narudba komponenata proizvodnje kao dio procesa planiranja potranje za materijalima. Narudbe se takoer alju preko EDI sistema i vri se potvrda preko odjela nabave. Svaka od ovih metoda znai poetak procesa

15

nabave na odreenom stepenu. Jednom kad je potreba prepoznata, mogu uslijediti ostali koraci procesa nabave.

3.2. Odabiranje dobavljaa

Odabiranje dobavljaa moe biti tako jednostavno kao to je to provjeravanje tanosti e-mail adrese pri elektronikim narudbama ili tako sloeno tako to je to traenje pred-ponuenih cijena pri kupovini glavne, kapitalne opreme, voenje sastanaka ponuaa i vrednovanje mnogih detaljnih ponuda. Do odreene razine to zavisi o tipu nabave - nova kupovina, ponovljena kupovina ili djelimino ponovljena kupovina kao i o proizvodu ili usluzi koji se kupu. Jednom kad se odaberu potencijalni dobavljai, odabrat e se jedan ili vie njih koji e preduzee opskrbiti robom. Faktori koji poduzee Ze-Steel razmatra kada je u pitanju odabir dobavljaa su uslovi koje taj dobavlja nudi tj. dostupnost materijala, isporuke, nain plaanja, sredstva plaanja, pogodnosti i sl. nain isporuke, vrijeme

3.3. Prpirema i ispostavljanje narudbe

Nakon to odabere dobavljae, alju se narudbe, potpisuju se ugovori ili se poduzimaju odreeni koraci kako bi se nabavila roba ili usluge. Odjel nabave u ZeSteel-u je obino tada odgovoran za provjeravanje jesu li narudbe ispravno ispunjene, potuju li se dogovorene klauzule, odgovovara li roba standardima i izvravaju li dobavljai obaveze na zadovoljavajui nain. Strategija koju Ze-Steel primjenjuje jeste prodati proizvod pa ga proizvesti, ime smanjuje zalihe materijala. Na taj nain e menader nabavke planirati tanu koliinu potrebnog materijala za proizvodnju.

16

3.4. Nadzor i upravljanje procesom isporuke

Bit nabavke je osigurati da se prava roba isporui u pravim koliinama na pravom mjestu. U suprotnom, nabava poduzima neke korake kako bi se sprijeio nedostatak robe.

3.5. Vrednovanje nabave i dobavljaa

To je proces na dvije razine. Odreena nabava moe krenuti dobro ili loe. Veina odjela nabave objedinjuju akomulirano iskustvo nekim dobavljaem kroz mnoge transakcije i mnoge kupovine. Kada dobavlja jednom ne ispuni oekivani zadatak, odjel nabave u Ze-Steel-u razgovara s dobavljaem o problemu kako bi se izbjegli daljnji problemi. Ukoliko dobavlja vie puta napravi propuste i ne ispuni standardna oekivanja, odjel nabavke u tom sluaju potrai novog dobavljaa. 3.6. Mjere uspjenosti Kao i svaka druga aktivnost nekog poduzea, nabavka je podlona mjerenjima uspjenosti. Uobiajena vrednovanja uspjenosti ukljuuju cjenovnu uinkovitost, utetde trokova, opseg posla, administrativnu kontrolu, efikasnost, kvalitetu proizvoaa, isporuku, kontrolu toka materijala, usaglaenost sa zakonskom regulativom, drutvene mjere, mjere zatite okolia, planiranje nabave, istraivanje, konkurenciju, zalihe i transport8. Vrednovanje cjenovne uinkovitosti odreuje uinak aktuelne cijene s obzirom na plan, na trite, te uinak aktuelne cijene unutar kupovnih grupa i lokacija. Utede trokova odnose se na smanjenje jedininog troka. Takoer, procjenjuje se i izbjegavanje troka, to znai da je nova jedinina cijena nia od prosjene objavljene cijene. Opseg posla odnosi se na mjerenje novog posla, radne zaostatke i obavljene
8

R. M. Monczaka, P. L. Carter i J. H. Hoagland, Purchasing Performace: Measurement and Control (East Lansing, MI: Michigan State University, Graduate School of Business Administration, 1997.).

17

poslove. U administraciji i kontroli mjerenjem se uglavnom usporeuje aktuelni troak s budetom nabave. Efikasnost vrednuje izlazne jedinice nabave u odnosu na ulazne nabavne jedinice. Uobiajene mjere mogle bi ukljuivati i narudbe po kupcu, novane iznose na koje se obavezuju kupci, te ugovore sklopljene po kupcu. Drugo vrijednovanje uspjenosti je proizvoaeva kvaliteta i isporuka ovo ukljuuje postotak prihvaenih ili odbaenih predmeta, uestalosti i ozbiljnost kvarova te ukupni troak nabave jedinice proizvoda od dobavljaa. Kontrola toka materijala vrijednuje tok materijala od dobavljaa do poduzea koja ih kupuju. Regulatorne, drutvene i mjere zatite okolia pokazuju zadovoljava li nabava razliite pravne, drutve i ekoloke standarde. Planiranje nabave i istraivanje nabave se tanou predvianja cijena, predvianjem dobavljivosti robe te brojem planova koji se godinje predlau. U smislu konkurencije, poduzea procjenjuju stavke kao to je broj kupovina izvrenih od strane jednog kupca te iznos potroenog novca. Mjerenja zaliha okreu se oko analize brzine obrtaja zaliha, stepeni zaliha te konsignacije. Konano, mjerenje prevoza odnosi se na pitanje koliko se materijala pokree premijskim prevozom, tj., koritenjem skupljeg prevoza9. 4. KOORDINACIJA NABAVE I DRUGIH FUNKCIJA U PODUZEU ZE-STEEL

Nabava u poduzeu Ze-Steel je usko povezana s drugim funkcijama unutar poduzea. Te druge funkcije ili odjeli postavljaju mnoge zahtjeve pred nabavu. Oni zahtijevaju visoku strunost u nabavi za sva poduzea, od kupovine novih raunara do odreivanja najboljih izvora malih, visoko specijaliziranih proizvodnih tehnikih komponenata. Nabavna funkcija poduzea djeluje kao prolaz izmeu drugih dijelova poduzea i onih koji ele neto prodati poduzeu. Proces nabave poktee tok informacija. Slike 2 i 3 pokazuju vrste informacija koje dolaze do odjela nabave. Bez tih informacija, nabava u poduzeu ne moe ostvariti preuzete obaveze. Ono to bi se dogodilo je to da bi organizaciji nedostajalo potronog materijala potrebnog za obavljanje posla.
9

Douglas M. Lambert i James R. Stock, Strategic Logistics Managment, 3. izdanje (Homewood, IL: Irvin, 1993.), str. 509-11.

18

Slika 2. Interni tok informacija od odjela nabave

Kontrola proizvodnje Novi proizvodi Kontrola zaliha Kontrola kvalitete Primke

Predvianje prodaje

Projektiranje

Planiranje Proizvodnja

Proraun Financijska kontrola

Raunovodstv o

Odjel nabave

Zakonodavstvo

Izvor: Michel R. Leenders i Harold E. Fearon, Purchasing and Material Managment, 10. izdanje (Burr Ridge, IL: Irvin, 1993.), str. 108.

Slika 3. Vanjski tok informacija do odjela nabave

Opi Trini uvjeti Izvori nabave Ukupni koncept dobavljaa Dobavljaevi proizvodni uvjeti Uvjeti rada

Odjel nabave
Dostupnost prijevoza
Uvijeti prijevoza Porezi, carine Cijene i popusti

Informacije o proizvodu

Informacije o novim proizvodima

19

Izvor: Michel R. Leenders i Harold E. Fearon, Purchasing and Material Managment, 10. izdanje (Burr Ridge, IL: Irvin, 1993.), str. 110.

Nakon koritenja tih informacija, odjel nabavke alje nove informacije natrag odjelima tako da oni mogu koordinirati svoje operacije sa nabavom. Slika 4 pokazuje te tokove informacija.

Slika 3. Tok informacija od odjela nabave

20

Glavna uprava
Ekonomski uvjeti

Projektiranje Izvor, proizvod cijena, informacija

Razvoj proizvoda
Informacije o proizvodu i cijenama

Proizvodnja Dostupnost proizvoda, uvjeti konkurentnosti, vrijeme procesiranja narudbe, cijena i kvalitet Zakonodavst vo Ugovori

Marketing
Uvijeti konkurentnosti

Financije Planiranje obaveze Raunovodst vo

Trokovi, reguliranje cijena

Skladita

Poslane narube

Izvor: Michel R. Leenders i Harold E. Fearon, Purchasing and Material Managment, 10. izdanje (Burr Ridge, IL: Irvin, 1993.), str. 110.

Odjel nabave
21

Po definiciji, nabavka i integralna logistika imaju dosta toga zajednikoga, uglavnom na strani ulaznog toka proizvoda. Ova dva podruja trebaju su koordinirana kako bi bio zajamen kontinuirani tok proizvoda kroz distribucijski kanal u Ze-Steel-u. U nekim poduzeima nabavka je dio integralne logistike, u drugima odjel nabave kontrolie i upravlja itavim procesom integralne logistike. Koordinacija aktivnosti izmeu nabave i integralne logistike ukljuuji vie aktivnosti. Ulazni prijevoz, skladitenje sirovine i komponenata, kao i kontrola zaliha, zajedniki su nabavi i integralnoj logistici u poduzeu Ze-Steel. Od svih navedenih aktivnosti prevoz dobiva najvie panje. Na prevoz otpada veliki postotak trokova, ulaznih materijala. Osim toga, prevoz je odluujui za pravovremenu isporuku u JITproizodnom poduzu. Upravo zbog smanjenja trokova, utede vremena i pravovremene isporuke poduzee Ze-Steel raspolae i vlastitim vozilom za transport materijala. esto integralna logistika ili organizator prevoza imaju listu preferiranih prevoza i postojee ugovore koji omoguavaju nie pristrojbe. Koordiniranje ulaznih i izlaznih prevoznih trokova moe dovesti do niih pristrojbi u oba smijera. Vlastiti prevoz ime poduzee Ze-Steel raspolae uveliko pomae u procesu nabavke i umanjuje ukupne trokove, ali to nije dovoljno. Voditelj integralne logistike ili organizator transporta odluuju o koritenju posebnih usluga usluga prevoznika koji koriste istu rutu u odreenom fiksnom vremenskom rasporedu. Ukoliko se nabavljeni materijali uklapaju u te usluge, tada poduzee ne treba novog prevoznika. Ti posebi prevoznici obino shvataju operacije svojih kupaca, poznaju rute i linije i mogu lako pronai poslovne zgrade poduzea. To znai bolju pravovremenu uslugu i nie trokove.

22

ZAKLJUAK Nabavka je jedna od izvrnih funkcija u poslovnom procesu, a kao takva egzistira i u malom poduzeu. Zato poduzee Ze-Steel poznaje i primjenjuje njene temeljne odrednice te tako uinkovito upravlja svim aktivnostima nabavke. To znai da poduzee Ze-Steel poznaje sve aktivnosti, planira, te kao i u ostalim poslovnim aktivnostima razmilja dugorono, odnosno strateki. Primjena logistikih principa nabave u poduzeu Ze-Steel je bitan faktor uspjeha poduzea Ze-Steel. Poduzee je uvelo dosljedan sistem upravljanja lancem nabave i samo vodi cijeli distribucijski lanac od dobavljaa do poslovnica. Takav lanac bez vanjskih partnera osnova je vertikalne integracije koja smanjuje trokove proizvoda. Transport, prekrcavanje, skladitenje, komisioniranje i najmodernija logistika nabave i distribucije u poduzeu Ze-Steel garantuju efektivan i ekonomian protok robe. Logistika podupire sredinji sistem poslovanja. Opskrba poslovnice

materijalom potrebnom za proizvodnju omoguuje zatvoreni tok planiranja zaliha i potreba. Tako se i krajnji kupci poduzea Ze-Steel kontinuirano opskrbljuju novom robom. Izradom ovog rada je potvrena postavljena radna hipoteza Proizvodno poduzee treba postaviti koordinaciju svih funkcija u nabavnom procesu kako bi nabava bila to uinkovitija a samim tim i poslovanje poduzea profitabilnije. Poduzeu Ze-Steel logistika omoguava praenje robe unutar poduzea. Roba se prati od narudbe pa do dolaska u skladite. Mogu se dobiti jasni izvjetaji o narudbi, o robi u dolasku, danima zalihe, prosjenim trokovima nabave robe po artiklima, dobavljaima, vremenu, kretaanju nabavnih cijena roba za artikle i sl. Ukoliko bi bilo koji od elemenata u logistikom lancu bio prekinut to bi negativno utjecalo na poslovanje poduzea.

23

LITERATURA

1. David J. Bloomberg, Stehen LeMay, Joe B. Hanna, Logistika, Zagrebaka kola ekonomije i menagmenta, Zagreb, Mate, 2006. 2. James T. Kenny, ISO 9000: Just the fact, Property Brikers (rujan/listopad 1993.) 3. Michel R. Leenders i Harold E. Fearon, Purchasing and Material Managment, 10. izdanje, Burr Ridge, IL: Irvin, 1993. 4. Phillip D. White, Decision Making in the Purchasinh Process: A Report, AMA Managment Briefing, New York: American Managment Association, 1978. 5. R. M. Monczaka, P. L. Carter i J. H. Hoagland, Purchasing Performace: Measurement and Control, East Lansing, MI: Michigan State University, Graduate School of Business Administration, 1997. 6. R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, etvrto izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka 2000. godine, 7. William B Wagner, Changing Role and Relevance of Purchasing: Impact on Organizational Effectiveness International Jurnal of Physical Distribution and Logistics Managment 23, br.9 Internet stranice: 1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Logistika_nabave
2.

www.etfos.hr/upload/OBAVIJESTI/.../Nabava_word_24-03-2010.pdf

3. http://www.in2.hr/documents/10157/9022beb6-b833-4a69-86a5-8775fcd81f85

24