1

U PRIRODNOM DVOJNOM KNJIGOVODSTVU PODUZEA

VLADIMIR VUGRIN

ALGORITAM KAPITALA

PRIPREMILA I UREDILA. SNJEANA DUBAK-BRAKI

UVODNI DIO
ODLUKA MONETARNOG VRHA DRAVE
O STANDARDNOM KONTNOM PLANU PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA PODUZEA SADRAJ:
1. 2. 3. 4. DONOENJE STANDARDNOG KONTNOG PLANA PODUZEA POPRATNE ODLUKE ZA PRIMJENU STANDARDNOG KONTNOG PLANA PODUZEA UPUTE ZA KNJIENJE REDOSLIJEDOM BROJEVA KNJIGOVODSTVENIH KONTA UPUTE ZA KNJIENJE REDOSLIJEDOM POSLOVNIH DOGAAJA

ZAGREB 2002.

2 1. DONOENJE STANDARDNOG KONTNOG PLANA PODUZEA

Monetarni vrh ine PREMIJER DRAVE koji predstavlja sve graane koji ive i rade u njoj, GUVERNER SREDINJE BANKE koji uva novac vlasnika i GLAVNI KNJIGOVOA DRAVE koji budno pazi da nitko ne pogrijei. Da bi mogao upravljati dravom, monetarni vrh najprije donosi sljedei STANDARDNI KONTNI PLAN PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA PODUZEA:

STANDARDNI KONTNI PLAN PRIRODNOG DVOJNOG KNJIGOVODSTVA PODUZEA

Prirodna podjela Temeljn a NOVAC Razredna 0 KNJINI NOVAC

Standardna podjela
01 NOVAC U FUNKCIJI PODUZEA Tekui raun, iro raun i blagajna 02 NOVAC U FUNKCIJI DRUGIH OSOBA depoziti, dati zajmovi i vrijednosnice 11 DUNICI Kupci robe i ostali dunici 12 VJEROVNICI Dobavljai, djelatnici i financijeri 21 VLASTITO ZNANJE Tajnovito znanje o poslovanju 22 OSTALA TRAJNA IMOVINA Zemljite, zgrade, oprema, licence i dr. 30 NABAVLJENI PROIZVODI Skladite nabavljenih proizvoda 41 PRENESENA VRIJEDNOST KAO TROAK Trokovi plaeni drugim pravnim osobama 42 DODANA VRIJEDNOST KAO TROAK Trokovi plaeni fizikim osobama 43 VIAK VRIJEDNOSTI KAO TROAK Trokovna kamata na vlastiti kapital 50 PROIZVODNJA U TIJEKU Nedovrena proizvodnja i poluproizvodi 60 VLASTITI PROIZVODI Proizvodi pripremljeni za prodaju 70 PRODANA ROBA Rashodi poduzea i prihodi od prodaje 81 VLASTITA KAMATA Prvi dio profita koji pripada vlasniku 82 DOBITAK PODUZEA Drugi dio profita koji pripada pduzetniku 90 GLAVNICA PODUZEA Vlastita glavnica uloena u poduzee

1 OSOBE

ROBA

2 TRAJNA IMOVINA

3 NABAVA 4 TROKOVI

5 PROIZVODNJA 6 PROIZVOD 7 PRODAJA 8 PROFIT

9 KAPITAL

Svako poduzee mora u svojem poslovanju voditi poslovne knjige u skladu s naelima prirodnog dvojnog knjigovodstva koje se temelji na algoritmu kapitala. Inae, poduzee

3
je pravna osoba u kojoj se stvaruju razne vrijednosti (proizvodi i usluge) potrebne ljudima sa ciljem da se ostvari viak vrijednosti (profit ili dobitak novcu) najmanje u iznosu kamate koju vlasnik gubi to je svoj novac uloio u poduzetniki posao. Da bi tu svoju zadau poduzea mogla uspjeno izvravati, sve pravne osobe u dravi (poduzea i ustanove) moraju voditi svoje poslovne knjige prema unaprijed pripremljenom STANDARDNOM KONTNOM PLANU koji je ovdje pokazan. U tom kontnom planu za poduzea je najvaniji podatak VLASTITA TROKOVNA KAMATA (konto 43 i 81) koja je uvijek unaprijed poznata i koja nepovredivo pripada vlasniku te se kao takva redovno pripisuje glavnici koju je vlasnik uloio u poduzetniki posao. Ustanove takvu kamatu nemaju, jer one samo troe pa stoga nemaju vlastite glavnice pa ne mogu imati ni vlastite kamate. Inae, u tom su kontnom planu bitni razredi O i 7, jer oni ine koordinantni sustav u kojemu je razred O sa svoje dvije strane (primanje i davanje novca) inverzna slika razreda 7 (rashodi i prihodi od prodaje robe). Prema ovom koordinatnom sustavu moemo si prirodno dvojno knjigovodstvo poduzea predoiti kao dva klina na kojima vise izlazni i ulazni rauni. Na izlaznim raunima pie koliko novca je poduzee primilo od drugih osoba, a na ulaznim raunima koliko ga je platilo drugim osobama, s tim da se razlika izmeu izlaznih i ulaznih rauna nalazi u depu vlasnika. U Standardnom kontnom planu poduzea taj dep vlasnika je konto 02 - Novac u funkciji drugih osoba, to ujedno znai da novac u funkciji poduzea (konto 01) mora uvijek biti to blie nuli. Monetarni vrh drave Hrvatske donosi Standardni kontni plan pozivom na lanak 9. sadanjeg Zakona o raunovodstvu, jer se radi o unaprijed pripremljenom kontnom planu koji je trebao stupiti na snagu u proljee 1991. godine, ali iz nepoznatih razloga jo uvijek nije objavljen u Narodnim novinama, to je i razlog da Hrvatska drava de facto ne postoji. Naime, taj kontni plan je temeljni akt drave koji stupa na snagu onoga dana kad je objavljen u Narodnim novinama i tog e dana drava kao opa pravna osoba stvarno biti roena, jer sve njene posebne pravne osobe moraju od tog dana voditi svoje knjigovodstvo prema tom kontnom planu. Meutim, unato tome sve te pravne osobe smatrat e se ustanovama (neprofitabilnim tvtkama), ali svaka od njih moe u cjelini ili u pojedinin svojim sastavnim dijelovima stjei status poduzea (profitabilne tvrtke) ako svojoj poslovnoj banci prijavi glavnicu poduzetniog posla radi njene verifikacije. Tako je to bilo zamiljeno poetkom 1991. godime, a u tom je smislu u odnosu na ono vrijeme jedina promjena to e u dananje vrijeme poslovna banka verificirati tu glavnicu na taj nain da e na tekui raun novo osnovanog poduzea uplatiti novac koji je drava doznaila na ime poreza na dodanu vrijednost (PDV) to je sadran u prijavljenoj glavnici, a taj e PDV dravi vratiti djelatnici tog poduzea kad e primiti novac za dodanu vrijednost koju su stvorili. Trenutkom objave Standardnog kotnog plana ujedno je uspostavljena i pravna drava, to znai da se prema tom kontnom planu mora uskladiti Ustav Republike Hrvatske i svi ostali zakonski propisi. Dok to nije uinjeno, odnosno u sluaju bilo kakve dileme, vrijedi najvei opi interes koji proizlazi iz tog kontnog plana i koji je nevidljivo zapisan u prirodnom dvojnom knjigovodstvu poduzea. 30.IV.2002.

4 2. POPRATNE ODLUKE ZA PRIMJENU STANDARDNOG KONTNOG PLANA PODUZEA

A. Odluka kojom se uvodi eskontna stopa Hrvatske narodne banke. Ovom se
Odlukom pri Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) osniva Hrvatska eskontna banka (HEB) s razgranatom mreom svojih opih i poslovnih banaka. HEB (banka svih banaka) objavljuje svoju eskontnu stopu (6%) kojom objedinjuje ukupan bankovni sustav drave. U skladu s tom eskontnom stopom HEB obavlja sljedee bankovne poslove: 1. Eskontiranje ukupne novane tednje svih pravnih i fizikih osoba koja je povjerena opim i poslovnim bankama na uvanje. 2. Eskontiranje novanih zajmova kojima poslovne banke financiraju poduzea u razvijanju proizvodnje i poduzetnitva. 3. Reeskontiranje novanih zajmova pomou kojih su poslovne banke eskontirale robne zajmove kojima su poduzea financirala potronju vlastitih proizvoda i usluga (tj. robe). Osim ovih eskontnih poslova HEB mora pratiti ukupan platni promet izmeu svih pravnih osoba u dravi te platni promet izmeu pravnih i fizikih osoba. Ujedno na temelju tog platnog prometa prema potrebi HEB izrauje permanetne bilance za ukupnu dravu i za svaku njenu pravnu osobu. Da bi bankovni sustav mogao uredno obavljati svoju zadau, mora svoje poslovanje to prije uskladiti sa Standardnim kontnim planom. Rok do kada to mora biti izvreno zajedniki e odrediti Ministarstvo financija Vlade RH i Hrvatska narodna banka, s tim da on ne moe biti dulji od pola godine raunajai od dana kad Standardni kontni plan stupi na snagu.

B. Odluka kojom se uvodi porez na dodanu vrijednost. Ovom se Odlukom u cijenu

ivog ili tekueg rada ugrauje porez na dodanu vrijednost (PDV) po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke (6%). S obzirom da se cijena rada dodaje na prenesenu vrijednost (cijenu opredmeenog ili minulog rada) koja se kao troak vodi na kontu 41, to ona kao bruto cijena rada na kontu 42 postaje dodana vrijednost (odnosno dodani troak). To znai da je dodana vrijednost novac koji pravne osobe (poduzea i ustanove) na temelju stvorene ukupne vrijednosti isplauju fizikim osobama (zaposlenicima i ostalim graanima) za njihovu osobnu potronju. Prilikom primitka tog novca ljudi moraju iz njega platiti porez na dodanu vrijednost (PDV), i nitko ne moe biti osloboen od plaanja tog poreza. PDV kao porez ima odreenu psiholoku ulogu koja u ljudima stvara osjeaj da taj porez plaaju svojoj dravi da bi ona mogla uspjeno funkcionirati, ali da i od nje mogu traiti da uredno obavlja svoju zadau i da ih prema potrebi pomae, a to znai da prije svega dobro uva njihovu tednju u novcu (depozitni novac). Inae, PDV je zapravo pretporez koji plaaju svi graani, da bi ga drava upotrijebila kao poticajni mehanizam onim poduzetnim graanima koji dokau da svoj novac nisu upotrijebili za osobnu potronju, ve su ga koristili za razvijanje proizvodnje i izvoza u druge drave. Postoje tri sluaja u kojima dokazivanje nije potrebno, ve se PDV automatizmom plaa poduzetnim graanima. Prvi je kad graanin ulae svoj novac u pravnu osobu za razvijanje poduzetnikih poslova, jer mu u tom sluaju njegova poslovna banka automatski svaki ulog poveava za pripadajui PDV. Drugi je kad graanin osniva novo poduzee, jer u tom sluaju njegova poslovna banka na tekui raun novog poduzea automatski uplauje PDV koji je sadran u verificiranoj glavnici. Trei takav sluaj je kada poduzetni graani preko svojih poduzea izvoze robu u druge drave, jer im tada poslovna banka ostvarenu izvoznu cijenu automatski poveava za pripadajui PDV. Uvoenjem PDV-a ukidaju se svi porezi, prirezi, carine, troarine te posebno na postojei "PDV" kao i svi drugi nameti koje radi punjenja dravnog prorauna posve nepotrebno plaaju pravne i fizike osobe. To znai da je suvremena drava besporezna,

5
odnosno u njoj postoje samo kazneni porezi na promet tetnih roba (duhan, alkoholna pia ...) koja se doputeno proizvode kao i razne takse koje graani plaaju da ne bi bez potrebe koristili usluge raznih institucija.

C. Odluka kojom se uvodi obavezna premija osiguranja. Ovom odlukom uvodi se

obavezna premija osiguranja (OPO) kojom se zaposlenici osiguravaju za sluaj odreenog rizika (nezaposlenosti, bolesti, skrbi za potomstvo i starosti). Stopa OPO-a jednaka je eskontnoj stopi HNB, a sam OPO takoer ima psiholoku ulogu, jer time to ga plaaju zaposlenici imaju osjeaj da e biti zatieni u sluaju nastupa odreenog rizika, i stoga mogu smireno obavljati svoje drutvene zadae za koje su se opredijelili. OPO se utvruje na temelju ostvarenih sati rada i mjerne skale uvjetnog rada, i to tako da se na temelju cijene slubene koare roba odreuje premija za jedan sat uvjetnog rada, da bi se na temelju ostvarenih uvjetnih sati rada u mjesecu utvrdio ukupni OPO za sve zaposlenike u pravnoj osobi i da bi tu ukupnu premiju do svakog 5. u mjesecu za protekli mjesec njihova pravna osoba doznaila nadlenom zavodu za osiguranje. OPO je sastavni dio bruto potrebne plae zaposlenika, ali jer se u jednom iznosu plaa za sve zaposlenike u pravnoj osobi, to se OPO osamostalio i postao mehanizam koji odreuje bruto potrebnu plau svih zaposlenika u toj pravnoj osobi, i to tako da se ukupni iznos OPO-a pomnoi s kolinikom broja 100 i stope OPO-a (npr. 100 : 6 = 16,67). Dobiveni iznos rasporedi se na sve zaposlenike prema unutarnjem pravilniku, s tim da nitko ne moe dobiti manje od cijene uvjetnog rada, ali svatko moe dobiti vie ovisno o njegovom osobnom radnom uinku, pa ak znatno vie od potrebne plae ako ostvareni profit to omoguuje. Naime, potrebna plaa prema zaposlenicima je obveza poduzea koja je u istom rangu kao i obveza prema dobavljaima za isporuenu robu, a svaku takvu obvezu poslovna banka mora platiti neovisno o tome ima li poduzee novac za isplatu takve obveze. Dakako, ako poduzee nema novac, onda poslovna banka podmiruje njegovu obvezu, ali istovremeno pokree postupak sanacije ili likvidacije tog poduzea, to znai da je OPO postao i mehanizam koji jasno odreuje graninu toku nakon koje treba poduzeti takve mjere.

D. Odluka kojom se uvodi glavnica poduzea. Poduzee je pravna osoba u kojoj

se ostvaruje poduzetniki posao koji godinje donosi odreeni profit. Glavnica poduzea je sadanja vrijednost budueg poduzetnikog posla, a utvruje se tako da se projektirani godinji profit podijeli sa eskontnom stopom Hrvatske eskontne banke. Poduzee je osnovano kada poslovna banka verificira glavnicu budueg poduzetnikog posla, s tim da ona ne moe biti manja od 20.000 kuna. To znai da se poduzee moe osnovati za svaki poduzetniki posao koji pri eskontnoj stopi HEB-a od 6% godinje donosi profit od 1.200 kuna (1200 : O,06 = 20000).

Glavnica poduzea nije novac ni bilo koja materijalna imovina, ve je to vrijednost budueg posla koja se ulae u poduzee i ona je osnovica od koje se rauna vlastita trokovna kamata (konto 43) koja nepovredivo pripada vlasniku tog posla. Iz te kamate mora se namiriti i vlasnik uloenog novca u poduzee koji najmanje mora dobiti kamatu koju gubi u banci. Naime, prema prirodnom zakonu dvojnosti i kapital u razredu 9 se dijeli na dvoje, na glavnicu poduzea i glavnicu novca. U poetku se te dvije glavnice vrsto dre zajedno kao ukupno znanje o poduzetnikom poslu - a ono je upravo ta glavnica koja se ulae u poduzee kao temeljni ili osnivaki kapital.

E. Odluka kojom se u poduzee uvode unutarnji poslovni zajmovi. Svako vee

poduzee moe se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) rastaviti na vie manjih poduzea. Tim se zajmovima zapravo prenosi vlasnika odgovornost sa jednog menadera na vioj razini na vie menadera na nioj razini. Naime, poslovanje poduzea se s vremenom iri i menaderu je sve tee upravljati poslovima pa stoga odlui dijelove svog poduzea pomou menaderskih kredita "prodati" svojim najbliim suradnicima odnosno poduzetnim ljudima koji dobro poznaju problematiku dijela poduzea koji je predmet kupoprodaje. Ta unutarnja kupoprodaja zapravo je reorganizacija poduzea radi uspjenijeg budueg poslovanja, a u toj reoganizaciji dolazi do rastavljanja glavnice novca od glavnice poduzea, jer novi menaderi kao unutarnji kupci ponovno procijenuju materijalnu imovinu koju preuzimaju. To je inae proces koji

6
se zove PRIVATIZACIJA, jer se poveava osobna odgovornost u koritenju materijalne imovine, i stoga u tom procesu dolazi i do poveanja glavnice poduzea budui da se privatizacijom poveava znanje o postojeem poduzetnikom poslu, ime se ujedno poveava sadanja vrijednost tog posla. No, s druge strane poveava se i glavnica novca, ali ona tako poveana ostaje kod menadera koji je pomou unutarnjih poslovnih zajmova prodao materijalnu imovinu poduzea, koju inae u prirodnom knjigovodstvu konto 21 uvijek dri na nuli. To je zapravo proces koji se naziva INTEGRACIJA - jer glavnica novca tei da se osamostali i da na taj nain sjedini to vie poduzea da bi se raspoloivi novac mogao optimalnije iskoristiti. Posebno valja istaknuti da su ovi procesi privatizacije i integracije isto unutarnja stvar poduzea i gospodarstva, a monetarni vrh drave mora preko svog bankarskog sustava stalno stvarati to bolje uvjete da se ti istovremeni procesi skladnije i uspjenije razvijaju. Upravo stoga su ovi unutarnji poslovni zajmovi (menaderski krediti) osobito potrebni dravama u tranziciji, jer se jednovremeno i u vrlo kratkom roku (za svega pola godine) moe privatizirati ukupno gospodarstvo. A to se tie bankarstva, tu problema s privatizacijom uope nema, jer autentini vlasnici banaka su tedie (deponenti) koji su im svoj novac povjerili na uvanje, a da bi to uvanje bilo to bolje, ukupna tednja nalazi se u sigurnim sefovima Hrvatske eskontne banke. I evo, da bi se sve ovo to je dosada reeno moglo ostvariti, monetarni vrh mora prije svega donijeti STANDARDNI KONTNI PLAN PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA PODUZEA, koji svaku pravnu osobu obvezuje da u skladu s njime vodi svoje poslovno knjigovodstvo - JER JE TO NUAN PREDUVJET DA BI DRAVA MOGLA USPJENO FUNKCIONIRATI.

30.IV.2002.

7 3. UPUTE ZA KNJIENJE REDOSLIJEDOM BROJEVA KNJIGOVODSTVENIH KONTA

Standardni kontni plan proizlazi iz prirodnog kontnog plana koji se sastoji iz deset razreda. Ti su razredi oznaeni prirodnim brojevima (od 0 do 9) koji ujedno oznaavaju i informacijski red. Razredi su svrstani u dvije skupine: "NOVAC" (razredi 0 i 1) i "ROBA" (razredi 2 do 9). Svaka skupina je jedna cjelina, a one su meusobno vrsto povezane i izmeu njih postoji prirodni sklad. Tu povezanost i skladnost osigurava stanje novca koje uvijek u obje skupine mora biti jednako samo s obratnim predznakom, a veliinu tog stanja odreuje prva skupina - jer u knjigovodstvu poduzea jedino je stanje novca injenica a sve ostalo su pretpostavke. To je i razlog zato to stanje novca zavemo KONTROLNI SALDO. Standardni kontni plan ima esnaest konta s dvoznamenkastom oznakom i u kojoj prva znamenka znai razred, a druga je redni broj unutar tog razreda. Ako je drugi znak nula (0), onda to znai da standardni kontni plan odnosni razred dalje ne ralanuje. Meutim, svako poduzee moe po volji ralanjivati ta standardna konta, s tim da prva dva znaka u oznaci analitikih konta moraju odgovarati numerikim znakovima iz Standardnog kontnog plana. Glavno naelo dvojnog knjigovodstva je personifikacija knjigovodstvenih konta, koje omoguuje da to knjigovodstvo moe ve u projektu pokazati vjernu sliku budueg poduzetnikog posla i u ostvarenju pratiti odstupanje od projekta. Stoga svaki konto u tom knjigovodstvu neto znai, neto radi, ima odreenu funkciju, a u ovim uputama pokuat emo objasniti kako pojedini konto "djeluje" da bi zatitio interes poduzea, a to znai i interes poduzetnika i interes vlasnika. Inae, to knjigovodstvo vodi knjigovoa koji moe biti sam poduzetnik odnosno vlasnik, ili osoba njegovog posebnog povjerenja, ili njegov kompjutor. Ove upute su u prvom redu za tog knjigovou, najprije ih dajemo redoslijedom brojeva konta, a zatim redoslijedom poslovnih dogaaja.

Novac u funkciji poduzea - konto O1. Na kontu O1 biljei se novac koji se

koristi za poslove radi kojih je poduzee osnovano. Novac na taj konto ulazi sa konta 21 kad se radi o ulaganju i sa konta 11 kad dunici uplauju novac za robu koju su kupili. Stanje na tom kontu treba biti to blie nuli, a koliko je ono, govori nam kamata koja je cijena za koritenje novca. Ako je prosjena stopa te kamate oko O%, onda se smatra da je na tom kontu i stanje novca takvo (tj. oko nule). Naime, ukupan promet i stanje novca na kontu O1 prati se pomou tekueg rauna koji se vodi u poslovnoj banci i u kojem je u novcu sadrano ukupno poslovanje poduzea, a taj je raun je kombinacija tednog i kreditnog rauna, s tim da na pozitivno stanje poslovna banka plaa kamatu po vienju (3%), a na negativno stanje naplauje aktivnu kamatu (9%). To znai da na svako stanje tog rauna poduzee gubi, jer ono mora vlasniku platiti kamatu po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi HNB odnosno kamati na tednju oroenu na godinu dana (6%). Poduzeu u osnivanju poslovna banka otvara tekui raun na temelju projekta poduzetnikog posla i glavnice poduzea koja proizlazi iz tog posla, te u tom smislu odobrava doputeno prekoraenje (permanentni poslovni ili komercijalni kredit). Tu glavnicu treba prijaviti Trgovakom sudu, ali je poslovna banka mora prethodno verificirati, a znak da je to uinjeno je upravo taj tekui raun na koji je drava bespovratno uplatila PDV koji je sadran u dodanoj vrijednosti projektiranog poduzetnikog posla. Osim tekueg rauna poduzee moe imati i iro raun preko kojeg se prati koritenje dugoronog zajma odobrenog od strane poslovne banke. U samoj je prirodi tog rauna da je stanje na njemu bude uvijek na nuli, pa se poslovna banka u tom smislu i slui njime te odobreni zajam puta u koritenje tek kad se pouzdano zna da je stvorena nova vrijednost, jer tek tada novac ulazi na iro raun i odmah se doznauje dobavljau koji je tu vrijednost isporuio.

8
Na kontu 01 v0di se i raun blagajne preko pomou kojeg poduzee prati promet gotovog novca. Opa je tenja da gotovog novca bude to manje u opticaju, pa u tom smislu djeluje kamata kao cijena za koritenje novca. Naime, u interesu je poduzea da u blagajni dri to manje gotovine te da svaku gotovinsku naplatu to prije poloi na tekui raun, jer na svako stanje novca u blagajni poduzee plaa vlasniku trokovnu kamatu (6%), a ako je novac na tekuem raunu, onda gubi manje jer mu poslovna banka plaa kamatu po vienju (3%). Inae, na gotov novac koji se podie iz tekueg rauna blagajnik poduzea (jer je fizika osoba) nora platiti PDV, to znai da mora brinuti o tome da si taj PDV vrati od osobe kojoj konano isplauje gotovinu. Poduzea moe na raunu blagajne drati i razne surogate novca na kojima najvie gubi. Vrlo dobar primjer takvog novca je ek s odgoenim rokom naplate, jer ako taj ek dri u blagajni, onda je poduzeu potreban kredit pa stoga gubi dvostruku kamatu, jednu za kredit kojim se koristi (9%), a drugu koju mora platiti vlasniku (6%) za novac koji je zaleen u eku. No, i tu kamata ini svoje, jer poduzee moe u banci diskontirati taj ek uz stopu od 12%, pa e gubitak biti manji. U poslovanju s novcem poslovna banka doista ima vrlo vanu ulogu, jer zahvaljujui kamati i PDV-u ona postaje vanjska logistika financijska jedinica poduzea koja, radi svojeg interesa, brine da poduzeu nikada ne manjka novac za njegovo poslovanje, ali i da ga koristi samo toliko koliko mu treba i to u trenutku kad ga treba.

Novac u funkciji drugih osoba - konto O2. Zbog prirode poduzetnikog posla u
poduzeu s vremenom dolazi do sve veeg vika novca koji treba negdje korisno uloiti, jer ako se to ne uini, onda poduzee gubi budui da i na njega nora vlasniku platiti kamatu (6%). Da se izbjegne taj gubitak, konto O2 prua vie opcija ulaganja, od onih najsigurnijih koji su svakome dostupni, pa do onih koji su najprofitabilniji ali ujedno i najriziniji. Kod takvih ulaganja konto O2 uvijek prima novac sa konta O1, a to moe biti u sljedeim sluajevima. Deponiranje novca u poslovnoj banci. Najsigurnije ulaganje praktiki bez ikakvog rizika je deponiranje novca u poslovnoj banci, jer banka na oroene depozite plaa kamatu koju poduzee mora platiti vlasniku (6%). U tom sluaju teret posjedovanja novca prebacuje se na poslovnu banku, no ona zna to s njime treba uiniti. Pozajmljivanje novca drugome. Poduzee moe viak novca pozajmiti nekoj drugoj osobi, i to po kamati koja mora biti vea od vlasnike kamate (6%), jer svatko tu kamatu moe dobiti od poslovne banke, ali ne veoj od bankovne aktivne kamate (9%), jer svatko po toj kamati moe dobiti zajam u poslovnoj banci. Ulaganje novca u vlastiti razvoj. Poduzee moe viak novca koristiti za vlastiti razvoj, u kojem sluaju razvojni posao tereti s interkalarnom kamatom koja ne moe biti manja od kamate koja pripada vlasniku (6%) niti vea od bankovne aktivne kamate (9%), s tim da se u doglednoj budunosti oekuje vei prihod. Ulaganje novca u vrijednosne papire. Poduzee moe taj viak novca koristiti i za razvoj drugih poduzea, bilo izravnim ulaganjem ili preko dionica i drugih vrijednosnih papira od kojih se takoer oekuje vei interes od bankovne pasivne kamate (6%). Iz svega ovoga moe se zakljuiti da je uloga konta O2 da od vika novca osigura prihod koji ne bi smio biti manji od vlastite kamate koju poduzeemora platiti vlasniku (6%).

Novac koji moraju platiti dunici - konto 11. Na kontu 11 nalaze se sva

potraivanja od kupaca za isporuenu robu, to znai da je taj konto pomou izlaznih rauna izravno povezan s kontom 7O (Prihodi od prodaje robe). Inae, potraivanja na tom kontu postoje iz tehnikih razloga, pa stoga ona ne mogu biti optereena kamatom.

9
Naime, nepisano je naelo da kupac primljenu robu treba platiti odmah, ali u odnosima izmeu poduzea to u pravilu nije mogue zbog prostorne udaljenosti kupca od prodavaoca kao i zbog vremena koje je kupcu potrebno da bi provjerio koliinu i kakvou primljene robe (kvantitativni i kvalitativni prijem robe). Imajui to u vidu, prodavalac obino daje kupcu primjereni rok u kojem mora platiti robu. To znai da se datum izlaznog rauna gotovo uvijek razlikuje od datuma u kojem taj raun treba "odmah" platiti. To je i razlog da potraivanja koja se odnose na vremensko razdoblje izmeu ta dva datuma nisu optereena kamatom, ali to obvezuje kupca da preuzetu robu plati u dogovorenom roku. Iznimka je samo u sluaju ako ulazna kontrola kvantitete i kvalitete dokae da neto u isporuci ne valja, ali tada treba otvoriti reklamacijski postupak.

Novac koji se mora platiti vjerovnicima - konto 12. Na kontu 12 biljee se

sve obveze koje poduzee ima s naslova nabavke proizvoda, rada i novca. Tu se prije svega radi o dobavljaima raznih proizvoda i proizvodnih usluga te o djelatnicima koji rade za poduzee. to se tie obveza prema dobavljaima, vrijedi sve ono to je reeno kod konta 11, pa stoga ni te obveze ne mogu biti optereene kamatom. Slino je i s obvezama prema zaposlenicima, jer one se moraju podmiriti u dogovorenom roku nakon izvrenog posla (krajem dana, tjedna, mjeseca). Svako poduzee mora svoje obveze prema vjerovnicima podmiriti uredno i na vrijeme. O tome posebno brine unutarnja financijska operativa, ali i poslovna banka koja je vanjska logistika financijska jedinica. Naime, ona radi svog interesa vodi rauna da svako poduzee uredno ispunjava svoje obveze plaanja drugim poduzeima i ostalim vjerovnicima, jer svaki propust u tome moe izazvati lananu reakciju i dovesti u pitanje likvidnost ukupnog gospodarstva. Kontom 12 zavrava se prvi temeljni dio dvojnog knjigovodstva poduzea (razredi O i 1). Taj se dio obino naziva financijsko knjigovodstvo ("NOVAC") u kojem svi dokumenti koji su predmet knjienja imaju svoju nominalu izraenu u novcu. Upravo ta nominala je razlog to financijsko knjigovodstvo iskazuje injenice koje se jedino uvaavaju, i stoga samo ono moe pokazati koliki je profit (zaradu u novcu) poduzee ostvarilo. Ta zarada je razlika izmeu salda financijskog knjigovodstva na kraju i poetku razdoblja, a taj isti saldo, samo s obratnim predznakom, ima i drugi temeljni dio dvojnog knjigovodstva (razredi 2 do 9) koji se obino naziva trokovno ili robno knjigovodstvo ("ROBA"). U knjigovodstvu poduzea ovaj saldo ima kontrolnu funkciju, pa ga stoga nazivamo i kontrolni saldo.

Vlastito znanje kao najkvalitenija imovina - konto 21.

Kontom 21 zapoinje drugi temeljni dio dvojnog knjigovodstva pomou kojeg knjigovoa (ef raunovodstva, kontroling menader) usklauje dva temeljna dijela knjigovodstva i pomou kontrolnih salda utvruje koliki je profit ostvaren te ga upisuje na konta 81 i 82. Zbog toga je konto 21 zapravo diskrecijski konto knjigovoe (na Zapadu ga zovu gudvil i pridaju mu neka tajnovita svojstva) kojim upravlja poslovanjem poduzea i strogo pazi na sve aktivnosti koje se zbivaju na ostalim kontima, a posebno na ona u razredima 0 i 1 (tj. u prvom temeljnom dijelu knjigovodstva). Konto 21 prima na uvanje glavnicu poduzea koju je konto 90 (osniva, vlasnik) uloio u poduzee. Ta glavnica nije novac, ve je to kapital koji je povjeren poduzeu, a temeljna je znaajka kapitala da se oplouje kamatom koja nepovredivo pripada vlasniku. Stoga odmah nakon primitka te glavnice konto 21 tereti trokove poduzea (konto 43) da bi time za vlasnika osigurao kamatu, koja je ujedno norma poduzeu za budue obraunsko razdoblje i koja se knjii u korist konta 81 (tj. prvi dio profita). Svako izravno ulaganje konkretne imovine u poduzee (novac, zemljite, zgrade, oprema te druga materijalna i nematerijalna imovina) knjii se na izlaznu stranu konta 21, a ulazi na neka druga konta iz istog ili nekog drugog razreda. Ta imovina uvijek mora biti manja od uloene glavnice, jerkad bi bila vea, onda bi to znailo da poduzee nema vlastita znanja. Konto 21 zapravo nikada ne bi smio doi u minus stanje, a ako

10
ipak do toga doe, onda poduzee treba sanirati ili ga likvidirati. Sanacijom se poduzee reorganizira da bi u budue bolje funkcioniralo, a u tu svrhu se obino koriste unutarnji poslovni zajmovi (tzv. menaderski krediti) pomou kojih se izvri prijenos vlasnitva na odgovorne osobe u niim organizacijskim jedinicama, to poveava odgovornost za poslovanje uslijed ega se poveava i glavnica, ali to ujedno znai da se poveava i vlastito znanje poduzea. Ako poduzee bez vlastita znanja nije mogue sanirati, onda konto 21 pokree postupak likvidacije. Ve iz ovoga to je ovdje reeno vidi se da konto 21 ima u poduzeu izuzetnu ulogu, a ona osobito dolazi do izraaja tijekom poslovanja jer neprekidno materijalnu imovinu svodi na nulu. S time u vezi osobito pazi da poduzee ostvaruje profit, jer to je najbolji znak da je vlastito znanje poduzea u funkciji. Tu bi se sada moglo postaviti pitanje: to je vlastito znanje poduzea? Kratak odgovor na to pitanje mogao bi biti: to je znanje najsigurnija, najkvalitetnija i najvrednija imovina, budui da se ono ne moe otuiti (tj. prodati), ali se moe i mora prenositi na druge, ime se vrijednost vlastita znanja poduzea poveava. to je to znanje vee, to znai da poduzee potpunije koristi sve unutarnje rezerve i materijalnu imovinu s kojom raspolae nastoji to optimalnije iskoristiti, a najvanije pri tome je da neprekidno vodi rauna da poduzee ostvaruje profit vei da kamate koja pripada vlasniku, jer ako je to sluaj, onda poduzee svoj zadatak ostvaruje na najbolji nain.

Trajna imovina u funkciji poduzea - konto 22. Na kontu 22 vodi se materijalna

imovina koja se koristi za vie poduzetnikih ciklusa, to je prije svega zemljite, poslovne zgrade, postrojenja i razna oprema, ali i razna nematerijalna imovina (licence, patenti i druga prava) koja se izjednauje s materijalnom imovinom. Upravo taj konto 22 mnogo e pojasniti ulogu konta 21, jer osniva u trenutku osnivanja poduzea obino posjeduje neku trajnu imovinu koju unosi u poduzee. Tu se onda postavlja pitanje kolika je vrijednost te imovine budui da je ona nabavljena i plaena prije osnutka poduzea. Naravno, osniva e na neki nain odrediti njezinu vrijednost, ali to e ipak biti samo procjena koja u prvom temeljnom dijelu knjigvovodstva nee biti potvrena plaanjem u novcu. To znai da je ta procjena pretpostavka, jer se knienje vri samo u drugom temeljnom dijelu. Uvaavajui sve to i potujui namjere vlasnika (osnivaa) ta e se procjena proknjiiti na kontu 22, ali e se ujedno unutar razreda 2 na posebnom analitikom kontu (ispravak vrijednosti) takva procjena svesti na nulu. Tako se moralo uiniti, jer procijenjena trajna imovina nema protuknjiidbu u prvom temeljnom dijelu knjigovodstva. Svoenje na nulu uinjeno je pomou konta ispravke vrijednosti, to je zapravo konto 21 ralanjen po vrstama imovine na koju se odnosi. Time se ustvari vlastito znanje na kontu 21 smanjuje, jer je upotrebljeno za ispravak vrijednosti imovine koja je na kontu 22. U dvojnom knjigovodstvu bilo koja imovina to se knjii u drugom temeljnom dijelu vrijedi onoliko koliko je poduzee za nju platlo, to je zabiljeeno u prvom temeljnom dijelu knjigovodstva. To znai da imovina koju nikome ne treba platiti za poduzee vrijedi nula kuna, bez obzira kolika je njezina realna vrijednost. Dakako, da se i takva imovina u knjigovodstvu mora voditi po nekoj vrijednosti, ali nju uvijek konto 21 svodi na nulu. Trajna imovina na kontu 22 je svaka ona koja slui za vie poduzetnikih ciklusa, pa se postavlja pitanje kojim e se iznosom teretiti svaki taj ciklus? I tu svako poduzee ima svoju politiku kako da to optimalnije iskoristi trajnu imovinu, pa si u tom smislu ustroji analitiku evidenciju po amortizacijskim stopama pomou kojih se dolazi do neke sadanje vrijednosti te imovine. No, te vrijednosti uope ne utjeu na veliinu profita, jer u dvojnom knjigovodstvu bilo koja materijalna imovina izraena u novcu vrijedi nula kuna, a da to doista bude tako, budno pazi konto 21.

11
Obrtna materijalna imovina u pripremi - konto 3O. Na kontu 3O vode se razne
nabavljene sirovine, materijali i drugi proizvodi koji se kao supstanca ugrauju u proizvode poduzea kao i razni potroni materijali koji poduzeu slue za ope potrebe. I za ovu imovinu vrijedi sve ono to je reeno kod konta 22, samo to ovdje trebamo spomenuti standardne (planske) cijene po kojima se obino ta materijalna imovina vodi u knjigovodstvu. Naime, da bi se stalno imao uvid u sve dijelove poslovanja, knjigovodstvo mora uvijek imati spremnu permanentnu bilancu koja je vjerna slika stvarnih zbivanja u poduzeu, to je mogue ako su sve cijene unaprijed odreene i kao takve proglaene standardnim ili planskim cijenama. Te cijene omoguuju da se stvarni prometni i proizvodni procesi odvijaju neprekinuto i da ih knjigovodstvo (kompjutor) prati u realnom vremenu. Naime, ako poduzee za sirovine i materijale ima standardne cijene koje su unaprijed odreene, onda se itav proces nabave moe projektirati po tim cijenama, a kad naruene sirovine i materijali budu isporueni, oni u skladite ulaze po standardnim cijenama i po tim se cijenama kasnije obraunavaju u ukupnom procesu proizvodnje. Meutim, taj obraun uvijek prati odstupanje stvarnih cijena od tih standardnih, tako da na kraju konto 3O ipak pokazuje promet i stanje po stvarnim nabavnim cijenama. No neovisno o tome konto 21 u bilanci i tu obrtnu materijalnu imovinu svodi na nulu.

Prenesena vrijednost

kao troak poslovanja - konto 41. Postoji stalna tendencija da se trokovi poslovanja izjednae sa cijenom robe koja se sastoji iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, to je inae aksiom ekonomije. Sukladno tome razred 4 razvrstava sve trokove koji ulaze u proizvodnju na prenesene trokove, dodane trokove i viak trokova.
Konto 41 prikuplja sve trokove koji su prenesena vrijednost, a to je svaka ona koju je stvorila neka druga pravna osoba. Nabavka robe od pravne osobe ujedno je znak da su u vezi s tom vrijednou podmirene sve porezne obveze prema dravi. To znai da na konto 4l ulaze samo one vrijednosti na koje je ve ranije plaen porez na dodanu vrijednost (PDV). Koje su to vrijednosti? To su prije svega sve vrijednosti koje ulaze u proizvodnju sa konta 22 i 3O, jer na ta konta nije mogla ui nijedna vrijednost na koju nije plaen PDV. Osim toga konto 41 prima razne proizvode i usluge izravno od dobavljaa (konto l2). Ako su ti dobavljai pravne osobe, onda se na ulazu kontrolira samo kvantiteta i kvaliteta nabavljene robe, ali ako su oni fizike osobe, onda ulazna kontrola brine da takvi dobavljai plate PDV, jer samo u tom sluaju njihovi proizvodi i usluge mogu ui na konto 41.

Dodana vrijednost kao troak poslovanja - konto 42. Konto 42 prikuplja

podatke o stvaranju dodane vrijednosti i utvruje njezinu veliinu. Dodanu vrijednost stvaraju samo fizike osobe, a to su svi zaposlenici poduzea i drugi djelatnici koji kao vanjski suradnici rade za poduzee. Ulaz trokova na konto 42 znak je da je dodana vrijednost doista stvorena, to se potvruje odobrenjem konta 12 i konanim plaanjem djelatnicima u novcu. U trenutku kad primaju novac, djelatnici su duni platiti porez na dodanu vrijednost (6%), to u njihovo ime ini poduzee (pravna osoba). U stvaranju dodane vrijednost posebni status imaju zaposlenici, jer oni polau pravo na potrebnu plau koju im poduzee (pravna osoba) mora platiti. Veliinu te potrebne plae odreuje obavezna premija osiguranja (OPO) koju pravna osoba mora platiti zavodu za osiguranje za svakog svojeg zaposlenika. Iznos OPO-a ovisi o kolskoj i iskustvenoj osposobljenosti zaposlenika te o ostvarenim satima rada u mjesecu, a veliina njegove potrebne redovne plae odreena je opim odnosom plae i te premije. Od bruto potrebne plae zaposlenik plaa odreeni postotak kao bruto OPO, to u njegovo ime ini poduzee (pravna osoba), a to znai da se isplata OPO-a moe izdvojiti od isplate plae. Naime, potrebna plaa je obveza poduzea prema zaposlenicima, a poduzee moe isplatiti i vee plae od potrebne, a na svaku tu plau zaposlenik mora platiti porez da dodanu vrijednost (PDV).

12
Osim plae zaposlenika dodanu vrijednost ine sve ostale isplate koje poduzee (pravna osoba) vri fizikim osobama. To su isplate po osnovi ugovora o djelu, autorskog ugovora, terenskog dodatka, dnevnice za slubeno putovanje, naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe kao i plaanje proizvoda i usluga nabavljenih od fizike osobe. Na svako takvo primanje novca fizika osoba mora platiti PDV, to takoer u njegovo ime ini pravna osoba. Iz toga slijedi da svaka dodana vrijednost u sebi sadri PDV, a taj porez ima veoma vanu ulogu u obraunskom sustavu drave jer on je kontrolni mehanizam koji radi na tome da to manje gotovog novca bude u opticaju i neprimjetno upuuje zaposlenike da svoj zaraeni novac iznad redovne plae ne uzimaju iz poduzea (pravne osobe) u kojoj su ga zaradili, ve ga ostavljaju u toj pravnoj osobi da bi bili bogatiji za PDV.

Viak vrijednosti kao troak poslovanja - konto 43. Konto 43 je troak kamate
koja nepovredivo pripada vlasniku uloene glavnice, to je inae jedini troak ije je odobrenje na veem informacijskom broju (konto 81). Ta iznimka je zbog toga jer su ulaganja u poduzee poslovi najveeg rizika, u to se moemo lako uvjeriti ako usporedimo rizik zajmodavca i ulagaa. Naime, ako poduzee radi s pozajmljenim kapitalom, onda mora zajmodavcu redovito plaati kamatu na kredit koji koristi, a im izostane jedno takvo plaanje, zajmodavac pokree postupak da se kredit vrati. U tom odnosu rizik zajmodavca postoji samo za sluaj ako poduzee zajmoprimac nema dovoljno novca da kredit vrati. Rizik ulagaa je mnogo vei, jer da bi poduzee moglo vlasniku platiti kamatu i vratiti uloenu glavnicu, ono mora najprije obaviti poduzetniki posao radi kojeg je osnovano, pa tek nakon toga postavlja se pitanje ima li poduzee novac koji treba platiti odnosno vratiti ulagau. Neupitno je da se kamata na pozajmljeni kapital knjii kao troak, jer poduzee mora zajmodavcu u odreenim rokovima plaati dogovorenu kamatu na koriteni kredit. Kad je to tako, onda tim prije i tim vie u trokovima poduzea mora biti kamata za mnogo riziniji posao. Tu kamatu ekonomska znanost pozna kao troak povoljnije prilike (OPP0RTUNITY COST), to znai da jedna strana treba nadoknaditi novac koji se na drugoj strani gubi. Viak vrijednosti kao troak je zapravo vlastita trokovna kamata (VTK) koja pripada vlasniku uloene glavnice. Stopa VTK odreena je sustavom kamatnih stopa, to znai da je ona jednaka stopi na tednju oroenu na godinu dana (odnosno eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke) - jer vlasnik toliko gubi to svoj novac ne dri u banci na deponiranoj tednji. Ta se stopa primijeni na uloenu glavnicu i dobije se iznos kamate za koji se tereti konto 43, a odobrava konto 81. Tim je knjienjem poduzeu zadana norma koju treba ostvariti u sljedeem razdoblju, da bi se vlasniku osigurala kamata koja mu nepovredivo pripada. Prema ovome, VTK je opi upravljaki mehanizam koji neprimjetno upravlja poduzeem, jer u njemu ima istu onu funkciju koju bol ima u ovjejem organizmu; bez te kamate poduzee je kao ovjek bez osjeaja boli.

Proizvodnja kao osnovna djelatnost poduzea - konto 5O. Konto 5O prima

trokove iz razreda 4 i u njemu se izravni trokovi rasporeuju po nosiocima troka (radnim nalozima, proizvodima) i pribrajaju se zalihama nedovrene proizvodnje gdje ostaju dok se proizvodi ne zavre. Neizravni se trokovi rasporeuju po mjestima trokova (proizvodnim jedinicama) odakle se prema raznim kljuevima rasporeuju po nosiocima trokova. Ovakvo rasporeivanje trokova po mjestima i nosiocima je samo zbog unutarnje organizacije posla i odgovornosti za nastale trokove, to znai da nema nikakvog izravnog utjecaja na veliinu profita. Gotovi se proizvodi po standardnim cijenama predaju u sladite gotovih proizvoda (konto 6O) ili, ako se proizvod ili usluga izravno isporuuje kupcu, onda se tereti unutarnja prodaja (konto 7O), a to tereenje uvijek prati odreeno odstupanje od standardnih cijena. Na kraju obraunskog razdoblja (mjeseca, godine) na kontu 5O moe ostati vea ili manja nedovrena proizvodnja koja se obino komisijski procijenjuje i s time se ulazi u bilancu.

13
Sve ovo se radi zbog toga da bi se imao to bolji uvid u unutarnju problematiku i da se moe utvrditi to realniji poslovni rezultat koji je razlika izmeu prihoda i rashoda, to je inae rezultat "ROBE". A sve se to radi zato da bi se u konanici ostvario to vei profit, a to je rezultat "NOVCA". Poslovni rezultat je posebni interes poduzea, a profit je sveopi interess. Zbog tog sveopeg interesa konto 21 ima stalnu zadau da u knjigovodstvu materijalne zalihe dri na nuli, pa tako to ini i s nedovrenom proizvodnjom.

Gotovi proizvodi vlastite proizvodnje - konto 6O. Na konto 6O ulaze gotovi

proizvodi vlastite proizvodnje sa konta 5O po standardnoj cijeni. To su cijene koje su unaprijed odreene financijskim planom poduzea, i po njima se zaduuje skladitar gotovih proizvoda, a odobrava se proizvodnja. No standardne cijene uvijek prati neko odstupanje koje ih ispravlja to znai da se na kontu 6O gotovi proizvodi vode po nekoj pretpostavljenoj cijeni proizvodnje. Trokovi sa konta 5O pribrajaju se zateenim zalihama na poetku obraunskog razdoblja, i to je ukupan ulaz u skladite. U tijeku obraunskog razdoblja po nalogu slube prodaje konto 6O isporuuje gotove proizvode kupcu koji na otpremnom dokumentu potvruje primitak. S tom potvrdom i s pretpostavljenom cijenom proizvodnje tereti se konto 7O (sluba prodaje). Ako je taj izlaz bio manji od ulaza, onda se razlika odnosi na zalihe gotovih proizvoda na kraju obraunskog razdoblja. Te zalihe vode se po pretpostavljenim cijenama proizvodnje, i s njima se ulazi u bilancu. Meutim, konto 21 i te zalihe svodi na nulu! Rashodi i prihodi u prodanoj robi - konto 7O. Konto 7O na ulaznoj strani sadri pretpostavljene rashode u prodanoj robi, a na izlaznoj strani zabiljeeni su prihodi od prodaje, pa je razlika izmeu tih prihoda i rashoda nekakav poslovni rezultat koji ima znaenje samo za konkretno poduzee. Kod analize tog poslovnog rezultata knjigovoa mora uvijek uzeti u obzir trokove zadrane u zalihama proizvodnje kao i knjigovodstvenu vrijednost druge materijalne imovine, jer financijski rezultat (tj. profit) je za toliko manji. Inae, ukupni rashodi na kontu 7O uvijek su jednaki trokovima iz razreda 4 eventualno korigirani za poetne i zavrne zalihe na kontima 5O i 6O. Prihodovnu stranu ine izlazni rauni koji u prvom temeljnom dijelu ("NOVCU") moraju biti potvreni plaanjem u novcu. Stoga je to jedini podatak u drugom temeljnom dijelu knjigovodstva ("ROBI") koji je injenica koja govori o uspjehu poslovanja. Naime, izlazna strana konta 7O sadri sve izlazne raune kojima su u tijeku obraunskog razdoblja tereeni kupci za isporuenu robu, a osnova tog tereenja su poslovni ugovori i potvrda kupca da je isporuenu robu primio. Ako je prihodovna strana vea od rashodovne, onda je poduzee ostvarilo dobitak, a ako je obratno, onda poduzee posluje s gubitkom (negativnim dobitkom). Taj dobitak odnosno gubitak prenosi se na konto 82, ime se rashodovna i prihodovna strana na kontu 7O izjednauju.

Vlastita kamata kao prvi dio profita - konto 81. Vlastita kamata nepovredivo
pripada vlasniku pa je stoga ve ranije proknjiena na teret konta 43 a u korist konta 81, i time je poduzeu postavljena norma o minimalnom profitu koji u sljedeem razdoblju (godini) mora ostvariti. Ta se kamata rauna po eskontnoj stopi HNB (odnosno po stopi deponirane tednje oroene na godinu dana). Ovo knjienje jo ne znai da se za tu kamatu poveava glavnica koju je vlasnik uloio u poduzee, jer za to mora biti ispunjen samo jedan uvjet - a taj je da na kraju obraunskog razdoblja konto 82 ne pokazuje gubitak. Kamata na kontu 81 znai da su u poduzeu uspostavljeni vlasniki odnosi u kojima vlasnik nalae poduzetniku da za njega mora ostvariti tu kamatu i da je na kraju obraunskog razdoblja pripie njegovoj glavnici. Pri tome nije uope vano tko je taj vlasnik, ali on mora biti prepoznatljiva osoba. Inae, za poduzee je nabolje rjeenje ako su poduzetnik i vlasnik u istoj osobi, jer u tom sluaju poduzetnik upravlja poduzeem i ostvaruje profit s vlasnikom odgovornou.

14
Dobitak poduzea kao drugi dio profita - konto 82. Konto 82 sadri podatak o
dobitku poduzea. Postupak utvrivanja tog dobitka je potpuno automatiziran, to znai da ga moe utvrditi i kompjutor. Opisat emo taj postupak. Najprije se saldira ukupna bilanca i utvrdi kontrolni saldo prvog temeljnog dijela knjigovodstva (razredi O i 1). Zatim se provjeri da li drugi temeljni dio (razredi 2 do 9) ima isti taj saldo samo s obratnim predznakom. Ako ima, onda je time provjerena ispravnost bilance. Nakon toga se pomou kontrolnog salda utvrdi profit, to je razlika izmeu kontrolnih salda na kraju i na poetku razdoblja za koje se pravi zakljuna bilanca. Od tog profita odbije se vlastita kamata iz konta 81 i dobivena razlika je konto 82 (dobitak ili gubitak poduzea). Inae, konto 82 trebao bi biti jednak poslovnom rezultatu iz konta 7O, a ako to nije sluaj, onda se razlika odnosi na zalihe materijalne imovine i prenosi se na potranu stranu konta 21 kao priuva vlasnika. Postupci utvrivanja profita i knjienja objanjeni su u Uputama redoslijedom poslovnih dogaaja. Na kraju godine (31.XII. u 24 sata) ostvareni profit pripisuje se uloenoj glavnici, to znai da se za sljedeu godinu norma poduzea poveava. Tako mora biti jer se profit ne moe nikome isplatiti, to je temeljni zakon kapitala koji knjigovoa mora imati stalno na umu. Ako je na kontu 82 pokazan gubitak koji je manji od kamate na kontu 81, to znai da je poduzee ipak ostvarilo neki profit, onda se glavnica automatski poveava za tako umanjeni profit. Ako kontrolna salda kau da je ostvaren negativni profit, onda se uloena glavnica smanjuje. No, neovisno o tome koliki je gubitak, knjigovoa odmah pokree postupak sanacije ili likvidacije poduzea.

Uloena glavnica kao temeljni kapital poduzea - konto 9O. Konto 9O na

izlaznoj strani sadri podatak o glavnici poduzetnikog posla. Kod osnivanja poduzea bila je to osnivaka glavnica, to je u knjigovodstvu poduzea prvo knjienje. Inae, glavnica je vrlo vaan podatak jer ona u jednom novanom iznosu daje raunsku sliku ukupnog poduzetnikog posla, ona je zapravo sadanja vrijednost posla u koji poduzee ulazi, a njezinu veliinu odreuje osniva na temelju projekta za sljedee razdoblje iz kojeg je vidljiv oekivani godinji profit koji e poduzee ostvarivati. Taj se profit podijeli s eskontnom stopom sredinje banke (HBN), a dobiveni rezultat je veliina osnivake glavnice koja se prijavljuje Trgovakom sudu. Prijavljenu glavnicu ne treba nitko provjeravati, jer nju je verificirala poslovna banka otvaranjem tekueg rauna i uplatom PDV-a na teret drave, to je znak glavnici da poinje raunati kamatu jer je poduzee osnovano. Naime, bitna je karakteristika glavnice da uvijek rauna kamatu koja nepovredivo pripada vlasniku, a ta kamata poinje tei od trenutka kad je poslovna banka uplatila PDV na tekui raun novo osnovanog poduzea. Tom se kamatom tereti konto 43 i odobrava konto 81, i time je poduzee zadueno da za vlasnika mora ostvariti tu kamatu, to ujedno znai da je tim knjienjem poduzeu odreena norma koju treba ostvariti u sljedeem obraunskom razdoblju. Pod pretpostavkom da se projektirani posao ostvari upravo onako kako je predvieno, onda bi poduzee ostvarilo profit u visini vlastite kamate koja zapisana na kontu 8l. No, stvarnost se uvijek razlikuje od projekta, a kolika je ta razlika, bit e zapisano na kontu 82 kao odstupanje od projektiranog profita. Temeljna zadaa poduzea je da stvaranjem vrijednosti ostvari i to je mogue vei profit. U knjigovodstvu poduzea taj je profit zapisan u razredu 8 i to uvijek u dva dijela, prvi je vlastita kamata koja pripada vlasniku, a drugi je dobitak poduzea koji pripada poduzetniku. Takav zapis profita u dva dijela znak je da su u poduzeu rijeeni vlasniki odnosi, ali to ne znai da je izvrena i raspodjela profita izmeu vlasnika novca i vlasnika poduzetnikog posla. Naime, ta se raspodjela vri pomou konsolidirane bilance koja se radi u postrealnom vremenu i u kojoj su se vlasnik uloene glavnice novca (financijer) i vlasnik uloene glavnice poduzea sporazumjeli o raspodjeli profita. O toj konsolidiranoj bilanci bit e govora na drugom mjestu, jer ovdje razmatramo permanentnu bilancu poduzea u kojoj se profit uvijek pripisuje glavnici poduzetnikog posla i to iz razloga to se profit poduzea nikome

ne moe isplatiti!

15
Ako je na kontu 82 poduzee ostvarilo gubitak, a to je uvijek kad je ostvareni profit manji od vlastite kamate ili kad je ostvaren negativan profit (gubitak), onda se glavnica na kraju godine ne poveava u oekivanom iznosu ili se ak smanjuje, a sve je to znak da treba pokrenuti postupak sanacije ili likvidacije poduzea. Sanacija poduzea znai da treba unaprijediti organizaciju poslovanja i u tom smislu prilagoditi proizvodni program kojim bi se ostvarivao profit najmanje u visini vlastite kamate na uloenu glavnicu. Likvidacija poduzea znai da njezinom objavom glavnica prestane raunati kamatu, to znai da je tim trenutkom poduzee prestanlo postojati. 7.V.2002.

16 4. UPUTE ZA KNJIENJE REDOSLIJEDOM POSLOVNIH DOGAAJA

Projektiranje poduzetnikog posla i verifikacija osnivake glavnice. Svaki
poduzetniki posao mora imati projekt na temelju kojeg je utvrena osnivaka glavnica, jer ona je uvjet za osnivanje poduzea u kojem e se taj posao realizirati. Osnivaka glavnica je sadanja vrijednost poduzetnikog posla u koji poduzee ulazi, a utvruje se tako da se oekivani godinji profit koji proizlazi iz projekta podijeli s eskontnom stopom Hrvatske narodne banke (HNB). Na primjer, ako predvieni godinji profit iznosi 180 kuna a eskontna stopa je 1O%, onda je glavnica 1800 kuna (180 : O.1), a ako je eskontna stopa 8%, onda glavnica iznosi 2250 kuna (180 : O,O8). Ovdje pokazujemo tu projektnu kalkulaciju u kojoj je glavnica utvrena u uvjetima eskontne stope sredinje banke (HNB) od 6%, a ta e nam glavnica posluiti kao polazite primjera koji emo obraditi u ovim uputama.

PROJEKTNA KALKULACIJA PODUZETNIKOG POSLA

Elementi cijene 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Projektirana prodajna cijena robe (proizvoda i usluga) Nabavna cijena materijala i usluga ili projektirana prenesena vrijednost Plae djelatnika ili projektirana dodana vrijednost Ukupni trokovi ili projektirana ukupna vrijednost (2 + 3) Profit ili projektirani viak vrijednosti (1 - 4) Eskontna stopa sredinje banke (6%) Glavnica poduzea ili sadanja vrijednost projektiranog poduzetnikog posla (5 : 6) Iznos 1000 520 300 820 180 0,06 3000

Pretpostavimo da poduzetnik koji eli osnovati poduzee ve ima tvrtku (poduzee u pripremi, probno poduzee) u kojoj se poduzetniki posao pripremao za budue poslovanje. Pripreme su izvrene kad je utvrena glavnica s kojom e novo poduzee ui u posao. Tu glavnica mora verificirati poslovna banka, a znak da je to uinjeno je uplata PDV-a na tekui raun novo osnovanog poduzea. Taj PDV drava bespovratno ulae u to poduzee, a ujedno banka odobrava permanentnni komercijalni kredit (doputeno prekoraenje na tekuem raunu) koji poduzee moe koristiti prema potrebi.

Osnivanje poduzea i knjienje osnivake glavnice. Uplatom PDV-a u iznosu od

18 kuna (6% od dodane vrijednosti iz projektne kalkulacije) poduzee je de facto osnovano, i od tog trenutka verificirana glavnica poinje raunati kamatu koja pripada vlasniku poduzetnikog posla. Prijava Trgovakom sudu je samo formalnost koja se mora obaviti, a u toj prijavi mora biti naveden naziv tvrtke, broj tekueg rauna kod poslovne banke, naziv osnivaa te ime i prezime odgovorne osobe koja e voditi poslove poduzea. U prijavi mora biti naveden i iznos verificirane glavnice koju osniva (vlasnik) ulae u poduzee., s tim da ona ne moe biti manja od zakonskog minimuma (2O.OOO kuna). Osnivaka glavnica knjii se s datumom uplate PDV-a, i od toga dana poinje tei vlastita kamata na tu glavnicu po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi HNB (6%). Nije vano kada e se ta kamata proknjiiti, ono se moe izvriti odmah za sljedee obraunsko razdoblje, a najkasnije to mora biti uinjeno kod zakljuka obrauna za to razdoblje odnosno na kraju poslovne godine (31.XII.). Ovdje dajemo primjer knjienja osnivake glavnice, uplate PDV-a od strane drave i trokovne kamate za prvu godinu poslovanja poduzea. Ovo su prva knjienja koje mora obaviti svako poduzee, s tim da knjienje obrauna kamate ne mora biti tree po redoslijedu, ali je ovdje tako prikazujemo da naglasimo njenu upravljaku funkciju i da je tim knjienjm zapravo odreena norma koju poduzee u sljedeem razdoblju (godini) mora ostvariti.

17
KNJIENJE OSNIVAKE GLAVNICE, UPLATE PDV-a I TROKOVNE KAMATE
Opis poslovnog dogaaja 1. Poslovna banka verificirala osnivaku glavnicu 2. Bespovratna uplata PDV-a od strane drave (6% od 300) 3. Godinji troak vlastite kamate (6% od 3000) KONTO 21/9O 01/21 43/81 DUGUJE 3.OOO 18 180 POTRAUJE 3.OOO 18 180

Ulaganje novca i prvi troak poduzea u osnivanju. Kod otvaranja tekueg

rauna osniva mora uloiti minimalni iznos koji je zakonom propisan ili vei koji trai poslovna banka. U naem primjeru takva uplata nije potrebna, jer je drava uplatila PDV, pa stoga u sljedeem prikazu pokazujemo samo knjienje sudske takse koju poduzee plaa kod osnivanja. Knjigovoa poduzea (to moe biti sam vlasnik poduzetnikog posla, osoba njegovog posebnog povjerenja ili njegov kompjutor) vodi rauna da se novac ulae novac onda kada je to potrebno, pri emu treba to manje koristiti kredit koji je poslovna banka odobrila, jer na iznos tog kredita (doputenog prekoraenja) banka zaraunava aktivnu kamatu (9%), a poduzetnik (vlasnik poduzetnikog posla) mora ulagau novca (vlasniku koji ulae glavnicu novca) platiti pasivnu kamatu (6%), to znai da u sluaju koritenja komercijalnog kredita poduzetnik gubi tri postotna poena.

KNJIENJE PLAANJA SUDSKE TAKSE ZA REGISTRACIJU PODUZEA

Opis poslovnog dogaaja 4. Plaanje sudske takse (virmanom) ALTERNATIVA 4. Plaanje sudske takse (gotovinom) KONTO 41/O1 41/21 DUGUJE 2 2 POTRAUJE 2

Alternativa je ovdje pokazana samo kao primjer kako se nepotrebno smanjuje stanje na kontu 21 (to znai da se smanjuje vlastito znanje), jer dok postoji pozitivno stanje na tekuem raunu, ne treba nita plaati osobnim novcem. Ovim knjienjem ujedno je naglaeno da bilo koje ulaganje imovine u poduzee i na bilo koji nain ide preko konta 21 (diskrecijskog konta knjigovoe, vlastitog znanja). To ujedno znai da svako ulaganje u poduzee smanjuje vlastito znanje, pa stoga knjigovoa preko konta 21 budno pazi da ulaganja u poduzee budu to manja, a to se tie ulaganja novca, tu posenbo vodi rauna da ta ulaganja budu u trenutku kada i koliko novca treba.

Ulaganje

materijalne imovine u poduzee. Poduzee je ve prije formalnog osnivanja raspolagalo s odreenom trajnom imovinom i drugim materijalnim sredstvima koja su potrebna za obavljanje djelatnosti. Tu imovinu s danom osnivanja treba proknjiiti u poslovne knjige po nabavnoj cijeni (dokument faktura dobavljaa) ili je treba procijeniti tako da knjigovodstvena vrijednost bude to blia realnoj trinoj vrijednosti (to je ona vrijednost koju bi poduzee dobilo da tu imovinu proda). Napominje se, da vrijednost te imovine nema nikakvog utjecaja na veliinu profita koji e se ostvariti, jer je poduzee nikome ne treba platiti i stoga ona ima samo ulogu posebne priuve vlasnika koja se mora uvati. Tu imovinu treba to optimalnije iskoristiti i upravo zato knjigovoa obino zaduuje djelatnike koji njome rukuju s nabavnom cijenom, jer toliko bi poduzee moralo za nju platiti da je ponovno nabavlja. Primjer knjienja trajne imovine moe se vidjeti u sljedeem prikazu.
KNJIENJE TRAJNE MATERIJALNE IMOVINE KOJA SE ULAE U PODUZEE
Opis poslovnog dogaaja 5. Trajna imovina u funkciji po procijenjenoj vrijednosti KONTO 22/21 DUGUJE 14O POTRAUJE 14O

18
Kod ovog knjienja vrlo dobro se vidi funkcija konta 21, jer to je vie materijalne imovine uloeno, to se vie smanjuje stanje na tom kontu, a to znai da se dio znanja nalazi na nekom drugom kontu (u ovom primjeru na kontu 22) pa knjigovoa mora voditi rauna i o vrijednosti te trajne imovine. Meutim, kod te imovine postoji jedan drugi problem koji je povezan s profitom koji e poduzee ostvariti. Naime, s obzirom da tu materijalnu imovinu poduzee ne treba nikome platiti (jer je nju ranije platio osniva iz svojeg osobnog tekueg rauna), to takvo poduzee ostvaruje nerealno visoki profit, pa se knjigovoa prilikom utvrivanja profita nalazi u velikoj dilemi DA LI POETNO ULAGANJE TRAJNE IMOVINE IZJEDNAITI S ULAGANJEM NOVCA? U svakom sluaju to je poseban problem zbog kojeg se glavnica novca poela odvajati od glavnice poduzea. Uslijed toga dolazi do poznatih istovremenih procesa privatizacije i integracije, o emu e biti govora na drugom mjestu, a u ovom primjeru pretpostavit emo da je knjigovoa odluio da e pri izraunavanju profita poetno ulaganje trajne imovine tretirati kao poetno ulaganje novca.

Nabavka materijala od drugih poduzea i plaanje. Formalno osnivanje poduzea

i prijava glavnice je zbog toga da javnost bude upoznata da se odreenog dana u sloene tokove drutvene proizvodnje ukljuuje novo poduzee s punom kreditnom sposobnou. To znai da novo poduzee moe za svoje potrebe naruivati potrebnu robu i da e ona nakon isporuke biti uredno i na vrijeme plaena. Pri tome knjigovoa mora paziti da se naruuje samo ona roba koja je potrebna i da se ulazni raun dobavljaa plati u roku dospjea. KNJIENJE NABAVKE I PLAANJA MATERIJALA ZA POTREBE PROIZVODNJE
OPIS POSLOVNOG DOGAAJA 6. Skladite primilo narueni materijal od raznih dobavljaa 7. Uloen novac na tekui raun 8. Dobavljaima plaeni dospjeli ulazni raun ALTERNATIVA (prva opcija) 6. Skladite primilo narueni materijal 7. Dobavljau plaen ulazni raun KONTO 3O/12 O1 21 12/O1 3O/12 12/O1 DUGUJE 415 4OO 4O7 415 415 POTRAUJE 415 4OO 4O7 415 415

U vezi s plaanjem knjigovoa ima tri opcije, prva je da plaanje izvri poslovna banka i da tekui raun poduzea ue u minus stanje, druga je da vlasnik prethodno iz svojeg osobnog rauna doznai potreban novac na tekui raun poduzea i da potom iz njega banka izvri plaanje, a trea je da kupljenu robu to prije osposobi za daljnju prodaju i da je kupac plati na tekui raun poduzea iz kojega onda banka izvri plaanje dobavljau. Prva se opcija koristi samo u sluaju ako poduzetnik nema na raspolaganju vlastiti novac, jer onda poslovna banka uredno i na vrijeme plaa dobavljau, ali pri tome poduzeu zaraunava aktivnu kamatu (9%), to znai da poduzee gubi jer bi vlasniku platilo pasivnu kamatu na oroenu tednju (6%). Inae, skladite u pravilu preuzima materijal po unutarnjim standardnim cijenama, ali njih uvijek prati odreeno odstupanje pomou kojeg se na kontu 3O one svode na stvarne nabavne cijene. Te stvarne cijene ovise i o odabranoj opciji, a knjigovoa se mora odluiti za onu koja je najvie u interesu poduzea. To je, dakako, trea opcija, no ona se moe ostvariti samo ako postoje odreeni uvjeti (kratak poduzetniki ciklus), pa je stoga u primjeru pokazana samo druga i kao alternativa prva opcija.

Prenesena vrijednost kao trokovi poduzea. Svi trokovi koji su plaeni drugim
pravnim osobama za poduzee su prenesena vrijednost. Znaajka tih trokova je da poduzee kupac na njih ne plaa porez na dodanu vrijednost (PDV). U tu grupu trokova ulazi trajna imovina sa konta 22 i obrtna imovina sa konta 3O te razne usluge pravnih osoba koje izravno terete trokove na kontu 41. Meutim, ako se neka oprema ili materijal nabavlja od fizikih osoba, onda knjigovoa prilikom plaanja mora privatnom dobavljau sustegnuti PDV i doznaiti ga poreznom uredu. To znai da se na kontu 22 i 3O nalazi materijalna imovina na koju je PDV u svakom sluaju plaen. U primjeru pokazujemo sluajeve u kojima se prenesena vrijednost javlja kao troak, a to je kad razred 4 prima materijalnu imovinu iz razreda 2 i 3 te razne usluge koje razred 4 izravno prima od drugih pravnih osoba.

19
Svakom poduzeu je u interesu prenesenu vrijednost to prije pripremiti za daljnju prodaju i isporuenu robu u to kraem roku naplatiti. Taj interes postoji iz dva razloga, prvi je da se to manje novca uloi u poduzee jer dio svojih trokova moe pokriti iz redovnih prihoda koje ostvaruje, a drugi je da to prije ostvari oekivani profit. Poslovni dogaaj 12. je primjer ulaganja novca u poduzee kad je to potrebno, to je inae poduzeu najvie u interesu jer vlasniku za koriteni novac plaa pasivnu kamatu od 6% (troak povoljnije prilike), a poslovnoj banci bi moralo platiti aktivnu kamatu 9% (troak nepovoljnije prilike). KNJIENJE PRENESENE VRIJEDNOSTI KAO TROKA POSLOVANJA PODUZEA
Opis poslovnih dogoaja 9. 1O. 11. 12. 13. Amortizacija opreme (25%) Trokovi materijala za proizvodnju Razne usluge drugih pravnih osoba Uloen novac na tekui raun Plaanje usluga drugim pravnim osobama KONTO 41/22 41/3O 41/12 O1/21 12/O1 DUGUJE 35 415 36 5O 36 POTRAUJE 35 415 36 5O 36

Odreeni trokovi poslovanja kao dodana vrijednost. Na novac koji pravna

osoba isplauje fizikoj osobi u gotovini primatelj novca mora platiti porez na dodanu vrijednost (6%). Isplate djelatnicima na temelju ugovora o djelu i autorskog ugovora, zatim isplate terenskih dodataka, isplate naknada za koritenje privatnog automobila, isplate za kupnju stvari ili usluga od privatne osobe kao i isplate trokova slubenog puta su trokovi poduzea koji su po svojoj prirodi dodana vrijednost. Na svaki novac za ove potrebe PDV se mora platiti kad se na osobni tekui raun fizike osobe doznauje novac ili kad se gotovina podie sa tekueg rauna poduzea. Ovdje obraujemo primjer slubenog puta jer je najsloeniji budui da blagajnik mora opravdati PDV, to znai da za PDV treba teretiti putni nalog.

KNJIENJE TROKOVA SLUBENOG PUTA KAO OSTVARENA DODANA VRIJEDNOST

Opis poslovnog dogaaja 14. Podignuta gotovina u banci Zaduenje blagajnika za PDV (6% od 20) 15. Obraun putnog naloga 16. Isplata iz blagajne djelatniku Odobrenje blagajnika za PDV (1O%) KONTO O1/O1 O1/ ZBROJ 42/12 12/O1 - /O1 ZBROJ 41/12 12/O1 DUGUJE 19 1 2O 2O 2O 2O 19 19 POTRAUJE 2O 2O 2O 19 1 2O 19 19

ALTERNATIVA (kreditna kartica) 14. Putni nalog temeljem kreditne kartice 15. Plaeno poduzeu ija je kreditna kartica

Da blagajnik poduzea ne bi imao brigu oko tog poreza, postoji mnogo jednostavnije rjeenje (vidjeti alternativu) u kojem ne treba platiti PDV, to je u interesu poduzea jer su trokovi manji. Naime, poduzee ima odreene trokove (npr. dnevnice za slubeni put) koji se plaaju fizikim osobama pa su stoga po svojoj prirodi dodana vrijednost na koju dravi treba platiti porez. A ako se takvi trokovi plaaju kreditnom karticom poduzea, onda su oni prenesena vrijednost na koju se PDV ne plaa. Stoga PDV potie ljude na pozitivna razmiljanja u tom smislu kako da smanje svoje trokove, a ona osobito dolaze do izraaja kad je u pitanju porez, jer onda ovjek ak i podsvjesno razmilja da napravi neto da bi dravi platio manji porez!

20
Prihod poduzea od prodaje svojih proizvoda i usluga. Sljedei dogaaj
pokazuje prihod koji je poduzee ostvarilo tijekom obraunskog razdoblja (godime), od kojeg je jedan dio ostao nenaplaen jer dospjee plaanja prelazi u sljedee razdoblje (godinu). Tu je inae poznati problem da li poduzee svoj obraum radi po fakturiranoj ili naplaenoj realizaciji. Tu nikakve dileme nema, jer je za prodavaoca bitan trenutak kad je prevoznik ili kupac preuzeo isporuenu robu, a plaanje ionako mora biti izveno u dogovorenom roku, a emu posebnu brigu vodi poslovna banka poduzea. Zbog toga su izlazni rauni najvaniji dokument obraunskog sustava poduzea, jer oni na izlaznoj strani konta 7O pokazuju koliki je prihod poduzee ostvarilo, a na ulaznoj strani konta 11 pie kada i koliko kupci moraju platiti.
KNJIENJE IZLAZNOG RAUNA ZA ISPORUENU ROBU I PLAANJA KUPACA
OPIS POSLOVNOG DOGAAJA 17. Fakturirano kupcima za isporuenu robu 18. Kupci platili virmanom KONTO 11/7O O1/11 DUGUJE 1.1OO 1.O88 POTRAUJE 1.1OO 1.O88

Trokovi potrebne plae kao dodana vrijednost. Pravna osoba duna je za sve
svoje zaposlenike platiti osiguravajuem zavodu obaveznu premiju osiguranja (OPO). Ukupan bruto OPO utvruje se na temelju jedinine bruto premije za jedan sat najjednostavnijeg rada te broja uvjetnih sati koje su zaposlenici ostvarili u odreenom mjesecu. Taj ukupan bruto OPO mnoi se s odreenim multiplikatorom (u naem primjeru to je 16,67) i dobije se bruto iznos potrebne plaa koje je pravna osoba duna isplatiti svojim zaposlenicima za taj mjesec. Pravna osoba svojim pravilnikom rasporeuje tako dobiveni bruto iznos plaa na sve svoje zaposlenike, s tim da nitko ne moe dobiti manju plau od cijene za jedan sat najjednostavnijeg rada, ali svatko moe dobiti vie ovisno o radnom uinku. Iz sljedeeg primjera knjienja moe se sagledati kako se dolazi do bruto iznosa potrebnih plaa zaposlenika.

KNJIENJE POTREBNE PLAE ZAPOSLENIKA KOJA JE KAO TROAK DODANA VRIJEDNOST

Opis poslovnog dogaaja 19. Obraun potrebne bruto plae zaposlenika u pravnoj osobi 20. Doznaka OPO-a osiguravajuem zavodu (6% od bruto plae) 21. Isplata potrebne bruto plaa zaposlenicima Doznaka PDV-a poreznom uredu (6%) KONTO 42/12 12/O1 12/O1 - O1 ZBROJ DUGUJE 28O 17 263 263 POTRAUJE 28O 17 247 16 263

S obzirom da se sredinjem zavodu za osiguranje OPO uvijek plaa u bruto iznosu (neto + PDV), to se isplata te premije moe odvojiti od isplate plaa zaposlenicima. Bruto OPO mora se platiti do svakog 5. u mjesecu za protekli mjesec, a plae se mogu isplaivati bilo kada tijekom mjeseca (dnevno, tjedno i mjeseno) s tim da moraju biti isplaene najkasnije do svakog 1O. u mjesecu za protekli mjesec. To znai da se je OPO u plaanju potpuno osamostalio, to je sasvim razumljivo, jer se ta premija ne utvruje na bazi stvarno isplaenih plaa zaposlenicima, ve na bazi njihovih koeficijenata radne osposobljenosti, s tim da se za svakog pojedinog zaposlenika rauna da mu je njegova bruto plaa vea za postotak OPO-a (6%). Uloga OPO-a je posebno vana u poduzeima, jer gornja granica plaa njegovih zaposlenika nije limitirana, ona je ovisna o ostvarenom radnom uinku, ali e poslovna banka iz doputenog prekoraenja kreditirati poduzee samo do iznosa potrebne plae koja je

21
odreena OPO-om (u primjeru iznos od 263), jer je ta plaa obveza poduzea za izvreni rad koja se izjednauje s obvezom prema dobavljaima za isporuen robu.

Prijenos trokova poslovanja na proizvodnju. U razredu 4 tijekom se vremena

sakupljaju svi trokovi koji nastaju u poduzeu, a svaki troak znai da je novac ve nekome plaen ili e se platiti u roku dospjea. Ukupni trokovi poduzea uvijek tee da se izjednae sa cijenom robe (proizvoda i usluga), pa je stoga i njihova temeljna podjela izjednaena sa strukturom cijene robe koja se sastoji iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, a tu istu strukturu imaju i trokovi (preneseni trokovi, dodani trokovi i viak trokova). U dosadanjim primjerima knjienja pokazano je kako se sakupljaju i svrstavaju trokovi, a u sljedeem primjeru moemo vidjeti kako se oni prenose na proizvodnju. Inae, razred 4 nikada ne pokazuje saldo, jer se trokovi uvijek na kraju obraunskog razdoblja (odnosno kad god se radi permanentna bilanca) prenose u razred 5 radi tereenja proizvodnje ili izravno u razred 7 (rashodi u prodanoj robi).

KNJIENJE PRIJENOSA TROKOVA POSLOVANJA NA PROIZVODNJU

Opis poslovnog dogaaja 22. Ulaz trokova - prenesena vrijednost - dodana vrijednost - viak vrijednosti KONTO 5O/41 - /42 - /43 ZBROJ DUGUJE POTRAUJE 488 3OO 180 968

968 968

Utvrivanje ukupnih rashoda u prodanoj robi. Trokovi u razredu 5 mogu biti

vei od trokova koji su preneseni iz razreda 4 za zalihe nedovrene proizvodnje koje su zateene na poetku obraunskog razdoblja. Svi se ti trokovi razvrstavaju po mjestima i nosiocima odakle se prenose u razred 6 odnosno u razred 7. Izlaz trokova ne moe biti vei od ukupnog ulaza (poetne zalihe uveane za ulaz iz razreda 4). Ako je izlaz trokova manji od tog ulaza, onda se razlika odnosi na zalihu nedovrene proizvodnje na kraju obraunskog razdoblja. O tim zalihama knjigovoa treba osobito voditi rauna, jer to je najmanje vrijedna imovina poduzea, pa tu materijalnu imovinu kao priuvu nikako ne treba precjenjivati, jer time samo zavarava sebe i druge. Sve to vrijedi i za gotove proizvode u razredu 6.

KNJIENJE PRIJENOSA TROKOVA NA RASHODE U PRODANOJ ROBI

Opis poslovnog dogaaja 23. Prijenos trokova na gotove proizvode 24. Isporueni gotovi proizvodi kupcima KONTO 6O/5O 7O/6O DUGUJE 960 955 POTRAUJE 96O 955

Razredi 4 do 7 ine jedan povezani niz u kojem trokovi iz razreda 4 prolaze kroz sve faze proizvodnje i korigirani za poetne i zavrne zalihe zavravaju u razredu 7 kao rashodi u prodanoj robi.

Oroenje

vika novca u poslovnoj banci. Temeljna je zadaa poduzea da stvaranjem vrijednosti ostvari i to je mogui vei profit, pa zbog toga nakon uhodavanja ima na raspolaganju sve vie slobodnog novca. Taj novac se ne moe nikome isplatiti, jer kad bi se to uinilo, automatski bi se poveali trokovi i smanjio profit. A ako je taj viak novca bez potrebe na tekuem raunu, onda poduzee gubi jer

22
mu poslovna banka plaa pasivnu kamatu po vienju (3%), a vlasniku mora platiti kamatu po eskontnoj stopi HNB (6%). Iz tog se razloga slobodan novac mora nekako upotrijebiti, opcija ima vie, moe ga se oroiti u banci uz kamatu koja se mora platiti vlasniku (6%), moe se pozajmiti nekom drugom uz kamatu koja ne bi trebala biti manja od vlasnike kamate (6%) niti bi mogla biti vea od bankovne aktivne kamate (9%), a moe se ga i na razne druge naine uloiti u neto korisno gdje se oekuje vei profit od kamate koja se mora platiti vlasniku (6%). U primjeru prikazana je prva opcija.

KNJIENJE OROENOG VIKA NOVCA U POSLOVNOJ BANCI

Opis poslovnog dogaaja 25. Oroeni novac u poslovnoj banci KONTO O2/O1 DUGUJE 3OO POTRAUJE 3OO

Na kontu O2 nalazi se novac poduzea koji je u funkciji drugih osoba, i taj novac trebao bi donijeti kamatu koja se mora platiti vlasniku. Najmanje to poduzee moe uiniti je da novac oroi u banci, jer to je najednostavnija opcija koja je svakome dostupna i ujedno je osigurana kamata koju poduzee mora platiti vlasniku.

Utvrivanje profita i knjienje dobitka poduzea. Profit je pozitivna razlika

izmeu novca na kraju i poetku obraunskog razdoblja, a ako je ta razlika negativna, onda je ostvaren gubitak. U knjigovodstvu poduzea novac se nalazi i u razredu 1, to je na novac kod kupca koji nam mora u dospjeu platiti, ali to je i tui novac od raznih vjerovnika (dobavljaa, djelatnika i financijera) kojima mi moramo u dospjeu platiti. Stanje razreda O i 1 zovemo kontrolni saldo, jer taj isti saldo samo s obratnim predznakom mora biti i u razredima 2 do 9. Razlika izmeu kontrolnog salda na kraju i poetku razdoblja je profit ili gubitak. To znai da je profit u knjigovodstvu uvijek nevidljivo zapisan, knjigovoa ga mora samo proitati i vidljivo zapisati na kontima 81 i 82. Tu postoje tri mogua sluaja: prvi, ako je profit vei od vlastite kamate koja je na kontu 81 ve zapisana, onda je poduzee ostvarilo dobitak koji se upie na kontu 82; drugi, ako je profit manji od vlastite kamate, onda se razlika upie na kontu 82 kao gubitak poduzea (negativni dobitak); trei, ako je gubitak vei od vlastite kamate, onda je i vlasnik ostvario gubitak. U primjeru knjienja pokazan je prvi sluaj, a s obzirom da se u tom primjeru radi o poduzeu koje tek osnovano, a zna se da poduzee ne moe djelovati bez nekog poetnog ulaganja, to se postavlja pitanje kako saznati ta poetna ulaganja? No, nikakva problema nema, jer je posve openito profit razlika izmeu zavrnog stanja novca i ukupnog ulaganja novca koje je izvreno u poduzetniki posao, a kolika su ta ulaganja moe se prije utvrivanja profita vidjeti iz glavne knjige na potranoj strani konta 21. U naem je primjeru na kontu 21 registrirano da su poetna ulaganja iznosila 608, a jer je zavrni kontrolni saldo 815 (823-8), onda to znai da ostvareni profit iznosi 207 (815-608). U tom trenutku saldo na kontu 70 iznosi 145, to je poslovni rezultat (razlika izmeu prihoda i rashoda) koji neto govori poduzeu, a nas zanima dobitak poduzea na kontu 82. Taj dobitak dobije se tako da od ukupnog profita odbije vlastita kamata na kontu 81 (207-180=27), a razliku od od naprijed spomenutog poslovnog rezultata prenosi se na kontio 21 (145-27=118).
KNJIENJE DOBITKA PODUZEA I PRIPISA OSTVARENOG PROFITA NA GLAVNICU PODUZEA
Opis poslovnog dogoaja KONTO DUGUJE POTRAUJE

23
26. Utvrivanje dobitka poduzea i prijenos s razreda 7 u razred 8 Ispravak poslovnog rezultata za zalihe materijalne imovine 27. Pripis vlastite kamate na glavnicu poduzea Pripis dobitka na glavnicu poduzea 7O/82 70/21 ZBROJ 81/9O 82/ ZBROJ 27 118 145 180 27 2O7 27 118 145 2O7 2O7

Glavna knjiga u kojoj su poslovni dogaaji knjieni po kontima. U dvojnom

se knjigovodstvu svaki poslovni dogaaj knjii na dva konta, jedan konto koji prima odreeni iznos (to je ulaz na taj konto) pa ga stoga duguje drugom kontu od kojeg je dobio taj iznos, a drugi konto je taj isti iznos dao (to je izlaz iz tog konta) pa ga stoga potrauje od prvog konta. U sljedeem prikazu glavne knjige ta su knjienja oznaena rednim brojem poslovnog dogaaja i brojem konta od kojeg je dobio odnosno kojem je dao odreeni iznos kao i sam taj iznos.

GLAVNA KNJIGA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA PODUZEA

01 Novac u poduzeu 2-21 18 7-21 400 12-21 50 14-01 19 14-01 1 18-11 1088 4-41 2 8-12 407 13-12 36 14-01 20 16-12 19 16-12 1 20-12 17 20-12 247 20-12 16 25-02 300 ZBROJ 1065 02 Novac kod drugih osoba 25-01 300 11 Dunici 17-70 1100 18-01 1088 12 Vjerovnici 8-01 13-01 16-01 20-01 21-01 ZBROJ 407 36 20 17 263 743 6-30 11-41 15-42 19-42 ZBROJ 415 36 20 280 751

ZBROJ 1576

21 Konto knjigovoe 1-90 3000 2-01 5-22 7-21 12-01 26-70 ZBROJ 18 140 400 50 118 726

22 Trajna imovina 5-21 140 9-41 35

30 Obrtna immovina 6-12 415 10-41 415

41 Preneseni trokovi 4-01 9-22 10-30 11-12 ZBROJ 2 35 415 36 488 22-50 488

ZBROJ 3000

42 Dodani trokovi 15-12 19-12 ZBROJ 20 280 300 22-50 ZBROJ 300 300

43 Viak trokova 3-81 180 22-50 180

50 Proizvodnja 22-40 968 23-60 960

60 Gotovi proizvodi 23-50 960 24-70 955

70 Rashodi i prihodi 24-60 955 26-82 27 26-21 118 ZBROJ 1100 17-11 1100 ZBROJ 1100

81 Kamata vlasnika 27-90 180 3-43 180

82 Dobitak poduzea 27-90 27 26-70 27

90 Glavnica poduzea 1-21 3000 27-80 207 ZBROJ 3207

Zakljuna bilanca poduzea. Knjigovodstvo poduzea moe u svakom trenutku tijekom

obraunskog razdoblja izraditi permanentnu bilancu u kojoj je u razredu 8 profit zapisan u dva dijela, prvi je vlastita kamata na kontu 81, a drugi je dobitak poduzea na kontu 82. U takvim bilancama profit jo nije rasporeen, za razliku od zakljune bilance gdje je on pripisan glavnici, i od tog trenutka kamata se rauna na tako

24
poveanu glavnicu. Zakljuna se bilanca obavezno radi krajem svake godine (31.XII. u 24 sata), a primjer takve bilance ovdje pokazujemo. Na ovu zakljunu bilancu bez prekida se nastavlja poslovanje poduzea, i to tako da sljedea godina na samom poetku (1.I. u nula sati) preuzme u svojoj poetnoj bilanci zavrno stanje iz ove bilance, na koje se zatim pridodaje promet u narednom razdoblju. To je tako zbog toga to se PERMANENTNA BILANCA radi u realnom vremenu, pa se u svakoj sljedeoj godini iz tehnikih razloga promet iz proteklog razdoblja zanemaruje (da se ne poveava u nedogled). Ovo spominjemo radi toga jer postoje jo i tzv. KONSOLIDIRANE BILANCE koje se rade u postrealnom vremenu sa svrhom da se vlasnicima podnese raun kako se poslovalo u protekloj godini i za koliko su boggatiji.

ZAKLJUNA BILANCA PODUZEA

Broj i naziv konta O1 O2 11 12 21 22 3O 41 42 43 5O 6O 7O 81 82 9O Novac Novac Novac Novac u funkciji poduzea u funkciji drugih osoba kod kupaca za isporuenu robu od dobavljaa, djelatnika i drugih osoba

- I. GODINA
ZAKLJUNA BILANCA 31.XII. Prometa stanja Ulaz Izlaz Aktiva Pasiva 1576 1O65 511 3OO 3OO 11OO 1O88 12 743 751 8 3719 3OOO 14O 415 488 3OO 18O 968 96O 11OO 18O 27 7758 11477 29O4 726 35 415 488 3OO 18O 96O 955 11OO 18O 27 32O7 8573 11477 823 2274 1O5 8 5 2392 3215 8 32O7 32O7 3215

POETNA BILANCA Aktiva Pasiva 3000 3000 3000 3000 3000 3000

ZBROJ RAZREDA O i 1 ("NOVAC") Vlastito znanje ili diskrecijski konto knjigovoe Ostala trajna imovina (zemljite, zgrada, oprema) Obrtna imovina (zalihe nabavljenih proizvoda) Prenesena vrijednost kao troak Dodana vrijednost kao troak Viak vrijednosti kao troak (vlastita kamata) Proizvodnja u tijeku i zalihe poluproizvoda Zalihe vlastitih proizvoda za prodaju Rashodi i prihodi u prodanoj robi Vlastita kamata koja pripada vlasniku Dobitak poduzea koji pripada poduzetniku Uloena glavnica ZBROJ RAZREDA 2 DO 9 ("ROBA") ZBROJ BILANCE

14.V.2002.

25

PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO

I TEMELJNI PARAMETRI ALGORITMA KAPITALA KOJI DJELUJU U MONETARNOM SUSTAVU DRAVE

PRVI DIO

SADRAJ
5. PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO KAO GLAVNI MEHANIZAM ALGORITMA KAPITALA 6. UVJETNA CIJENA RADA KAO PRVI TEMELJNI PARAMETAR MONETARNOG SUSTAVA DRAVE 7. CIJENA KAPITALA KAO DRUGI TEMELJNI PARAMETA MONETARNOG SUSTAVA DRAVE

KNJIGOVOA I VRAG
Knjigovoa je aneo to zrnca dobrote u nas sije, a zlatan je ko vodopad to zlato lije. to knjigovoa radi, kako on sluti da vrag neto u tamnoj rupi muti? Taj vrag zao, za koga on nered zbija, pa naravno on je od ministra financija! im knjigovoa spazi tu spodobu zlu, odmah glasno vikne: Bjei, ne elim te vidjeti tu! Al vrag posluati nee, pa knjigovoa uzima bi, a vrag potom ree: Skvi, skvi, skvi! I pobjegne u rupu brzo da nije ni trzo. Knjigovoa bi spremi, a Bog sve to gleda pa mu veli: Dobro, sad opet na posao kreni. 28.IX.1987.

ANA VUGRIN,
djevojica od 10 godina

26
Svoju unuku Anu pripremam za ivot, i mnogo joj govorim o knjigovodstvu i knjigovoi. Toga dana napisao sam jedno pismo ministru financija, proitao ga Ani, a ona mi je rekla: Oh, djede, kako si to komplicirano napisao, pa to nee nitko razumjeti, ja u ti napisati jednu pjesmicu koju moe poslati ministru financija, jer ona e biti svakome razumljiva. Uskoro je pjesmica bila gotova, u njoj je greka prikazana kao vrag. Dvije godine kasnije razgovarao sam sa efom Katedre raunovodstva prof.dr. Stjepanom Tadijaneviem i pokazao mu ovu Aninu pjesmicu. Bio je oduevljen, i tom je prilikom uzviknuo: Ovo moram pokazati ministru financija, jer dijete od deset godina zna to je knjigovodstvo, a ministar finnacija ne zna!

VLADIMIR VUGRIN

5. PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO KAO GLAVNI MEHANIZAM ALGORITMA KAPITALA

OPENITO O PRIRODNOM DVOJNOM KNJIGOVODSTVU KAO KNJINOM NOVCU. Novac je sveopa mjera vrijednosti koja je sa svoja dva pojavna oblika prisutna svugdje gdje se stvaraju i troe vrijednosti. Jedan oblik novca je novanica koja je mjerilo vrijednosti, a drugi je knjini novac koji pokazuje koliko je vrijednosti izmjereno. Novanica pomae ljudima da lake razmijenjuju vrijednosti; kupac i prodavalac dogovore se o cijeni vrijednosti koju ele razmijeniti, pa u toj razmjeni prodavalac predaje kupcu vrijednost, kupac je prima i novanicama plaa dogovorenu cijenu. Nakon toga istim novanicama taj prodavalac plaa neto drugo, to znai da jedna novanica moe posluiti mnogo puta kao mjerilo, pa to je manje tog pojavnog oblika novca, to novac bolje izvrava svoju funkciju. Drugi oblik je knjini novac koji biljei sve vrijednosti koje su izmjerene i na taj nain pokazuje ljudima koliko su toga stvorili i razmijenili; u tome zapisuje sve to se dogodilo u toj razmjeni, od toga kako je prodavalac stvarao vrijednosti i zato ih prodaje, pa do toga zato ih kupac kupuje. To znai da je poeljmo da knjinog novca bude to vie, jer vea razmjena znai da je stvorena i vea vrijednost. Ljudima je novanica poznata, jer je uvijek imaju u ruci, dok o knjinom novcu ne znaju gotovo nita. Da bismo upoznali knjini novac, moramo najprije rei neto o prirodnom zakonu dvojnosti prema kojemu se ivot sastoji iz dvije kategorije: duh i tijelo. I svaka ljudska zajednica ima svoju duu i tijelo, duu ine obiaji koji vladaju meu ljudima, a tijelo su sami ti ljudi. Meutim, da bi dua i tijelo funkcionirali kao cjelina, postoji i neka sila koja ih sjedinjuje. U organizaciji ljudskog drutva ta sila je drava koja pomou pravnih osoba upravlja fizikim osobama. Da bi pravna osoba mogla u tom smislu djelovati, ona se mora sluiti prirodnim knjigovodstvom koje postoji u svakom ovjeku da zabiljei sve to je proivio, to trenutno doivljava i to e u doglednoj budunosti doivjeti. Upravo to knjigovodstvo treba ugraditi u pravnu osobu da bi i ona mogla "misliti" kao ovjek, ali je ipak treba strogo razlikovati od fizikih osoba - jer pravne osobe su dua ljudske zajednice koja je u raunskom smislu knjini novac drave. Prirodno knjigovodstvo ovjeka je dvojno prije svega zato jer se ono sastoji iz dva temeljna dijela. Prvi dio je "NOVAC" u kojemu se kao vrijednost knjii sam novac i njegovi ekvivalenti, a to su isprave koje imaju svoju nominalu izraenu u novcu. Drugi dio je "ROBA" u kojemu se knjie proizvodi i usluge (roba) kao vrijednosti potrebne za ivot ljudi koje se takoer moraju izraziti u novcu. Svaki taj temeljni dio je jedan knjigovodstveni konto, s tim da ta dva konta povezuje prirodna sila koja ih vrsto dri zajedno, a tu silu zovemo - kapital. I knjigovodstveni konto ima dvije strane, lijeva je pozitivna (+) a desna negativna (-). Da biste dobili bolju predodbu o tom kontu, pokazat emo u obliku knjigovodstvenog konta pravnu osobu u kojoj se istovremeno troe i proizvode vrijednosti, to je ujedno i najsloenija pravna osoba koju zovemo - PODUZEE. Naime, poduzee u stvaranju vrijednosti stvara i viak vrijednosti koji sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima: na lijevoj strani konta je poduzetnik koji stvara vrijednosti, a na desnoj je vlasnik koji financira to stvaranje i prisvaja viak vrijednosti. No, da u tom stvaranju i prisvajanju ne bi dolazilo do nesuglasica,

27
izmeu poduzetnika i vlasnika nalazi se knjigovoa koji strogo pazi da poduzetnik i vlasnik ne bi u tim odnosima negdje pogrijeili. To znai da je knjigovoa nepogreiv, a o emu sve on vodi rauna, moemo vidjeti iz sadraja knjigovodstvenog konta koji pokazuje sve odnose izmeu poduzetnika i vlasnika, s tim da knjigovoa posebno pazi da vlasniku ostane njegov viak vrijednosti (profit, zarada u novcu) koji mu nepovredivo pripada. Oblik i sadraj knjigovodstvenog konta pokazan je u shemi br. 1.

Shema br. 1 SHEMA KNJIGOVODSTVENOG KONTA KOJA PREDSTAVLJA PODUZEE

PODUZETNIK (+) Dunik Djelatnik Duguje Tereenje Potraivanje Ulaz Primitak Uplate Rashodi Aktiva Imovina Gubitak Roba Novac -

(knjigovoa)

(-) VLASNIK Vjerovnik Ulaga Potrauje Odobrenje Obveza Izlaz Izdatak Isplate Prihodi Pasiva Izvori Dobitak Glavnica Kapital Profit

U ovoj su shemi vjerojatno sami poznati pojmovi, a to oni znae u knjigovodstvu poblie emo objasniti tijekom samog izlaganja. Ipak, ovdje emo posebno naglasiti da je temeljno naelo prirodnog dvojnog knjigovodstva - personifikacija knjigovodstvenih konta. To znai da svaki konto ini jednu osobu, a u dvojnom knjigovodstvu moraju biti najmanje dvije takve osobe, a to su upravo "NOVAC" i "ROBA", a svaka od tih osoba ima dvije strane, lijeva je pozitivna (+) koja uvijek sadri neto to je ta osoba primila i da to posjeduje, a desna je negativna (-) u kojemu je zabiljeeno sve to to je ta osoba dala nekoj drugoj osobi. Osim toga u dvojnom knjigovodstvu sve mora biti zabiljeeno u novcu, i upravo je to razlog da profesori u poduzetnikim kolama ve vijekovima dvojno knjigovodstvo prikazuju kao dva klina, na lijevom vise ulazni rauni na kojima pie koliko smo novca dali drugome, a na desnoj strani vise izlazni rauni na kojima pie koliko smo novca primili od drugih, s tim da je razlika izmeu onog to pie na izlaznim i ulaznim raunima novac koji se nalazi u depu vlasnika. To znai da se dvojno knjigovovodstvo u horizontali i vertikali dijeli na dva dijela, pa ga prema tome moemo prikazati i u obliku koordinatnog sustava, to vidimo u shemi br. 2.
Shena br. 2 PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO U OBLIKU KOORDINATNOG SUSTAVA + PRIMANJE NOVCA 1.100 893 RASHODI NA ULAZNIM RAUNIMA + 893 1.1OO PRIHODI NA IZLAZNIM RAUNIMA DAVANJE NOVCA RAZLIKA PROFIT +207 -207 RAZLIKA PROFIT

28
U gornjem dijelu koordinatnog sustava su dva kvadranta u kojima se nalazi novac koji posjeduje poduzee i sve osobe koje surauju i razmijenjuju vrijednosti s poduzeem. U donjem dijelu takoer su dva kvadranta u kojemu se nalazi trajna imovina pomou koje poduzee koristei obrtnu imovinu stvara vrijednosti i ostvaruje viak vrijednosti (profit). To je temeljna podjela prirodnog knjigovodstva, a unutar te temeljne podjele ono se moe biti dijeliti na toliko osoba koliko treba, s tim da najprije postoji razredna podjela od deset osoba i potom standardna podjela od estnaest osoba koja su obavezna za sve pravne osobe. Svako jednostavno poduzee je jedna pravna osoba u kojoj je zaposlen najmanje jedan djelatnik (zaposlenik) koji kao poduzetnik upravlja svim aktivnostima poduzea. Taj djelatnik kao fizika osoba odgovoran je vlasniku koji je u poduzee uloio svoj novac, s tim da vlasnik novca moe biti bilo koja fizika osoba ili bilo koja druga pravna osoba. Najbolja je solucija kad je poduzetnik i vlasnik ista fizika osoba, ali i u tom sluaju dvojno knjigovodstvo "rastavlja" tu fiziku osobu na dvije knjigovodstvene osobe (konta). Meutim, u svakom poduzeu postoji i trea osoba koja pozna sve tajne poduzetnikog posla i koja budno pazi koliko novca vlasnik ulae te to poduzetnik s njime radi. Ta trea osoba je knjigovoa koji moe biti sam vlasnik poduzetnikog posla, ili osoba od njegovog posebnog povjerenja, ili kompjutor koji je programiran tako da radi u interesu poduzetnika i vlasnika. Posebno je od znaaja da knjigovoa moe biti i kompjutor, pa e ovo izlaganje ujedno biti i smjernica kako ga treba programirati da poduzetnika neprekidno upuuje da za sebe stvara to vie vrijednosti i da pri tome za vlasnika ostvari to je mogue vei viak vrijednosti. Dakako, kompjutor treba zadovoljiti i dravu ija je temeljna funkcija da titi vlasnika, a najbolje e ga zatititi STANDARDNIM KONTNIM PLANOM koji u shemi br. 3 pokazujemo zajedno s BILANCOM PODUZEA.
Shema br. 3

STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA

Prirodna podjela temeljna razredna NOVAC 0 KNJINI NOVAC Standardna podjela

BILANCA PODUZEA II. GODINA

Poetni saldo 511 300 12 -8 815 2274 105 -8 5 3207 815 0 Promet Ulaz(+) (-)Izlaz 1473 1001 550 1012 962 751 771 3786 2734 3000 794 105 35 529 446 481 481 242 242 192 192 923 905 910 895 1000 1000 192 192 45 45 3444 7619 8571 1405 11405 Zavrni saldo 472 550 50 -20 1052 2206 70 83 18 15 -3444 -1052 0

01 Novac u funkciji poduzeu 02 Novac kod drugih 1 OSOBE 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOG TEMELJNOG DIJELA NOVAC (razredi 0 i 1) ROBA 2 TRAJNA IMOVINA 21 Vlastito znanje 22 Ostala trajna imovina 3 NABAVA 30 Nabavljeni proizvodi 4 TROKOVI 41 Prenesena vrijednost kao troak 42 Dodana vrijednost kao troak 43 Viak vrijednosti kao troak 5 PROIZVODNJA 50 Proizvodnja u tijeku 6 PROIZVOD 60 Vlastiti proizvodi 7 PRODAJA 70 Prodana roba 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 9 KAPITAL 90 Uloena glavnica ZBROJ DRUGOG TEMELJNOG DIJELA ROBA (razredi 2 do 9) ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA)

SALDO NOVCA KAO NAJVANIJI KONTROLNI MEHANIZAM PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA. O kontnom planu bit e jo mnogo govora, a ovdje ga pokazujemo da biste unaprijed sagledali cjelinu i njezinu temeljnu strukturu koja omoguuje knjigovoi (kompjutoru) da u svom djelovanju bude nepogreiv i da pravovremeno uoi svaku greku neovisno o tome tko ju je poinio, te da je ispravi. Naime, ljudi su openito skloni grekama, jer tko radi taj i grijei, pa prema tome pogrijeiti moe i poduzetnik i vlasnik. Meutim,

29
prirodno knjigovdstvo koje se temelji na algoritmu kapitala omoguuje knjigovoi autokontrolu koja na vrijeme otkriva svaku greku koju uini bilo tko iz nepanje, neznanja ili s odreenom namjerom. U prirodnom dvojnom knjigovodstvu svaku greku knjigovoa ispravlja i knjii je na svojem diskrecijskom kontu. Taj je konto spona izmeu dva temeljna dijela knjigovodstva ("NOVCA" i "ROBE") i mi smo mu dali naziv "Vlastito znanje poduzea" - jer knjigovoa preko tog konta neprimjetno upravlja poduzeem. Naime, konto 21 ima vie funkcija, a jedna od njih je da sakuplja sve greke koje je uinio bilo tko iz bilo kojeg razloga i sa bilo kojom namjerom, a to znai da je prirodno knjigovodstvo nepogreivo. Tu nepogreivost daje mu saldo prvog temeljnog dijela ("NOVAC"), jer se u tom dijelu knjie samo isprave koje imaju nominalu izraenu u novcu, to znai da predmet knjienja ima svoju samokontrolu pa je i saldo tog dijela knjigovodstva garantirano ispravan. Zbog toga je taj saldo preuzeo sveopu kontrolnu ulogu i zato ga zovemo KONTROLNI SALDO. To znai da prirodni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala omoguuje da se knjigovodstvo vodi bez greke jer ima u sebi kontrolni mehanizam koji u najranijem trenutku otkriva svaku greku i automatski je ispravlja. Taj mehanizam je saldo koji proizlazi iz ukupnog prometa novca koji je knjien u prvom temeljnom dijelu knjigovodstva (razredi O i 1). U tom se dijelu knjie samo novane isprave, a meu njima moe biti i takvih koje su nepotrebne, neispravne, lane i tko zna kakve sve, a knjiene su s namjerom da se netko obmane. Ali, kad se sve te isprave svedu na svoju posljednju derivaciju, a to je taj kontrolni saldo, onda se dobije iznos novca koji je posve proien i koji tono kae sa koliko novca u datom trenutku raspolae osoba za koju se vodi knjigovodstvo. To znai da je taj kontrolni saldo vjerodostojan podatak, i zato knjigovoa (kompjutor) samo njemu vjeruje i pomou njega kontrolira sve ostalo to je zapisano u dvojnom knjigovodstvu. Takvu kontrolnu mo taj saldo ima zato to se u dvojnom knjigovodstvu svako knjienje u istom iznosu mora obaviti na dva mjesta. Jedno na njegovu lijevu plus (+) stranu, to znai da taj konto prima i zato duguje drugoj strani. Ta druga je na desnoj minus (-) strani, to znai da je taj konto dao i zato potrauje. Ako se oba ta knjienja obave u prvom temeljnom dijelu, onda se kontrolni saldo ne mijenja, to s aspekta opeg stajalita (drave) znai da se nita bitno nije dogodilo, ve samo ono to proizlazi iz neke obveze ili potraivanja, Upravo te obveze i potraivanja su bitne u dvojnom knjigovodstvu, jer njihov protukonto mora biti u drugom temeljnom dijelu, to je i razlog da "NOVAC" i"ROBA" imaju isti saldo (kontrolni saldo). U dvojnom knjigovodstvu sve se izraava u novcu i zbog novca, pa tako i nae obveze i naa potraivanja. Obveza znai da je nae poduzee duno u roku platiti poslovnom partneru odreeni iznos za neto to je na nae traenje uinio, a potraivanje znai da je na poslovni partner duan u roku platiti odreeni iznos za neto to je na njegov zahtjev uinilo nae poduzee. Obveze i potraivanja uvijek se knjie na kontima iz razreda 1, to je u prvom temeljnom dijelu granini razred sa drugim dijelom, a u tom drugom temeljnom dijelu zabiljeeno je to je netko uinio za nae poduzee odnosno to je ono uinilo za nekoga. Prema tome to su uvijek dva ista iznosa koji su zapisani u dijelu "NOVAC" i u dijelu "ROBA". Kontrolni saldo je iznos koji ima prvi temeljni dio ("NOVAC"), a drugi temeljni dio ("ROBA") mora imati taj isti iznos samo s obratnim predznakom. PROFIT ILI VIAK VRIJEDNOSTI PODUZEA KAO NAJVANJIJI PODATAK PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA. Glavna je zadaa drugog temeljnog dijela da vidljivo pokae poslovni rezultat koji poduzee ostvaruje. Zbog toga se u tom dijelu dogaa mnogo toga; nabavlja se razna oprema i materijal, stvaraju se nove vrijednosti pri emu nastaju razne obveze za koje se odobrava prvi temeljni dio (konto 12), u tom stvaranju postoji i unutarnji promet koji se knjii samo u drugom temeljnom dijelu, a ostvarene nove vrijednosti na kraju se prodaju kupcima po unaprijed dogovorenoj cijeni. Upravo tom cijenom prirodno knjigovodstvo otvara liniju prodaje na svojem kontu prihoda u drugom temeljnom (konto 70) kojim u prvom temeljnom dijelu tereti najorije konto potraivanja od kupca (konti 11), a kada kupac plati, onda novac u funkciji poduzea (konto 01) konano potvruje da je ostvaren neki poslovni rezultat.

30
No, da bi se utvrdio taj poslovni rezultat (dobitak, zarada,), moraju biti poznati svi rashodi koji su sadrani u prodanim vrijednostima (robi), jer taj je rezultat razlika izmeu prihoda i rashoda. I sada tu nailazimo na najvei problem: kako doi do tog rezultata kad je jedan dio obveza, koji je preuzeo drugi temeljni dio, ostao u zalihama opreme, materijala i gotovih proizvoda, pa ak i u zalihama nedovrene proizvodnje? Naime, sve se te zalihe vode po nekim unutarnjim cijenama, a neke se (nedovrena proizvodnja) komisijski procijenuju, pa ako drugi temeljni dio i doe do nekakvog ukupnog rashoda koji se odnosi na prodanu robu, ipak je taj podatak u pogledu tonosti uvijek upitan. A kad je u pitanju tonost, onda "NOVAC" uskae sa svojim kontrolnim saldom da pomogne "ROBI". U prirodi je ovjeka da na kraju razdoblja broji novac, ako ga ima vie nego je imao na poeku razdoblja, onda je upravo toliko zaradio, a ako ga ima manje, onda je izgubio. To isto radi i "NOVAC", to znai ako je kontrolni saldo na kraju razdoblja vei od onoga koji je bio na poetku razdoblja, onda je poduzee ostvarilo profit, a ako je obratno, onda je ostvarilo gubitak. "ROBA" mora posluati to "NOVAC" kae, jer novac kao sveopa mjera vrijednosti uvijek govori istinu, pa stoga u drugom temeljnom dijelu knjigovodstva treba zabiljeiti taj rezultat kao profit. Ako je profit "NOVCA" razliit od poslovnog rezultata to ga je na temelju svojih rashoda utvrdila "ROBA", onda se u razredu 8 vidljivo zapie PROFIT (konta 81 i 82), a razlika se proknjii na diskrecijskom kontu knjigovoe (konto 21) - jer knjigovoa ne smije mijenjati ostala konta u knjigovodstvu poduzea. Inae, profit je najvaniji podatak prirodnog knjigovodstva, a u shemi br. 4 pokazano je kako je on utvren u bilanci iz sheme br. 3.
Shema br. 4 UTVRIVANJE PROFITA U DVA NJEGOVA DIJELA I PRIPIS PROFITA GLAVNICI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Poetna glavnica Zavrni saldo prvog temeljnog dijela "NOVCA" Poetni saldo prvog temeljnog dijela "NOVCA" Ostvareni profit (1 manje 2) Vlastita kamata - konto 81 (6% od glavnice iz to. 1) Dobitak poduzea - konto 82 (4 manje 5) Zavrna glavnica (1 vie 4) 3.207 1.052 815 237 192 45 3.444

Profit ili viak vrijednosti poduzea prirodno se uvijek javlja u dva osamostaljena dijela, prvi je unaprijed poznata vlastita kamata koja nepovredivo pripada vlasniku, a drugi je dobitak poduzea koji pripada poduzetniku, pa tako treba biti zapisan i u prirodnom knjigovodstvu. Ta dvojnost zapisa znak je da su u poduzeu rijeeni vlasniki odnosi - i da je stoga prirodno knjigovodstvo postalo PROJEKTNO. To je zbog toga to vlasnikova kamata uvijek mora biti unaprijed poznata, to znai da je unaprijed poznata i kamatna stopa i njena glavnica, a to ujedno znai da je unaprijed poznat poduzetnikov posao i da mu je vlasnikova kamata postavila normu koja se u sljedeem razdoblju mora ostvariti. Zato je vrlo vano da se profit moe izraunati u svakom trenutku, da bi se moglo pratiti kako se norma izvrava, a to ini permanenta bilanca prirodnog knjigovodstva koja je ujedno i zakljuna bilanca kada je u njoj profit bude pripisan glavnici. Naime, posebna karakteristika profita je da se on ne moe nikome isplatiti, jer onog trenutka kad se to uini, profit kao cijena kapitala nestaje i postaje cijena rada, pa se zbog toga profit pripisuje glavnici koju poduzee i druge pravne osobe uvaju za vlasnika. To je razlog da algoritam kapitala stvara i razne druge mehanizme kojima je zadatak da uvaju profit (viak vrijednosti)

- da ga
21.V.2002.

nitko ne bi otuio od vlasnika.

31

6. UVJETNA CIJENA RADA KAO PRVI TEMELJNI PARAMETAR MONETARNOG SUSTAVA DRAVE
OPENITO O NOVCU KAO SVEOPOJ MJERI VRIJEDNOSTI. U monetarizmu svaka se vrijednost izraava u novcu i kao takva postaje cijena robe. Svaka cijena robe sastoji se iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, to je aksiom ekonomije. Novac kao sveopa mjera vrijednosti mora potvrditi svaku tu vrijednost, a u tome vanu ulogu imaju pravne osobe koje nisu misaona bia pa mogu biti nepristrano objektivne. Da bi ta nepristranost dola do izraaja, drava preuzima ulogu opeg vlasnika radi zatite interesa svakog pojedinog vlasnika. Interes vlasnika je da ima to vei viak vrijednosti, a pravne osobe (poduzea i ustanove) su zaduene da uvaju taj njihov viak od bilo kakve tete. One to ine na razne naine, a jedan od tih je da pomou novca potvruju sve vrijednosti u proizvodnji, prometu i potronji roba. Pri tome se uvijek dre spomenutog aksioma ekonomije, pa je prenesena vrijednost potvrena kad jedna pravna osoba novcem plati kupljenu robu bilo kojoj drugoj pravnoj osobi, dodana vrijednost je potvrena kad pravna osoba u novcu plati tu vrijednost bilo kojoj fizikoj osobi, a viak vrijednosti je potvren kad bilo koji kupac novcem plati pravnoj osobi dogovorenu cijenu robe. To su temeljna naela koja proklamira drava u svojoj funkciji opeg vlasnika da bi se sauvao viak vrijednosti svih pravnih i fizikih osoba u zemlji, a da bi se ta naela provela u ivot, drava prije svega donosi standardni kontni plan prirodnog knjigovodstva koji je obavezan za sve pravne osobe. Ujedno objavljuje da je promet robe izmeu svih osoba u dravi potpuno slobodan i da su pravne osobe osloboene od poreza bilo kakvih vrsta (porezi, prirezi, carine ...), a fizike osobe jedino plaaju porez na dodanu vrijednost (PDV). To su opi uvjeti u kojima e slobodno raditi svi graani drave, osobito poduzetnici, da bi ostvarili svoj najvei interes (najvei viak vrijednosti). U provoenju tih naela prirodno knjigovodstvo ima najvaniju ulogu jer ono je zapravo sam taj novac koji mjeri sve vrijednosti, a standardni kontni plan je jednoznani izraz strukture novca koju u mjerenju vrijednosti koriste sve pravne osobe i stvaraju obraunski sustav u kojemu je u raunskom smislu zapisano sve to se dogodilo u svakoj posebnoj pravnoj osobi i dravi kao opoj pravnoj osobi. No, da bi novac mogao stvoriti takav obraunski sustav, on mora imati svoj poetak, to su dva temeljna parametra, prvi je broj 1 koji je kao novac jedinica jednog sata najjednostavnijeg rada, a drugi je jedan broj izmeu O,O1 do O,1 (ili izmeu 1% i 1O%) koji je razmjerni dio novca to se odnosi na kapital. Prvi temeljni parametar je cijena rada, a drugi je cijena kapitala; ta dva parametra zajedniki djeluju u vremenu ija jedinica je jedna godina i u tom djelovanju rad mora u tijeku jedne godine ostvariti vrijednost koja kao cijena rada pripada stvaraocu i viak vrijednosti koji kao cijena kapitala pripada vlasniku. Cijena rada i cijena kapitala imaju svoje prirodno mjerilo kojim se mjeri njihova veliina. Ovdje emo najprije govoriti o cijeni rada koja se utvruje pomou odreene mjerne skale. MJERNA SKALA KAO SVEOPE MJERILO KOJIM SE MJERI IVOT I RAD LJUDI. Ta mjerna skala slui ljudima, ona polazi od ovjeka, ona mjeri ivot i rad svih ljudi u dravi. Jedinica mjerila te mjerne skale je jedan sat najjednostavnijeg rada, za taj rad nije potrebno nikakvo znanje niti iskustvo, nego je jedino vano da ovjek postoji. Ako znanje i iskustvo za najjednostavniji rad oznaimo brojem 1, onda svaki drugi sloeniji rad ima neki vei broj. To znai da svaki ovjek od tek roenog djeteta pa

32
do najstarijeg ivueg umirovljenika ima broj 1, taj broj se poveava sticanjem znanja i iskustva, znanje se stie na raznim kolama i praktinim radom, a do iskustva se dolazi s vremenom, to je vidljivo i iz mjerne skale u shemi br. 6.

Shema br. 6

MJERNA SKALA KOJOM SE MJERI IVOT I RAD LJUDI

kolska strunost 1 1 2 3 4 5 6 7 Osnovna kola Nia srednja kola Srednja kola Via kola Fakultet Magisterij Doktorat Koeficijenti osposobljenosti rada iskustvene ukupne kolske MIN MAX MIN MAX (2+3) (2+4) 2 3 4 5 6 1 1,25 1,5 1,75 2 2,25 2,5 O O O O O O O 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 1 1,25 1,5 1,75 2 2,25 2,5 3 3,75 4,5 5,25 6 6,75 7,5

Ovakvom mjernom skalom slui se svaki ovjek, pa je stoga ona potrebna i svakoj pravnoj osobi (poduzeu, ustanovi i dravi). Ta skala polazi od ovjeka, od njegovog ivotnog vijeka koji se sastoji iz razdoblja djetinstva, vremena kolovanja, radnog vijeka i umirovljenikog doba. U njoj razdoblje djetinstva traje pet godina, vrijeme kolovanja je maksimalno dvadeset godina, radni vijek traje etrdeset godina, a preostalo vrijeme pripada umirovljenikom dobu. Ako se osnovno kolovanje koje obavezno traje osam godina uzme za bazu, a najjednostavniji rad ima broj 1, onda taj jedan moemo izraziti i kao razlomak 8/8, gdje broj osam u nazivniku znai stalnu bazu, a u brojniku to je stvarni broj godina kolovanja koje ovjek posjeduje i koji ne moe biti manji od osam (to znai da se svakom ovjeku priznaje kao da ima osam godina osnovnog kolovanja). Prema ovome, brojnik moe biti jednak ili vei od nazivnika, ali nikako ne vei od 2O, jer je to pretpostavka za maksimalni broj godina kolovanja. Iz odnosa brojnika i nazivnika proizlazi koeficijent kolske osposobljenosti svakog ovjeka, to znai da je minimalni kolski koeficijent 1 (8 : 8), a maksimalni 2,5 (2O : 8). Osim toga postoji i koeficijent iskustvene osposobljenosti rada koji proizlazi iz odnosa broja godina provedenih na radu i broja godina osnovnog kolovanja, s tim da se ovjeku priznaje da je iskustvo na radu sticao u vremenskom trajanju koje je jednako dvostrukom broju godina njegovog kolovanja. To znai da se najvea iskustvena osposobljenost ovjeka postie kad se broj godina na radu izjednai s dvostrukim brojem njegovih godina kolovanja. Prema tome ovjekov minimalni koeficijent iskustvene osposobljenosti rada je O (nula), a maksimalni se kree u rasponu od 2 (16 : 8) do 5 (4O : 8). Osim toga postoji i koeficijent ukupne osposobljenosti, to je zbroj koeficijenata kolske i iskustvene osposobljenosti rada, to znai da taj koeficijent moe biti bilo koji broj izmeu 1 i 7,5. Svaki ovjek ima svoj koeficijent ukupne osposobljenosti rada ija veliina ovisi o njegovoj kolskoj spremi i njegovom radnom stau. Taj se koeficijent, pojedinani (za ovjeka) ili ukupni odnosno prosjeni (za poduzee, korporaciju, ustanovu, regiju, dravu) moe vrlo lako izraunati pomou mjerne skale uvjetnog rada.

33
Uvjetni rad kao sveopa mjera rada ima izvjesne slinosti s novcem, a s obzirom da se radi o koliinskoj mjeri, to ona u odnosu na novac ima odreenu prednost. Kao takva moe se koristiti u svakoj pravnoj osobi (ustanovi i poduzeu), ona se moe uiniti obaveznom za bilo koju dravu, ona moe postati i svjetska mjera, jer uvjetni rad je mjera rada isto kao to je metar mjera duine. Iako ima slinosti s novcem, uvjetni rad nije i ne moe biti novac, ali se moe izraziti u novcu i tada postaje UVJETNA CIJENA RADA. Glavna je razlika izmeu uvjetnog rada i novca je u tome to je u novcu osim cijene rada (dodana vrijednost) sadrana jo i cijena kapitala (viak vrijednosti). Cijena rada je novac koji se isplauje ljudima za vrijednost koju su stvorili u sadanjosti i kao takva dodaje se na prenesenu vrijednost koja je stvorena u prolosti. Otuda izraz dodana vrijednost, a i ona se prema zakonu dvojnosti dijeli na dvoje, na novac koji se isplauje djelatnicima u poduzeu i novac koji se isplauje svim ostalim ljudima u dravi. Za nas je u ovom trenutku posebno zanimljiva dodana vrijednost jer u njoj osim cijene rada postoji i cijena kapitala, pa je stoga struktura dodane vrijednosti izjednaena sa strukturom cijene robe. O dodanoj vrijednosti bit e jo mnogo rijei, a sada smo na uvjetnoj cijeni najjednostavnijeg rada koja je prvi temeljni parametar monetarnog sustava i kao takva ujedno je minimalni dohodak svakog ovjeka na datom stupnju razvitka drave. Ta se cijena uvijek odreuje za jedan sat najjednostavnijeg rada, i stoga ona moe biti bilo koja veliina pa prema tome i jedna novana jedinica (jedna kuna). Ako se ta jedinina veliina (cijena) pomnoi s kalendarskim fondom radnih sati u jednoj godini (2184 sata), onda se dobije minimalna veliina godinjeg dohotka koji drava mora osigurati za svakog ovjeka, a ako taj godinji minimum pomnoimo s brojem graana, onda se dobije minimalni dohodak koji drava mora osigurati za sve svoje graane u toj godini. Ako pak taj ukupni minimum pomnoimo s prosjenim koeficijentom kolske i radne osposobljenosti svih graana, onda se dobije ukupni dohodak koji bi drava trebala osigurati u jednoj godini. Dakle, treba samo odrediti primjerenu veliinu jedinine uvjetne cijene ivog rada da bi se na temelju raznih koliinskih podataka mogle izraditi mnoge raunice koje su potrebne za razne proraune, a kakve su u tom smislu mogunosti, pokazat emo na zamiljenom primjeru denominacije novca, ime emo ujedno objasniti sutinu uvjetne cijene rada. Naime, denominacija novca je poeljna pa i esto puta nuna mjera svake ozbiljnije drutvene, politike i gospodarske reforme, jer njome treba ve u startu postii odreeni psiholoki efekt koji u ljudima stvara to vee povjerenje u denominirani novac to ujedno znai i vee povjerenje u samu dravu. Inae, nama je u ovom uenju prirodnog knjigovodstva jedini cilj da dokaemo kako se denominacijom novca sutina ne mijenja, jer je u jednoj novanoj jedinici prije i poslije denominacije sadran isti broj uvjetnih sati rada ija jedinina cijena je jedna novana jedinica. UVJETNA CIJENA RADA U DRAVNOM PRORAUNU KOJIM JE IZVRENA DENOMINACIJA NOVCA. U ovom primjeru denominacije novca pretpostavit emo da se upravo radi postizavanja to veeg psiholokog efekta mijenja i naziv domae valute (npr. hrvatski dinar postaje kuna). U pripremi gospodarske reforme organizatora prvenstveno zanima minimalni dohodak ovjeka prije denominacije novca. Do tog podatka dolazi se na temelju koare roba potrebne za etverolanu obitelj i aktualnih cijena tih roba, a taj podatak svaka drava treba imati. Pretpostavimo da je uoi denominacije za tu koaru mjeseno bilo potrebno 126.584 hrvatskih dinara. Ako tu svotu svedemo na jedan sat po lanu obitelji (126584 : 4 : 182), onda dobijemo iznos od 173,88 dinara, to je cijena za jedan sat najjednostavnijeg rada. Nakon toga denominaciju novca moemo izvriti po volji, a to znai da iznos od 173,88 dinara podijelimo sa bilo kojim brojem veim od jedan da bi jedna novana jedinica dobila veu vrijednost. Kao djelitelji obino se uzimaju brojevi 1O, 1OO, 1OOO ..., no mi emo u naem primjeru uzeti i broj 173,88, to je cijena jednog sata najjednostavnijeg rada u trenutku denominacije. Obino se u gospodarsku reformu ulazi i zbog toga jer su cijene roba disparitetne, a zadatak je reforme, izmeu ostaloga, da te cijene uini to vie paritetnim. To se moe postii na dva naina, prvi je da se jednostavno prepusti tritu da uini svoje i da se tijekom vremena sadanje cijene dovedu u odnos koji diktira to trite, a

34
drugi je da se ve u startu gospodarske reforme cijene svih roba dirigirano dovedu u odreeni paritet, s tim da taj dirigirani paritet vrijedi samo kao polazite na koje e djelovati zakonitosti trita koje e uspostaviti konane odnose meu cijenama roba. Dirigirani paritet treba izvriti prema cijenama roba koje najvie stre, to znai da i cijene svih ostalih roba treba dignuti na tu razinu. Pretpostavimo da se radi toga cijene roba iz koare poveavaju u prosjeku za 2O%, a za toliko se poveava aktualna cijena za jedan sat najjednostavnijeg rada, pa bi nam u tom sluaju djelitelj bio 2O8,66 (173,78 x 1,2). Dirigirano poveanje cijena roba obezvreuje novac za daljnjih 2O%, pa stoga vlasnike novca treba obetetiti, to znai da se glavnice novca na svim tednim (depozitnim) raunima poveavaju na teret sredinje banke za 2O%. U shemi br. 7 pokazujemo obje ove denominacije.
Shema br. 7

PRIKAZ DENOMINACIJE NOVCA U STARTU GOSPODARSKE REFORME

Bez poveanja cijene roba Uvjetna cijena rada prije denominacije 1 173,88 173,88 173,88 173,88 Denominacija za: Uvjetna cijena rada poslije denominacije (1 : 2) 3 17,39 1,74 1,OO O,17 Sa poveanjem cijene roba Poveanje uvjetne cijene rada (2O%) 4 2O8,66 2O8,66 2O8,66 2O8,66 Denominacija za: Uvjetna cijena rada poslije denominacije (4 : 5) 6 2O,87 2,O9 1,OO O,21

2 1O 1OO 173,88 1OOO

5 1O 1OO 2O8,66 1OOO

Kao to se vidi kod denominacije novca aktualnu uvjetnu cijenu treba podijeliti iznosom kojim se eli denominirati. Ako se pri tome poveavaju cijene roba radi uspostavljanja pariteta, onda se najprije aktualna uvjetna cijena rada poveava za odreeni postotak. Takvo poveanje cijena prodavaoci e lako prihvatiti jer svatko eli prodati to skuplje, a ako neki to ne ele ili e poveati za vie, onda je to ve djelovanje zakona trita. Efekti denominacije novca u startu gospodarske reforme u prvom redu su psiholoki, s tim da efekt moe biti slabiji ili jai. Mi emo taj efekt razmotriti prema veliini za koju se denominira novac, pri emu emo odabrati dvije koje bi mogle doi u obzir. To je veliina od 1OO i ona koja je jednaka jedininoj cijeni najjednostavnijeg rada (173,88 ili 2O8,66). U sluaju denominacije za 1OO svi su postupci mnogo jednostavniji i pod pretpostavkom da se uvodi kuna koja je 1OO puta jaa od dinara, onda se od starta gospodarske reforme cijene svih roba izraavaju iskljuivo u kunama. to se pak tie dinara, koji odreeno vrijeme ostaje dalje u opticaju, treba samo zamisliti da se u njemu briu dvije zadnje nule odnosno da se decimalni zarez pomakne za dva mjesta na lijevo. Vrlo jednostavno, i upravo zato psiholoki efekt je slabiji. U sluaju denominacije za 173,88 ili 2O8,66 sve je mnogo sloenije, jer cijene na svim prodajnim mjestima gdje se prodaje za gotovo moraju biti izraene u dinarima i kunama. Tu je ve kod pisanja cijena i svake kupoprodaje potrebna odreena raunica, i upravo ta e raunica svakog prodavaoca i kupca upuivati na veu opreznost, to e na svakog od njih pobuditi osjeaj da je kuna vredniji novac od dinara. Dakle, psiholoki efekt bit e jai, iako se u sutini nita nije promijenilo. Da je to doista tako, pokazuje shema br. 8 u kojoj je pretpostavka da ukupni depozitni novac drave prije denominacije iznosi 1,OOO.OOO kuna i u kojoj je prikazana denominacija u obje alternative.

35

Shema br. 8

UVJETNI SATI RADA U RAZNIM STUPNJEVIMA DENOMINACIJE NOVCA

Indeksi cijena roba 1 1OO 1OO 1OO 1OO 12O 12O 12O 12O Veliina prije denominacije cijene rada 2 173,88 173,88 173,88 173,88 2O8.66 2O8,66 2O8,66 2O8,66 depozita 3 1,OOO.OOO 1,OOO.OOO 1,OOO.OOO 1,OOO.OOO 1,2OO.OOO 1,2OO.OOO 1,2OO.OOO 1,2OO.OOO Veliina poslije denominacije Cijene rada depozita (2:4) (3:4) 5 6 17,39 1,74 1 O,17 2O,87 2,O9 1 O,21 1OO.OOO 1O.OOO 5.751 1.OOO 12O.OOO 12.OOO 5.751 1.2OO Uvjetni sati rada (3:2) (6:5) 7 5.751 5.751 5.751 5.751 5.751 5.751 5.751 5.751

denominacija za: 4 1O 1OO 173,88 1OOO 1O 1OO 2O8,66 1OOO

I tako smo preko referentne koare roba doli i do koliine uvjetnih sati najjednostavnijeg rada koji postoji u ovom zamiljenom primjeru, s tim da je ta koliina ista u bilo kojem sluaju denominacije novca, to je raunski dokaz da denominacija novca sutinu ne mijenja. Meutim, njome se moe postii zaista izvanredan psiholoki efekt, a taj je da graani steknu povjerenje u svoju dravu, u svoje banke i domau valutu. Zato je itekako vano da ve u startu reforme vlastiti novac postane konvertibilan, to se postie tako da svaki potrebnik moe na alteru banke kupiti bilo koju stranu valutu. U tom smislu kao dobar primjer moe nam posluiti Markovieva privredna reforma koja je startala krajem 1989. godine. Kako li su samo ljudi bili zadovoljni da doista mogu mijenjati novac po vlastitoj volji! No, ta reforma moe posluiti i kao vrlo lo primjer, jer nije vodila rauna o sutini novca zbog ega je neslavno propala, i to unato tome to je nju pripremio svjetski monetarni vrh (MMF). DRAVNI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI KOJU PRAVNE OSOBE ISPLAUJU SVIM LJUDIMA KAO NJIHOVU CIJENU RADA (POTREBAN DOHODAK). Suvremena drava itekako vodi rauna o drugoj strani novca, o njegovoj sutini, o robi i o uvjetnoj jedinici rada. Mi smo ovim primjerom denominacije novca eljeli pokazati da je novac u krajnjoj liniji ipak samo mjera vrijednosti, a druga je stvar da on u toj funkciji djeluje na psihu svih ljudi tako da oni imaju posve drugu sliku o njemu i da gledaju na novac kao na neto to je noephodno potrebno za ivot i rad. I u redu je da tako misle, ali zato Monetarni vrh (premijer drave, guverner sredinje banke i glavni knjigovoa drave) moraju poznavati strukturu novca, moraju znati to je knjini novac i to je u njemu viak vrijednosti. Naime, ljudi ele i nastoje imati to vei viak vrijednosti, a drava im u tome nastoji pomoi, a to najbolje ini tako da ukupni viak vrijednosti koji gospodarstvo ostvaruje u jednoj godini koristi za financiranje ope potronje u toj istoj godini, i to pomou knjinog novca koji u tu svrhu emitira sredinja banka.

36
Da bi se to moglo ostvariti, i ljudi i drava moraju se u svojim proraunima to vie koristiti mjernom skalom uvjetnog rada u kojoj je novana jedinica uvijek jedan sat najjednostavnijeg rada, i onda te raunice u finalnom dijelu ponderirati s aktualnom cijenom jedinice uvjetnog rada, pa e u vrlo kratkom roku proraun biti zavren. Uzmimo kao primjer jedan prekooceanski brod koji namjeravamo izgraditi, pa se pitamo kolika je dodana vrijednost (tj. cijena ivog rada) u tom brodu? U kompjutoru imamo kompletnu tehniku dokumetaciju u kojoj pie TO i KAKO treba graditi. Konstrukcijska dokumentacija kae TO, a tehnoloka KAKO, to znai da traeni odgovor moemo dobiti iz tehnoloke dokumentacije, jer svako KAKO ima i svoj TO. U toj dokumentaciji postoji stotine tisua tehnolokih lista i nekoliko puta vie raznih operacija. Uz svaku tu operaciju zapisana je kategorija radnika (koeficijent osposobljenosti) i vrijeme trajanja svake te operacije, to kompjutoru omoguuje da pomou mjerne skale i aktualn jedinine cijene rada u trenutku izrauna dodanu vrijednost koja je sadrana u tom prekooceanskom brodu. O takvom i slinim proraunima bit e posebno govora, a ovdje ga spominjemo da bismo vidjeli kako se od temeljnog parametra (brojka 1) dolazi do potrebnog dohotka svih ljudi u dravi. Naime, taj potrebni dohodak je cijena rada koji kao novac od svojih pravnih osoba primaju svi graani u dravi, to je dodana vrijednost koja se sastoji iz poreza na tu vrijednost (PDV) i neto iznosa koji za svoje potrebe ljudi primaju na svoj osobni tekui raun ili na ruke. Tim dravnim proraunom unaprijed je osiguran novac svim graanima drave, osim onih koji su zaposleni u poduzeima koja izravno stvaraju ukupni drutveni dohodak. To znai da se dohodak zaposlenika u ustanovama i graana koji ne stvaraju vrijednosti (djeca, aci, studenti, bolesnici, nezaposlenici, umirovljenici ...) isplauje u odreenim rokovima i u unaprijed zadanim veliinama, dok je isplata dohotka zaposlenicima u poduzeima determinirana algoritmom kapitala. Algoritam kapitala je sveopi upravljaki mehanizam koji pomou svojih mehanizama djeluje tako da svaki ovjek trai svoj najvei interes koji je ujedno i najvei opi interes. U tome odreenu ulogu imaju zaposlenici u ustanovama ija je zadaa da stvaraju uvjete da zaposlenici u poduzeima stvore to je mogue vei profit. Profit je viak novca koji na kraju obraunskog razdoblja postoji u poduzeima i koji se u sljedeem razdoblju moe koristiti samo za razvijanje proizvodnje i poduzetnitva, a isti taj novac upotrebljen je u proteklom razdoblju za financiranje ope potronje. U stvaranju profita vanu ulogu ima PDV koji motivira ljude da od pravnih osoba uzimaju samo toliko novca koliko im je potrebno za ivot, a ostatak zaraenog novca ostavljaju na svojim tednim (depozitnim) raunima u pravnim osobama u kojima su ga zaradili. Na taj deponirani novac ne treba platiti PDV jer nije ni izaao iz pravne osobe, to znai da su ljudi bogatiji upravo za PDV, a bit e jo bogatiji jer im pravna osoba na deponirani novac plaa kamatu. Posebna je znaajka dodane vrijednosti da to nije samo novac koji pravne osobe moraju isplatiti graanima nego je to i novac koji su graani duni primiti da bi njime platili robu koja su koristili za osobnu potronju, s tim da na svaku takvu potronju moraju dravi platiti porez na dodanu vrijednost (PDV). Zbog toga je minimalna veliina tih osobnih primanja zagarantirana svakom ovjeku, to znai da nitko ne moe dobiti manje od cijene najjednostanijeg rada, s tim da je gornja granica za ljude iz ustanova odreena posebnim dravnim proraunom, a za djelatnike u poduzeima ona je limitirana njihovim radnim uinkom. U tom smislu graani primaju svoj potrebni dohodak prema pravilima svoje pravne osobe koja brine o njima, pri emu se obveza pravne osobe za potrebni dohodak djelatnika poduzea (koji se utvruje pomou mjerne skale) izjednauje s bilo kojom obvezom prema bilo kojem vjerovniku. Inae, u prirodnom knjigovodstvu poduzea vrijedi naelo da se svaka obveza prema vjerovniku mora platiti, ako poduzee dunik to ne moe uiniti, onda umjesto njega plaa drava i ujedno pokree sanacijski ili likvidacijski postupak protiv dunika. Dakle, iz ovoga to je ovdje reeno moe se zakljuiti da je dravni proraun dodane vrijednosti potrebni dohodak koji e se u sljedeem razdoblju (godini) isplatiti svim graanima za osobnu potronju robe, to ujedno znai da je taj dohodak temeljni novac. Inae, novac kao sveopa mjera vrijednosti ima vrlo sloenu strukturu koja se sastoji iz knjinog novca i efektivnog novca, a temeljni novac je onaj koji graani mjeseno

37
primaju od pravnih osoba (ustanova i poduzea) za potrebe svoje osobne potronje. Ako taj temeljni novac oznaimo sa 1OO, onda je poeljno da knjini novac bude to vei (1OO, 2OO, 3OO ...), a efektivni novac to manji (1OO, 90, 80 ...). Da bi drava imala uvid u tu strukturu, svaka pravna osoba mora knjigovodstvo voditi prema jednoznanom kontnom planu koji se temelji na algoritmu kapitala, to znai da osim prvog temeljnog parametra (cijena rada) postoji i drugi temeljni parametar (cijena kapitala).

7. CIJENA KAPITALA KAO DRUGI TEMELJNI PARAMETAR MONETARNOG SUSTAVA DRAVE

28.V.2002.

SUSTAV KAMATNIH STOPA U KOJEMU LJUDI NALAZE SVOJ NAJVEI INTERES. Novac ima dvije strane: poduzetniku i financijsku, zbog ega u ljudskom drutvu postoje dva istovremena, Prvi je proces privatizacije a drugi integracije. U tim se procesima stvara mnogo malih poduzea koja posve samostalno djeluju, ali ih novac pomou cijene kapitala dri zajedno i integrira u korporacije raznih veliina i na raznim razinama, a na samom vrhu te piramide je sredinja banka kao vrsti i najmoniji holding monetarnog sustava. Tu mo sredinjoj banci daje cijena kapiala koji je drugi parametar tog sustava i ija razmjerna veliina u odnosu na prvi parametar (broj 1 kao cijena rada) mora odgovarati razmjeru ploda prema matici (primjerice broj O,1). Taj drugi parametar je zapravo kamata koju rad mora ostvariti, to je viak vrijednosti koji je nedodirljiv, to je cijena kapitala koja nepovredivo pripada vlasniku, a u monetarnom sustavu to je eskontna stopa sredinje banke (6%) pomou koje ona upravlja svim pravnim i fizikim osobama koje ive i djeluju u okviru monetarnog sustava koji stvara ta stopa. Naime, zbog djelovanja novca na psihu ljudi eskontna stopa sredinje banke stvara posebni sustav kamatnih stopa, to je prirodni mehanizam koji omoguuje svakom sudioniku drutvene reprodukcije da nae svoj najvei interes. Taj mehanizam djeluje samo u sluaju ako se sredinja banka aktivno ukljui u tokove drutvene reprodukcije eskontiranjem i reeskontiranjem raznih novanih zajmova koja koriste poduzea radi stvaranja novih vrijednosti (robe). U tome sredinja banka ima odnose jedino s opim i poslovnim bankama, preko kojih pomou sustava kamatnih stopa nevidljivo upravlja svim poduzeima, a preko njih i svim ostalimpravnim i fizikim osobama u zemlji (dravi). Primjer tog sustava kamatnih stopa pokazujemo u shemi br. 9.
Shema br. 9

PRIRODNI SUSTAV KAMATNIH STOPA KAO SVEOPE MJERILO ZA CIJENU KAPITALA

VRSTA KAMATE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1O. 11. 12. Eskontna kamata sredinje banke drave Pasivna kamata na depozite po vienju Pasivna kamata na depozite oroene na 1 mjesec Pasivna kamata na depozite oroene na 3 mjeseca Pasivna kamata na depozite oroene na 6 mjeseci Pasivna kamata na depozite oroene na 9 mjeseci Pasivna kamata na depozite oroene na 1 godinu Vlastita trokovna kamata poduzea Aktivna kamata poslovne banke Reeskontna kamata sredinje banke drave Diskontna kamata poduzea Eskontna kamata poslovne banke 1 0.5 0.6 0.7 0.8 0,9 1 1 1.5 1.5 2 2,5 2 1 1,2 1,4 1.6 1.8 2 2 3 3 4 5 KAMATNE STOPE 3 4 1,5 2 1.8 2,4 2.1 2.8 2.4 3.2 2.7 3,6 3 4 3 4 4.5 6 4,5 6 6 8 7.5 10 5 2,5 3 3.5 4 4,5 5 5 7,5 7.5 10 12,5 6 3 3,6 4.2 4,8 5,4 6 6 9 9 12 15 7 3,5 4,2 4,9 5,6 6,3 7 7 10.5 10,5 14 17.5 8 4 4,8 5.6 6,4 7,2 8 8 12 12 16 20 9 10 4,5 5 5,4 6 6,3 7 7.2 8 8,1 9 9 10 9 10 13,5 15 13,5 15 18 20 22.5 25

Iz sheme br. 9 vidimo da je konstanta kamatnog sustava polovina veliine eskontne stope sredinje banke, a to je inae pasivna kamata poslovne banke po vienju. Za tu konstantu poveavaju se sve ostale kamatne stope (pasivne na rok od jedne godine, aktivne, diskontne poduzea, eskontne poslovne banke i reeskontne kamate) i tako tvore jedan interesni niz kamatnih stopa. U ovoj shemi imamo deset takvih nizova za

38
sluajeve kad je eskontna stopa sredinje banke od 1 do 10 posto. Prvi niz (1%) koriste samo drave na vrlo visokom stupnju razvitka, a eskontna stopa iz desetog niza (10%) preporuljiva je za drave na vrlo niskom razvojnom stupnju. Inae, eskontna stopa sredinje banke donosi se za dui rok, jer je razvoj dugoroni proces, a mi emo se u ovom uenju prirodnog knjigovodstva sluiti eskontnom stopom od 6%, jer ona otprilike odgovara razvojnom stupnju Hrvatske. Sutina interesnog niza kamatnih stopa je u tome da svi sudionici drutvene reprodukcije nalaze svoj najvei interes upravo u stopama iz odgovarajueg niza. Zbog toga sredinja banka mora voditi rauna o tokovima drutvene reprodukcije te u tom smislu organizirati ukupni bankovni sustav i to na strogo centralistikim naelima, jer tako zahtijeva sama priroda novca. Pri tome se sredinja banka uope ne treba postavljati kao neka "centralna vlast" nad svim bankama, ali zato treba eskontiranjem i reeskoontiranjem svih zajmova poticati sve sudionike u drutvenoj reprodukciji da trae svoj najvei interes, a osobito se to odnosi na poslovne banke. Zbog toga se bankovni sustav, prema kamatnim stopama i poslovima koji iz njih proizlaze, dijeli na tri velike skupine: ope banke ili tedionice, poslovne ili kreditne banke i sredinja banka, s tim da se poslovi tednje i davanja kredita mogu obavljati u jednoj pravnoj osobi koju obino zovemo - BANKA. Takva podjela poslova tono odgovora tokovima drutvene reprodukcije, a to su najprije poslovi tednje kojima se prikupljaju sredstva, zatim slijede eskontiranja zajmova kojima se financira proizvodnja, a sve zavrava eskontiranjem i reeskontiranjem robnih zajmova kojima se financira potronja. To su temeljne postavke kojih se sredinja bamka treba pridravati u organiziranju ukupnog bankovnog sustava, da bi mogla uspjeno obavljati svoju ulogu sveopeg holdinga. Pri tome banke posve samostalno odluuju o svojim poslovnim potezima, a sredinja banka rauna da e to biti poslovi s onom kamatom koja donosi najvei interes. Kako prema tim postavkama funkcionira bankovni sustav, opet e nam pokazati prirodno knjigovodstvo, jer ono nije, kako smo ve rekli, samo "duguje i potrauje", nego je prije svega veoma sloeni skup interesnih raunica svih sudionika drutvene reprodukcije. U tim je raunicama bankovni sustav zapravo osamostaljeni prvi temeljni dio prirodnog knjigovodstva ("NOVAC") koji je inverzna slika drugog dijela ("ROBE"). Pri tome nikada ne smijemo smetnuti s uma da je novac mjera vrijednosti robe, i to u prirodnom knjigovodstvu kae "NOVAC", to je injenica koju "ROBA" mora potovati. INTERES TEDIONICA DA PRIKUPLJAJU TEDNJU KOJU DEPONIRAJU U SREDINJOJ BANCI. To doista uvijek na umu ima sredinja banka, i zato ona osobito vodi rauna o tednji novca jer to je akumulirani viak vrijednosti svih pravnih i fizikih osoba u dravi. Stoga je njezina glavna zadaa da tu tednju uva od bilo kakve tete, a osobito od inflacije. Sredinja banka zna da poslovi tednje ne spadaju u kategoriju trinih poslova, pa zato svaka osoba moe svoj slobodni novac deponirati u bilo kojoj tedionici, a svaka banka duna je primiti taj novac i deponentu (tedii) platiti pasivnu kamatu. U tom odnosu banka ne sano da uva novac tedie nego mu jo plaa kamatu - to je svojevrsni paradoks, a na tom se paradoksu temelji ukupni kreditnomonetarni i obraunski sustav drave. Upravo to je razlog zato uenje o bankovnom sustavu zapoinjemo depozitnim novcem i tedionicama. Vlasnici depozitnog novca su tedie, to su sve pravne i fizike osobe u zemlji koje su svoj slobodni novac deponirale u tedionicama uz kamatu koja je unaprijed dogovorena. tedia uope ne ulazi u to zato mu banka plaa kamatu, jer on ivi u uvjerenju da je banka duna deponirani novac uvati od bilo kakve tete, osobito od inflacije, i da mu kamata na taj novac nepovredivo pripada. Deponiranje novca za deponente je ulaganje bez rizika i zato su tedie - pasivni vlasnici. Sve to je dobro poznato sredinjoj banci, i zato ona stvara takve mehanizme koji vode rauna da interes tedia bude maksimalno zatien i koji motiviraju banke da radi svojeg najveeg interesa deponirani novac povjere njoj na uvanje. U stvaranju takvih uvjeta sredinja banka objavljuje da e od banaka (tedionica) otkupiti svaku tednju po otkupnoj kamatnoj stopi koja je za tri postotna poena vea od pasivne kamate koju tedionice plaaju svojim deponentima, s tim da je najvia

39
otkupna kamatna stopa 9%, a najnia 6%. Ovom objavom stvaraju se duniko vjerovniki odnosi u kojima tedie pozajmljuju svoj novac tedionicama uz pasivnu kamatu koja ne bi smjela biti vea od 6% niti manja od 3%. Naime, u uvjetima iz ove objave tedionicama nije u interesu da plaaju viu pasivnu kamatu od 6%, jer onda gube, a ako bi plaale niu od 3%, onda je pitanje tko e kod njih tedjeti, kad ak i svaka potanska tedionica plaa 3%. Upravo te potanske tedionice trebaju u poslovima prikupljanja tednje odigrati odluuju ulogu, jer one su svojom razgranatom mreom "pri ruci" svakom tedii, a s obzirom da se pota po svojoj prirodi bavi poslovima na ukupnom prostoru drave i svijeta, to sredinja banka upravo preko nje utjee da se u poslovima tednje banke ponaaju isto tako kao i potanske tedionice. U shemi br. 10 pokazujemo pregled pasivnih kamatnih stopa za razne rokove oroenja u uvjetima kad je eskontna stopa sredinje banke 6%.
Shema br. 10

PREGLED PASIVNIH KAMATA U UVJETIMA KAD JE ESKONTNA STOPA HNB 6%

Poetna glavnica tednje 1 1OO 1OO 1OO 1OO 1OO 1OO 1OO 1OO 1OO 1OO Rok tednje 2 a.v. a.v. a.v. 1 mj. 3 mj. 6 mj. 9 mj. 1 god. 1 god. 1 god. Godinja stopa pasivne kamate 3 1 2 3 3,6 4,2 4,8 5,4 6 7 8 Glavnica nakon godine dana 4 1O1 1O2 1O3 1O3,6 1O4,2 1O4,8 1O5,4 106 107 108 Iznos koji koji plaa sredinja banka 5 106 106 106 106,6 107,2 107,8 108,4 109 109 109 Interes Interes sredinje tedionice banke (5-4) (1-5) 6 7 5 -6 4 -6 3 -6 3 -6,6 3 -7,2 3 -7,8 3 - 8,4 3 -9 2 -9 1 -9

Nakon ove objave sve tedionice preispituju svoje poslovanje, i zakljuuju da se sada i na samim poslovima tednje moe dobro zaraditi (tj. 3% od glavnice tednje). To ih potie da deponirani novac povjere sredinjoj banci na uvanje uz otkupnu kamatu od 6% do 9% jer u svakom tom sluaju, neovisno o oroenju, ostvaruju nteres od 3 postotna poena. To znai da su tedionice potpuno slobodne u odabiru kamatne stope koju e plaati svojim tediama, a vjerojatno e to biti stope koje su u ovoj shemi tamnije napisane, jer ako e plaati vie stope, onda e gubiti, a ako bi to bile nie stope, onda je pitanje tko e kod njih tedjeti. U poslovima tednje tedie su vjerovnici, tedionice posrednici, a sredinja je banka glavni dunik. Ova objava je najvie u interesu tedia, jer su kao pasivni vlasnici stavljeni u jednaki poloaj budui da u svakoj tedionici mogu svoju tednju deponirati i oroiti uz jednaku stopu pasivne kamate, to znai da ne trebaju gubiti vrijeme traei banku koja im daje povoljniju kamatu. S druge strane svaka tedionica rado prima tu tednju, jer zna da e na svaki novac koji je kod nje deponiran od sredinje banke dobiti kamatu od 3%, to tim vie to je sav rizik preuzela sredinja banka. Sredinja banka je to uinila jer zna kakvu mo novac ima nad ljudima, i stoga ona svakom deponentu jami da e njegov novac brino uvati ak i od inflacije, pa se obvezuje da e tediama na njihove tedne raune doznaiti novac ako bi ga inflacija obezvrijedila za vie od njezine eskontne stope. Osim toga svaki tedia svojom uteevinom potpuno slobodno raspolae, a jedino mu je ogranienje u oroenoj tednji, ali i to je bila volja deponenta zbog njegovog interesa (vea kamata). S druge strane tedionice imaju jedinu obavezu da u svakom trenutku budu spremne da deponentima na njihov zahtjev isplate gotov novac, to znai da im sredinja banka mora osigurati

40
potrebnu gotovinu. Zbog svega toga tedionice ine sve mogue da tednja bude jo vea. U svemu tome bitna je uloga sredinje banke, budui da ona zna da je za ljude deponirana tednja jedini pravi novac jer je im donosi kamatu koja im nepovredivo pripada. Stoga za sredinju banku ni ronost depozita nije vana, ve je najvanije da ukupna glavnica tednje bude konstanta koja bi se svake godine trebala poveati najmanje za kamatu koju primaju tedie. No, s obzirom da su tedie slobodni ljudi i kao takvi esto nepredvidivi, to su odreene nie kamatne stope za depozite oroene na krae vrijeme od godine dana, a najmanja je pasivna kamatna stopa za depozite po vienju (3%). Te nie stope samo su mjera osiguranja da ne bi svi deponenti u kratkom roku zatraili svoju uteevinu. INTERES POSLOVNIH BANAKA DA IM SREDINJA BANKA ESKONTIRA SVAKI ZAJAM KOJIM SU FINANCIRALE PODUZEA. Sredinja banka objavljuje da e eskontirati svaki zajam kojim su kreditne banke financirale razvijanje proizvodnje i poduzetnitva, i to po eskontnoj stopi koja je za tri postotna poena nia od bankovne aktivne kamate po kojoj je zajam odobren, s tim da je donja granica te eskontne stope 6%. Nakon ove objave poslovne banke napravit e si raunicu koja e pokazati da im je najvie u interesu da ubudue kreditiraju samo poduzea (pravne osobe) uz uvjete koje postavlja sredinja banka. Naime, utvrdit e da poslovne banke ostvaruju najvei interes ako kreditiraju poduzea uz aktivnu kamatu od 9%, jer e eskontiranjem tog zajma od sredinje banke dobiti provizijski interes od 2,46%, to moemo vidjeti u tamnijem ispisanom redu u shemi br. 11.
Shema br. 11

FINANCIRANJE POSLOVNE BANKE I ESKONTITANJE SREDINJE BANKE

Glavnica zajma kreditne banke 1 100 100 l00 100 l0O Aktivna kamata na glavnicu zajma 2 7 8 9 10 11 Nominala koju treba vratiti (1+2) 3 107 108 109 110 111 Eskontna stopa sredinje banke (p) 4 6 6 6 7 8 Sredinja banka plaa iznos /3-(3xp)/ 5 100,58 101,52 102,46 1O2,30 102,12 Provizija poslovne banke (5-1) 6 0,58 1,52 2.46 2,30 2,12

Poslovna banka zadrava pravo opeg kreditiranja u odreenom razmjeru prema veliini deponirane tednje kod sredinje banke, a ako se radi o zajmovima kojima se financira razvijanje proizvodnje i poduzetnitva, onda je njezino pravo kreditiranja neogranieno, jer si eskontiranjem zajma stalno obnavlja kreditni potencijal. Upravo ta neogranienost u kreditiranju sili kreditnu banku da brine o svojoj strunosti i sposobnosti da zadovolji svaku potrebu poduzea za kreditom. Samim time poslovna banka sve vie postaje vanjska financijska logistika jedinica poduzea kojeg kreditira, pa ga kao takva prati tijekom ukupnog poduzetnikog ciklusa i time razvija njegovo poslovanje. Pri tome naroito brine da poduzee uredno i na vrijeme podmiruje svoje financijske obveze prema svim svojim poslovnim partnerima, ime poslovna banka, radi svojeg interesa, doprinosi opoj likvidnosti gospodarstva. U tome joj znatno pomae tekui raun, to je kombinacija kreditnog i tednog rauna. Naime, kreditnoj banci je u interesu da tekui raun poduzea bude u minusu, jer to znai da poduzee njoj plaa aktivnu kamatu (9%), a ako taj raun ima pozitivno stanje, onda ona mora poduzeu platiti kamatu po vienju (3%). I iro raun doprinosi opoj likvidnosti jer kao prolazni raun prati koritenje kredita. Naime, kredit se u pravilu poinje koristiti nakon to je poduzee zaprimilo robu koja je predmet

41
kreditiranja, pa banci tek onda daje nalog da iz odobrenog kredita plati dobavljau raun, to poslovna banka ini preko iro rauna poduzea koje je korisnik kredita. Poslovnoj banci je u interesu da se kredit nikada ne vrati ako se redovito plaa aktivna kamata, no poduzee po prirodi svojeg posla kredit vraa ak prije vremena, zbog ega je poslovna banka primorana neprekidno traiti nove inicijatore u razvijanju proizvodnje. A to je upravo ono na to sredinja banka rauna, jer glavna je zadaa poslovne banke da, radi svojeg interesa, stalno potie ljude na osnivanje novih poduzea radi razvoja proizvodnje i poduzetnitva te da u tom smislu pronalazi to vie novih inicijatora koji e traiti kredite za izvrenje poduzetnikog posla u koji ulaze. Sredinja banka zna da novac nije ograniavajui faktor u razvijanju proizvodnje, ve da su to inicijatori, njihovo znanje, sposobnost i kvalitetni projekti, pa sa svoje strane, u ulozi opeg vlasnika, stvara takve mehanizme koji omoguuju poslovnim bankama neogranieno kreditiranje poduzea u stvaranju novih vrijednosti, a na kraju poduzetnikog ciklusa i neogranieno eskontiranje robnih zajmova kojima se potie potronja stvorenih vrijednosti. INTERES POSLOVNIH BANAKA DA IM SREDINJA BANKA REESKONTIRA SVAKI ESKONTIRANI ROBNI ZAJAM KOJIM PODUZEA FINANCIRAJU POTRONJU SVOJIH ROBA. Naime, poduzea moraju jedan dio svojih roba prodati na zajam, ime zapravo potiu potronju svojih roba. Vrlo dobar primjer takvog zajma su ekovi s odgoenim rokom naplate, no za poduzee je taj zajam zaleeni novac, pa mu je za redovno poslovanje potreban dodatni novac uslijed ega se kamata udvostruuje, jer plaa kamatu na zaleeni novac i na zajam kojim se poduzee dodatno financira. Zbog toga je poduzeu u interesu da diskontira robni zajam, i to unato tome to je diskontna kamata dvostruko vea od eskontne stope sredinje banke. Imajui to u vidu sredinja banka objavljuje da e reeskontirati svaki robni zajam kojim su poduzea financirala potronju svojih roba a koji je eskontirala poslovna banka, i to po reeskontnoj stopi koja je za est postotnih poena nia od eskontne stope po kojoj su poslovne banke eskontirale robne zajmove, s tim da je donja granica reeskontne stope 9%. Nakon te objave sve eskontne banke napravit e si raunicu koja e im pokazati visinu eskontne stope s kojom e raditi. Ta e raunica rei da e ostvariti najvei interes ako robni zajam eskontiraju po stopi od 15%, s tim da ga reeskontiraju kod sredinje banke po reeskontnoj stopi od 9%, to joj donosi provizijski interes od 4% kako je vidljivo iz tamnije ispisanog reda u shemi br. 12.
Shema br. 12 ESKONTIRANJE ROBNIH ZAJMOVA POSLOVNE BANKE I REESKONTIRANJE SREDINJE BANKE Glavnica robnog zajma poduzea 1 100 100 100 100 100 100 100 Glavnica eskontne banke (1-2) 3 90 89 88 87 86 85 84 Eskontna stopa poslovne banke (2:3) 4 11,11 12,36 13,64 14,94 16,28 17,65 19,05 Reeskontna stopa sredinje banke 5 9 9 9 9 10,28 12,65 13,05 Iznos koji plaa sredinja banka (1-5) 6 91 91 91 91 89,72 87,35 86,95 Provizija eskontne banke (6-3) 7 1 2 3 4 3,72 2,35 2,95

Diskontna stopa poduzea 2 10 11 12 13 14 15 16

Eskontiranjem robnih zajmova poslovne banke ostvaruju najvei interes, to je razlog da se vie ne uputaju u izravno financiranje robne potronje (tj. davanjem zajmova

42
potroaima robe), ve to preputaju poduzeima da bi bilo vie robnih zajmova i slijedom toga vie eskontiranja i reeskontiranja. Pri tome eskontne banke ak pomau poduzeima u davanju potroakih zajmova, i to na taj nain da pripreme sve papire na temelju kojih kupci preuzmu robu, banka plati poduzeu odreenu cijenu umanjenu za 15% na neto zajam i potom taj zajam reeskontiraju kod sredinje banke uz reeskont od 9%. Sa stajalita poduzea ovdje se radi o diskontiranju robnog zajma uz diskontnu stopu od 13%, a sa stajalita banke radi se o financiranju poduzea uz eskontnu stopu od 15%

INTERES SREDINJE BANKE U DEPONIRANJU TEDNJE TE ESKONTIRANJU I REESKONTIRANJU ZAJMOVA KOJE KORISTE PODUZEA. Iako diskontna kamata znai gubitak novca, ipak taj gubitak i sredinjoj banci donosi najvei interes, pa je stoga to i u opedravnom interesu. Naime, da bi sredinja banka mogla ostvariti obvezu prema tedionicama, ona mora depozitni novac putem poslovnih banaka pozajmiti poduzeima za razvijanje proizvodnje i poduzetnitva, s tim da poduzea prodajom svojih proizvoda taj novac oplode najmanje za kamatu koju od sredinje banke potrauju tedionice. Jedan dio te prodaje ostvaren je pomou robnih zajmova koji su reeskontirani, ime je zatvoren jedan kreditnomonetarni krug. Taj je krug bio uspjean ako je svaki sudionik u njemu ostvario neku zaradu, a jedan od sudionika u tome je sredinja banka. Sredinja banka drave je vrh kreditno-monetarnog sustava od kojeg sve poinje objavljivanjem eskontne stope i deponiranjem ukupne tednje, da bi se nastavilo eskontiranjem zajmova kojima poslovne banke financiraju poduzea te reeskontiranjem robnih zajmova koje su poslovne banke eskontirale i na taj nain financirale potronju roba. U svim tim novanim transakcijama sredinja e banka ostvariti interes ako je kreditiranje jednako ili vee od deponirane tednje. Pri tome uope nije bitno da sredinja banka ostvaruje profit (zaradu u novcu), jer njoj je najvei interes da bude to vie poduzetnikih poslova i da svaki taj posao uspije, a znak da je posao uspio je profit poduzea koji mora biti vei od kamate koju vlasnik gubi to svoj novac ne dri u banci, ve ga je uloio u odreeni poduzetniki posao. Profit poduzea pokazuje njegovo prirodno dvojno knjigovodstvo, a takvo knjigovodstvo ima i sredinja banka u obliku svoje knjige blagajne u kojoj je zapisan ukupan kreditno-monetarni sustav. Taj sustav se sastoji iz mnogobrojnih kreditno-monetarnih cuklusa iji krajnji rezultat pokazuje kakvim je uspjehom sredinja banka pomou svoje eskontne stope upravljala dravom. Jedan takav kreditno-monetarni ciklus pokazuje shema br. 13. Ta shema pokazuje primjer sredinje knjige blagajne u kojem je sadran jedan kreditno-monetarni ciklus u uvjetima eskontne stope sredinje banke od 6%. U tom primjeru ciklus zapoinje poetkom godine (1.I.) prikupljanjem tednje (depozitnog novca) u iznosu od 1OOO kuna i zavrava krajem te godine (31.XII.) valutiranjem robnog zajma koji dospijeva za godinu dana, to znai da je trajanje tog ciklusa dvije godine i da u njemu sve vrijednosti dospijevaju za godinu dana; kamata na tednju obraunava se nakon jedne godine, financijski se krediti zajedno s kamatom vraaju krajem godine kada poinje tei robni zajam koji e se vratiti za godinu dana. Primjer je prikazan u tri alternative kreditnog novca (950, 1000 i 1050), i to u pretpostavci da prosjena kamatma stopa na depozite koju sredinja banka plaa tedionicama iznosi 7,5%, i da prosjena pasivna kamatna stopa koju tedionica plaa svojim tediama iznosi 4,5%, te da su robni krediti 20% od kreditnog novca (tj. 190, 200 i 210).

43

Shema br. 13

PRIMJER KREDITNO-MONETARNOG CIKLUSA U UVJETIMA ESKONTNE STOPE SREDINJE BANKE OD 6%

Datum 1.01. Opis novane transakcije Poetno stanje depozitnog novca, prosjena kamatna stopa 7,5% koja se krajem godine mora platiti tedionicama Poslovnoj banci plaen otkupljen kredit koji dospijeva 31.XII. eskontna stopa 6% tedionicama plaena prosjena otkupna kamata (7,5%) tedionice uplatile pripisane kamate (prosjena stopa 4,5%) Poslovnoj banci plaen reeskontiran robni zajam (20% od koritenog kredita) koji dospijeva za godinu dana - reeskontna stopa 9% Poslovna banka vratila kredite Valuta danas robnog zajma Zavrno stanje depozitnog novca R O J Kredit 950/1035 Kredit 1000/1090 Ulaz Izlaz Saldo Kredit 1050/1145 Ulaz Izlaz Saldo Ulaz Izlaz Saldo

1000

1000

1000

1000

1000

1000

1.01. 31.12

45

973 75 -

27 -48 -3

45

1025 75 -

-25 -100 -55

45

1076 75 -

-76 -151 -106

31.12. 31.12.

31.12 . 31.12. 31.12 . Z B

1035 179 2259

173 1045 2266

-176 859 1038 -7 -7

1090 188 2323

182 1045 2327

-237 853 1041 -4 -4

1145 197 2387

191 1045 2387

-297 848 1045 0 0

Sredinja banka uspjeno upravlja kreditno-monetarnim sustavom drave ako je krajnji saldo sredinje knjige blagajne oko nule, s tim da je poeljno da taj saldo bude u minimalnom plusu, a to e biti samo u sluaju ako kreditni novac koji koriste poduzea bude vei od depozitnog novca. Najbolji nain da se to postigne je da se depozitni novac smanjuje zbog toga to ljudi VLASTITI NOVAC ULAU U PODUZEE, jer to znai da e se smanjiti pasivna kamata i da e se poveati motiviranost za stvaranje vrijednosti, to e rezultirati poveanjem robne proizvodnje i kao posljedica toga bit e vei i robni zajmovi, a njihovim reeskontiranjem bankovni sustav ostvaruje najvei interes. 4.VI.2002.

44

8. DODANA VRIJEDNOST KOJA JE KAO KNJINI NOVAC KONSTANTA MONETARNOG I OBRAUNSKOG SUSTAVA DRAVE
OPENITO O DODANOJ VRIJEDNOSTI KAO EKONOMSKOM POJMU IZ KATEGORIJE VRIJEDNOSTI. Izraz dodana vrijednost potjee iz monetaristike filozofije koja se vrlo esto pogreno tumai i primijenjuje u praksi, zbog ega dolazi do velikih problema. Naime, u trinoj ekonomiji svaka cijena robe sastoji se iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti - to je inae aksiom ekonomije. Meutim, ini se da taj aksiom nije dovoljno poznat, jer se smatra da je dodana vrijednost razlika izmeu prodajne i nabavne cijene robe, to je u osnovi pogreno jer takvo tumaenje negira novac ija je temeljna funkcija da mjeri vrijednost robe, a u tom mjerenju preko cijene robe nuno dolazi do vika vrijednosti. Zato emo najprije ukratko definirati sve pojmove iz tog aksioma, da bismo dobili barem neku predodbu to je u sustavu vrijednosti dodana vrijednost, pri emu moramo uvijek imati na umu da novac mjeri sve vrijednosti pa i samog sebe kao vrijednost. Trina ekonomija je ukupno gospodarstvo u kojoj se odreena vrijednost kao roba proizvodi za nekog drugog. U takvoj proizvodnji nuno dolazi do prometa robe, jer proizvoa mora robu koju je proizveo predati drugome koji e tu robu potroiti. I tu se u trinoj ekonomiji uvijek javljaju odnosi izmeu prodavaoca i kupca, a te odnose regulira novac kao mjera vrijednosti. Prodavalac nastoji prodati svoju robu po to veoj cijeni, a kupcu je u interesu da plati to manju cijenu. Na kraju se dogovore za jednu odreenu cijenu izraenu u novcu, i prodavalac predaje kupcu robu kao svoju vrijednost, a kupac prima tu vrijednost i za nju plaa dogovoremu koliinu novca kao cijenu te robe. Roba je vrijednost koja je predmet kupoprodaje, a to moe biti ili neki predmet ili neka usluga koja i za kupca i za prodavaoca ima odreenu vrijednost. U trinoj ekonomiji ak je i novac roba koja ima tu znaajku da mjeri vrijednosti svih ostalih roba i kao takva zbunjuje svakoga, jer vrijednost novca je to vea to ga ima manje u odnosu na koliinu svih ostalih roba. I obratno, im ima razmjerno vie novca od koliine ostalih roba, to je novac manje vrijedan. Cijena robe je dogovorena koliina novca koju kupac plaa prodaovaocu kao protuvrijednost za primljenu vrijednost u robi. I novac kao roba ima svoju cijenu, ali je njegova znaajka i u tome to se ne moe prodati, ve se pozajmljuje glavnica, s tim da zajmoprimac mora tu glavnicu vratiti u odreenom roku zajedno s unaprijed dogovorenom kamatom. Prenesena vrijednost je cijena robe koju je kupac platio prodavaocu i kao takva to je za kupca vrijednost koju je stvorio netko drugi. Ta vrijednost je i kamata koju zajmoprimac plaa zajmodavcu za pozajmljeni novac. Prenesena se vrijednost pojavljuje u kalkulaciji (proraunu) kupca kao opredmeeni ili minuli rad. Dodana vrijednost je koliina suradnicima za vrijednost koju su ima vrlo sloenu strukturu jer u kao i obavezna premija osiguranja novca koju je proizvoa platio sebi i svojim zajedniki svojim radom stvorili. Dodana vrijednost njoj je sadran i porez na dodanu vrijednost (PDV) (OPO). Ona se kao ivi ili tekui rad uvijek dodaje

45
na prenesenu vrijednost (opredmeeni ili minuli rad), pa je kao takva za proizvoaa ona njegova vrijednost koju ponudi na tritu i proda po odreenoj cijeni robe. Viak vrijednosti je razlika izmeu cijene robe ostvarene na tritu i njezine vrijednosti koju ima za prodavaoca. Ako je cijena robe vea od te njezine vrijednosti, onda je prodavalac ostvario viak vrijednosti (profit, dobitak ili zarada u novcu), a ako je obratno, onda je ostvaren gubitak (negativan profit). To znai da je viak vrijednosti rezultat koji je potvrdilo trite, i kao takav ima izuzetno znaenje za razvitak ljudskog drutva, jer svatko eli ostvariti to je mogue vei viak vrijednosti. Prema ovome znai da je prenesena vrijednost stvorena u prolosti i da je kupac tu vrijednost potvrdio plaanjem u novcu dogovorene cijene. Dodana vrijednost je ona koja se stvara u sadanjosti i koju taj isti kupac kao proizvoa potvruje novcem koji plaa stvaraocima te vrijednosti. Viak vrijednosti je zapravo viak novca koji je preko cijene robe tom proizvoau kao prodavaocu platio sljedei kupac i time potvrdio vrijednost robe koju je kupio. Toliko posve openito o strukturi cijene robe kao aksiomu ekonomije, a sada emo jo neto rei o utjecaju poreznog sustava na deformiranje strukture cijene robe i stvaranje opeg nereda u sustavu vrijednosti koji zbog toga nastaje u dravi. Naime, istovremeni procesi privatizacije i integracije neminovnost su informatikog doba, zbog njih se od velikih poduzea stvaraju brojna mala poduzea koja se potom integriraju u to vee korporacije. U tim se procesima znatno poveava promet roba izmeu poduzea, to kraj istog opsega drutvenog proizvoda dovodi do viestrukog poveanja cijene robe. Zbog toga kupoprodajna cijena robe uope nije prikladna kao osnovica poreza, to tim vie to tu cijenu odreuje trite i to je u njoj uvijek prisutan viak vrijednosti. Zbog toga razni neizravni porezi (porezi i prirezi na promet roba, carine, troarine ...) negativno utjeu na razvoj gospdarstva, jer dolazi do viestrukog oporezivanja iste vrijednosti. Zato se u svijetu imperativno uvodi porez na dodanu vrijednost (PDV), jer to je jedini porez u kojem ne moe doi dvostrukog oporezivanja iste vrijednosti, samo je u pitanju tono definiranje dodane vrijednosti kao osnovice za izraunavanje poreza. U naem Zakonu o porezu na dodanu vrijednost to se pokualo ralanjivanjem cijene finalnog proizvoda na sve sudionike u lancu stvaranja te plaanjem i vraanjem tzv. pretporeza, to je iz vie razloga pogreno i veoma tetno. Prvo zbog toga to viak vrijednosti onemoguava da se na jednostavan nain ralani prodajna cjena finalnog proizvoda, drugo to se zbog neminovog procesa privatizacije taj lanac sve vie produuje, a ponajvie zbog toga to se sva poduzea u tom lancu sasvim nepotrebno optereuje uasno sloenim i pogrenim nainom obraunavanja poreza te plaanjem i vraanjem pretporeza. Zato se taj nazovi PDV mora kratkim postupkom staviti izvan snage i uvesti prirodni porez na dodanu vrijednost, pa emo u nastavku podrobnije razmotriti osnovicu tog poreza za koji kau da je porezni model za 21. stoljee.

DODANA VRIJEDNOST KAO OSNOVICA POREZA KOJI MOTIVIRA LJUDE DA SVOJ NOVAC ULAU U RAZVOJ PROIZVODNJE I IZVOZA. Znamo da se cijena robe sastoji iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, ali se samo na dodanu vrijednost plaa porez. Naime, u strukturi cijene robe prenesena se vrijednost zbog procesa privatizacije multiplicira, pa ta vrijednost ne moe biti predmet oporezivanja jer bi dolo do viestrukog oporezivanja iste vrijednosti. S druge strane, dodana se vrijednost po svojoj prirodi ne moe multiplicirati, pa stoga ne moe doi ni do dvostrukog oporezivanja. I konano, viak vrijednosti je nedodirljiv pa kao takav uope ne moe biti predmet oporezivanja. Stoga algoritam kapitala odreuje da porezna osnovica moe biti jedino dodana vrijednost, jer se ona se kao cijena ivog rada dodaje na prenesenu vrijednost - a cijena rada se ne moe multiplicirati. Dodana vrijednost kao neto drutveni proizvod. Dodana vrijednost je neto drutveni proizvod koji je potvrdio novac to su ga od pravnih osoba primile sve fizike osobe u

46
dravi. Prilikom primitka tog novca fizika osoba mora platiti porez na dodanu vrijednost (PDV), koji prije svega slui dravi da moe dnevno pratiti koliki se neto drutveni proizvod ostvaruje, pa je to jedan od razloga zato PDV mora imati jedinstvenu poreznu stopu. Iz tog razloga ta bi stopa mogla biti to nia, no jer je ipak najvanija funkcija PDV-a da motivira graane da svoj slobodmi novac ulau u proizvodnju, to je njegova stopa jednaka eskontnoj stopi sredinje banke (6%). Dravni proraun dodane vrijednosti. Drava osigurava novac koji e se svim graanima isplatiti u sljedeem razdoblju (godini) svojim proraunom dodane vrijednosti. U tom proraunu plae djelatnika poduzea odreuje algoritam kapitala, a sve plae djelatnika ustanova i ostalih nedjelatnih graana financira sredinja banka knjinim novcem. Time je rjeen izvor novca za osobna primanja ljudi, pa je stoga jo jedino ostalo otvoreno pitanje iz kojih e se izvora financirati materijalni trokovi ustanova, jer se suvremena drava odrekla svih poreza, prireza, carina i drugih nameta? U odgovoru na ovo pitanje ulazimo u najveu tajnu ekonomije, ulazimo u viak vrijednosti koji ostvaruje gospodarstvo i koji nepovredivo pripada vlasniku. Taj viak krije se u svakoj cijeni robe, on je nedokuiv, on se ak nikome ne moe isplatiti, jer onog trenutka kad se to uini, viak se vrijednosti automatizmom obrauna transformira u dodanu vrijednost. Vea dodana vrijednost znai da se poveavaju rashodi uz istovremeno smanjivanje vika vrijednosti, a znamo da je temeljna zadaa svih pravnih osoba da brinu o tome da viak vrijednosti bude to vei! Zbog toga se o dodanoj vrijednosti ne moe govoriti a da se istovremeno ne kae neto o viku vrijednosti, ali i o prenesenoj vrijednosti, jer su te tri vrijednosti sastavni dio cijene robe. Osobna i opa potronja robe. Gospodarstvo u jednom razdoblju ostvari odreeni drutveni proizvod, taj proizvod treba i potroiti. Ukupno troenje tog proizvoda dijelimo na proizvodnu i krajnju potronju. U strukturi cijene robe proizvodna potronja je prenesena vrijednost a krajnja potronja dodana vrijednost. Krajnja potronja sastoji se iz osobne i ope potronje. Novac za osobnu potronju svi su graani primili od svojih pravnih osoba za dodanu vrijednost koja je stvorena, pa je pitanje to je s robom koja je namijenjena za opu potronju, tko nju stvara i odakle novac kojim se ona financira? U odgovoru na to pitanje algoritam kapitala ima rjeenje koji ljudi teko razumiju, jer je s aspekta stvaranja opa potronja dio dodane vrijednosti, a s aspekta potronje ona je viak vrijednosti. Kako je to mogue? Vrijednost i cijena robe. Mogue je, ako dodanu vrijednost gledamo s aspekta novca, jer novac koji su ljudi primili za stvorenu dodanu vrijednost dovoljan je za kupnju samo jednog dijela te vrijednosti, a drugi dio namijenjen je za opu potronju, pa je stoga novac koji je potreban za kupnju tog drugog dijela jednak viku vrijednosti. Iz ovoga to je naprijed reeno moe se sagledati svestrana uloga novca, jer on kao mehanizam koji mjeri sve vrijednosti ujedno i raspodijeluje te vrijednosti, i to tako da najprije jasno razlui vrijednost od cijene. Naime, vrijednost je kategorija koja je individualna za svakog ovjeka, a cijena je dogovor izmeu kupca i prodavaoca. Kupac plaa dogovorenu cijenu, i u tom trenutku on je odredio koliku vrijednost za njega ima proizvod koji je kupio. U prirodnom knjigovodstvu taj podatak je najvaniji, jer ga prodavalac na izlaznoj strani svog konta 70 zabiljei kao svoj prihod, a na ulaznoj strani tog konta pie rashod koji je njegova vrijednost, ali taj podatak prodavalac jo ne zna, to e mu neko vrijeme kasnije rei njegovo knjigovodstvo. Tek kad to bude, onda e raspodjela vrijednosti biti izvrena, jer e i prodavalac saznati svoju vrijednost prodanog proizvoda, a samim time i svoj viak vrijednosti PROFIT. Openito o porezima. Ukupne poreze moemo podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu ine neizravni porezi ili porezi na promet roba, a drugoj su izravni porezi ili porezi na dohodak graana. Tim porezima puni se dravni proraun, ali suvremenoj dravi porezi nisu potrebni pa oni poprimaju sasvim odreenu kontrolnu funkciju sa svrhom da ukupni obraunski sustav na svim razinama ispravno funkcionira. Iz tog razloga neizravni porezi imaju jedinu zadau da se to vie smanji proizvodnja i promet doputenih tetnih roba, a u proraunu drave taj se porez koristi za zatitu zdravlja ovjeka i njegove okoline. A to se tie izravnih poreza, iz te skupine uvodi se samo

47
porez na dodanu vrijednost (PDV), i to zbog toga to je to jedini porez koji je koristan za dravu, a o kakvoj se koristi radi, bit e govora u nastavku. Porezi na promet roba. Pokuajmo si zamisliti dravu kao veliko poduzee u kojoj dravna administracija ubiranjem poreza pribavlja novac za nabavku robe za opu namjenu, jer u tom sluaju najprije treba iz gospodarstva izvui toliko novca koliko je potrebno da se moe platiti nabavka te robe, da bi potom tim novcem platila robu koju je to gospodarstvo isporuilo dravi za potrebe njene ope potronje?! U filozofiji se to zove sofizam, a u stvarnosti to je jedan od velikih problema u svijetu i najvei problem koji postoji u Hrvatskoj! Naime, taj problem je u tome to svaki porez poveava trokove poduzea i time istovremeno smanjuje viak vrijednosti koji slui za razvijanje budue proizvodnje, pa je stoga svaki porez, neovisno o tome kako se naziva (porez, prirez, carina, troarina ...), tetan za dravu, jer gospodarstvo ima sve manje novca za svoj razvoj, a dravna administracija ima sve vie novca koji joj ne treba budui da se ukupna opa potronja ionako prirodno financira iz profita (vika novca, vika vrijednosti) koji se nalazi na novanim raunima gospodarstva. Novac za opu potronju. Sasvim je izvjesno da novca za financiranje ope potronje robe nema, jer je ukupan novac koji su graani primili za dodanu vrijednost upotrijebljen za kupnju robe osobne potronje, a injenica je da je i roba ope potronje ponuena na tritu, prodana i naplaena, pa je pitanje tko je kupio tu robu od gospodarstva i odakle novac da je kupac mogao platiti? Odgovor je, robu ope potronje kupile su ustanove i platile je knjinim novcem, a taj je knjini novac jednak viku vrijednosti koji se nalazi u poduzeima. Ustanove su pravne osobe koje od poduzea nabavljaju robu ope potronje, poduzea su takoer pravne osobe koje stvaraju tu robu, a sva se plaanja u odnosima izmeu pravnih osoba vre knjinim novcem. Izvor tog knjinog novca je prirodno knjigovodstvo koje vodi svaka pravna osoba (poduzea i ustanove), a u knjigovodstvu poduzea postoji upravo toliki viak vrijednosti koliki je manjak novca u knjigovodstvu ustanova, pa se na razini drave taj manjak u ustanovama prebija s vikom vrijednosti u poduzeima. Tako je to prema zakonu dvojnosti, a i jedno od glavnih naela prirodnog knjigovodstva je da se viak proknjii na onom mjestu na kojem je pronaen, a manjak mora platiti ono mjesto na kojem je utvren! S obzirom da je ovdje rije o manjku novca za opu potronju drave, to algoritam kapitala odreuje da njezina sredinja banka emitiranjem knjinog novca pokriva taj manjak ime ujedno inditektno financira razvoj gospodarstva a samim time i razvoj ukupne drave. Naime, novac kojim je sredinja banka u tekuem razdoblju financirala opu potronju, na kraju se razdoblja kao viak vrijednosti naao na novanim raunima gospodarstva koje ga moe upotrijebiti samo za veu proizvodnju, jer za postojeu razinu proizvodnje raspolae s dovoljnim novcem. Fiziki i novani opseg proizvodnje. Dakle, to je rjeenje koje prua prirodno knjigovodstvo (algoritam kapitala), pa e sada vjerojatno biti jasnije zato na jednom mjestu kaemo da je neto drutveni proizvod jednak dodanoj vrijednosti, a na drugom mjestu da je to cijena robe krajnje potronje koja se sastoji iz dodane vrijednosti i vika vrijednosti. To su samo dva aspekta iste proizvodnje, jedanput mislimo na fiziki opseg, a drugi puta na novani izraz tog istog fizikog opsega proizvodnje. U novanom izrazu taj fiziki opseg vei je za viak vrijednosti koji je uvijek jednak cijeni robe ope potronje. To doista izgleda veoma zamreno i sloeno, ali prirodno knjigovodstvo to jednostavno rjeava tako da sredinja banka drave opu potronju robe financira emitiranjem knjinog novca! Knjini i gotov novac. Knjini novac je toan rezultat mjerenja vrijednosti, a svako to mjerenje mora biti zabiljeeno u knjigovodstvu pravne osobe koja je duna pratiti injenice to se dogaaju. Ako to praenje nije u skladu s algoritmom kapitala, onda e nas kapital primjereno kazniti ovisno o tome kakvo je odstupanje od prirodnih zakona, a najvea je kazna ratni sukob. Knjini novac ne moe se poistovjetiti s gotovim novcem, jer je gotov novac samo marginalni dio knjinog novca. Gotovog novca ima u opticaju upravo toliko koliko sredinja banka smatra da je potrebno, s tim da ukupni bankovni sustav radi na tome da ga bude to manje i da se, gdje god je to

48
mogue, koristi bezgotovinsko sredstvo plaanja koje kao novac vrlo uinkovito mjeri vrijednosti (npr. jedan virmanski nalog moe zamijeniti veoma mnogo jedinica gotovog novca). Dodana vrijednost kao temeljni novac. Dodana vrijednost je konstanta monetarnog i obraunskog sustava, jer ona je temeljni novac koji su u mjesenom razdoblju ljudi primili za svoju osobnu potronju. Ako taj temeljni novac oznaimo sa 1OO, onda gotovog novca treba u opticaju biti to manje od 100 (... 9O, 80, 70 ...), a s druge je strane poeljno da knjinog novca bude to vie od 100 (... 2OO, 3OO, 4OO ...). Stoga s jedne strane bankovni sustav radi na tome da bude to manje gotovog novca u opticaju, ali da je ljudima njihov novac uvijek dostupan kad ga trebaju, pa se u tom smislu uvode ak i bankomati; sigurnost koji pruaju bankomati stvara takav psiholoki efekt da ljudi gotov novac koriste samo onda kad im je doista potreban. S druge strane do poveanja knjinog novca dolazi iz dva razloga, ako se poveava fiziki opseg proizvodnje i ako se ta proizvodnja ostvaruje u veem broju poduzea. Kad je u pitanju poveanje radi veeg broja poduzea, onda je bruto drutveni proizvod u odnosu na na neto toliko vei koliko ga je vie poduzea stvaralo. U tom se sluaju poveava i robni promet i cijena robe, ali u njezinoj strukturi dolazi do poveanja samo prenesene vrijednosti, i to tono za onoliko za koliko se poveala cijena robe, a dodana vrijednost ostala je nepromijenjena - jer je ona konstanta monetarnog i obraunskog sustava. Dodana vrijednost kao opi troak drave. Dodanu vrijednost stvaraju svi djelatni graani, i oni u ustanovama i oni u poduzeima. Stoga je pitanje da li dodanu vrijednost ustanova treba ukalkulirati u cijenu proizvodnje poduzea? Algoritam kapitala kae ne, jer to bi takoer bilo sasvim nepotrebno poveanje trokova poduzea i smanjenje vika vrijednosti gospodarstva. To tim vie jer se radi o konstanti koja se ionako utvruje posebnim dravnim proraunom, to znai da dio dodane vrijednosti koja se odnosi na ustanove takoer financira sredinja banka emisijom knjinog novca. Kad bi dodanu vrijednost ustanova financiralo gospodarstvo, onda bi to bio klasian porez koji poveava trokove poduzea, ali to bi ujedno i znailo da dravna administracija ne sudjeljuje u stvaranju dodane vrijednosti (neto drutvenog proizvoda)! Trenutak stvaranja i plaanja dodane vrijednosti. Novac kao mjera vrijednosti potvruje da je dodana vrijednost stvorena, to znai da je najprije treba stvoriti da bi se novcem mogla platiti. U tom smislu prirodno knjigovodstvo je aurnije od samog novca, jer ono u realnom vremenu prati ostvarenje dodane vrijednosti, a to je trenutak kad je konto 42 (Dodana vrijednost kao troak) zabiljeio da je dodana vrijednost stvorena. Meutim, novac u pravilu to potvruje neko vrijeme kasnije, to su injenice koje moramo uvaavati, ali to znai da graani odreeno vrijeme beskamatno kreditiraju pravne osobe u kojima se dodana vrijednost ostvaruje. S obzirom da to kreditiranje postoji iskljuivo iz tehnikih razloga, to knjienje na kontu 42 znai da pravne osobe moraju u dogovorenom ili najkasnije u zakonskom roku svoju obvezu prema graanima platiti, a da ona bude doista plaena, o tome brine bankovni sustav koji je isplauje ak i u sluaju ako pravna osoba nema potreban movac, ali ujedno poduzima odreene mjere sanacije ili eventualne likvidacije odnosne pravne osobe. Trenutak kad je novac potvrdio dodanu vrijednost. Pravne osobe brinu o tome da se ljudima njihov potrebni dohodak isplati u dogovorenom roku ili najkasnije u zakonskom roku (npr. 10. u mjesecu za protekli mjesec). U trenutku kad je pravna osoba izvrila tu isplatu fizikim osobama, novac je potvrdio da je dodana vrijednost stvorena. Taj trenutak isplate dogaa se kada novac izlazi iz tekueg rauna pravne osobe i ulazi na osobni tekui raun bilo koje fizike osobe ili kad tekui raun pravne osobe isplauje gotov novac. Kod svake takve isplate primalac novca mora platiti PDV, pa ga u tom trenutku banka sustee i doznauje u dravnu blagajnu. Obavezna premija osiguranja (OPO). Svi zaposlenici u pravnim osobama obavezno se moraju osigurati od odreenih rizika (bolesti, odgoja potomstva, nezaposlenosti i starosti), i zbog toga moraju dravnom osiguravajuem zavodu platiti OPO. Visina premije ovisi o ukupnoj radnoj osposobljenosti djelatnika (vidjeti mjernu skalu

49
uvjetnog rada) i nema veze s njegovim dohotkom koji ostvaruje. Zbog toga se OPO osamostalio i pravna osoba za sve svoje zaposlenike utvrduje OPO i plaa ga osiguravajuem zavodu neovisno o tome kada isplauje plae. Stoga bi se tu moglo postaviti pitanje, zato tu premiju ne financira sredinja banka emisijom knjinog novca, pa bi u tom sluaju trokovi poduzea bili jo nii? To nikako, jer OPO je dio dodane vrijednosti koji plaaju svi zaposlenici iz svojih plaa, a svaka plaa tereti trokove one pravne osobe za koju zaposlenik radi. No, tu je u pitanju jedan problem sasvim druge prirode, a taj je to se ta premija plaa u bruto iznosu (tj. zajedno s pripadajuim PDV-om). To je i razumljivo, jer se radi o obaveznoj premiji koju jedna pravna osoba plaa drugoj, pa e ta druga pravna osoba (osiguravajui zavod) platiti pripadajui PDV u trenutku isplate osiguranicima kod kojih nastupi odgovarajui rizik. Naime, temeljno je naelo da se PDV plaa onda kad fizike osobe primaju novac, s tim da su osloboeni plaanja tog poreza ako svoj novac uloe u pravnu osobu. Obavezna premija osiguranja je ulaganje u opu sigurnost svih graana drave, a s obzirom da zaposlenici nisu taj novac primili, nego ga pravna osoba u kojoj su ga zaradili izravno doznauje osiguravajuem zavodu, to se takvo plaanje smatra kao jedan oblik ulaganja u kojem drava vraa graanima PDV. Struktura dodane vrijednosti. U sustavu vrijednosti dodana vrijednost ima najsloeniju strukturu, to moemo vidjeti iz naina kako se ona utvruje koji je prikazan u shemi br. 14.
Shema br. 14

PRIMJER KAKO NOVAC UTVRUJE SLOENU STRUKTURU DODANE VRIJEDNOSTI

Opis poslovnog dogaaja 1. Utvrivanje iznosa OPO-a pomou mjerne skale uvjetnog rada 2. Utvrivanje potrebnog dohotka zaposlenika (red.br. 1 x 16,67) 3. Ostvarena dodana vrijednost 4. Osiguravajuem zavodu doznaen OPO 5. Ostatak dodane vrijednost (3 manje 4) STRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTI Plae Ostale UKUPNA zaposlenika isplate ISPLATA 6.000 100.000 103.500 6.000 97.500 5.850 91.650 20.000 20.000 1.200 18.800 123.500 6.000 117.500 7.050 110.450

6. U dravnu blagajnu doznaen PDV (6% od red.br. 5) 7. Isplaeno djelatnicima pravne osobe (5 manje 6)

Ovo je ujedno primjer kako algoritam kapitala stvara potrebne mehanizme, a jedan od tih je OPO koji rjeava najsloeniji problem u obraunskom sustavu uope, a to je veliina potrebnog dohotka koji je pravna osoba duna isplatiti zaposlenicima da bi mogli uredno obavljati svoje zadatke. Inae, valja napomenuti da je potreban dohodak isljuivo obraunska kategorija koja je granina toka do koje poslovna banka mora zaposlenicima isplatiti plae i u sluaju kad pravna osoba nema vlastiti novac. Naime, ukupan iznos plae zaposlenika ovisi o uspjehu poslovanja, a potrebni dohodak pravna osoba duna je isplatiti neovisno o poslovnom rezultatu, to znai da se ta obveza pravne osobe izjednauje s obvezom prema bilo kojem vjerovniku, a takve obveze banka mora platiti i u sluaju ako pravna osoba nema vlastiti novac, ali onda pokree postupak sanacije ili likvidacije takve pravne osobe. Veliinu potrebnog dohotka odreuje OPO koji poetkom mjeseca pravna osoba u bruto iznosu doznauje dravnom osiguravajuem zavodu za sve svoje zaposlenike. Iznos te premije izraunava se pomou mjerne skale za uvjetni rad, a potrebni dohodak dobije se tako da se ta premija pomnoi s odreenim mnoiteljem (u primjeru to je 16,67 jer je pretpostavka da je stopa OPO-a 6%) koji je odreen dravnim proraunom dodane vrijednosti. To znai da se potrebni dohodak zaposlenika sastoji iz OPO-a, PDV-a i neto iznosa, za razliku od plae preko tog dohotka i ostalih isplata koje se sastoje samo iz PDV-a i neto iznosa.

50
Openito o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Za porez na dodanu vrijednost mogli bismo rei da je cijena za pranje novca koju graanin plaa u trenutku kad prima novac od pravne osobe. Osim toga taj je porez, kako je rekao prof.dr. Manfred Rose, zaudno jednostavan porezni model koji se vrlo dobro slae s gospodarstvom jer je neutralan za trokove i kao takav ne optereuje ni izvoz niti bilo koja druga ulaganja u poduzea te u kojemu nema dvostrukog oporezivanja, ali zato ima jedinstvenu poreznu stopu. Da bismo sve to objasnili moramo ponovno istaknuti temeljnu ulogu koje imaju sve pravne osobe (poduzea i druge institucije) u dravi, a ta je da uvaju viak vrijednosti koji nepovredivo pripada vlasnicima. PDV i pravne osobe. Upravo pravne osobe plaanjem u novcu potvruju da je stvorena nova vrijednost koja se u procesu stvaranja uvijek dodaje na prenesenu vrijednost, pa se stoga za tu vrijednost uvrijeio termin - dodana vrijednost. Svaka dodana vrijednost mora se potvrditi plaanjem u novcu, isplatioci su sve pravne osobe (poduzea i ustanove) a primaoci novca su sve fizike osobe (zaposlenici i ostali graani). I tu sad dolazi do izraaja zaudna jednostavnost tog poreznog modela, jer pravna osoba u jednom iznosu plaa taj porez za sve svoje graane o kojima brinu i to u trenutku kad im se isplauje novac za dodanu vrijednost. Da bi to bilo mogue, nuna je jedinstvena porezna stopa, no nije to jedini razlog zbog kojeg je ona jedinstvena, u to emo se uvjeriti kad razmotrimo funkcije koje taj porez ima. PDV je porez koji drava vraa. Na temelju stvorene dodane vrijednosti svi graani primaju novac za potrebe svoje osobne potronje i od tog novca moraju platiti porez na dodanu vrijednost (PDV), a jer suvremenoj dravi porez nije potreban, to ona prikupljeni PDV od svih graana vraa onim poduzetnim ljudina koji dokau da primljeni novac nisu koristili za svoju osobnu potronju, ve su ga uloili u razvojne svrhe. U realizaciji toga najvei je problem u tom dokazivanju, ali prirodno knjigovodstvo i tu nalazi jednostavna rjeenja koje emo u nastavku opisati. PDV i ulaganje u pravnu osobu. Ako graanin uloi svoj novac u pravnu osobu, onda se svaki taj ulog automatski povea za pripadajui PDV. To znai da e se na svakih uloenih 100 kuna, u sluaju da je stopa PDV-a 6%, osobni dioniki raun u pravnoj osobi poveati za 106,38 kuna, jer se primijenjuje postotni raun nie sto. Jo jednostavniji sluaj vraanja PDV-a je kad zaposlenici ostavljaju svoj novac u pravnoj osobi u kojoj su ga zaradili, jer je u tom ulaganju automatski ukljuen i PDV koji nije trebalo platiti poto novac nije ni izaao iz pravne osobe. To znai da novac na dionikom raunu pravne osobe uvijek u sebi sadri PDV, to je u interesu ulagaa, jer oni svoje dionice (prenosivi vrijednosni papir) mogu prodati na burzi po cijeni ak veoj od nominale. PDV i izvozni posao. Ako se dodana vrijednost koja je stvorena u zemlji izvozi u druge drave, onda je to siguran dokaz da graani nisu ostvarenu dodanu vrijednost koristiti za svoju osobnu potronju. U tom se sluaju graanima indirektno vraa PDV, jer se u svakom izvoznom poslu drava postavlja kao zamiljeni posrednik izmeu domaeg izvoznika i inozemnog kupca. U tom zamiljenom posrednitvu drava kupuje od izvoznika robu po slubenom teaju uveanim za pripadajui PDV i prodaje ju inozemnom kupcu po dogovorenoj izvoznoj cijeni. To znai da svaki izvozni posao ima devizni teaj vei od slubenog za PDV, ime su izvoznici motivirani da to vie izvoze, to znai da e biti vea proizvodnja, vea zaposlenost i vei viak vrijednosti svih graana - pa je i to nain na koji im drava vraa PDV. 11.VI.2002.

51

DRUGI DIO

SUVREMENA DRAVA I PRIRODNO KNJIGOVODSTVO

koje je glavni upravljaki mehanizam monetarnog i obraunskog sustava 9. OSVRT NA RAZVOJ PRIRODNOG DVOJNOG KNJIGOVODSTVA U HRVATSKOJ U GODINAMA POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA
Drava je opa pravna osoba koje preko brojnih posebnih pravnih osoba (ustanova i poduzea te njihovih banaka) pomou prirodnog dvojnog knjigovodstva upravlja svim fizikim osobama (ljudima). U tom smislu je vrlo vaan MONETARNI VRH koji ine premijer drave, guverner sredinje banke i glavni dravni knjigovoa, kao i temeljno naelo prirodnog dvojnog knjigovodstva (personifikacija knjigovodstvenih konta) koje omoguuje da se odreena cjelina rastavi na njegove sastavne dijelove po volji i da svaki taj dio predstavlja odreeni konto koji brine da u njegovom dijelu sve bude ispravno i u skladu s postavkom cjeline. Samo je ovjek odgovoran za ostvarenje neke cjeline, a knjigovodstvena konta su njegovi "vjerni suradnici" koji mu pomau da ta cjelina u svim svojim dijelovima i u svojoj ukupnosti ispravno funkcionira. Zato je J.W. Goethe rekao da je dvojno knjigovodstvo jedan od najljepih izuma ljudskog duha i da bi ga svaki gospodar trebao uvesti u svoje poslovanje. Doista je tako, jer prirodno dvojno knjigovodstvo je svetinja koja ispravno definira sve pojmove i sve subjekte u drutveno-ekonomskom ivotu drave (i svijeta) te pomae da se to tonije projektira budunost neke cjeline i ujedno prati ostvarenje, kontrolira i prema potrebi ispravlja. Hrvatska je nekada tim knjigovodstvom dobro vladala, ali ga je potpuno zaboravila jer je komunistika drava na pritisak jednog dijela ekonomske znanosti (tzv. dohodaa) uvela jednoumno dvojno knjigovodstvo zbog kojeg se SFRJ na stravian nain raspala. Hrvatska je naslijedila to jednoumno knjigovodstvo, "uskladila" ga sa zapadnim standardnima i time ga uinila jo gorim, i stoga je ono temeljni uzrok da je naa zemlja u sve dubljoj moralnoj, socijalnoj i gospodarskoj krizi. Da bi naa dravna vlast i ekonomska znanost spoznala taj temeljni uzrok, potrudit u se napraviti jednu usporednu analizu funkcija prirodnog i jednoumnog dvojnog knjigovodstva u kojoj e mi najvaniji kriterij biti kako se procijenjuje materijalna imovina tvrtke i utvruje jednoznaan dobitak poduzea. Naime, to dvoje je povezano, jer jednoznaan dobitak poduzea znai da je svaka tvrtka prije svega potivala naelo nepogreivosti dvojnog knjigovodstva zbog ega je i njeno materijalno bogatstvo ispravno procijenjeno. Da bi se lake moglo shvatiti to naelo, opisat u jedan dogaaj kada sam prvi puta osjetio mo prirodnog dvojnog knjigovodsva. U to sam vrijeme ve dobro poznavao to knjigovodstvo jer sam znanje o njemu stekao na zagrebakoj Trgovakoj akademiji. Tu sam kolu zapoeo 194O. godine, na njoj je glavni predmet bio upravo dvojno knjigovodstvo, imali smo ga svakog dana (osim subote) po dva sata pune etiri godine, kroz to smo vrijeme sticali znanje o poslovanju poduzea svih vrsta, s tim da smo to znanje morali raunski izraziti pomou tzv. "T" konta (ili knjigovodstvenih "vjeala"). Zadnjeg sata u lipnju 1944. naa profesorica iz knjigovodstva rekla nam je sljedee: Mlada gospodo, vi ste sada osposobljeni da vodite poduzee, meutim, u njemu

52
ete naii na nekakve kontne planove, neu vam nita rei o kakvim se to planovima radi i emu oni slue, jer vi ete to odmah dokuiti i koristiti ih. Nakon to sam maturirao, otiao sam u rat, ali sam se prije toga upisao na ekonomski fakultet. Demobiliziran sam krajem kolovoza 1946. godine i povratkom u Zagreb prvo to sam uinio bilo je da na ekonomskom fakultetu uredim sve to je potrebno za studij. Bio je to zapravo moj prvi susret s fakultetom, priznali su mi dva semestra, dobio sam novi indeks i reeno mi je da mogu odmah polagati ispite iz prve godine, a sve informacije o tome nai u na oglasnim ploama. Naiao sam na oglasnu plou iz predmeta "Knjigovodstvo" (nastavni profesor dr. imun Babi"), pismeni ispit je za tri dana, upisao sam se na odreenu listu na kojoj je ve bilo upisano stotinjak studenata. Nakon tri dana pojavio sam se u ispitnoj dvorani s nekoliko araka praznih trgovakih papira, a tamo sam vidio da svi studenti imaju neke obrasce, knjige i knjiice, a ja od svega toga nemam nita. Razmiljao sam da odem, ali sam ipak saekao da vidim to bude. Reeno nam je da pismeni ispit traje 4 sata (od 8 do 12 sati), od profesora sam dobio ispitni zadatak i u njemu su bili spomenuti neki brojevi konta, bio sam zbunjen, pitao sam se to oni znae, i najednom sam se sjetio rijei moje profesorice na zadnjem kolskom satu. Odmah sam doao k sebi, i zapoeo sam izraivati zadatak onako kako me nauila moja profesorica, na kraju sam napravio bilancu koja je potvrdila da sam sve u redu napravio, pa sam pod nju upisao simbol: SEeO (Salvo Errore et Ommissione) - to je znailo da u ovoj bilanci moje greke nema. Bilo je oko 9,3O sati kad sam predao rjeenje, i tom me prilikom profesor pitao da li ne mogu rijeiti zadatak? Odgovorio sam da sam ga zavrio, letimino ga je pogledao i rekao da doem za dva dana pogledati kako sam ocijenjen. Ocjena je bila 1O (odlian) i osloboen sam od usmenog dijela ispita! Bilo je to moje prvo iskustvo u koritenju prirodnog dvojnog knjigovodstva u kojem sam osjetio njegovu mo, ali tada nisam tome pridavao neku vanost, jer sam bio uvjeren da to znanje posjeduje svaki ovjek i da ga stie kroz ivot. I ja sam ga tako sticao, pa mogu ak rei da uope nisam ni pomislio da mi je osnovu tog znanja ugradila moja profesorica iz knjigovodstva, i to unato tome to sam dobro zapamtio njezine zavrne rijei koje su mi vjerojatno ostale u sjeanju jer su mi pomogle da sam vrlo lako proao prvi ispit na fakultetu. Dakako, da sam poslije tog ispita pogledao o kakvim se to knjiicama radilo koje su imali svi studenti, bio je to kontni plan koji je 1945. donijela savezna vlada. Nita znaajno nisam u njemu primijetio, osim to sam shvatio da je neophodan radi lakeg komuniciranja meu poslovnim ljudima. Posvetio sam se organizatorskom poslu, najvie sam suraivao s ininjerima i pri tome koristio znanje koje sam stekao u koli (trgovakoj akademiji), a kontnim planom i brojevima konta sluio sam se samo u odnosima s knjigovoama. I nikakva problema u svom organizatorskom poslu nisan imao, postizavao sam znaajne uspjehe, a najvei uspjeh mi je bio organizacija koju sam uveo u sloenom poduzeu RIZ (Radio industrija Zagreb) u kojem je djelovalo ezdesetak malih poduzea koja su obraunski bili potpuno samostalni. U svom organizatorskom zvanju koristio sam iskljuivo prirodno knjigovodstvo a da toga uope nisam bio svjestan, a samo tamo gdje je trebalo koristio sam slubeni kontni plan i brojeve konta. To je bilo mogue jer je taj kontni plan bio u skladu s prirodnim knjigovodstvom, tako sam baren mislio sve do Ustava'74 kad sam u organizatorskim poslovima poeo osjeati probleme. Nisam te probleme povezivao s Ustavom, naprotiv, mislio sam da e mi on pomoi, jer je osnovna intencija Ustava bila privatizacija (decentralizacija) ukupne privredne i drutvene djelatnosti, a to je bio upravo i moj zadatak u organiziranju poslovnih sustava. No problemi se i dalje poveavaju, a uzrok sam saznao kad je prema ZUR-u uvedeno nekakvo dohodovno knjigovodstvo koje uope nisam razumio. Pokuavajui ga shvatiti, otkrio sam temeljni uzrok gotovo svih problema koji nastaju u ivotu bilo koje drave - A TAJ JE AKO U KNJIGOVODSTVU VLASTITI KAPITAL NEMA CIJENU ZA KORITENJE (VLASTITU TROKOVNU KAMATU). U bivoj Jugoslaviji taj temeljni uzrok datira od 1968. kad je, u namjeri da se umjesto dravnog vlasnitva uvede drutveno vlasnitvo, zapravo inaugurirano nevlasnitvo (jednoumlje). Naime, ondanja savezna vlada donijela je odluku da poduzea vie ne trebaju u sredinji investicijski fond plaati kamatu na vlastiti kapital, to je bila jednostrana odluka, jer nije bilo odreeno kome e se ta kamata u budue plaati, i otuda svi problemi koji postoje na ovim prostorima. Do te sam

53
spoznaje doao 1978. godine kad sam, nastojei odgonetnuti dohodovno knjigovodstvo, poeo temeljito usporeivati prirodno i komunistiko knjigovodstvo iz 1945. Da si olakam usporeivanje, ralanio sam prirodno knjigovodstvo na deset temeljnih razreda kako su to uinili komunisti, i dobio sljedei pregled (shema br. 15).

Shema br. 15

USPOREDNI PREGLED KOMUNISTIKOG I PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA PODUZEA RAZREDNI KONTNI PLAN PODUZEA
komunistikog dvojnog knjigovodstva
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Osnovna sredstva (trajna imovina) Potraivanja (dunici) Obveze (vjerovnici) Nabavljeni proizvodi Trokovi Proizvodnja Vlastiti proizvodi Rashodi i prihodi prodaje Financijski rezultat (dobitak) Poslovni fond poduzea 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

prirodnog dvojnog knjigovodstva

Novac u poduzeu (tekui raun) Osobe (dunici i vjerovnici) Trajna imovina Nabavljeni proizvodi Trokovi Proizvodnja Vlastiti proizvodi Rashodi i prihodi prodaje Profit (dobitak u novcu) Glavnica poduzea

Na prvi pogled nisam vidio neku naroitu razliku, pa stoga u mojem radu meni, koji sam se uvijek sluio prirodnim knjigovodstvom, komunistiki kontni plan nije predstavljao nikakav problem, jer je prirodnom dvojnom knjigovodstvu svejedno u kojem se razredu neto nalazi, bitno je da se zna to je to, i onda emo lako to neto staviti u razred koji treba. No nakon Ustava74 uoio sam razliku, jer je ZUR propisao da su plae i kamate financijski rezultat, a u prirodnom knjigovodstvu rezultat je profit (dobitak u novcu). Nakon toga se u meni neto pobunilo, pa sam poeo temeljito analizirati komunistiko i prirodno dvojno knjigovodstvo, i vrlo brzo sam otkrio da postoji sutinsku razlika izmeu ta dva knjigovodstva, to je razlika izmeu materijalistike i monetaristke filozofije koju u nastojati ukratko objasniti na temelju prikazanih kontnih planova. MATERIJALISTIKA FILOZOFIJA polazi od materije kao osnove ivota, to znai da je materijalno blagostanje krajnji cilj koji treba postii. Tom cilju podreeno je sve, pa je ak i novac potisnut u drugi plan jer se smatra bonom koji pomae da se materijalna dobra mogu razmjenjivati. To je vidljivo i iz kontnog plana poduzea, jer se u razredu O naleze osnovna sredstva (trajna imovina), to znai da je materijalna imovina u prvom planu. No, to je ipak samo formalna razlika u odnosu na kontni plan prirodnog knjigovodstva, jer sutinska razlika je zapravo u razredu 8, i to zbog toga jer financijski rezultat (dobitak) u komunistikom knjigovodstvu nije precizno definiran i zato sve ovisi o znanju i volji knjigovoe. Stoga postoje razne teorije trokova, osobito to se tie amortizacije trajne imovine, a sve sa svrhom da bi se knjigovoi pomoglo u utvrivanju dobitka,. Ali zadovoljavajueg rjeenja nema, pa se sve svodi na naelo da je financijski rezultat jednak razlici izmeu vrijednosti ukupne imovine na kraju i poetku razdoblja. No, i to nije rjeenje, jer je uvijek u pitanju valorizacija materijalne imovine; ako se ta imovina precijeni, knjigodstvo e pokazivati bolji rezultat, a ako se potcijeni, onda moe doi ak do gubitka. I tu do izraaja dolazi negativan utjecaj ovjeka, jer zbog nekog svojeg razloga ili interesa dravne vlasti knjigovoa uvijek manipulira s financijskim rezultatom koliko mu to

54
materijalna imovina doputa, a ako mu to nije dovoljno, onda procjenom povea knjigovodstvenu vrijednost te imovine. Upravo taj odnos knjigovoe prema financijskom (poslovnom) rezultatu je temeljni uzrok zbog kojeg je materijalistka filozofija doivjela totalni fijasko - JER NJEZINO KNJGOVODSTVO UTVRUJE POSLOVNI REZULTAT PO VOLJI OVJEKA (KNJIGOVOE). MONETARISTIKA FILOZOFIJA polazi od novca koji je u prvom planu i stoga mora uvijek biti u funkciji. U svojoj temeljnoj funkciji kao plateno sredstvo novac je i mjera vrijednosti koja motivira ljude da stvaraju to vie vrijednosti. Zbog toga novac uvijek mora biti u opticaju zajedno s robom (realnim vrijednostima), a brzina tog opticaja treba biti to vea. Tome naroito doprinosi dvojno knjigovodstvo u kojemu je interes da novac u funkciji poduzea bude to blie nuli. Inae, temeljna je zadaa poduzea da ostvari to je mogue vei PROFIT (DOBITAK U NOVCU), pa je stoga u prirodnom dvojnom knjigovodstvu taj podatak najvaniji - jer je krajnji rezultat poduzetnikog posla. S obzirom da je profit razlika izmeu stanja novca na kraju i poetku razdoblja, to je u tom knjigovodstvu on u svakom trenutku nevidljvo zapisan u razredu O, pa ga knjigovoa samo treba izraunati i vidljivo zapisati u razredu 8 i to uvijek u dva dijela, prvi je kamata koja pripada vlasniku, a drugi je dobitak koji pripada poduzetniku. Zbog tako zapisanog financijskog rezultata materijalna imovina u knjigovodstvu poduzea je uvijek na nuli, i to neovisno o tome kako je ona vrednovana, a to ujedno znai da je interes tvrtke da ta imovina u knjigovodstvu bude iskazana u to realnijem novanom iznosu - jer materijalna imovina je zapravo potencijakna rezerva tvrtke. Stoga u prirodnom dvojnom knjigovodstvu procjena vrijednosti te imovine uope ne utjee na financijski rezultat (profit), jer ona iskljuivo slui za razne poslovne potrebe samog poduzea, a na opem planu ta procjena slui kao statistika informacija o bogatstvu tvrtke, opine, regije i drave. Upravo iz tog je razloga prirodno dvojno knjigovodstvo poduzea najvaniji mehanizam obraunskog sustava - JER ONO NEPOGREIVO UTVRUJE JEDNOZNAAN POSLOVNI REZULTAT (PROFIT) I DAJE REALNU SLIKU O MATERIJALNOM BOGATSTVU OSOBE ZA KOJU SE VODI, A SVE TO NEOVISNO O VOLJI OVJEKA (KNJIGOVOE). Do tog zakljuka sam doao 1978. godine nakon to sam usporedio i temeljito analizirao kontne planove komunistikog i prirodnog knjigovodstva. Bilo je to nakon vie od trideset godina organizatorskog staa u kojem sam se podsvjesno sluio prirodnim dvojnim knjigovodstvom, to me knjigovodstvo trideset godina vodilo u postavljanju organizacije poduzea a da toga uope nisam bio svjestan. Da nije bilo ZUR-a i njegovog nerazumljivog dohodovnog knjigovodstva, vjerojatno nikada ne bih saznao da vlastiti kapital mora u knjigovodstvu imati cijenu za koritenje. A tako je logino da je ima, jer ako te cijena nema, onda to znai da nema ni kapitala pa prema tome nema ni vlasnika. Savezna vlada je krajem ezdesetih godina ukinula kamatu na vlastiti poslovni fond poduzea (vlastiti kapital poduzea), i stoga je i iz komunistikog knjigovodstva nestala vlastita kamata to je izazvalo takve probleme da se SFRJ na stravian nain (ratom) raspala. Naalost, tim se knjigovodstvom jo uvijek slui Hrvatska, a zbog toga to je ono "usklaeno" s meunarodnim standardima, to ga ini jo gorim, tako da ga ak i dravna vlast smatra nunim zlom, i to je jo gore, uope ne vidi ulogu knjigovodstva u funkcioniranju drave. Da je to doista tako, najbolje govori na "slubeni" kontni plan koji u razredu 8 ima nedefinirani financijski rezultat poduzea - A KAKAV JE TAJ REZULTAT, TAKVA NAM JE I UKUPNA DRAVA! Samo PROFIT (zaradu ili dobitak u novcu) je tono definirani financijski rezultat poduzea, a on je kao viak vrijednosti nedodirljiv jer je u knjigovodstvu uvijek zapisan u dva dijela, prvi je kamata koja je unaprijed poznata i koja nepovredivo pripada vlasniku uloene glavnice, a drugi je dobitak poduzea koji pripada poduzetniku. Takav zapis profita u dva dijela znai da je prirodno knjigovodstvo PROJEKTNO jer vlasnikova kamata mora uvijek biti unaprijed poznata (konto 81) pa stoga ukupan poduzetniki posao mora biti projektiran, a osim toga ono je i IZVRNO jer prati odstupanja od projekta koje se zapisuje kao dobitak poduzea (konto 82). Ta dvojnost zapisa profita je bitna, pa je dovoljno u dvojnom lnjigovodstvu samo pogledati u razred 8, jer ako je u njemu financijski rezultat zapisan u dva dijela (vlastita kamata i dobitak poduzea), onda je to znak da postoji vlasnitvo i da

55
drava moe funkcionirati JER SU VLASNICI DRAVNOJ VLASTI DALI PREROGATIVE KAKO TREBA VLADATI DRAVOM DA BI NJIHOVO VLASNITVO BILO NAJBOLJE ZATIENO. 18.VI.2002.

10. KAKO DRAVA KAO OPA PRAVNA OSOBA POMOU DVOJNOG KNJIG0VODSTVA UPRAVLJA SVIM PRAVNIM OSOBAMA I PREKO NJIH SVIM GRAANIMA
U informacijskom sustavu trine ekonomije glavni je podatak cijena robe, a nasuprot tom podatku je cijena rada. Svaki ovjek ima svoju cijenu robe i svoju cijenu rada, a razlika izmeu tih dviju cijena je cijena kapitala. Cijena robe je novac koji je za svoj rad ovjek primio od druge osobe, to je njegov prihod, to je ulaz (input) novca u obraunski sustav ovjeka. Cijena rada to je novac koji je ovjek dao nekom drugom, to je njegov rashod, to je izlaz (output) novca iz ovjekovog obraunskog sustava. Cijena kapitala je novac koji je ovjeku preostao, taj je novac dobitak ovjeka, to je razlika izmeu prihoda i rashoda, to je razlika izmeu primitka i izdatka novca, to je novac koji se jo nalazi u obraunskom sustavu ovjeka. To emo poblie objasniti na primjeru iz svakodnevnog ivota u kojem je ovjek zaposlen u pravnoj osobi, za nju obavlja neki posao za koji prima odreenu plau; ta plaa je njegov prihod, to primanje novca je njegova cijena robe. Taj je isti ovjek od svoje plae jedan dio potroio za zadovoljenje ivotnih potreba i to je platio nekoj drugoj osobi; to plaanje je njegov rashod, taj je izdatak novca njegova cijena rada. Novac koji je tom ovjeku preostao od plae je njegov dobitak, to je ono to je ovjek utedio za svoje bolje i sigurnije sutra, to je ovjekova cijena kapitala, to je ovjekov viak vrijednosti (viak novca, viak dohotka, viak plae), to je depozitni novac koji uvaju ope banke - a najbolje to ine ako ga preko sredinje banke uloe u poslovne banke koje ga kao kreditni novac koriste za razvoj proizvodnje i izvoza. OPE BANKE UVAJU DEPOZITNI NOVAC SVIH VLASNIKA. U odnosu ovjeka i novca kljuno je pitanje tko je osoba kod koje ovjek dri svoj novac? Dakako, ne bi nas zadovoljio odgovor da je to neki drugi ovjek, jer onda bi i za tog ovjeka vrijedilo isto pitanje, ve mora postojati neko drugo rjeenje. U modernoj dravi ono postoji - TO JE OPA BANKA KOJA LJUDIMA KAO PRAVNA OSOBA UVA NOVAC. U toj banci ovjek ima osobni raun na kojemu se nalazi njegov novac, taj jedan raun moe sa sastojati iz vie raznih rauna, ali svi se oni razlikuju u svojoj oznaci u kojoj mora biti i zajednika oznaka da se radi - O NOVANOM RAUNU FIZIKE OSOBE KAO MISAONOM BIU. To znai da svaki ovjek moe imati vie depozitnih i tekuih rauna, a svi oni zajedno ine jedan sumarni raun koji prema prirodnom zakonu dvojnosti ima dvije strane: pozitivnu ili plus (+) stranu i negativnu ili minus (-) stranu. Koliki su iznosi zapisani na jednoj i drugoj strani tog sumarnog rauna moe znati samo ovjek koji je njihov vlasnik, jer na jednoj strani je ukupni ulaz novca koji je ovjek primio po raznim osnovama, a na drugoj strani je ukupan izlaz novca koji je ovjek koristio radi neke svoje potrebe. Ovaj sumarni raun ima svoj saldo koji ovjeku pokazuje koliko je njegovo bogatstvo u novcu odnosno koliko je novca duan nekom drugom. Taj je saldo za ovjeka najvaniji iz vie razloga, a prije svega zato jer je to prebijeni saldo koji se u ivotu gotovo nikada ne javlja kao samostalna veliina i koji jedino zna ovjek koji je vlasnik tog sumarnog rauna. Naime, taj prebijeni saldo kae vlasniku koliko novca ima trenutno na raspolaganju s raznim rokovima ronosti, a taj podatak je ovjekova tajna koju osim njega zna samo njegova banka, ali ona ne smije nikome tu tajnu odati. Ta njegova banka je upravo taj ovjekov sumarni raun, a on se nalazi u jednoj ili vie banaka koje kao pravne osobe imaju zadau da brino uvaju novac vlasnika, da uvaju njegovu uteevinu, da uvaju njegov viak vrijednosti. To su

56
banke koje rade s graanima, a one su u suvremenom bankovnom sustavu tako organizirane da ovjek u vezi s novcen ima odnose samo sa svojim bankama, jer u tom smislu djeluje i ukupni kamatni sustav koji ljude potie da radi svog interesa sva svoja potraivanja imaju od banke i sva svoja dugovanja imaju prema banci. Naime, ovjek nema potrebe da pozajmljuje novac od drugih ljudi, jer je njegova banka uvijek spremna da mu na to jednostavniji nain pozajmi novac uz bankovnu aktivnu kamatu. No isto tako ovjek nema potrebe da pozajmljuje novac drugim ljudima, jer mu je mnogo jednostavnije da svoj novac povjeri banci na uvanje uz bankovnu pasivnu kamatu. Dakako, da bi to funkcioniralo, trebaju postojati odreeni uvjeti, a to je prije svega eskontna stopa sredinje banke koja kao opi upravljaki mehanizam, kao uostalom i svi ostali mehanizmi algoritma kapitala, punom snagom djeluje da ukupni depozitni novac (ukupna tednja) bude u funkciji stvaranja nove vrijednosti te da poduzetnitvo ostvaruje to je mogue vei viak dohotka (viak novca, viak vrijednosti, cijenu kapitala, profit). POSLOVNE BANKE KREDITNIM NOVCEM FINANCIRAJU PROIZVODNJU. U cilju organiziranja proizvodnje i potronje osnivaju se razne pravne osobe (institucije) kojima je zadaa da stvaraju i koriste vrijednosti, to su PODUZEA koja proizvodnom potronjom stvaraju ukupne vrijednosti i USTANOVE koje jedan dio stvorenih vrijednosti koriste za opu potronju (preostali dio koriste ljudi za osobnu potronju). U tim je institucijama ovjek zaposlen - TO SU NJEGOVE PRAVNE OSOBE OD KOJIH PRIMA PLAU. Te pravne osobe takoer imaju u svojim poslovnim bankama razne novane raune u ijim oznakama je zajedniko da se radi o - NOVANIM RAUNIMA PRAVNIH OSOBA KAO NEMISAONIM BIIMA. To su isto tako razni tekui i depozitni rauni, a svaka pravna osoba ima svoj sumarni raun koji joj kae kolika su njezina potraivanja odnosno dugovanja. Meutim, s obzirom da pravne osobe nisu misaona bia, to one moraju voditi svoje knjigovodstvo po uzoru na prirodno dvojno knjigovodstvo ovjeka. Zbog toga drava kao opa pravna osoba donosi standardni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala kojim se slue sve institucije (pravne osobe), da bi pomou njih, kao svojim pravnim osobama, drava mogla upravljati drutveno-ekonomskim procesima. Taj kontni plan prikazan je u prirodnom i standardnom obliku u shemi br. 3, i kao takav predstavlja jednu pravnu osobu koja misli i djeluje kao ovjek, ali koja se moe po volji organizirati da to bolje uva i koristi ovjekov viak vrijednosti. Kao to vidimo taj kontni plan u svojem sreditu ima dodanu vrijednost ili potrebni dohodak (konto 42) koji je kao temelj novanog sustava izvor novca koji osigurava drava, a u njemu je i profit (konto 81 i 82) koji je kao viak novca (viak vrijednosti) krajnji rezultat poduzetnikog posla (poslovanja poduzea). Taj se rezultat ne moe nikome isplatiti, jer je nedodirljiv, i stoga on nepovredivo pripada vlasnicima poduzea. Kao takav profit je u knjigovodstvu uvijek zapisan dva puta, prvi puta to je nevidljivi zapis kao razlika izmeu zavrnog i poetnog stanja razreda O i 1 (1052 - 815 = 237), a drugi puta to je vidljivi dvostavni zapis u razredu 8 (192 + 45 = 237). Upravo preko profita poduzea drava kao opa pravna osoba pomou svojeg prirodnog knjigovodstva i bankovnog sustava upravlja svim ostalim pravnim osobama (institucijama) i preko njih svim graanima koji ive i rade u njoj. Tu je od posebnog znaaja sredinja banka drave koja u ulozi opeg vlasnika sjedinjuje sve ope i poslovne banke i ini od njih u svojoj ukupnosti logistiki financijski sustav koji brine da sve osobe u dravi radi izvrenja svoje zadae raspolau s novcem upravo u trenutku kada im je potreban za stvaranje vrijednosti odnosno za potronju te iste vrijednosti. Taj bankovni sustav je na odreeni nain inkorporiran u svim pravnim osobama (institucijama), a to su ope i poslovne banke kao vanjske logistike financijske jedinice svih ljudi i svih pravnih osoba te unutarnje financijske logistike jedinice u svim pravnim i fizikim osobama. U takvoj konstelaciji postoje dva temeljna mehanizma pomou kojih drava upravlja svim drutveno-ekonomskim procesima, to su eskontna stopa sredinje banke i porez na dodanu vrijednost. ESKONTNA STOPA SREDINJE BANKE tvori interesni sustav kamatnih stopa u kojemu svaki sudionik drutveno-ekonomskog sustava moe pronai kamatnu stopu koja mu donosi najvei interes. Sredinja banka drave aktivno sudjeluje u eskontiranju novanih zajmova kojim se financiraju poduzea i reeskontiranju robnih zajmova kojima poduzea financiraju potronju svojih roba. U tome ona ima odnose samo s poslovnim bankama

57
preko kojih nevidljivo upravlja svim procesima u dravi. U tu svrhu mora ukupni bankovni sustav organizirati na strogo centralistikim naelima jer to od nje trai sama priroda novca. Pri tome se ne treba postavljati kao neka sredinja vlast nad poslovnim bankama, nego mora eskontiranjem i reeskontiranjem zajmova poticati sudionike u drutvenoj proizvodnji da trae svoj najvei interes. To je i razlog da se ukupni bankovni poslovi prirodno dijele na tri velike skupine: tednja, kreditiranje i eskontiranje. Takva podjela poslova odgovora tokovima drutvene proizvodnje, a to su kao prvo poslovi tednje kojima se prikuplja novac, zatim slijede poslovi davanja zajmova kojima se financira proizvodnja robe, a sve se zavrava poslovima eskontiranja i reeskontiranja robnih zajmova kojima se financira potronja robe. U tom smislu treba organizirati poslove u sredinjoj banci pri kojoj treba biti dravna eskontna banka (banka svih banaka) koja e pratiti i ukupan platni promet izmeu svih pravnih i fizikih osoba kao i ukupan platni promet izmeu samih pravnih osoba, da bi se u svakom trenutku mogao izraunati ukupan profit koji ostvaruju poduzea i kako ga koriste ustanove. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) nije klasian porez ve je to mehanizam koji motivira ljude da svoj novac to vie ulau u razvijanje proizvodnje. Bitna znaajka tog poreza je jedinstvena porezna stopa koja je jednaka eskontnoj stopi sredinje banke. PDV je potpuno neutralan za gospodarstvo, jer je to porezni model na osobnu potronju robe koji kao pretporez plaaju svi graani u trenutku kad od svoje pravne osobe primaju novac koji je namjenjen za njihovu osobnu potronju. Meutim, drava e graanima vratiti PDV ako dokau da primljeni novac nisu upotrijebili za svrhu za koju su ga primili (za osobnu potronju). Nain na koji se to dokazuje propisuje drave, a u veini sluajeva ono je automatsko, spomenut emo etiri takva sluaja. PRVI je sluaj kad ovjek svoj viak dohotka ostavlja u pravnoj osobi u kojoj ga je zaradio pa PDV ne treba platiti jer novac nije ni izaao iz pravne osobe; to je u interesu djelatnika, jer je njegov novac na dionikom raunu pravne osobe vei za PDV, a da ga je primio na svoj osobni tekui raun bio bi za toliko manji. DRUGI je sluaj kada graanin svoj novac ulae u pravnu osobu, onda mu se ulog automatski povea za PDV jer je tim ulaganjem dokazano da njegov novac nije upotrijebljen za osobnu potronju. TREI je sluaj kad se roba izvozi u drugu dravu, to znai da ostvarena dodana vrijednost nije bila namijenjena za osobnu potronju i stoga PDV nije ni trebalo platiti, pa ga drava vraa izvozniku na taj nain da za iznos PDV-a u izvezenoj robi povea izvozni devizni teaj. ETVRTI sluaj je posebno zanimljiv, o emu e biti govora kad emo razmatrati glavnicu poduzea, a zasada samo toliko da prilikom osnivanja drava uplauje na tekui raun poduzea iznos PDV-a koji je sadran u prijavljenoj glavnici. Svaki porez mora imati svoj izvor, jer ne moe se neto uzeti iz niega. U monetarizmu se porez plaa u novcu, a izvor poreza moe biti samo u stvorenoj vrijednosti, a plaa ga onaj koji je primio novac za tu vrijednost. U shemi br. 3 vidimo da se sve vrijednosti nalaze u razredu 4, ali samo se dodana vrijednost (konto 42) moe oporezivati. To je zbog toga jer je na prenesenu vrijednost (konto 41) porez ve plaen pa bi oporezivanjem te vrijednosti dolo do dvostrukog oporezivanja, a viak vrijednosti (konto 43) ne moe se oporezivati jer je nedodirljiv. Dodana vrijednost je novac koji primaju svi graani od svojih pravnih osoba za osobnu potronju, to znai da samo taj novac moe biti izvor poreza - I STOGA ONI KOJI SU PRIMILI NOVAC MORAJU PLATITI POREZ. Meutim, s obzirom da suvremenoj dravi porez nije potreban (drava je besporezna jer se na odreeni nain financira iz vika vrijednosti), to ona PDV koristi kao mehanizam koji na ljude djeluje tako da od svoje pravne osobe uzimaju samo toliko novca koliko im je potrebno za zadovoljenje osobne potronje. To znai da PDV ima zadau da dodanu vrijednost dri na odreenoj razini s tendencijom da se kao novac smanjuje, a da pri tome viak vrijednosti bude to vei. U tom sluaju ljudi s manje novca mogu kupiti vie robe, jer cijene robi padaju, a s obzirom da opa potronja zbog veeg vika vrijednosti raste, to je ukupni ivot ljudi sve ugodniji. Naime, ta se opa potronja financira iz vika vrijednosti koji se kao novac nalazi na raznim osobnim dionikim i tekuim raunima ljudi. JO NETO O PDV-u U HRVATSKOJ. No, da bi tako moglo biti u Hrvatskoj dravi, mora se Standardnim kontnim planom staviti izvan snage Zakon o porezu na dodanu vrijednost,

58
jer se u tom Zakonu uope ne radi o porezu na dodanu vrijednost, ve o strano izoblienom porezu na promet roba. Osnovica za izraunavanje tog poreza je trina prodajna cijena, a njegova izoblienost je u tome da ga kao pretporez plaaju svi proizvoai u itavom proizvodnom lancu, a ako dokau da su od kupca naplatili PDV na prodajnu cijenu svojih proizvoda, onda si od naplaenog PDV-a mogu sustegnuti taj pretporez i samo razliku doznaiti dravi. Ovaj porezni model u prvoj godini primjene stvara takve probleme u monetarnom sustavu da dolazi do propadanja niza banaka i poduzea, a kasnije sasvim nepotrebno optereuje gospodarstvo stalnim plaanjem i vraanjem PDV-a. Ujedno trite gubi stabilizacijsku funkciju na trine cijene, jer PDV izravno utjee na poveanje cijena. Iz toga nedvojbeno proizlazi da je na PDV porez na promet roba, a promet prirodno ne moe biti izvor, pa je stoga logino da graani trae diferencirane pa ak i nulte stope, to im je djelomino udovoljeno. A to je samo po sebi jasni znak da se kod nas uope ne radi o PDV-u, budui da je glavna znaajka poreza na dodanu vrijednost jedinstvena stopa i da nitko ne moe biti oslooen od plaanja tog poreza - JER ZA PDV VRIJEDI NAELO DA LJUDI PLAAJU POREZ KAD PRIMAJU NOVAC OD PRAVNIH OSOBA I DA IM GA DRAVA VRAA KAD SVOJ NOVAC ULAU U PRAVNU OSOBU. 18.VI.2002.

59

11. PRVI DRAVNI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI KAO IZVOR NOVCA ZA OSOBNU POTRONJU ROBE
PRVI KORAK KOJI DRAVNA VLAST MORA UINITI DA BI DRAVA DE FACTO POELA FUNKCIONIRATI. ovjek je misaono bie koje se ne zadovoljava samo sa vrijednostima
koje mu prua priroda, nego i sam nastoji radom stvoriti neke vrijednosti da mu ivot bude laki i ugodniji. ovjek je ujedno i korisnik tih vrijednosti, pa u tom stvaranju dolazi i do razmjene vrijednosti meu ljudima, a da bi se ona olakala, priroda je stvorila novac kao sveopu mjeru vrijednosti koja olakava razmjenu raznih roba (proizvoda i usluga) na taj nain da se kupac i prodavalac dogovore o cijeni konkretne robe koju razmijenjuju, s tim da u tom dogovoru prodavalac uvijek nastoji ostvariti cijenu koja je vea od vrijednosti koju je on potroio za stvaranje robe koju prodaje, jer taj viak vrijednosti mu slui da se osigura za budunost (i vjeverica si stvara zalihu da preivi zimu). To znai da u tako dogovorenoj cijeni prirodno postoji viak vrijednosti, pa se stoga svaka cijena robe sastoji iz vrijednosti i vika vrijednosti, o emu i novac kao sveopa mjera vrijednosti na odgovarajui nain mora voditi rauna. U tome je novcu znatno pomogao algoritam kapitala na taj nain da svaki poduzetni ovjek mora u svom radu stvoriti vrijednosti koje su potrebne njemu kao djelatniku i viak vrijednosti koji nepovredivo pripada vlasniku. U tom smislu razvija se i obraunski sustav drave u kojem postoje dva temeljna parametra, prvi je jedinina cijena najjednostavnijeg rada, a drugi je eskontna stopa sredinje banke kao razmjerna cijena kapitala - KOJI U MONETARIZMU SUKLADNO DJELUJU TAKO DA DRAVA KAO OPA PRAVNA OSOBA USPJENO FUNKCIONIRA U SVOJOJ ULOZI ZATITNIKA VLASNIKA NOVCA. Ako tih temeljih parametara u obraunskom sustavu drave nema, onda se u njoj stvara sve vei nered, a taj se nered jedino moe ispraviti tako da dravna vlast naknadno te parametre ugradi u obraunski sustav, a trenutkom kad je to uinjeno, drava de facto poinje funkcionirati. Naime, kad su jednom ti temeljni parametri odreeni, onda je samo pitanje kako ih ugraditi u obraunski sustav drave?. To se, dakako, mora uiniti u hodu, jer realni ivot neprekidno tee i ne obazire se jesu li ti parametri u njemu, a kakav je ivot bez njih, najbolje nam pokazuje stanje u Hrvatskoj. Naime, Hrvatska je zahvaena opom entropijom, i to unato tome to postoji Ustav i mnogi zakonski propisi kojima se eli uspostaviti pravna drava koja funkcionira, ali sve je uzalud, jer u obraunskom sustavu nae drave nisu ugraeni spomenuti temeljni parametri, pa u njemu vlada sve vei nered, koji je ve poprimio takve razmjere da moemo bez daljnjega rei da Hrvatska drava de facto ne postoji. To je i posve normalno, jer cijena rada i cijena kapitala su temelj monetarnog i obraunskog sustava drave, a u tome je osobito vana eskontna stopa sredinje banke, jer ona odreuje koliko poduzetnici od ostvarene cijene rada moraju vlasnicima platiti cijenu kapitala. Kolika je vanost te stope na razini drave za funkcioniranje obraunskog sustava drave, najbolji je primjer razvijeni Zapad, jer kad se ta stopa promijeni samo za jedan postotni poen, onda dolazi do sveopeg gibanja i selenja kapitala; to svatko u uvjetima nove eskontne stope trai svoj najvei interes. Naime, svaki ovjek tedi novac za svoju bolju budunost, a interes je banaka da tediama (deponentima, vlasnicima novca) plaaju to manju kamatu, no u opedrutvenom je interesu da ona ipak bude dovoljno atraktivna za vlasnike novca. Zato sredinja banka drave u ulozi opeg vlasnika svojom eskontnom stopom odreuje veliinu stope pasivne

60
kamate koju banke plaaju tediama (deponentima) kao pasivnim vlasnicima novca. U naim razmatranjima pretpostavljamo da je eskontna stopa sredinje banke 6%, jer smatramo da ta veliina odgovara stupnju razvoja Hrvatske, pa e i svi raunski primjeri u njemu biti u tom smislu napravljeni, a meu njima je najvaniji - DRAVNI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI KAO IZVOR NOVCA KOJI GRAANI KORISTE DA SI PRIBAVE ROBU ZA OSOBNU POTRONJU.

KAKO ESKONTNA STOPA SREDINJE BANKE OMOGUUJE DA VLASNICI NOVCA DOBIJU SVOJU KAMATU KOJA IM NEPOVREDIVO PRIPADA. U uvjetima eskontne stope sredinje
banke od 6% poduzetnitvo mora na svakih ostvarenih 100 jedinica novanih vrijednosti platiti vlasniku 6 novanih jedinica. Ili, na svakih 1OO novanih jedinica uloenih u stvaranje vrijednosti, nakon godine dana vlasnik mora dobiti 106 novanih jedinica. O tome dravni proraun dodane vrijednosti mora voditi rauna, a to znai da uvjetnu cijenu najednostavnijeg rada treba na odreeni nain poveati za 6%, to znai ako ovjek prima plau od 100 kuna, onda mora vlasniku platiti 6,38 kuna, jer to je kamata od 6% na iznos od 106,38. Ovo spominjemo samo zbog toga to je u obraunskom sustavu cijena rada uvijek izraena u bruto iznosu, a od tog bruto iznosa rad mora platiti vlasniku 6%, pa ako rad prima 100 kuna, onda bruto cijena rada iznosi 106,38 kuna, a ako je bruto cijena 100 kuna, onda rad prima 94 kuna. Da bi u obraunskom sustavu drave eskontna stopa sredinje banke mogla doi do izraaja, mora postojati i jedinina cijena najjednostavnijeg rada, jer to je minimalna cijena koja pripada svakom ovjeku samim time to postoji. Meutim, ta jedinina cijena moe biti bilo koja veliina, a ako tu veliinu pomnoimo s godinjim fondom radnih sati (2191), dobije se minimalni dohodak koji drava mora osigurati za svakog ovjeka u dravi, a ako taj minimum pomnoimo s brojem graana, onda se dobije ukupan minimalni dohodak koji drava u toj godini mora isplatiti svim svojim graanima. No ako taj ukupan godinji minimum pomnoimo s prosjenim koeficijentom radne osposobljenosti graana (vidjeti o tome mjernu skalu u shemi br. 6), onda se dobije ukupan dohodak koji drava treba osigurati proraunom dodane vrijednosti. Dravni proraun dodane vrijednosti radi se za ukupnu dravu, jer u stvaranju te vrijednosti prirodno sudjeluju svi njezini graani, od tek roenog djeteta pa do najstarijeg ivueg umirovljenika. Prema tome osnova tog prorauna su graani drave, a sve podatke o njima redovno se unose u sredinji kompjutor drave meu kojima su najvaniji datum roenja i datum prestanka ivota. Kompjutor za svakog graanina prati sve promjene u tijeku njegovog ivota, to znai da svakog trenutka zna koji je broj ivuih graana, koju kolu graanin pohaa, kad je zavrio osnovnu i srednju kolu, kad se je upisao na fakultet i koji, kad je diplomirao, kad se je zaposlio, u kojem poduzeu ili ustanovi radi, kad je na bolovanju, kad je ostao bez posla, koliki je njegov radni sta i kad je umirovljen te da li kao umirovljenik dodatno radi i gdje. Na temelju podataka koje ima o svakom graaninu, kompjutor moe pomou mjerne skale uvjetnog rada izraunati koeficijente radne osposobljenosti za sve graane drave - I NAKON TOGA NA VRLO JEDNOSTAVAN NAIN IZRADITI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI. Tim proraunom treba prije svega odrediti veliinu jedinine uvjetne cijene rada da bi se na temelju odreenih koliinskih podataka mogle izraditi razne korisne raunice i prorauni. Kakve u tom smislu postoje mogunosti, razmotrit emo na primjeru prorauna dodane vrijednosti zamiljene drave veliine Hrvatske koji je izvor novca to ga drava kao pravna osoba plaa ljudima (fizikim osobama). Takav proraun bi svaka drava trebala imati, a Hrvatska je u tom smislu u prednosti pred svim ostalim dravama svijeta jer ona se iz duboke krize (iz ope entropije) moe izvui jedino ako pomou temeljnih parametara poinje graditi ivot od samog poetka. Taj poetak poinje donoenjem STANDARDNOG KONTNOG PLANA PRIRODNOG KNJIGOVOVODSTVA koje se temelji na algoritmu kapitala. Naime, prema tom kontnom planu svaka pravna osoba (ustanova i poduzee) mora voditi svoje poslovno knjigovodstvo po uzoru na prirodno knjigovodstvo ovjeka (svaka pravna osoba mora "misliti i raunati" kao ovjek). Osim toga u trenutku kad stupa na snagu taj kontni plan drava postaje besporezna, to znai da se ona odrie svih poreza, prireza, carina, troarina i raznih drugih nameta, jer drava od tog trenutka nita ne uzima, ve samo daje. U tom smislu istog trenutka donosi SVOJ

61
PRVI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI KOJI JE JEDINI IZVOR NOVCA potreban svim graanima da bi zadovoljili osobnu potronju koja je dostojna ovjeka na datom stupnju razvitka drave. Taj prvi dravni proraun dodane vrijednosti donosi se u trenutku u kojem se na temelju STANDARDNOG KONTNOG PLANA poinje uvoditi prirodno knjigovodstvo koje je glavni mehanizam koji sve ljude drave motivira da trae svoj najvei interes (u naem razmatranju pretpostavljamo da je taj trenutak 1.I.2003.). Tim se proraunom osigurava izvor novca koji je ljudima potreban za ivot i rad, i to u uvjetima koji u dravi postoje u trenutku donoenja tog prorauna, s tim da su u njemu vrijednosti odreene za sluaj ako jedinina cijena uvjetnog rada iznosi 1 kunu, to je inae osnova svakog prorauna, ali i vrijednosti za sluaj ako ta cijena iznosi 8,22 kuna, to otprilike odgovara sadanjem stanju u Hrvatskoj. Inae, koeficijenti radne osposobljenosti proizvoljno su odreeni, to je u ovom razmatranju irelevantno, jer svrha je ovog primjera dravnog prorauna da pokae prvi korak kojim drava kree u ivot pod pretpostavkom da u tom trenutku jo nema ni Ustava niti bilo kakvih zakonskih propisa, ve postoji samo Standardni kontni plan i njegovo prirodno knjigovodstvo. To znai da ovim proraunom elimo pokazati kako se osigurava novac koji e se graanima isplatiti tijekom prve godine u kojem se obraunski sustav drave tek poinje konsolidirati, s tim da e na kraju te godine taj sustav biti toliko ureen da drava kao opa pravna osoba moe uspjeno funkcionirati. Primjer takvog prvog dravnog prorauna za zamiljenu dravu veliine Hrvatske pokazujemo u shemi br. 16. Shena br. 16 Mjera u milijunima kuna

PRIMJER PRVOG GODINJEG DRAVNOG PRORAUNA DODANE VRIJEDNOSTI 1.I.2003.

O p i s Mjera kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna Varrijanta 1 1 kuna 2.191 3,06556 4,500.000 1.600.000 400.000 1,000.000 1,500.000 2,900.000 9.860 30.226 1.929 32.155 2.804 7.011 3.287 13.102 17.124 30.226 32.155 Varijanta 2 8,22 kune 2.191 3,06556 4,500.000 1,600,000 400.000 1,000.000 1,500.000 2,900.000 81.049 248.461 15.859 264.320 23.049 57.630 27.019 107.698 140.763 248.461 264.320

1. Jedinina neto cijena uvjetnog rada 2. Godinji fond radnog vremena u satima 3. Prosjeni koeficijent (K) 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1O. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 2O. Broj Broj Broj Broj Broj Broj graana u dravi /K 3,06556/ djelatnih graana /K 4,3/ nezaposlenih graana /K 3,2/ umirovljenika /K 3,2/ djece, aka i studenata /K 1/ nedjelatnih graana (6 do 8)

Minimalni dohodak drave (1 x 2 x 4) Potreban dohodak drave (1O x 3) Porez na dodanu vrijednost (6% od 13) DODANA VRIJEDNOST (11 + 12) Naknade nezaposlenima (1x2x5xK) Mirovine (1x2x7xK) Djeji doplatak (1x2x8xK) Isplata nedjelatnicima (14 do 16) Isplata djelatnicina (11 manje 17) Potreban neto dohodak (17+18)=(11) POTREBAN BRUTO DOHODAK (19+12)=(13)

62
21. 22. 23. 24. 25. 26. Plae nedjelatnika (17 + PDV) Plae djelanika ustanova (PRORAUN) UKUPNO PLAE OPE POTRONJE (21+22) PLAE DJELATNIKA PODUZEA (20-23) UKUPNO PLAE ZAPOSLENIKA (22+24) OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA (6% od 25) kuna kuna kuna kuna kuna kuna 13.938 7.124 21.062 11.093 18.127 1.088 114.572 58.559 173.131 91.189 149.748 8.985

U tom dravnom proraunu vidimo da se njime u novac ugrauje i porez na dodanu vrijednost (PDV), pa se postavlja pitanje zato se uvodi taj porez kad je drava postala besporezna? Odgovor je, upravo zato to dravi ne treba porez, pa uvodi PDV koji kao monetarni mehanizam koristi jedan dio vika vrijednosti da u ljudima stvori psiholoki efekt da imaju svoju dravu koja je duna brinuti o njima i da je zbog toga moraju porezom financirati, ali ujedno taj PDV je motivacijski faktor da ljudi iz svojih pravnih osoba ne izvlae novac preko svojih potreba, odnosno da svoj novac to vie ulau u razvoj proizvodnje i izvoza. Da bi se taj mehanizam mogao ugraditi u obraunski sustav, drava donosi proraun dodane vrijednosti u kojemu postoji PDV, to znai da se njime uope ne dira u dohodak ljudi, jer se dravnim proraunom njihov dohodak umjetno poveava i kao takav se u obraunskom sustavu pojavljuje kao neto i bruto dohodak, s tim da ljudi vraaju PDV dravi kad od svojih pravnih osoba primaju novac za svoju osobnu potronju. I tu je sada jasno vidljivo kako sredinja banka svoju eskontnu stopu koristi da bi pomou nje iskoristila jedan dio vika vrijednosti (koji inae u cijelosti pripada vlasnicima novca) da ljudi uz pomo stope PDV-a nastoje ostvariti to je mogue vei profit ulaganjem svojeg novca u razvijanje proizvodnje i izvoza, a u toj ulozi je i stopa OPO-a, jer zaposlenici tu premiju plaaju da imaju osjeaj da su osigurani za sluaj odreenih rizika (bolesti, nezaposlenosti, odgoja potomstva i starosti) - A SVE TO U SVRHU DA BI LJUDI SMIRENO I S BOLJIM UINKOM MOGLI STVARATI TO JE MOGUE VEI VIAK VRIJEDNOSTI ZA VLASNIKE NOVCA.

PRVA PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA U KOJOJ JE SADRAN MINIMALAN PROFIT KOJI E SE OSTVARITI U SLJEDEOJ GODINI. No, tu se sad jo
postavlja i pitanje, kada pravne osobe primaju od drave PDV da ga u bruto osobnom dohotku mogu platiti ljudima i da bi ga oni potom mogli vratiti dravi? U odgovoru na ovo pitanje moramo najprije rei da se jedan dio osobnih primanja ljudi tretira kao opa potronja drave, dok se drugi dio odnosi na izravnu potronju gospodarstva drave. Naime, dravu moramo promatrati kao veliko poduzea, a svako poduzee ima svoje ope i izravne trokove, a ti se trokovi (i opi i izravni trokovi) prirodno dijele na trokove materijala i trokove plaa. Trokovi plaa su dodana vrijednost (konto 42), ali tu postoji velika razlika u dodanoj vrijednosti kao opem troku i dodanoj vrijednosti kao izravnom troku, jer se veliina opeg troka unaprijed odreuje posebnim proraunom, a odreivanje veliine izravnog troka (plae djelatnika poduzea) preputa se algoritmu kapitala. Naime, drava zna da posebnim proraunom mora osigurati novac za plae zaposlenika u raznim ustanovama kao i naknade za nezaposlene te ostale nedjelatne graane. Tako je dodana vrijednost kao opa potronja utvrena i u ovom proraunu, a razlika od ukupne dodane vrijednosti drave odnosi se na djelatnike poduzea. Naime, s obzirom da u dravi Hrvatskoj poduzea formalno uope nema (ona djeluju u sivoj ekonomiji), to se jedino na taj nain u prvom proraunu moe utvrditi veliina dodane vrijednosti kao izravne trokove koju stvara siva ekonomija. Donoenjem Standardnog kontnog plana siva e ekonomija poeti izlaziti iz anonimnosti, jer vie nema razloga da se skriva budui da je drava postala bezporezna, naprotiv, drava ak potie svaki organizirani rad da prijavi glavnicu poduzetnikog posla svojoj poslovnoj banci, koja e verificirati tu glavnicu uplatom novca (PDV-a) na tekui raun pravne osobe, ime je poduzetniki posao postao pravna osoba sa statusom poduzea. To znai da obraunski sustav poduzea poinje djelovati prijavljivanjem glavnice koju verificira poslovna banka na taj nain da iz dravne blagajne na tekui raun tek osnovanog poduzea uplauje PDV koji postoji u strukturi te glavnice. Time

63
zapravo drava ispravlja glavnicu (jer je ona vea za PDV budui da su u glavnici projektirani bruto osobni dohoci) i ujedno motivira poduzetne ljude da to vie osnivaju svoja poduzea. To znai da je PDV u svojoj sutini potpuno neutralan za poduzee, jer novac koji je ovom uplatom uao u poduzee, bit e isplaen djelatnicima u njihovom bruto osobnom dohotku iz kojeg moraju dravi vratiti njezin PDV. Prva godina nakon donoenja Standardnog kontnog plana posluit e svakoj pravnoj osobi koja se bavi poduzetnikim poslovima da ispita svoje poslovanje i da ue u nove poslove te da u tom smislu utvrdi glavnicu poduzetnikog posla koju njezina poslovna banka treba verificirati, a tom verifikacijom svako sadanje dioniko ili trgovako drutvo treba postati jedno ili vie novih pravnih osoba sa statusom poduzea. Taj status dobivaju i sve obrtnike radionice, seljaka gazdinstva, razni poslovi iz kune radinosti kao i svaki organizirani posao iz sive ekonomije pod uvjetom da glavnica poduzetnikog posla iznosi najmanje 20.000 kuna i da je podnesena poslovnoj banci na verifikaciju. To znai da status poduzea dobije svaki poduzetniki posao koji u projektu godinje donosi najmanji profit u iznosu 3.333 kune, jer se glavnica utvruje tako da se projektirani profit podijeli s eskontnom stopom sredinje banke (3333 : 0,06 = 20000). Da bi takvih poduzenikih poslova bilo to vie, drava otvara brojne javne radove i ujedno motivira sve poduzetne graane da poslovnim bankama podnose svoje glavnice na verifikaciju, a znak da je verifikacija izvrena, je uplata PDV-a na tekui raun novoosnovanog poduzea. To znai da e u toj prvoj godini svaki organizirani rad koji se bavi poduzetnikim poslom dobiti status poduzea i da e drava na kraju te godine imati verificirani podatak o ukupnoj glavnici koju su ta poduzea uloila u svoje poduzetnike poslove. Ta ukupna glavnica dravi daje podatak o najmanjem profitu (viku novca, viku vrijednosti, viku dohotka) koji e ta poduzea ostvariti u sljedeoj godini (u drugoj godini djelovanja prirodnog knjigovodstva), a to je iznos od 158 milijardi kuna koji se dobije kad na ukupnu glavnicu (iznos od 2633 milijarde kuna) primijenimo eskontnu stopu sredinje banke od 6% (2633 x 0,06 = 158), pa ako se taj viak vrijednosti pribroji dodanoj vrijednosti iz prvog dravnog prorauna (264 milijardi kuna), onda drava ima podatak (iznos od 422 milijarde) o najmanjem neto drutvenom proizvodu koji e se ostvariti u drugoj godini nakon donoenja Standardnog kontnog plana. A ako je i dravna eskontna banka obavila svoj zadatak, onda postoji i podatak o bruto drutvenom proizvodu (iznos od 1524 milijarde na kontu 70), a to znai da drava za tu drugu godinu moe izraditi - PRVU PROJEKTNU BILANCU DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA, koju kao primjer pokazujemo u shemi br. 17. Shema br. 17 Vrijednost u milijardama kuna

PRVA PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA 31.XII.2003.

Naziv konta O1 O2 11 12 Novac u poduzeu Novac kod drugih Dunici Vjerovnici ZBROJ (razred 0 i 1) POETNA ULAGANJA Saldo bilanca Aktiva Pasiva 68 73 50 141 50 PROJEKTNA BILANCA DRAVE Prometna bilanca Saldo bilanca Ulaz Izlaz Aktiva Pasiva 1592 1366 226 1597 1524 73 1366 1416 50 4555 4306 299 50

64
21 Vlastito znanje 22 Ostala imovina 3O Kupljeni proizvodi 41 Preneseni trokovi 42 DODANI TROKOVI 43 Viak trokova 5O Proizvodnja 6O Vlastiti proizvodi 7O Prodani proizvodi 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 9O Uloena glavnica ZBROJ (razredi 2 do 9) 340 182 98 72 692 833 783 783 833 2633 372 1252 1102 264 158 1622 1596 1524 10523 15078 783 32 1070 1102 264 158 1524 1524 1524 158 2633 10772 15078 2633 340 182 98 72 3325 3624 783 158 2633 3574 3624

ZBROJ BILANCE

U ovoj projektnoj bilanci drave kao zamiljeni primjer pokazan je minimalni profit koji e se ostvariti u 2004. godini, jer on proizlazi iz ukupne verificirane glavnice (2633 x 0,06 = 158). U toj e godini materijalna opa potronja biti jednaka tom profitu uveanom za PDV i OPO, to znai da je u ovoj projektnoj bilanci prikazan samo profit koji e ostvariti gospodarstvo. No, profit drave kao velikog poduzea bit e vei za PDV i OPO u ukupnom iznosu od 24,8 milijardi kuna (15859 + 8985 = 24844). To znai da je u toj projektnoj bilanci sadrana i ukupna materijana opa potronja, samo u njoj nije vidljivo zapisana, a kad bi bila, onda bi u toj projektnoj bilanci proft bio na nuli. Ali neovisno o tome taj ukupan profit (182,8 milijardi) kao viak novca (viak vrijednosti) bit e zapisan na brojnim osobnim tekuim i dionikim raunima u bankama i drugim pravnim osobama koje taj novac uvaju za njihove vlasnike i koji e im se isplatiti kad e ga trebati za svoju osobnu potronju. Tako to proizlazi iz ove projektne bilance drave, a u stvarnoj bilanci na kraju godine profit e sigurno biti vei - JER U TOM SMISLU VRLO UINKOVITO DJELUJU SVI MEHANIZMI ALGORITMA KAPITALA. 25.VI.2002.

65

12. KAKO DRAVA POMOU GLAVNICE PODUZEA UPRAVLJA UKUPNIM DRUTVENO-GOSPODARSKIM SUSTAVOM
GLAVNICA PODUZEA JE MEHANIZAM KOJI DRAVNO VLASNITVO ILI NEVLASNITVO BRZO I USPJENO TRANSFORMIRA U NAJVII OBLIK PRIVATNOG VLASNITVA. Od
trenutka donoenja Standardnog kontnog plana i izrade prvog dravnog prorauna dodane vrijednosti zapoet e prelazno razdoblje u kojemu e svaki aktivni graanin nastojati da to prije ovlada osnovama prirodnog knjigovodstva, s tim da e to razdoblje trajati sve do trenutka dok dravna uprava ne izradi prvu projektnu bilancu drave kao velikog poduzea. To razdoblje je i pripremno u kojem e se u vrlo kratkom vremenu konsolidirati obraunski sustav koji se u svijetu pomou novca uz ogromne rtve ve vijekovima pokuava izgraditi, ali bez konanog uspjeha. Razlog tome je to u razvijenom svijetu osnova izgradnje obraunskog sustava sve vie postaje njihov dioniki sustav koji je inae krovite obraunskog sustava, a to krovite ve stoljeima gradi prirodno knjigovodstvo koje je na Zapadu SVETINJA. Meutim, prirodnim se knjigovodstvom slue samo ljudi, dok se na opoj razini sve vie koristi dioniki sustav koji postaje sam sebi svrhom. To i jeste razlog da se u zapadnim zemljama privatnom vlasnitvu pridaje tolika vanost, to je inae posve u redu jer ono i jeste osnova svemu, ali se pri tome zaboravlja da prema prirodnom zakonu dvojnosti ta osnova ima svoj monetarni vrh koji je po prirodi u opem ili drutvenom vlasnitvu. Naime, osnova razvoja ljudskog drutva je novac iji vlasnici su ljudi (osobno ili privatno vlasnitvo), s tim da ga ljudi ne smiju drati kod sebe ve ga moraju povjeriti bankovnom sustavu kojim upravlja monetarni vrh drave (svijeta). A problem razvijenog Zapada je u tome to privatno vlasnitvo promatra jednostrano pa je za njega ak i svjetski monetarni vrh u privatnom vlasnitvu. To je temeljni razlog da je Zapad sa svojim dionikim sustavom doao u svojevrsnu krizu iz koje ga njegova svetinja (prirodno knjigovodstvo) na razne naine pokuava izvui (na primjer njihov PDV i EURO), ali to su tek putevi da se doe do pravih rjeenja, i tko zna kada i kako e svijet izai iz sve dublje krize u kojoj je. U tom smislu Hrvatska moe pomoi ak i razvijenom Zapadu, jer e u njoj prelazno razdoblje iz totalnog jednoumlja (zapravo nevlasnitva) u najvii najvii oblik privatnog vlasnita trajati svega jednu godinu (od 31.XII.2002. do 31.XII.2003.), i u toj jednoj godini u razvoju obraunskog sustava uinit e se vie nego je u zapadnom svijetu uinjeno vijekovima -

66
i to samo zbog toga to e u Hrvatskoj svaki poduzetniki posao Standardnim kontnim planom dobiti GLAVNICU PODUZEA pomou koje e poduzetnici uspjeno obavljati svoju zadau.

ZATO U OBRAUNSKOM SUSTAVU POSTOJE DVIJE GLAVNICE - GLAVNICA PODUZEA I GLAVNICA NOVCA. Dakako, u svemu tome je najvanije prirodno knjigovodstvo, jer ono
na temelju prirodnog zakona dvojnosti i algoritma kapitala tvori dvije glavnice, prva je GLAVNICA PODUZEA koja postoji samo dotle dok traje poduzetniki posao, a druga je GLAVNICA NOVCA koja traje vjeno. Te dvije glavnice vrlo uspjeno djeluju, jer je zadaa glavnice poduzea da u stvaranju vrijednosti stvori i to vei viak vrijednosti koji vrlo uspjeno uva glavnica novca. Naime, glavnica poduzea nestaje u trenutku kada je poduzetniki posao zavren, pa se postavlja pitanje to biva s vikom novca (profitom) kada zavretkom poduzetnikog posla prestaje postojati i poduzee koje kao pravna osoba ima zadau da uva taj viak novca? No, problema zapravo nema, jer taj viak novca ionako nikada nije ni bio u poduzeu u kojem je stvoren, jer obraunski sustav neprekidno radi na tome da imovina novca u poduzeu bude uvijek to blia nuli, a to znai da se taj viak novca uope nije mogao ni nalaziti u poduzeu, jer kad bi to bio sluaj, onda bi poduzee umjesto vika novca stvaralo gubitak. O tome, dakako, posebno brine i monetarni vrh preko svoje sredinje banke i ukupnog bankovnog sustava, to je razlog da se drava kao opa pravna osoba sastoji iz brojnih posebnih pravnih osoba koje se dijele na ustanove i poduzea. USTANOVE su pravne osobe koje stvaraju ope uvjete za ivot i rad te u tu svrhu zapoljavaju odreeni broj graana koji stvaraju i troe razne vrijednosti za potrebe ope potronje. PODUZEA su pravne osobe koje imaju zadatak da stvaraju vrijednosti i da u tu svrhu zapoljavaju to vie poduzetnika koji pomou svoje glavnice znaju i mogu stvarati vrijednosti za potrebe ope potronje svih ustanova i osobne potronje svih ljudi u dravi te da pri tome ostvaruju to vei profit (viak vrijednosti). Iz toga slijedi da se ukupna potronja u dravi sastoji iz proizvodne potronje (prenesena vrijednost), osobne potronje (dodana vrijednost) i ope potronje (viak vrijednosti), ali novac koji je potreban za tu potronju uvijek se nalazi u posebnim ustanovama koje ine bankovni sustav sa zadaom da uvaju glavnicu novca iz koje se prema potrebi dozira potreban novac svim poduzeima da mogu neoptereeni novcem stvarati nove vrijednosti i svim ustanovama da te vrijednosti u to veoj mjeri razumno koriste u opoj potronji. Upravo ta opa potronja je posebno zanimljiva, budui da se jedan njen dio odnosi na razvojnu potronju o kojoj glavnica novca posebno vodi rauna, jer za tu je potronju potrebno uloiti najvie novca da bi ta ulaganja uvijek rezultirala sa to vie novih - GLAVNICA PODUZEA.

RAZVOJNA ULAGANJA KAO OBLIK OPE POTRONJE KOJA UVIJEK ZAVRAVAJU VERIFICIRANOM GLAVNICOM PODUZEA. Svako stvaranje nove vrijednosti uvijek
poinje troenjem neke postojee vrijednosti, pa tako u opoj potronji imamo i razvojnu potronju koja prethodi proizvodnji roba. Naime, sasvim je logino da se svaka proizvodnja mora najprije razviti i da tijekom tog razvoja dolazi do razvojnih ulaganja koja su vrlo vaan vid ope potronje. Posebna je znaajka razvojnih ulaganja da se njihov poetak ne moe tono utvrditi pa se u poetku jedan njihov dio gubi u proizvodnoj ili osobnoj potronji, ali kad se primijeti da takvi trokovi postoje, onda se osnivaju posebne jedinice pa ak i posebne tvrtke koje imaju zadatak da prate te trokove, da ih registriraju i usmjeravaju prema uspjenom zavretku. Taj uspjeni zavretak oznaava se osnivanjem poduzea u kojemu e se ostvariti proizvodnja koja je prola svoj razvojni put. Iz toga slijedi da se razvojnim ulaganjima kao posebnom vidu ope potronje mora posvetiti najvea mogua pozornost - JER SAMO U TOM SLUAJU LJUDSKO SE DRUTVO MOE RAZVIJATI. Vidljiva razvojna ulaganja ostvaruju se u specijaliziranim znanstvenim institucijama te u raznim tvrtkama koje osnivaju budui poduzetnici uvjete za osnivanje poduzea. Ove tvrtke imaju status ustanova u poduzee priprema da bi budui poduzetnici stekli potrebno znanje

i istraivakim da bi stvorili kojima se novo o poduzetnikom

67
poslu u koji namjeravaju ui. U tom se pripremnom razdoblju osigurava prostor, nabavlja oprema i razni materijal za potrebe probne proizvodnje te se ui prirodno dvojno knjigovodstvo koje svako poduzee mora voditi. Pri tome nisu sami, poslovne banke im pomau da steknu potrebno praktino znanje u financijskim poslovima i kako se izrauju elaborati za traenje kredita, to ti krediti znae i kako se oni koriste. I drava sa svoje strane ini sve da bi se budui poduzetnici to bolje osposobili za poduzetnike poslove u koje namjeravaju ui, pa organizira permanentne teajeve koje moraju pohaati svi budui poduzetnici koji potrebno teoretsko znanje nisu stekli u odgovarajuim strunim kolama. Naime, poduzea mogu voditi samo ljudi koji su zavrili strune kole ili su poloili struni ispit na posebnim teajevima, jer se u njima ui to je kapital i kako se izraunava glavnica poduzea. Naime, utvrivanje glavnice je najvaniji uvjet za osnivanje poduzea, pa stoga uz potrebno teoretsko znanje postoji i praktiki rad u tvrtki gdje budui poduzetnik stie poetno iskustvo - A ZNAK DA GA JE STEKAO JE VERIFICIRANA GLAVNICA KOJOM PODUZEE ULAZI U PODUZETNIKI POSAO.

KOJA JE ULOGA GLAVNICE PODUZEA I ZATO JE POSLOVNA BANKA MORA VERIFICIRATI. Poduzee kao pravna osoba je mehanizam koji obavljanjem poduzetnikih
poslova stvara nove vrijednosti i pri tome sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima: poduzetnika koji zna i moe obavljati poduzetniki posao te vlasnika koji je uloio potreban novac da bi se taj posao mogao obaviti. Svaki poduzetniki posao zapoinje odreeno vrijeme prije nego to e se osnovati poduzee, to je razdoblje u kojem vlasnik ulae novac za nabavku prostora, opreme i drugih izdataka potrebnih za stvaranje nove vrijednosti - TO JE RAZVOJNA POTRONJA BUDUEG PODUZEA. Financiranje te potronje moe vriti sam poduzetnik i u tom mu sluaju kao vlasniku pripada kamata po stopi koju gubi kao tedia (deponent u banci). No, tu postoji problem kako utvrditi koliko je novca posve openito uloeno u neki razvojni posao i koliko je u tome sudjelovao poduzetnik svojim vlastitim ulaganjem? Naime, uvijek je pitanje kad su ta vlastita ulaganja zapoela i kolika su ona bila, pa je stoga ulog vlastitog kapitala u budui poduzetniki posao vrlo upitan? No, tu upitnost rjeava glavnica poduzetnikog posla koja je uvjet da se taj posao ostvaruje u pravnoj osobi koja ima status poduzea, a otuda i termin - GLAVNICA PODUZEA. Da bi neka tvrtka uope mogla dobiti status poduzea, ona mora svojoj poslovnoj banci prijaviti glavnicu kojom poduzee ulazi u posao i zatraiti njenu verifikaciju. Drava posebno motivira poduzetnike da prijavljuju glavnicu i to tako da u trenutku verifikacije poslovna banka na tekui raun poduzea doznai iznos PDV-a koji je sadran u prijavljenoj glavnici. Ta doznaka drave je ujedno i znak da je glavnica verificirana, i od tog trenutka glavnica poinje raunati kamatu po eskontnoj stopi sredinje banke i rauna je sve do dana kad se objavi likvidacija poduzea. To znai da je ta glavnica dananja vrijednost budueg poduzetnikog posla, a kamata te glavnice za poduzee je norma koju mora ostvariti u sljedeoj godini da bi se na kraju godine kao najmanji profit pripisao glavnici poduzea. To je ujedno i jedina prisila koju drava ini u novim uvjetima, jer je svakome teko razumljivo da kao troak poduzea mora prikazati kamatu koju poduzee nikome ne treba platiti!? I doista, tu kamatu poduzee ni ne moe nikome platiti, ali zato treba utvrditi tonu glavnicu poduzea, jer ona je hipoteka na temelju koje poslovna banka odobrava buduem poduzeu permanentni komercijalni kredit koji znai da e novo poduzee uredno i na vrijeme podmiriti svaku preuzetu obvezu - a to je i glavni razlog zato poslovna banka mora verificirati glavnicu poduzea.

SVAKO PODUZEE U OSNIVANJU MORA FINANCIJSKIM PLANOM UTVRDITI PROFIT PODUZETNIKOG POSLA IZ KOJEG PROIZLAZI GLAVNICA PODUZEA. U pripremnom
razdoblju poduzetnik stvara uvjete da njegovo budue poduzee moe funkcionirati, a da su oni doista stvoreni dokaz je projekt budueg poduzetnikog posla. Sumarni pregled tog projekta je financijski plan poduzea za sljedee obraunsko razdoblje (godinu), koji se moe izraziti i u knjigovodstvenom obliku. Kao primjer projektne bilance moe posluiti shema br. 17 (ako je tretiramo kao jedno poduzee), a ona se sastoji iz

68
poetne bilance kojom novo poduzee ulazi u posao i samog financijskog plana (prometna bilanca poduzea) tog posla za prvu godinu poslovanja. Poetna bilanca u ovom sumarnom pregledu je zapravo zavrna bilanca tvrtke koja je pripremala budue poduzee i ona je polazite od koje novo poduzee kree u samostalan ivot. Iz tog financijskog plana vidimo da su razvojna ulaganja novca iznosila 783 kuna (konto 21), ali to su samo ona koja su registrirana u tvrtki koja prethodi poduzeu, a koliko ona stvarno iznose, govori nam podatak o uloenoj glavnici (konto 90), jer ta je glavnica dananja vrijednost poduzetnikog posla. Naime, da bi se dolo do te vrijednosti, osniva poduzea (poduzetnik) morao je projektirati ukupan poduzetniki posao u koji se ulazi i to sa svim njegovim pojedinostima te utvrditi koliki profit e taj posao donijeti u sljedeoj godini. Iz prometne bilance financijskog plana vidimo da oekivani profit iznosi 158 kuna, a ako taj profit podijelimo s eskontnom stopom sredinje banke (u primjeru 6%), onda dobijemo glavnicu od 2.633 kuna (158 : 0,06). Vrlo jednostavna raunica, samo moraju postojati opi uvjeti da ona moe biti od koristi. Glavnicu poduzea poduzetnik prijavljuje nadlenom sudu, to je formalnost koja se mora obaviti da bi tvrtka dobila status poduzea. Tu je glavnicu prethodno verificirala poslovna banka odobravanjem doputenog prekoraenja na tekuem raunu poduzea, to je visina komercijalnog kredita koji poduzee moe permanentno koristiti tijekom poduzetnikog posla. U tu je svrhu poduzetnik dostavio poslovnoj banci uredno elaborirani projekt s financijskim planom i utvrenom glavnicom. Poslovna banka pregleda taj elaborat i ako nalazi da je u redu, otvara tekui raun, odobrava permanentni kredit i na teret drave odobri novo poduzee za iznos PDV-a koji je sadran u glavnici. Tim inom poslovna banka postaje vanjska financijska logistika jedinica tog poduzea i kao takva preuzima obavezu da e redovito s tekueg rauna podmirivati sve njegove obveze koje proizlaze iz glavnice. To znai da je ta glavnica vrlo vaan mehanizam za funkcioniranje drutveno-gospodarskog sustava, ona je hipoteka koju daje novo poduzee, ona je ukupno znanje o novom poduzetnikom poslu, ona je ukupan vlastiti kapital s kojim poduzee ulazi u posao, ona u sebi sadri sve relevantne podatke za izvrenje budueg poduzetnikog posla pa ak i koliko je potrebno tueg kapitala od raznih inozemnih tvrtki.

ULOGA DRAVE U FORMIRANJU GLAVNICE PODUZEA I KAKO ONA POMOU NJE UPRAVLJA UKUPNIM DRUTVENO-GOSPODARSKIM SUSTAVOM. Da je u glavnici poduzea
doista sadrano sve o buduem poduzetnikom poslu, najbolji je znak da na tekui raun novog poduzea drava uplauje PDV koji postoji u toj glavnici. Zato to ini i kako banka dolazi do iznosa PDV-a? Puni odgovor na ovo pitanje obuhvatio bi gotovo ukupno znanje o ekonomiji, no mi emo se zasada zadovoljiti sa svega nekoliko rijei i s financijskim planom iz sheme br. 17 za koju emo pretpostaviti da je sumarna projektna bilanca svih poduzea u dravi, to znai da je u njoj iznos na kontu 42 ukupna dodana vrijednost iz dravnog prorauna. O tom e proraunu biti jo mnogo govora, a ovdje emo samo spomenuti da drava uplatom PDV-a motivira ljude da u to veem broju osnivaju svoja poduzea i da je taj PDV njezin doprinos uspjenom ostvarenju novog poduzetnikog posla, ali ujedno i znak da e sa svoje strane drava voditi brigu o novom poduzeu. Ukupan iznos PDV-a nalazi se u dodanoj vrijednosti, a s obzirom da taj porez ima jedinstvenu poreznu stopu, to ga samo treba izraunati (u primjeru 6% od 264 milijardi). Pojedinano za svaku glavnicu poduzea to izvri poslovna banka, ime preuzima odgovornost o ispravnosti te glavnice, jer dravi je potrebna tona glavnica svih poduzea u zemlji. Naime, vlastita kamata koja proizlazi iz ukupne glavnice ujedno je minimalni iznos dravnog prorauna ope potronje robe, a to znai da ta projektna bilanca u sebi sadri i materijalnu opu potronju svih ustanova ukljuujui i materijalne trokove razvojnih ulaganja. O tome e biti govora na drugom mjestu, a ovdje emo samo ukratko rei to treba konkretno uiniti da bi se sadanje nevlasnitvo u jednom trenutku transformiralo u najvii oblik privatnog vlasnitva. Naime, ako sve ovo to je naprijed reeno usporedimo sa stanjem u naoj dravi, onda moemo zakljuiti da u Hrvatskoj poduzea uope nema, ve postoje samo razne tvrtke koje pokuavaju to biti, ali im JEDNOUMLJE ne doputa da se razvijaju. Istina, poduzea postoje u sivoj ekonomiji jer u njoj vladaju prirodni zakoni, ali ni ona u

69
jednoumnoj okolini nemaju uvjeta za razvoj. Da bi se iz tog negativnog ozraja (jednoumlja) moglo izai, drava mora dekretom donijeti STANDARNI KONTNI PLAN PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA koji svaku pravnu osobu obvezuje da svojoj poslovnoj banci prijavi glavnicu poduzetnikog posla kojim se namjerava baviti i da zatrai njenu verifikaciju, jer njome taj posao stie status poduzea (tj. pravne osobe koja u stvaranju vrijednosti ostvaruje profit). S obzirom da u trenutku donoenja tog kontnog plana u Hrvatskoj poduzea uope nema, to drava sva trgovaka i dionika drutva kao i obrtnike radionice te razne organizacije u sivoj ekonomiji proglaava tvrtkama u kojima su se pripremala budua poduzea i da se svaka od njih po naprijed opisanom postupku moe transformirati u jedno ili vie manjih poduzea pod uvjetom da prijave glavnicu poduzea koja ne moe biti manja od 20.000 kuna i da je poslovna banka verificira. A sve to treba obaviti u jednoj gadini, da bi drava na kraju te godine imala toan podatak o vrijednosti svih poduzetnikih poslova koji se u toj godini ostvaruju u dravi.

TO DRAVA TREBA UINITI DA SE POMOU GLAVNICE PODUZEA U JEDNOJ GODINI IZVRI PRIVATIZACIJA UKUPNOG GOSPODARSTVA? Tu je najvanije pitanje to treba
napraviti da se u jednom trenutku (odnosno u jednoj godini) moe doi do tonog podatka o ukupnoj vrijednosti svih poduzetnikih poslova koji se ostvaruju u dravi, jer u nevlasnitvu se uope ne zna koji su to poslovi, pa kako bi se onda mogla znati njihova vrijednost? To ne zna drava, ali znaju ljudi u dravi i to prije svega poduzetni graani, ali to je njihova tajna koju oni osobito kriju od svoje drave. Prema tome, ovdje je najvei problem to drava treba uiniti da privoli poduzetne ljude da otkriju tu svoju tajnu? Dakako, drava prije svega treba objaviti da sve pravne osobe, a meu njima posebno poduzea, ne mogu biti porezni obveznici, naprotiv, drava e svakom poduzeu ak doznaiti PDV ako svojoj poslovnoj banci prijave glavnicu poduzetnikog posla kojim se bave.

I tu sada do izraaja dolazi prirodni zakon dvojnosti koji pomou novca djeluje da se u svijetu razvijaju istovremeni procesi privatizacije i integracije, ali ti procesi traju vijekovima, a u Hrvatskoj e se oni dogoditi u jednom trenutku (u jednoj godini) jer e svi poduzetni ljudi u toj jednoj godini prijaviti svoje glavnice tako da drava krajem godine moe izraditi projektnu bilancu koja je prikazana u shemi br. 17. I time je sve rijeeno, u pitanju je samo tehniki problem, jer treba uiniti neto da svi poduzetni ljudi istovremeno (u jednoj godini) na jednoznaan nain prijave svoje glavnice. No, za prirodno knjigovodstvo problema nema iako se na razini drave radi o velikom problemu, ali pojedinano za svakog poduzetnog ovjeka problema gotovo da nema, jer treba mu samo rei kako da na jednoznaan nain izrauna glavnicu poduzea, i on e to lako uiniti jer vrlo dobro poznaje svoj poduzetniki posao. To znai da bi se ukupna privatizacija mogla izvriti i za mjesec dana, ali problem je u verificiranju glavnice, jer poslovne banke preuzimaju najveu odgovornost, pa im za posao verificiranja ipak treba dati vie vremena. Dakako, da bi se taj posao verificiranja olakao i da bi sve teklo u redu, drava mora donijeti Standardni kontni plan i objaviti eskontnu stopu sredinje banke (6%), a neposredno prije toga treba odrati seminar na kojem se stotinjak odabranih financijskih strunjaka upoznati s osnovama prirodnog knjigovodstva i nainom na koji se izraunava glavnica poduzea. Ti strunjaci prenijet e to znanje u sve poslovne banke i osposobiti potreban broj bankovnih strunjaka koji e verificirati glavnice poduzea. S druge strane od trenutka objave Standardnog kontnog plana nekoliko desetaka tisua knjigovoa poet e razmiljati o tome kako se izraunava glavnica poduzea, a to nikako ne mogu bez poduzetnika za kojeg vode knjigovodstvo. Dakako, poduzetnici znaju svoje glavnice, samo ne znaju na koji nain se mogu jednoznano izraunati, a odgovore e dobiti od svojih knjigovoa koji e to nauiti na brojnim seminarima koje e odravati razne organizatorske tvrtke, pa e tako doi do zbliavanja knjigovoa i poduzetnika jer e zajedno raditi na izraunu glavnice poduzetnikog posla. Tako e to biti na ukupnom dravnom planu, u svim dionikim i trgovakim drutvima, u obrtnikim radnjama, u seljakim gazdinstvima, u kunim radinostima i u sivoj ekonomiji - jer svi e oni nastojati da to tonije izraunaju

70
svoju glavnicu i da je prijave poslovnoj banci radi njene verifikacije kojom bi njihov poduzetniki posao dobio status poduzea.

KAKO JE U UVJETIMA JEDNOUMLJA KOJE STVARA KOMUNISTIKO KNJIGOVODSTVO U HRVATSKOJ IZVRENA PRETVORBA VLASNITVA I PRIVATIZACIJA. Prema programu MMFa trebalo je knjigovodstvo bive SFRJ uskladiti sa zapadnim standardima kao preduvjet da bi se moglo privatizirati gospodarstvo. Bilo je do sada tri takva pokuaja. Prvi je bio 1987. godine, ali MMF nije bio zadovoljan pa je to ponovno uinjeno 1989. novim Zakonom o raunovodstvu SFRJ. Kasnije je ustanovljeno da nae knjigovodstvo jo uvijek nije usklaeno sa zapadnim standardima pa je to jo jednom pokuano poetkom 1991. godine, to je konano sankcionirano Zakonom o raunovodstvu Republike Hrvatske, ali ni taj trei put knjigovodstvo nije usklaeno sa zapadnim standardima iako je prividno izgledalo da se nae raunovodstvo temelji na MEUNARODNIM RAUNOVODSTVENIM STANDARDIMA!? No ovoga puta MMF iz odreenih razloga nije intervenirao, pa je u Hrvatskoj pretvorba vlasnitva i privatizacija zapoela bez prirodnog knjigovodstva, rezultate znamo, oni su krajnje pogubni, jer se prema pravilima komunistikog knjigovodstva najprije godinama procjenjivala materijalna imovina, da bi je onda pomou nekakvih nazovi dionica drava prodavala vlastitim graanima, to je sve zajedno gotovo potpuno devastiralo gospodarstvo Hrvatske. Takva privatizacija i dalje traje samo mijenja oblike, pa sada drava prodaje strancima ono to je preostalo, a stranci to na svoj nain iskoritavaju, to samo znai da drava Hrvatska de facto ne postoji. I ne moe postojati, jer se jo uvijek slui komunistikim knjigovodstvom u kojem vlastiti kapital nema cijenu za koritenje, nema vlastitu trokovnu kamatu koja nepovredivo pripada vlasniku kapitala. U svemu tome je najalosnije to MMF ne moe rei pravu istinu zbog koje je Hrvatska u sve dubljoj krizi, jer onda bi trebao rei da je on glavni krivac za sve nevolje to ih je proivjela Republika Hrvatska. Naime, MMF tono zna da u obraunskom sustavu postoji vlastita trokovna kamata, a ako je nema, onda nema ni vlastitog kapitala, a ako nema tog kaptala, onda nema ni vlasnika, a ako nema vlasnika, onda ne treba ni drave - JER JE TEMELJNA FUNKCIJA DRAVE DA TITI VLASNIKE. To nam je MMF rekao poetkom 1991. godine, ali je kasnije porekao - jer je mislio da je Hrvatska kriva to tranzicija vlasnitva u SFRJ nije uspjela. 2.VII.2002.

71

13. KAKO DRAVA POMOU GLAVNICE I ISTOVREMENIH PROCESA PRIVATIZACIJE I INTEGRACIJE UVA VIAK VRIJEDNOSTI
ZADAA JE DRAVE DA KAO OPA PRAVNA OSOBA ZAJEDNO S POSEBNIM PRAVNIM OSOBAMA USPJENO UVA VIAK VRIJEDNOSTI KOJI PRIPADA VLASNICIMA. Svaka
drava kao opa pravna osoba ima svoj obraunski sustav koji je skup obraunskih sustava svih posebnih pravnih osoba u dravi. Te su pravne osobe veoma vane u organizaciji drave, jer one, za razliku od fizikih osoba, nisu misaona bia pa je njima lako upravljati ako vode svoje knjigovodstvo po uzoru na prirodno knjigovodstvo ovjeka. To se knjigovodstvo temelji na algoritmu kapitala, i stoga su u njemu nevidljivo zapisani svi ekonomski zakoni i to najsavrenijim hijerarhijskim redom, a na samom vrhu te hijerarhijske ljestvice je - ZAKON VLASNITVA. Prema tom zakonu vlasnik pozajmljuje poduzetniku novac da bi ovaj mogao stvarati vrijednosti i iz njih platiti vlasniku unaprijed dogovorenu kamatu. Meutim, stvarati vrijednosti moe samo ovjek kao misaono bie, pa on uvijek nastoji pronai nain kako da vlasniku ne plati njegovu kamatu, to tim vie to taj vlasnik moe biti bilo koja fizika ili pravna osoba. No, da bi odnosi izmeu poduzetnika i vlasnika ipak u redu funkcionirali, to algoritam kapitala odreuje da se oni ostvaruju u posebnoj pravnoj osobi (u poduzeu) koja pomou dvojnog knjigovodstva sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima, poduzetnika koji stvara vrijednosti i vlasnika koji prisvaja jedan dio vrijednosti. Taj odnos postoji ak i u sluaju ako su poduzetnik i vlasnik ista fizika osoba, jer u tom sluaju dvojno knjigovodstvo "rastavlja" jednu osobu na dvije: poduzetnika i vlasnika. To je inae najvii oblik privatnog vlasnitva, jer su se u njemu tako "rastavljene" dvije osobe sporazumjele da prvome (poduzetniku) pripada dodana vrijednost, a drugome (vlasniku) viak vrijednosti - a to znai da se tog

sporazuma moraju pridravati svi poduzetnici i vlasnici u meusobnim odnosima.

U trinom se gospodarstvu svaka cijenu robe. Ta je cijena novani kupac. U tom dogovoru interes je nastoji platiti to niu cijenu. vrijednost potvruje na tritu gdje dobiva svoju izraz vrijednosti koju su dogovorili prodavalac i prodavaoca da proda po to vioj cijeni, a kupac Zbog takvih odnosa koji vladaju na tritu roba,

72
algoritam kapitala odreuje da se svaka cijena robe sastoji iz - PRENESENE VRIJEDNOSTI, DODANE VRIJEDNOSTI I VIKA VRIJEDNOSTI. Za ovjeka prenesena je vrijednost potvrena kad je kao kupac novcem platio nekom drugom za vrijednost koju je primio. Dodana je vrijednost potvrena kad je ovjek sebi i svojim suradnicima platio za vrijednost koju su stvorili. Viak vrijednosti se potvruje na tritu roba gdje je ukupna vrijednost (prenesena i dodana) dobila svoju cijenu robe koju je kupac novcem platio. Viak vrijednosti je potvren samo u sluaju ako je cijena robe vea od vrijednosti, a ako je ona manja, onda je ostvaren gubitak. Prema tome viak vrijednosti moe biti i negativna veliina, za razliku od vrijednosti koja je uvijek pozitivna veliina, pa prema tome samo vlasnik je taj koji moe izgubiti. Naime, da bi se neka vrijednost mogla na tritu ponuditi, nju najprije treba stvoriti, a da je ona stvorena, potvruje se plaanjem u novcu poduzetniku, pa tek nakon toga se ta vrijednost moe na tritu potvrditi, to znai da je samo vlasnikov viak vrijednosti uvijek u pitanju? Upravo zbog toga algoritam kapitala stvara pravne osobe koje pomau ljudima da stvaraju to vie raznih vrijednosti i da pri tome ostvaruju to je mogue vei viak vrijednosti, koji one brino uvaju za vlasnike! Meutim, da bi pravne osobe mogle u tom smislu funkcionirati i meusobno komunicirati, drava mora standardizirati prirodno knjigovodstvo i uiniti ga obaveznim za sve pravne osobe. To knjigovodstvo omoguuje dravi da na pregledan nain ima uvid u sve to se dogaa u pravnim osobama i da preko njih na nevidljivi nain upravlja poslovnim procesima da bi vlasnici imali to vie novca (vika vrijednosti). Zbog toga algoritam kapitala razlikuje dvije vrste pravnih osoba: poduzea i ustanove; poduzea imaju zadau da kao pravne osobe stvaraju to vie vrijednosti za opu i osobnu potronju, a ustanove kao pravne osobe brinu o vrijednostima to se koriste u opoj potronji koja treba biti to vea - jer na taj

nain najbolje uvaju vlasnikov viak vrijednosti. KAKO DRAVA POSPJEUJE RAZVIJANJE PROCESA PRIVATIZACIJE I INTEGRACIJE DA BI ZA VLASNIKE TO BOLJE SAUVALA NJIHOV VIAK VRIJEDNOSTI. Da bi viak
vrijednosti bio to vei, u suvremenoj dravi novac uvijek trai rad, i nikada ga ne smije nedostajati za neto to je potrebno, korisno i to moemo sami napraviti. U tom smislu djeluje i ukupni bankovni sustav koji ini sve mogue da poduzeima nikada ne manjka novac za ostvarivanje njihove drutvene zadae (proizvodnje robe za trite). Zbog toga algoritam kapitala stvara glavnicu koja postaje vidljiva tek kad se poduzee osposobi da stvara vrijednosti i da u tom stvaranju ostvaruje dovoljan viak vrijednosti koji e zadovoljiti vlasnike. To tako odreuje algoritam kapitala, pa je stoga poduzee kao pravna osoba ujedno i mehanizam koji pomou glavnice od poduzetnika najprije stvara vlasnika poduzetnikog posla, da bi na taj nain tijekom vremena sve vie postao vlasnik novca. To znai da algoritam kapitala istovremeno stvara dvije glavice, prva je GLAVNICA PODUZEA iji vlasnik je iskljuivo poduzetnik, a druga je GLAVNICA NOVCA iji vlasnik moe biti bilo tko. Posebna je znaajka glavnice poduzea da mora biti poznata prije formalnog osnivanja poduzea, jer ona je znak da je o poduzeu poznato sve pa ak i kamata koju kao minimalni profit treba ostvariti u sljedeem godinjem razdoblju. To znai da je u trenutku osnivanja, osim glavnice poduzea, potpuno ili djelomino poznata i glavnica novca. Naime, razlika izmeu te dvije glavnice je u tome to se glavnica poduzea u cijelosti ulae najednom (prilikom osnivanja poduzea), a glavnica novca ulae se u vie navrata (prije i poslije osnivanja) i to onda kada je i ako je potrebno. Zadaa je glavnice poduzea da ostvari to vei profit za vlasnika poduzetnikog posla, zbog toga ona snano utjee na razvijanje procesa privatizacije koja od velikih poduzea stvara mnotvo to manjih poduzea, jer se u malim poduzeima bre dolazi do profita pa samim time on biva vei. Osim toga u malom je poduzeu lake upravljanje pa je stoga ono uspjenije i zbog toga je vrednije, a ta vea vrijednost znai da je vea i glavnica poduzea. Stoga se svaka organizacijska jedinica velikog poduzea eli organizirati kao malo poduzee, to se i ini ako se raunski moe izraziti kao ekonomsko-tehnoloka cjelina. Zbroj glavnica malih poduzea obino je vei od glavnice velikog poduzea, pa je i to razlog da se razvija proces privatizacije, ali pri tome

73
se istovremeno razvija i proces integracije jer glavnica poduzea i njezin profit neprekidno vode rauna da novac u poduzeu bude to blii nuli. To znai da svako poduzee mora svoj viak novca deponirati u poslovnoj banci, a to moe uiniti i u svojoj unutarnjoj banci koju inae ima svako poduzee, pa je tako i ima ovo veliko poduzee u kojem se stvaraju brojna mala poduzea. Meutim, ta unutarnja banka prirodno tei da posluuje to vee poduzee, jer onda se novac moe optimalnije koristiti, pa stoga ona ne doputa da se mala poduzea odvoje od nje; ona se mogu obraunski osamostaliti, ali ih novac preko unutarnje banke i dalje vrsto dri zajedno. To znai da svaki poduzetniki posao tei da se privatizira jer se time poveava osobna odgovornost za njegovo izvrenje pa tako i taj posao postaje sve vredniji, a novac tei da se centralizira jer onda kao mjera vrijednosti s manjom koliinom novca moe izmjeriti vie realnih vrijednosti. Zbog toga postoji opa tendencija da se svako vee poduzee organizira kao korporacija sa to veim brojem malih poduzea, a s druge pak strane svako malo poduzee koje se autohtono razvija, radi uspjenijeg obavljanja svojeg posla takoer se nastoji udruiti u korporacije raznih oblika. Ova opa tendencija osobito dolazi do izraaja u dravama u kojima je gospodarstvo u dravnom vlasnitvu, a posebno je zanimljiva za drave u kojima vlada nevlasntvo (kao to je to sluaj u Hrvatskoj). Naime, u takvim se dravama mora jednovremeno privatizirati ukupno gospodarstvo, a to se ini pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) koji su i inae organizacijski mehanizam kojim se prijenosom vlasnike odgovornosti na nie razine upravljanja ponovno vrednuje materijalna imovina veeg poduzea. Taj organizacijski mehanizam omoguuje da se u jednom trenutku (u jednoj godini) doe do tonog podatka o ukupnoj vrijednosti poduzetnikih poslova u velikom poduzeu odnosno u ukupnoj dravi. Davanje tih menederskih kredita je iskljuivo unutarnja stvar svakog veeg poduzea, to je zapravo organizacijska mjera kojom se svako poduzee nastoji bolje organizirati radi uspjenijeg poslovanja. Za te unutarnje zajmove novac uope nije potreban, jer se pomou njih prodaje postojea materijalna imovina, a to znai da vanjske ope i poslovne banke u tim organizacijskim zahvatima financijski uope ne sudjeluju, jedino mogu radi svog interesa savjetima pomoi da ti zahvati budu to uspjeniji. Naime, u vezi sa koritenjem unutarnjih poslovnih zajmova potrebno je samo znanje o prirodnom dvojnom knjigovodstvu, a koje je to znanje, objasnit emo na primjeru jedne zamiljene velike "dravne" kompanije u kojoj je glavni direktor dobio zadatak da pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) proda materijalnu imovinu kompanije onim poduzetnim ljudima koji e tu imovinu uspjenije koristiti.

KAKO JE GLAVNI DIREKTOR POMOU UNUTARNJIH POSLOVNIH ZAJMOVA PRODAO MATERIJALNU IMOVINU DRAVNE KOMPANIJE SVOJIM SURADNICIMA. U ovom primjeru
pretpostavka je da se radi o glavnom direktoru velike dravne kompanije, a isti postupak bio bi kad bi se radilo o privatnoj kompaniji u kojoj je glavni direktor ujedno i jedini privatni vlasnik. To znai da u jednom i drugom sluaju glavni direktor postupa jednako, jer njegova je zadaa da poduzee to uspjenije posluje i da u tome titi interes vlasnika. U ovom opisu pretpostavit emo da je vlasnik nepoznat i da glavni direktor sve radi u interesu tog nepoznatog vlasnika. U tom smislu razmilja i o tome kako da lake upravlja poslovima kompanije, jer su se oni znatno proirili tako da mu je sve tee upravljati procesima. Istina, njemu pomau odabrani suradnici, ali unato tome ima raznih problema kojih ne bi trebalo biti. Neto mora uiniti da bi svoje suradnike jae motivirao za uspjenije izvrenje postavljenih zadataka. Mnogo je o tome razmiljao, i najednom se sjetio da je na knjigovodstvenom teaju uio da se svako poduzee sastoji iz pet temeljnih dijelova (opa uprava, tehnika uprava, nabava, proizvodnja i prodaja) i da se prijenosom vlasnitva pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) svaki taj dio moe bolje organizirati. Odmah odlui da materijalnu imovinu kompanije proda osobama koje su spremne preuzeti poduzetniku odgovornost radi optimalnijeg koritenja te imovine, te u tom smislu opu upravu proglasi HOLDINGOM a njegovo knjigovodstvo "Unutarnjom bankom". Ta banka raspisat e natjeaj za dodjelu unutarnjeg poslovnog zajma kojim e odabrani kupci kupiti materijalnu imovinu pojedinih organizacijskih

74
dijelova kompanije. Za glavnog direktora ovaj natjeaj je samo formalnost, jer je ve unaprijed odredio budue kupce, ali to nitko pa ni sami kupci ne trebaju znati. Da bismo lake dokuili o emu se radi, opisat emo zamiljeni razgovor glavnog direktora s poslovoom jednog proizvodnog odjela. Namjeravam, zapoinje glavni direktor, prodati materijalnu imovinu ove kompanije, s tim da pravo prvenstva kupnje imaju sadanji voditelji poslova u tim dijelovima, pa sam vas pozvao da iskoristite to pravo. Naravno, najprije moramo precizirati predmet i cijenu kupoprodaje. Vi kupujete samo onu materijalnu imovinu (prostor, opremu i materijal) koja vam je potrebna za izvrenje zadatka vaeg odjela. Tu imovinu treba tono identificirati i nakon toga je procijeniti, materijal prema aktualnim nabavnim cijenama, a prostor i opremu prema stupnju istroenosti i ekonomskoj zastarjelosti. S obzirom da vi dobro poznate situaciju u vaem odjelu, to ete vi najbolje procijeniti imovinu koju kupujete, pa stoga predloite cijenu koju ste spremni platiti, a u visini dogovorene cijene "Unutarnja banka" e vam odobriti poslovni zajam kojim ete platiti tu materijalnu imovinu. Prostor koji vam nije potreban stavit ete meni na raspolaganje, opremu koja vam ne treba pohranite u nae centralno skladite, a isto to uinite s nekurentnim materijalima. Od postojeih radnika zadrite samo one koji su vam doista potrebni, a za radnike koji su viak ja u se pobrinuti. No, da biste mogli dobiti taj poslovni zajam, morate osnovati vae poduzee, ali prije toga trebate poloiti ispit iz dvojnog knjigovodstva, jer to je jedan od uvjeta da se poduzee moe registrirati, s tim da e teaj iz tog knjigovodstva organizirati naa "Unutarnja banka". Na tom ete teaju nauiti kako se projektira budui poduzetniki posao i kako ete utvrditi godinji profit koji ete ostvariti, a na temelju tog profita izraunat ete glavnicu vaeg poduzea. Tu glavnicu mora verificirati "Unutarnja banka", i takvu ete prijaviti nadlenom sudu radi registracije poduzea. Nakon toga vae e poduzee zakljuiti ugovor s "Unutarnjom bankom" o dodjeli poslovnog zajma u visini kupoprodajne cijene koju emo dogovoriti. Prema tom ugovoru "Unutarnja banka" je zajmodavac, a vae poduzee je zajmoprimac, s tim da se zajmodavac obvezuje da e financirati vae poduzee, a zajmoprimac se obvezuje da e ostvareni profit redovito uplaivati zajmodavcu. Uplaeni profit koristit e se za kamatu na poslovni zajam, a ostatak preko toga bit e va udio u dionikoj glavnici "Unutarnje banke". Predlaem da o svemu ovome to sam rekao dobro razmislite, i za tjedan dana oekujem va potvrdni odgovor. Poslovoa je paljivo sluao to mu je glavni direktor govorio, i nakon toga je pomno razmiljao o njegovom prijedlogu i traio u njemu svoj interes. Razmiljao je o prostoru i opremi koju bi kupio te o kupoprodajnoj cijeni koju e predloiti, odvojio je nekurentne materijale koje nee preuzeti, a posebno se posvetio odabiru radnika koje e zadrati. Pri tome si pravio razne kalkulacije, projektirao je svoj posao, vlasniki se duh poeo u njemu buditi, pa je ak izraunao i osnivaku glavnicu njegovog budueg poduzea. Na kraju je zakljuio da je ovaj ugovor o poslovnom zajmu za njega vrlo povoljan, jer nita ne treba platiti, a ako se ispravno postavi, moe mnogo toga dobiti. Nakon tjedan dana zadovoljno dolazi glavnom direktoru ne samo s potvrdnim odgovorom nego i s prijedlogom cijena materijalne imovine koja je predmet ove kupoprodaje. Slino je bilo i s ostalim potencijalnim kupcima, i svi su oni nakon tjedan dana zadovoljno donosili svoje prijedloge o cijenama koje su spremni platiti za materijalnu imovinu koju namjeravju kupiti, a najzadovoljniji je bio glavni direktor jer se njegova namjera u potpunosti ostvaruje. Naime, ovom kupoprodajom sva e odgovornost za trokove biti prenesena na zajmoprimce, rezultati su odmah vidljivi, jer su se budui vlasnici ve na samom poetku rijeili balasta koji ih je do sada optereivao. Istina, sad je time optereen glavni direktor, no i to je od koristi, jer sada barem zna da taj balast postoji i da mora neto s njime uiniti. S predloenim cijenama takoer se slae, jer je nepoznati vlasnik bogatiji upravo za cijenu koju su predloili direktori novih malih poduzea budue korporacije. No, to je manje vano, jer je pri tome ipak najvanije da su odjednom sve organizacijske jedinice velikog poduzea sreene i da e njihovi voditelji (direktori poduzea) u budue s vlasnikom odgovornou brinuti o

75
poslovanju svojih malih poduzea i da e ujedno kao dioniari velikog poduzea voditi rauna o opem uspjehu korporacije.

PRIJENOSOM VLASNIKE ODGOVORNOSTI NA NIE RAZINE UPRAVLJANJA NAJBOLJE SE UVA VIAK VRIJEDNOSTI KOJI PRIPADA VLASNICIMA. Privatizacija je kontinuirani
prirodni proces u kojemu se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) svako vee poduzee rastavlja na to vei broj manjih poduzea. U tom procesu dolazi do ponovnog vrednovanja trajne imovine na temelju menaderskih kredita pomou kojih se ona prodaje novim malim poduzeima. Uslijed toga se u "Unutarnjoj banci" stvara novi kreditni novac koji poveava glavnicu novca te banke. Meutim, ujedno dolazi i do poveanja glavnice poduzea, poto je zbroj glavnica novih malih poduzea vei od glavnice dotadanjeg velikog poduzea, jer privatizacija je reorganizacija poduzea sa ciljem da ukupno poslovanje korporacije bude uspjenije, a vea uspjenost znai da su poduzea vrednija, to znai da je i vea suma glavnice svih novih poduzea. Upravo ta suma je najpouzdaniji podatak o njihovoj vrijednosti, jer ona je veliina koja proizlazi iz prorauna poduzetnikog posla u koji se ulazi, a taj su proraun izradili najmjerodavniji strunjaci, a to su u ovom sluaju zajmoprimci poslovnog zajma koji kao poduzetnici najbolje poznaju taj posao i to su sada kao vlasnici osobno zainteresirani da poslovanje bude uspjenije i da njihov proraun bude to toniji. To znai da se pomou unutarnjih poslovnih zajmova svako vee poduzee u kratkom roku moe transformirati u korporaciju sa to vie manjih poduzea, i to sa ciljem da se prijenosom vlasnike odgovornosti (odnosno privatizacijom) povea uspjenost poslovanja. U tome veliku ulogu ima "Unutarnja banka", koja je zapravo knjigovodstvo ukupne korporacije, a to knjigovodstvo vodi i koristi opa uprava koja je u HOLDING poduzeu. Preko tog knjigovodstva menadment korporacije nevidljivo upravlja svim poduzeima u njezinom sastavu, a svako to poduzee vodi svoje knjigovodstvo i ima svoju glavnicu koja ga upuuje kako da izvrava svoje zadatke. Inae, postoji razlika izmeu glavnice samostalnih poduzea i glavnice poduzea u sastavu korporacije. Naime, glavnica samostalnih poduzea svake se godine poveava za ostvareni profit, i svake naredne godine rauna se kamata na tako poveanu glavnicu; to znai da se ukupna glavnica tih poduzea sastoji iz osnivake glavnice i glavnice novca koja nastaje iz ostvarenog profita. To tako mora biti poto se profit (viak vrijednosti) poduzea nikome ne moe isplatiti, jer kad bi se to uinilo, onda bi profit jednostavno nestao. To znai da je u svakom sljedeem obraunskom razdoblju (u svakoj sljedeoj godini) glavnica poduzea vea, a samim time je vea vlastita trokovna kamata, to mnogim poduzetnicima ne odgovora, jer to znai da moraju neprekidno razmiljati kako da proire i poveaju poslovanje poduzea budui da to od njih trai ta kamata koja je za poduzee norma koju mora ostvariti u sljedeem poslovnom razdoblju (godini). U poduzeima korporacije to nije sluaj, jer ona svoj ostvareni profit redovno uplauju "Unutarnjoj banci", pa je stoga u njima glavnica poduzea uvijek jednaka osnivakoj glavnici. Meutim, zbog toga u korporaciji postoji holding poduzee koje ima status trajnosti, za razliku od ostalih poduzea koja traju dotle dok ostvaruju profit i onda nestaju, ali se pri tome stalno osniva vie novih poduzea. Da to bude tako, brine "Unutarnja banka" koja pomou osamostaljenog prvog temeljnog dijela prirodnog dvojnog knjigovodstva ("NOVCA" - razredi 0 i 1) neprekidno novac korporacije ulae u razvoj proizvodnje i poduzetnitva, te u tom smislu upravlja svim poduzeima pa ak i HOLDINGOM u kojem je opa uprava korporacije. Naime, svako poduzee vodi samo osamostaljeni drugi temeljni dio prirodnog dvojnog knjigovodstva ("ROBA" razredi 2 do 9) u kojem je njihova osnivaka glavnica koja ih upuuje kako da sa to manje novca uspjeno ostvaruju svoju djelatnost i da svoj profit redovno uplauju "Unutarnjoj banci", to znai da je u poduzeima ak i novac uvijek na nuli. To ujedno znai da se u korporaciji glavnica novca odvojila od glavnice poduzea (proces osamostaljivanja financijskog kapitala), ali pri tom osamostaljivanju svaki vlasnik poduzetnikog posla zna koliki je njegov udio u ukupnoj glavnici novca koja se nalazi u "Unutarnjoj banci". A sve je to radi toga da bi ope (korporacija) i posebno (sva poduzea) usklaeno djelovalo, pa stoga "Unutarnja banka" brino uva viak vrijednosti vlasnika poduzea (malih dioniara) i nikome ne doputa da se taj viak

76
isplati u novcu, pa ak ni svojim vlasnicima. Oni ga ni ne trae, jer imaju dionice koje su prenosivi vrijednosni papir koji, ako im je potreban gotov novac, mogu prodati na burzi ak po cijeni veoj od nominale.

TO DRAVNA VLAST U HRVATSKOJ TREBA UINITI DA BI SE SAUVAO VIAK VRIJEDNOSTI VLASNIKA (LJUDI). Dakako, prije svega treba donijeti temeljni akt
kojim se de facto uspostavlja drava, a to je STANDARDNI KONTNI PLAN PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA, to znai da Ustav i svi ostali zakonski propisi koje donosi dravna vlast moraju biti usklaeni s tim temeljnim aktom. Donoenjem tog kontnog plana stvorit e se pozitivno ozraje u kojem e drava kao opa pravna osoba ispravno funkcionirati. Za tako neto najvanija je prva godina nakon donoenja Standardnog kontnog plana, jer se u toj jednoj godini treba dogoditi sve to je bitno da bi se drava razvijala u tom smislu da pomou posebnih pravnih osoba (poduzea i ustanova) upravlja svim drutveno-ekonomskim procesima - da bi svi njeni graani imali bolji ivot. U toj prvoj godini sve e se promijeniti, jer e eskontna stopa sredinje banke sve ljude u dravi poticati da trae svoj najvei interes, a drava e im u tome svesrdno pomagati prije svega na taj nain to od ljudi nee nita uzimati, ve e im samo davati, a vie e im dati ako e ljudi u svojem interesu bolje raditi. S time u vezi vrlo je vano da se odmah privatizita ukupno gospodarstvo, a na koji to nain treba uiniti, objanjeno je u ovom izlaganju. To znai da se ve u prvoj godini svako dioniko drutvo i svako vee trgovako drutvo treba transformirati u korporaciju sa to vie manjih poduzea. U tome nikakvih problema ne bi trebalo biti, jer e svi sudionici u tim transformacijama biti upoznati s osnovama prirodnog knjigovodstva, a to e ih knjigovodstvo uvijek ispravno voditi - jer ONO je nepogreivo. Pri tome je vrlo vano da dravna vlast Hrvatske ne slua Zapad, naprotiv, ona ak i njemu treba pomoi, jer razvijeni zapadni svijet mnogo grijei budui da se previe oslanja na svoj dioniki sustav, koji je ipak samo krovite obraunskog sustava, pa zbog tog krovita sve vie zanemaruje prirodno knjigovodstvo koje je temelj obraunskog sustava i koje je stvorilo njihov dioniki sustav i dovelo ga do visokog stupnja razvoja. 9.VII.2002.

77

14. KAKO KNJINI NOVAC OMOGUUJE MONETARNOM VRHU UPRAVLJA SVIM PRAVNIM OSOBAMA U DRAVI

DA

TO JE KNJINI NOVAC I KAKO SE VIKOM VRIJEDNOSTI UPRAVLJA SVIM PRAVNIM OSOBAMA U DRAVI. Jesmo li se ikada zapitali to je novac, gdje je njegov izvor,
to znai emisija novca, zato je potrebno emitirati novac, koliko ga treba emitirati i zato je novac tako vaan? Na ta pitanja i na mnoga druga dobit emo odgovor ako paljivo razmotrimo prvu projektnu bilancu zamiljene drave veliine Hrvatske (shema br. 17) i pomno prouimo ulogu svih pojedinosti u njoj i njihovu meusobnu povezanost te kako se sve one kao KNJINI NOVAC sloe u konani poslovni rezultat koji zovemo VIAK VRIJEDNOSTI ILI PROFIT. Taj profit je permanetno nevidljivo zapisan u prirodnom knjigovodstvu, samo ga treba proitati i vidljivo zapisati u razredu 8. Inae, profit je podatak koji bilo kojoj osobi nepogreivo pokazuje koliki je njezin dobitak u novcu, pri emu je bitno da taj podatak moe utvrditi samo osoba koja je u posjedu novca (vlasnik). Da bi vlasnik novca utvrdio koliki je dobitak ostvario, on mora prebrojiti koliko novca ima danas i taj iznos usporediti s iznosom nekog ranijeg brojanja, pa ako je dananji iznos vei, onda je to bilo uspjeno razdoblje jer je ostvario pozitivan rezultat (profit). No, taj iznos moe biti i manji, pa je onda vlasnik izgubio dio svojeg novca, to znai da je ostvario negativan rezultat (gubitak). Inae, sam izraz profit asocira da je ostvarena neka zarada, ali raunica kojom se on utvruje uvijek tono pokae kolika je u odreenom razdoblju razlika izmeu zavrnog i poetnog stanja novca, a ta razlika moe biti i negativna veliina, pa u tom sluaju ipak moemo govoriti o negativnom profitu.

Da bi knjigovodstvo (kompjutor) bilo potpuno sigurno da je profit ispravno izraunat, algoritam kapitala odreuje da se on u knjigovodstvu svake pravne osobe izraunava na dva potpuno razliita naina, prvi je razlika sadanjeg i prolog stanja novca, a drugi je razlika izmeu prihoda i rashoda - i ta dva naina moraju dati isti rezultat. Prvi je nain mnogo jednostavniji, jer zahtijeva samo jedno brojanje na kraju razdoblja i utvrivanje razlike u odnosu na brojanje koje je izvreno na poetku razdoblja. Drugi je nain znatno sloeniji, jer se tijekom itavog razdoblja mora pratiti svaki primitak i izdatak novca da bi se na kraju razdoblja iz ukupnih prihoda i rashoda izraunala razlika. Ako te dvije raunice daju razliite rezultate, onda to

78
znai da se u raunici potkrala neka greka koju treba nai i ispraviti je. Inae, ljudi obino profit raunaju na prvi nain, jer je jednostavnije, ali ga ipak ponovnim brojanjem treba potvrditi. Dakle, svaka osoba moe bez ikakva problema utvrditi svoj profit, s tim da taj podatak moe znati samo posjednik novca, jer se obavezno utvruje prebrojavanjem. Da je to doista tako, potvruje i odgovor jednog poduzetnika kojemu smo postavili pitanje da li mu je poznato koliki profit ostvaruje drava? Odgovor je bio: Ja znam koliki je moj profit, a koliki je profit drave, to morate pitati nju! Ovim odgovorom reeno je sve, jer svatko zna svoj profit, pa ga prema tome mora znati i drava! S obzirom da je novac potpuno neutralan, to je jedna od njegovih znaajki da on u sebi na odreen nain u samo jednom iznosu sadri sve podatke o postupcima osobe koja je vlasnik novca, a taj je iznos uvijek zapisan na jednom raunu (kontu) koji ima dvije strane, ulaznu i izlaznu; na ulaznoj strani je primitak novca na kojem ujedno pie kada, zato i od koga je ta osoba primila novac, a na izlaznoj strani pie kome je, zato i kada izdala novac, a ako je ulaz novca bio vei vei od izlaza, onda je posjednik novca ostvario profit. Takav jedan konto ima svaka osoba pa tako ga ima i drava koja kao opa pravna osoba brine o svim posebnim pravnim i fizikim osobama u zemlji. Naime, taj je konto zapravo monetarni vrh drave koji na svojoj ulaznoj strani ima zapisan ukupan depozitni novac koji je tednja svih vlasnika novca (tedia), a na izlaznoj strani je ukupan kreditni novac koji koriste poduzea radi stvaranja vrijednosti. I tu se na tom jednom kontu vidi bitna razlika izmeu drave kao ope pravne osobe i svih ostalih osoba koje postoje i djeluju u toj dravi - jer drava ostvaruje profit ako je na kontu monetarnog vrha izlaz novca vei od ulaza! Naime, na tom vrnom kontu drave dolazi do punog izraaja kamatonosna znaajka novca koja sve vie postaje pozitivna kategorija, a inae kamata je poznata po njenoj izrazito negativnoj ulozi. Kamata je poela poprimati pozitivnu znaajku tek nakon objave drave da zlato vie nije podloga novcu (USA 1969.) - NEGO JE TO PROIZVODNJA I PODUZETNITVO. Od tog se trenutka poela razvijati i monetaristika filozofija ije je temeljno naelo da drava treba prije svega zatititi novac koji kao svoju tednju graani dre u bankama. Tu e zatitu drava najbolje pruiti ako njezina sredinja banka otkupljuje od opih banaka (tedionica) svu tednju po bankovnoj aktivnoj kamati (9%) te ako po svojoj eskontnoj stopi (6%) eskontira sve zajmove kojima su poslovne banke financirale poduzea i osim toga po svojoj reeskontnoj stopi (9%) reeskontira sve robne zajmove kojim poduzea prodaju svoju robu i koje su eskontirale poslovne banke. Iz toga prizlazi da na sav depozitni novac, koji se nalazi na ulaznoj strani konta monetarnog vrha, drava mora tedionicama platiti aktivnu kamatu (9%), a na sav kreditni novac, koji se nalazi na izlaznoj strani tog konta, drava od poduzetnika prima kamatu po toj istoj kamatnoj stopi (9%). To znai, ako je izlazna strana manja od ulazne, onda sredinja banka gubi, ako su ulazna i izlazna strana jednake, onda sredinja banka dolazi na svoje - a ako je izlazna strana vea od ulazne, onda tek sredinja banka ostvaruje profit. To ujedno znai da izlaz iz vrnog konta bankovnog sustava treba biti vei od ulaza, to je protivno prirodnim zakonima, no upravo to i jeste razlog da je kamata poprimila pozitivnu znaajku te da je postala opi upravljaki mehanizam koji pomou eskontne stope sredinje banke tvori sustav kamatnih stopa u kojemu svaki sudionik monetarnog sustava (tedie, tedionice, poslovne banke i poduzea) moe nai svoj najvei interes.

KAKO MONETARNI VRH I UKUPAN BANKOVNI SUSTAV KAO APSTRAKTNA PRAVNA OSOBA UPRAVLJA SVIM DRUTVENO-EKONOMSKIM PROCESIMA U DRAVI. Pozitivnu znaajku
kamata je dobila zbog toga jer je monetarni vrh i ukupni bankovni sustav apstraktna pravna osoba koja, za razliku od konkretnih pravnih osoba (ustanova i poduzea), moe imati izlaz novca vei od ulaza. Naime, svaka banka je konkretna pravna osoba koja u sebi ima jo jednu apstraktnu pravnu osobu koja brine o stanju i prometu novca svih komitenata te banke, to znai da to nije novac od banke, ve od tedia koji su svoj

79
novac povjerili njoj na uvanje. To ujedno znai da svaka banka ima i dva knjigovodstva, jedno je knjigovodstvo apstraktne pravne osobe koje brine o stanju i prometu novca svih komitenata banke, a drugo je poslovno knjigovodstvo konkretne pravne osobe, koja ima svoje rashode i prihode kao to ih imaju sve ostale konkretne pravne osobe, te prema tome ima i svoj profit (pozitivan ili negativan). Meutim, tu se sad u ivotu dogaa neto udno to se vrlo teko moe razumjeti, a to je da apstraktne pravne osobe kao pozitivnu kategoriju imaju izlaz novca vei od ulaza, to je svojevrsni paradoks koji postoji zbog kamatonosne znaajke novca. Naima, svaka banka i bankovni sustav u cjelini djeluje uspjeno ako je njezin izlaz novca vei od ulaza, a to vrijedi i za monetarni vrh iji vrni konto treba pokazivati da je ukupan kreditni novac kod svih poduzea vei od ukupnog depozitnog novca svih tedia. Inae, sasvim je normalno da to tako i bude, jer novac je ipak samo mjera vrijednosti, a da novac u tom smislu ne moe biti bilo koja veliina, pobrinula se priroda da u realnom ivotu postoji ogranienje koliko kreditni novac moe biti vei od depozitnog novca - a to ogranienje su KVALITETNI PROJEKTI koji su ujedno i jedini izvor novca kojim PODUZEE ulazi u poduzetniki posao. I upravo zbog toga poduzee kao pravna osoba je mehanizam u kojem punom snagom djeluje algoritam kapitala i koja svojom glavnicom jami da se u novi poduzetniki posao ulazi potpuno spremno - JER TA JE GLAVNICA SADANJA VRIJEDNOST BUDUEG PODUZETNIKOG POSLA. S obzirom da je sredinja banka pomou svoje eskontne stope preuzela svu brigu o ukupnom bankovnom sustavu i preko njega brigu o svim konkretnim pravnim i fizikim osobama u zemlji, to se jedino kod nje moe nalaziti izvor novca. Ali kako e se taj izvor koristiti, to sredinja banka preputa svojim poslovnim bankama, pa su stoga one neograniene u davanju financijskih zajmova poduzeima - pod uvjetom da su zahtjevi za kreditima popraeni kvalitetnim projektima. To znai da bankovni djelatnici moraju biti osposobljeni da itaju te projekte i da ih verificiraju, te da sa svoje strane uine sve da takvih projekata bude to vie i da, radi svojeg interesa, neprekidno brinu da se oni uspjeno ostvaruju. U prvoj projektnoj bilanci drave iz sheme br. 17 oito je da takvi projekti postoje, jer je bruto drutveni proizvod projektiran u iznosu 1.524 milijarde kuna, a neto drutveni proizvod iznosi 422 milijarde kuna, to znai da e u stvaranju tog drutvenog proizvoda sudjelovati brojna poduzea iji projekti su garancija da e u narednoj godini bruto drutveni proizvod biti najmanje toliki koliki je prikazan u toj prvoj projektnoj bilanci. Tu se postavlja pitanje to znai razlika izmeu bruto i neto drutvenog proizvoda? Odgovor na to pitanje daje nam knjini novac koji je monetarni izraz za bruto drutveni proizvod, a taj se bruto proizvod uvijek sastoji iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, za razliku od neto drutvenog proizvoda koji sadri samo dodanu i viak vrijednosti. Inae, knjinom novcu je suprotan efektivan ili gotov novac. Knjini novac je prihod koji su ostvarila poduzea i koji je u knjigovodstvu uvijek vidljivo zapisan na kontu 7O, to je u svojoj ukupnosti bruto drutveni proizvod ija je struktura kao troka zapisana u razredu 4 na kontima 41, 42 i 43. U toj su strukturi dodana vrijednost i viak vrijednosti (konto 42 i 43) neto drutveni proizvod i kao takav su konstanta, za razliku od prenesene vrijednosti (konto 41) koja kao varijabla uvijek nastoji biti to vea, jer to znai da u stvaranju drutvenog proizvoda sudjeluje vei broj poduzea. Zbog toga je podatak o bruto drutvenom proizvodu veliina koja sama po sebi nita ne govori, ona neto znai samo uz podatak o neto drutvenom proizvodu. Naime, odnos o bruto i neto drutvenog proizvoda govori o stupnju organiziranosti drave kao velikog poduzea; to je zapravo koeficijent organiziranosti, jer to je taj koeficijent vei, to se u dravi isti neto drutveni proizvod ostvaruje u veem broju poduzea te je stoga i knjini novac vei. U projektnoj bilanci iz sheme br. 17 istaknuta je DODANA VRIJEDNOST, jer ona je odreena dravnim proraunom (shema br. 16) i kao takva je apsolutna konstanta obraunskog sustava, jer algoritam kapitala punom snagom djeluje da se dodana vrijednost ostvari u projektiranoj veliini pa ak nastoji da ona bude manja, ali da se unato tome neto drutveni proizvod ostvaruje kako je predvieno u projektu. A to ujedno znai da je VIAK VRIJEDNOSTI relativna konstanta, jer algoritam kapitala svom snagom djeluje da taj viak bude to vei pa ak nastoji da se poveava na raun

80
dodane vrijednosti, zbog ega je viak vrijednosti najvea tajna obraunskog sustava koju rijetko tko moe razumjeti, a da bismo je ipak nekako objasnili, moramo mnogo toga rei o dodanoj vrijednosti i s time u vezi o efektivnom novcu. Naime, dodana vrijednost svedena na vremensko razdoblje od mjesec dana ujedno je i maksimalni iznos efektivnog novca koji je ljudima potreban za njihovu osobnu potronju. Ako pretpostavimo da je 264 milijarde dodane vrijednosti potrebno ljudima isplatiti tijekom itave godine, onda se taj iznos isplauje u mjesenim ratama od oko 22 milijardi. Ovih 22 milijardi predstavlja MAKSIMUM EFEKTIVNOG NOVCA, s tim da algoritam kapitala punom snagom djeluje da tog efektivnog novca bude to manje. Taj maksimum je manji zbog PDV-a i OPO-a, a ako se uzme da pravne osobe isplauju ljudima novac na njihove osobne tekue raune te da ukupni bankovni sustav djeluje da ljudi to manje koriste gotov novac, pa im ak pred kuu dovodi bankomate da gotov novac imaju uvijek pri ruci, samo za sebe govori da efektivnog novca treba biti to manje od tog maksimuma. S druge strane taj maksimum je MINIMUM KNJINOG NOVCA, a algoritam kapitala ukupnim obraunskim sustavom djeluje da tog knjinog novca bude to vie.

ORGANIZACIJSKA SHEMA PREMA KOJOJ SE SVAKO PODUZEE MOE ORGANIZIRATI KAO KORPORACIJA S NAJMANJE EST PODUZEA. Obraunski sustav potie ljude da
knjinog novca bude to je mogue vie, a kako se to postie, pokazat emo na naem primjeru u kojemu je polazite mjeseni minimum knjinog novca u iznosu od 22 milijarde kuna. Za jednu godinu taj se minimum poveava na 264 milijarde dodane vrijednosti, to je polazite koje je odreeno dravnim proraunom dodane vrijednosti (shema br. 16), i ta dodana vrijednost rezultirala je verificiranom ukupnom glavnicom poduzea u iznosu od 2.633 milijarde kuna, to znai da postoje brojni projekti koji predviaju da e se ostvariti i viak vrijednosti od 158 milijardi (odnosno da e neto drutveni proizvod biti 422 milijardi), a s obzirom na broj poduzea koja su tu glavnicu prijavila, izraena je prva projektna bilanca drave u kojoj se grubom procjenom predvia minimalni bruto drutveni proizvod od 1.524 milijardi kuna, to znai da e stupanj organiziranosti biti najmanje 3,6 (1524 : 422). Dakako, na tom se stupnju organiziranosti ve razmilja o novim projektima koji e poveati bruto i neto drutveni proizvod, no to e pokazati tek projektna bilanca koja e uslijediti nakon godine za koju je napravljena prva projektna bilanca, ali neovisno o tome ve je i u toj prvoj bilanci bruto drutveni proizvod mogao biti znatno vei, poto e odmah nakon donoenja Standardnog kontnog plana zapoeti transformacija dionikih i trgovakih drutava u korporacije sa to vie manjih poduzea, jer se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) moe na najjednostavniji nain doi do tone vrijednosti svih poduzetnikih poslova koji se obavljaju u dravi, a da e pri tome neto drutveni proizvod biti na razini projektne bilance iz sheme br. 17. Kako je to mogue? To je mogue zbog toga jer algoritam kapitala veoma snano djeluje da se razvijaju istovremeni procesi privatizacije i integracije u kojima se svako vee poduzee transformira u korporaciju sa to vie manjih poduzea, pa ako u tom smislu jo i drava raznim mjerama potie takve transformacije, to je sluaj u naem primjeru u kojem drava u jednom trenutku postojee nevlasnitvo transformira u vlasnitvo, onda e ve u prvoj godini nakon donoenja Standardnog kontnog plana doi do znatnog poveanja stupnja organiziranosti, jer e prva projektna bilanca pokazivati znatno vei bruto drutveni proizvod unato tome to bi neto drutveni proizvod bio onaj koji je zateen u trenutku kad je zapoela transformacija. Naime, ako se odreeni drutveni proizvod ostvaruje u vie poduzea, onda prividno dolazi do veeg prometa robe i do poveanja cijene robe (prihoda poduzea na kontu 70), to znai da se poveava i knjini novac, ali e se u strukturi cijene poveati samo prenesena vrijednost, dok e dodana vrijednost ostati ista, pri emu e viak vrijednosti biti neto vei jer e zbog eeg mjerenja postati prije vidljiv. Kako dolazi do tog eeg mjerenja, pokazat emo na primjeru nae projektne bilance iz sheme br. 17 u kojemu emo pretpostaviti da je dolo do velikog poveanja koeficijenta organiziranosti drave, jer e se svako dioniko i vee trgovako drutvo organizirati kao korporacija s najmanje est poduzea, kako je to pokazano u shemi br. 18.

81

Shema br. 18

ORGANIZACIJSKA SHEMA BUDUE KORPORACIJE

K O R P O R A C I J A "Unutarnja banka" H HOLDING N T P Nabava Tehnika Prodaja E S Elementi Sklopovi Naime, posve openito svako poduzee sastoji se od pet temeljnih dijelova, neovisno o njegovoj veliini (pa to vrijedi i za poduzee s jednim zaposlenim koji je ujedno i vlasnik i poduzetnik), a to su: opa uprava, tehnika uprava, nabava, proizvodnja i prodaja. Ako se proizvodnja odnosno temeljna djelatnost poduzea moe obraunski izraziti kao odgovornost konkretnog ovjeka (poduzetnika) i ako u poduzeu postoje

82
najmanje dva takva ovjeka, onda se postojee poduzee moe organizirati kao korporacija. Svaka korporacija ima HOLDING koji ini opa uprava, tehnika uprava, nabava i prodaja, pa ako i u toj djelatnosti postoje pojedinane osgovornosti, onda se korporacija sastoji od est poduzea s najmanje est zaposlenika s punom vlasnikom i poduzenikom odgovornou), a inae korporacija mora imati najmanje tri poduzea s isto toliko zaposlenika.

MATRINI RAUN KOJI POKAZUJE KAKO SE U TRENUTKU OSNIVANJA KORPORACIJE PRIVIDNO ZNATNO POVEAVA PROMET ROBA. U shemi br. 18 poduzee H (HOLDING) je
konkretna pravna osoba koja e u novoj korporaciji biti pravni sljedbenik sadanjeg sloenog poduzea, a sastojat e se od ureda glavnog direktora korporacije, sektora opih poslova, knjigovodstva (sredinji kompjutor) i nevidljive "Unutarnje banke" koja je apstraktna pravna osoba korporacije. Ta apstraktna pravna osoba je zapravo prvi temeljeni dio prirodnog knjigovodstva ("NOVAC" - razredi 0 i 1) koja je na neki nain pokrenula veliko poduzee da se transformira u korporaciju sa to vie manjih samostalnih poduzea, s tim da ne doputa da se ta mala poduzea odvoje od nje, ve ih pomou holding poduzea (ope uprave) vrsto dri zajedno i brine o njima tako da uva njihov novac (viak vrijednosti) koji im je inae uvijek na raspolaganju i mogu ga koristiti kada treba i koliko treba. Osnivanjem korporacije prividno se poveava promet roba, a kako dolazi do tog poveanja, vidimo u shemi br. 19 u kojoj je matrinim raunom pokazano kako se veliko sloeno poduzee iz sheme br. 17 transformira u jo sloenije poduzee.

Shema br. 19

Iznosi u milijardama kuna

MATRICA UNUTARNJEG PROMETA ROBE I STARTNE PRODAJNE CIJENE KORPORACIJE Poduzee SADANJE PODUZEE Holding Nabava Tehnika Elementi Sklopovi Prodaja KORPORACIJA H 53 -55 2 0 N 32 1 -33 0 T 33 2 3 -38 0 E 800 26 15 20 -861 0 S 571 24 11 18 386 -1010 0 P 35 2 2 475 1010 -1524 0 K 1524 0 0 0 0 0 -1524 0

Tom se transformacijom prihod na kontu 70 poveao za 1.997 milijardi (od 1.524 na 3.521) koliko se zbog veeg broja poduzea prividno poveao i promet robe, no to se poveanje u strukturi cijene robe odrazilo samo na prenesenu vrijednost, to moemo vidjeti u shemi br. 20 koja je nova varijanta prve projektne bilance drave kao velikog poduzea. Za isto toliko poveao se i knjini novac, a koeficijent organiziranosti drave povean je od 3,6 na 8,3 (za preko 231%), za koliko je povean i bruto drutveni proizvod, dok je neto drutveni proizvod ostao isti. Tu bi se moglo postaviti pitanje, pa emu onda sva ta pretvorba vlasnitva kad nije dolo do poveanja drutvenog proizvoda? Nije dolo, jer je ovo tek prvi korak u organizaciji drave kao velikog poduzea, no u drugom koraku doi e do znatnog poveanja vika vrijednosti (profita) prije svega zbog vlasnike odgovornosti poduzetnika, ali i zbog toga to se u malim poduzeima bre dolazi do profita, pa e se neto cijena robe (neto knjini novac) poveati i za postojei neto drutveni proizvod, jer e novac bre izmjeriti profit koji je ostvaren. Sve nam to jasno pokazuje matrica iz sheme br. 18 iz koje se vidi kako novac u odreenom trenutku

83
jednom organizacijskom mjerom znatno poveava postojei bruto drutveni proizvod, a to je znak da od tog trenutka algoritam kapitala poinje djelovati da sadanja poduzea u budue mnogo uspjenije funkcioniraju. To ujedno znai da se sva vea poduzea u dravi u jednom trenutku (u jednom mjesecu) transformiraju u korporaciju s najmanje tri poduzea, a bit e ak korporacija sa stotinjak i vie poduzea, a sve e one zajedno ostvariti bruto drtveni prozvod koji je prikazan u drugoj varijanti projektne bilance drave kao velikog poduzea (shema br. 20).

Shema br. 20

Iznos u milijardama kuna

PRVA PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA 31.XII.2003. KONTNI PLAN prirodna podjela
temeljna NOVAC razredna 0 KNJINI NOVAC Poetni saldo 68 73 -50 91 -783 340 182 98 72 -91 0

PROMET
Ulaz (+) 3589 3594 3363 10546 2633 372 3249 3099 264 158 3619 3593 3521 20508 31054 Izlaz (-) 3363 3521 3413 10297 783 32 3067 3099 264 158 3521 3521 3521 158 2633 20757 31054

standardna podjela

Zavrni saldo 226 73 -50 249 1850 340 182 98 72 -158 -2633 -249 0

01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih 1 OSOBE 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOG TEMELJNOG DIJELA (0 i 1) ROBA 2 TRAJNA IMOVINA 3 NABAVA 4 TROKOVI 5 6 7 8 PROIZVODNJA PROIZVOD PRODAJA PROFIT 21 22 30 41 42 43 50 60 70 81 82 90 Vlastito znanje Ostala trajna imovina Nabavljeni proizvodi Prenesena vrijednost DODANA VRIJEDNOST Viak vrijednosti Proizvodnja Vlastiti proizvodi Prodana roba Vlastita kamata Dobitak poduzea Uloena glavnica

9 KAPITAL

ZBROJ DRUGOG TEMELJNOG DIJELA (2 do 9)

ZBROJ BILANCE

Polazite za izradu projektne bilance iz sheme br. 20 je bruto drutveni proizvod sadanjeg poduzea u iznosu od 1.524 milijardi kuna (konto 70 iz sheme br. 17), a struktura tog proizvoda ostvaruje se u est organizacijskih jedinica koja ele postati samostalna poduzea. Ta struktura je pokazana u prvom redu sheme br. 19 u kojem svaka od tih est jedinica ima svoj dio bruto drutvenog proizvoda sadanjeg poduzea, ali

84
ako svaka od njih postane samostalno poduzee, onda taj njezin dio postaje cijena robe koja se uvijek sastoji iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti. U dijelu te cijene iz prvog reda nalazi se samo dodana vrijednost i pripadajui dio vika vrijednosti (to je dohodak organizacijske jedinice), a da bi taj dohodak postao cijena robe, svaka ta jedinica mora primiti cijenu robe drugih jedinica koje se osamostaljuju. To primanje je uvijek prenesena vrijednost, i ona poveava dohodak jedinice koji time kao njen prihod postaje cijena robe, a ta je cijena za svaku jedinicu u shemi br. 19 pokazana s predznakom minus. Zbroj svih tih minus vrijednosti vei je od bruto drutvenog proizvoda sadanjeg poduzea upravo za iznos koliko se poveava cijena robe (knjini novac, bruto drutveni proizvod) u toj transformaciji. To znai da e sadanji bruto drutveni proizvod u iznosu od 1.524 milijardi ve u startu te transformacije iznositi 3.521 milijardu kuna, odnosno on e biti vei za 1.997 milijardi kuna (3521 - 1524), jer upravo toliko iznosi nova prenesena vrijednost u unutarnjem prometu roba. 16.VII.2002.

15. KAKO ALGORITAM KAPITALA OMOGUUJE DA SE PROFITOM PODUZEA FINANCIRA OPA POTRONJA DRAVE
ZATO SU U BILANCI DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA OPI TROKOVI MANJAK KOJI DRAVA TREBA PLATITI. Algoritam kapitala je ispravna raunica o koritenju
vlastitog kapitala, a to je prije svega nae znanje o vlastitim resursima kojima raspolaemo i o vlastitim sposobnostima da iskoristimo te resurse, no ne manje je vano i nae znanje o sposobnostima drugih koji su nam potrebni da bismo namjere mogli ostvariti. Najbolji pokazatelj tog naeg ukupnog znanja je GLAVNICA PODUZEA, jer ona u jednom novanom izrazu predstavlja znanje kojim se ulazi u poduzetniki posao. Naime, poduzetnik mora dobro poznavati posao u koji namjerava ui, zatim treba upoznati svoje budue poslovne partnere, treba se dobro pripremiti za novo poslovanje, treba osigurati prostor u kojem e obavljati djelatnost i opremu koju e pri tome koristiti te, to je najvanije, mora projektirati posao i utvrditi profit koji e mu taj posao donijeti. Da bi sve to mogao napraviti, poduzetnik mora imati znanje iz prirodnog poduzetnikog knjigovodstva i u tome posebno znanje o profitu (dobitku ili zaradu u novcu) - TO JE NAJVANIJI PODATAK KOJI DAJE TO KNJIGOVODSTVO.

Profit je krajnji rezultat poduzetnikog posla, to je viak novca koji posjeduje poduzee, to je dobitak poduzea u novcu - a taj se dobitak nikome ne moe isplatiti jer svaka isplata novca poveava troak i smanjuje profit. To je i razlog zato ulagai novca dobiju dionice kao potvrdu da su svoj novac uloili u poduzee, a ta je injenica veoma vana u poduzetnikom poslu poto ona ujedno znai da se profit kao viak novca moe iskljuivo koristiti za razvoj proizvodnje i novih poduzetnikih poslova, jer za postojeu razinu tih poslova novac je ve ranije osiguran. O tome mnogo razmilja i suvremena dravna vlast, pa odlui da poduzee slobodi od plaanja svih poreza, prireza, carine i drugih nameta, a sve zbog toga da bi ono ostvarilo to vei profit, i ujedno uvodi porez na dodanu vrijednost (PDV) da ljudi ne bi bez potrebe uzimali novac iz poduzea. Naime, taj PDV zapravo i nije porez, ve je to monetarni mehanizam koji kao pretporez plaaju svi ljudi kad od pravne osobe primaju novac za svoju osobnu potronju, a drava ga kao poticaj vraa onim poduzetnim ljudima koji stvaraju vrijednosti. Prema tome suvremena drava je besporezna, a to znai da se njezina ukupna opa potronja tekueg razdoblja financira iz profita koji su poduzea u tom razdoblju ostvarila i koji e u buduem razdoblju koristiti za razvoj

85
proizvodnje i poduzetnitva. Da je doista mogue da drava bude besporezna i da se financiranje moe izvriti na taj nain, uvjerit emo se nakon to pomno razmotrimo prvu projektnu bilancu drave kao velikog poduzea (shema br. 20). Naime, ta shema pokazuje ukupnu bilancu sa svim trokovima drave kao velikog poduzea, a vrlo dobro je poznato da se trokovi svakog poduzea sastoje iz izravnih i opih trokova, a ovi se opet dijele na materijalne i osobne trokove. Svi ovi trokovi ili rashodi ine ulaznu stranu bilance, a ona prirodno mora biti jednaka izlaznoj strani u kojoj su zabiljeeni svi prihodi poduzea. Meutim, s obzirom da poduzea djeluju u skladu s algoritmom kapitala, to bilanca svakog od njih mora imati prihode vee od rashoda, a koliko su oni vei, to pokazuje razlika koja je u bilanci poduzea zabiljeena kao - PROFIT. Taj profit pokazuje zaradu u novcu odnosno koliko je poduzee u svojem poslovanju imalo vei primitak od izdatka novca, pa je to zapravo viak novca koji se prema naelu prirodnog knjigovodstva mora proknjiiti tamo gdje je nastao (to znai u poduzeima), a jer svaki viak znai da negdje postoji isto toliki manjak koji prema tom istom naelu to drugo mjesto mora platiti, to se postavlja pitanje u kojoj se bilanci nalazi taj manjak? Dakako, to drugo mjesto su sve ustanove u dravi, no to ne znai da manjak treba traiti u bilanci tih ustanova, jer on je nevidljivo zapisan i u ovoj bilanci drave kao velikog poduzea, samo ga treba proitati i vidljivo zapisati kao opi materijalni troak drave. Ali kad bi se to uinilo, onda bi nakon tog zapisa nestao profit na kontu 81, jer bi upravo za toliko bili poveani preneseni trokovi na kontu 41. Da se to ne dogodi, drava treba platiti taj manjak, jer su ga poduzea u svom knjigovodstvu proknjiila kao viak novca (profit). Na koji nain e drava platiti taj manjak, bit e govora u zavrnom dijelu izlaganja o projektnom knjigovodstvu drave.

PROFIT PODUZEA JE VIAK NOVCA KOJI SE MOE UPOTRIJEBITI SAMO ZA RAZVOJ PROIZVODNJE I NOVIH PODUZETNIKIH POSLOVA. Profit poduzea je najvanija
obraunska kategorija, to je i razlog da algoriram kapitala pomou novca veoma snano djeluje da se u ljudskom drutvu razvijaju istovremeni procesi privatizacije i integracije, koji u prvi plan stavljaju osobnu odgovornost ljudi zaposlenih u poduzeima radi zatite svojih interesa i osobnu odgovornost ljudi zaposlenih u ustanovama radi zatite interesa svih ljudi u dravi. Ti procesi omoguuju da se imovina velikih poduzea (dravnih i privatnih) pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) "prodaje" mnogim poduzetnicima uslijed ega se stvaraju brojna mala poduzea, a svako novo malo poduzee mora nadlenom sudu prijaviti svoju glavnicu. Mala poduzea su znatno efikasnija i fleksibilnija, to inae ve dolazi do izraaja u veliini glavnice koja se prijavljuje kod osnivanja, pa tako u naem primjeru projektne bilance drave kao velikog poduzea pie da sadanja vrijednost (odnosno glavnica) svih poduzetnikih poslova u zemlji iznosi 2.633 miljardi kuna. Ta e glavnica u projektiranoj godini svim poduzeima drave donijeti profit namanje u iznosu od 158 milijardi kuna (6% od glavnice poduzea), a drava sa svoje strane treba uiniti sve to je mogue da se taj profit doista i ostvari. Zbog toga se nadleni dravni organi duboko zamisle nad prvom projektnom bilancom drave kao velikog poduzea, jer u njoj su dva podatka od posebnog znaaja, prvi je podatak o dodanoj vrijednosti (konto 42) koja je u iznosu od 264 milijardi kuna odreena dravnima proraunom, a drugi je podatak o viku vrijednosti (konto 43) koji u iznosu od 158 milijardi proizlazi iz verificirane glavnice svih poduzea drave. Ta dva podatka zajedno ine (neto) drutveni proizvod koji e se ostvariti u projektiranoj godini i kao takvi su konstanta obraunskog sustava, a podatak o prenesenoj vrijednosti (konto 41) je njegova varijabla. Ta varijabla treba biti to vea, jer onda to znai da je drava na viem stupnju organiziranosti, za razliku od konstante koja je na istom stupnju razvoja drave uvijek priblino jednaka. Razmiljajui o svemu tome, dravni organi u prvoj projektnoj bilanci drave primjete jednu zanimljivost, ona je u tome to je u njoj prikazan podatak o profitu (viku vrijednosti) u iznosu od 158 milijardi kuna, a u njoj nigdje nema podatka o materijalnoj opoj potronji svih ustanova. Ta zanimljivost je upravo u tome to je posve sigurno da je u toj bilanci sadrano sve, jer je na kontu 70 doista zabiljeen

86
ukupan prihod svih poduzea u iznosu od 3.521 miljardi kuna, a to znai da je u tom prihodu sadrana roba koju su za svoju osobnu potronju kupili i platili svi graani drave kao i roba koju su za potrebe ope potronje kupile i platile sve ustanove u dravi. A s obzirom da je zbroj u ovoj projektnoj bilanci jednak na ulaznoj i izlaznoj strani, onda to znai da je bilanca tona, a kako moe biti tona kad u njoj nema materijalnih opih trokova ustanova? I posve je u redu da ih nema, jer da su oni u toj bilanci pokazani, onda, kako je ve reeno, ne bi bilo profita, jer su ukupni trokovi svih ustanova uvijek jednaki profitu koji su ostvarila sva poduzea u dravi. To je i sasvim logino, jer ako bi ustanove kupile robu od poduzea za samo jednu kunu manje, onda bi poduzea na kontu 70 imala manji prihod za jednu kunu, a za isto toliko smanjio bi se profit poduzea, ali i materijalni trokovi u ustanovama. Pa kad je to tako, onda se na isti nain mogu financirati i osobni opi trokovi ustanova (plae zaposlenika u ustanovama, mirovine i razne druge naknade) koji iznose 173 milijarde kuna (red.br. 23 u shemi br. 16).

PROJEKTNA BILANCA DRAVE SASTOJI SE ZAPRAVO OD DVIJE BILANCE - OD PROJEKTNE BILANCE SVIH PODUZEA I PROJEKTNE BILANCE SVIH USTANOVA. Sve se
to lake moe objasniti pomou dvije projektne bilance koje izdvojeno pokazuju ono to e se u postupku privatizacije dogoditi u svim poduzeima i u svim ustanovama drave. U svakom se sluaju oekuje da e doi do ozbiljnih promjena u strukturi graana, jer e raznim poticajima drave ljudi biti motivirani da rade i stvaraju vrijednosti pa e tako i siva ekonomija sve vie izlaziti iz anonimnosti, a da ne govorimo da e seljaka gazdinstva i razne kune radinosti prijaviti svoje glavnice i da e se registrirati kao poduzea. Naime, drava je zakonom propisala da minimalni temeljni kapital (glavnica poduzea) iznosi 20.000 kuna, a to znai da u uvjetima eskontne stope sredinje banke od 6% minimalni godinji profit iznosi svega 1.200 kuna (jer je 1200 : O,06 = 20000), a taj se profit moe zaraditi i u svakom poslu kune radinosti. To znai da se oekuje prijava ak i ovakvih sitnih poduzetnikih poslova, jer svatko eli da na temelju svoje glavnice od drave dobije PDV. Dakako, to e osjetno promijeniti strukturu graana s obzirom na zaposlenost, to e se odmah pokazati ve u drugom dravnom proraunu dodane vrijednosti (vidjeti shemu br. 21). Shena br. 21 Mjera u milijunima kuna

DRAVNI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI

(potreban dohodak graana)
O p i s Mjera kuna kuna kuna kuna

STRUKTURA GRAANA
prije pretvorbe poslije pretvorbe

1. Jedinina neto cijena uvjetnog rada 2. Godinji fond radnog vremena u satima 3. Prosjeni koeficijent (K) 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1O. 11. 12. 13. Broj Broj Broj Broj Broj Broj graana u dravi /K 3,06556/ djelatnih graana /K 4,3/ nezaposlenih graana /K 3,2/ umirovljenika /K 3,2/ djece, aka i studenata /K 1/ nedjelatnih graana (6 do 8)

8,22 kune 2.191 3,06556 4,500.000 1.600.000 400.000 1,000.000 1,500.000 2,900.000 81.049 248.461 15.859 264.320

8,22 kune 2.191 3,06556 4,500.000 2,400,000 100.000 500.000 1,500.000 2,100.000 81.049 248.461 15.859 264.320

Minimalni dohodak drave (1 x 2 x 4) Potreban dohodak drave (1O x 3) Porez na dodanu vrijednost (6% od 13) DODANA VRIJEDNOST (11 + 12)

87
14. 15. 16. 17. 18. 19. 2O. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Naknade nezaposlenima (1x2x6xK) Mirovine (1x2x7xK) Djeji doplatak (1x2x8xK) Isplata nedjelatnicima (14 do 16) Isplata djelatnicina (11 manje 17) Potreban neto dohodak (17+18)=(11) POTREBAN BRUTO DOHODAK (19+12)=(13) Plae nedjelatnika (17 + PDV) Plae djelanika ustanova (PRORAUN) UKUPNO PLAE OPE POTRONJE (21+22) PLAE DJELATNIKA PODUZEA (20-23) UKUPNO PLAE ZAPOSLENIKA (22+24) OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA (6% od 25) kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna 23.049 57.630 27.019 107.698 140.763 248.461 264.320 114.572 58.559 173.131 91.189 149.748 8.985 5.763 28.816 27.019 61.598 186.863 248.461 264.320 65.530 58.559 124.089 140.231 198.790 11.927

U ovom drugom proraunu dodana je vrijednost ostala ista, ali je broj zaposlenih znatno povean uz isto toliko smanjenje broja nezaposlenih i broja umirovljenika. Pri tome se uope ne oekuje da e do takvih promjena doi i u formalnoj strukturi graana, jer svatko e nastojati svoja steena prava zadrati. To dravnu vlast ne zabrinjava, jer je jedino bitno da e se registrirani dohodak graana znatno poveati, a koliko je pri tome njihov potreban dohodak, to ionako znaju samo graani, a dravi je vie zanimljiv viak dohotka, pa ako je umirovljenik zaposlen u svom poduzetnikom poslu, onda e on u svojem poduzeu ostvarivati vei profit jer e jedan dio svojih potreba podmirivati iz mirovine. Dakle, bitno je da e u novim uvjetima doi do promjene u strukturi dohotka i da e se promijeniti odnosi izmeu poduzea i ustanova, to je vidljivo iz rednih brojeva 21 do 26 u shemi br. 21, a to je zabiljeeno u izdvojenim bilanca poduzea i ustanona (sheme br. 22 i 23). Shema br. 22 Iznos u milijardama kuna

PRVA PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA - 31.XII.2003. dio u kojem su sadrani rashodi poduzea kao izravni trokovi drave KONTNI PLAN PROMET Poetni Zavrni prirodna podjela Ulaz Izlaz saldo saldo Standardna podjela (+) (-) temeljna razredna
NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE 01 02 11 12 Novac u poduzeu Novac kod drugih Dunici Vjerovnici 68 73 -50 91 -783 340 182 98 72 -91 3589 3594 3239 10422 4700 372 3249 3099 140 282 3619 3593 3521 22575 3239 3521 3289 10049 783 32 3067 3099 140 282 3521 3521 3521 282 4700 22948 350 73 -50 373 3917 340 182 98 72 -282 -4700 -373

ZBROJ PRVOG TEMELJNOG DIJELA (0 i 1) ROBA 2 TRAJNA IMOVINA 3 NABAVA 4 TROKOVI 5 6 7 8 PROIZVODNJA PROIZVOD PRODAJA PROFIT 21 22 30 41 42 43 50 60 70 81 82 90 Vlastito znanje Ostala trajna imovina Nabavljeni proizvodi Prenesena vrijednost DODANA VRIJEDNOST Viak vrijednosti Proizvodnja Vlastiti proizvodi Prodana roba Vlastita kamata Dobitak poduzea Uloena glavnica

9 KAPITAL

ZBROJ DRUGOG TEMELJNOG DIJELA (2 do 9)

88 ZBROJ BILANCE
Shema br. 23
0 32997 32997 0

Iznos u milijardama kuna

PRVA PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA - 31.XII.2003. dio u kojem su sadrani rashodi ustanova kao opi trokovi drave KONTNI PLAN PROMET Poetni Zavrni Ulaz Izlaz prirodna podjela saldo saldo Standardna podjela (+) (-) temeljna razredna
NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE 01 02 11 12 Novac u ustanovama Novac kod drugih Dunici Vjerovnici 282 282 158 158 124 282 282 1004 1286 282 282 564 158 158 124 282 722 1286 -282 -282 282 282 0

ZBROJ PRVOG TEMELJNOG DIJELA (0 i 1) ROBA 2 TRAJNA IMOVINA 3 NABAVA 4 TROKOVI 5 6 7 8 PROIZVODNJA PROIZVOD PRODAJA PROFIT 21 22 30 41 42 43 50 60 70 81 82 90 Vlastito znanje Ostala trajna imovina Nabavljeni proizvodi Prenesena vrijednost DODANA VRIJEDNOST Viak vrijednosti Proizvodnja Vlastiti proizvodi Ukupni rashodi ustanove Vlastita kamata Gubitak ustanove Uloena glavnica

9 KAPITAL

ZBROJ DRUGOG TEMELJNOG DIJELA (2 do 9)

ZBROJ BILANCE

Plae u ustanovama smanjuju za 49 milijardi kuna (od 173 na 124 milijardi kuna), to znai da e u izdvojenoj projektnoj bilanci poduzea profit biti vei za 124 milijardi koliko u promijenjenim uvjetima iznose plae u projektnoj bilanci ustanova, a sve to pri neto drutvenom proizvodu od 422 milijarde kuna. Do tog zakljuka doli su nadleni dravni organi nakon to su pomno prouili i ove izdvojene projektne bilance, te su u takvom razmiljanju sagledali jedno sasvim novo pozitivno ozraje koje stvara algoritam kapitala. Naime, na isti nain na koji razmiljaju nadleni dravni organi, razmiljat e i svi poduzetni ljudi. I oni e svaki za sebe u svojim raunicama doi do istih zakljuaka, te raunice e i njima pokazati da zbog toga to su osloboeni od plaanja bilo kakvog poreza mogu u svojoj ukupnosti ostvariti profit od 282 milijarde kuna. A jer se to razmiljanje dogaa u trenutku projektiranja, to bi i njihove verificirane glavnice mogle biti znatno vee od one koja je prikazana u projektnoj bilanci iz sheme br. 20 (2.633 milijarde kuna); ona bi mogla iznositi ak 4.700 milijardi kuna koliko je prikazano u shemi br. 22, jer projektirani profit u njoj iznosi 282 milijarde kuna (282 : 0,06 = 4700). A da e profit doista biti takav, samo je po sebi razumljivo, jer su poduzea osloboena od plaanja bilo kakvog poreza.

ZATO OSOBNA PRIMANJA U PODUZEIMA MOGU BITI ZNATNO VEA OD OSOBNIH PRIMANJA U USTANOVAMA. U novom ozraju i poduzetnici su veoma zadovoljni, jer u
poduzeima postoji mnogo vei manevarski prostor u kojima se odreuju plae djelatnika poduzea budui da ostvareni dohodak (dodana vrijednost i viak vrijednosti) to omoguuje. Taj manevarski prostor je vei upravo za ostvareni profit, to u naem primjeru znai da ukupna osobna primanja u poduzeima mogu ak za 3,4 puta biti vea od ukupnih osobnih primanja svih ostalih ljudi u dravi (422 : 124 = 3,4), a da ne govorimo o tome koliko mogu biti vei po ovjeku. I tu se sad javlja jedan problem, a taj je to je manevarski prostor plaa u poduzeima povean i za iznos plaa koji je

89
dravnim proraunom odreen za ustanove, pa kako se onda taj isti iznos moe isplatiti u poduzeima? Algoritam kapitala i ovdje ima rjeenje, a taj je u tome to se profit poduzea nikome ne moe isplatiti, jer onda bi za toliko bio manji ili ga uope ne bi bilo. Zbog toga isplate ljudima u novcu ne mogu biti vee od dodane vrijednosti (potrebnog dohotka) koja je konstanta obraunskog sustava, a profit poduzea je viak vrijednosti koji se uvijek tretira kao ulaganje s tim da ulagai dobivaju dionice, to znai kao da su primili novac i potom ga odmah ga uloili u poduzee. Taj novac se odnosi na kamatu koja nepovredivo pripada vlasnicima novca uloenog u poduzee, a ostatak su dobili svi zainteresirani prema unutarnjem pravilniku svakog poduzea odnosno korporacije. Stoga se ipak postavlja pitanje - je li ispravno da plae u poduzeima mogu biti toliko vee od plaa u ustanovama? Algoriram kapitala navodi mnoge razloge da je to ispravno, jer poduzea moraju najprije stvoriti vrijednosti da bi se mogle isplatiti sve plae u dravi, a to znai i one u ustanovama, pa je posve u redu da poduzetnici (djelatnici u poduzeima) budu jae motivirani za stvaranje tih vrijednosti, a to se posebno odnosi na elne poduzetnike (menadere). To znai da algoritam kapitala pomou svojih mehanizama motivira djelatnike poduzea da stvaraju to vie raznih vrijednosti koje su potrebne ljudima i da oni za sebe ostvare to vei dohodak, a u tome najvea zasluga pripada menaderima poduzea. Zbog toga su vrlo vani istovremeni procesi privatizacije i integracije u kojima se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) prenosi vlasnika odgovornost menadera na nie razine upravljanja poduzetnikim poslovima (mala poduzea) uz istovremeno razvijanje odgovornosti vlasnika novca da se njihov novac to optimalnije koristi pogledom iz to viih razina (korporacija). Tako je to odredio algoritam kapitala - da bi se neprekidno usklaivalo OPE i POSEBNO. U tim su procesima osobito vana poduzea jer se u njima izravno stvaraju vrijednosti, pa algoritam kapitala iz vie razloga odreuje da poduzea budu to manja - da bi u stvaranjima vrijednosti bila to uspjenija i da se u tome to prije doe do profita (vika vrijednosti) koji su projektirali poduzetnici. Naime, profit je krajnji poslovni rezultat, to je viak novca koji su djelatnici poduzea zaradili iznad svojeg potrebnog dohotka, a veliina tog potrebnog dohotka odreena je obaveznom premijom osiguranja (OPO) koju na kraju mjeseca poduzee mora platiti za sve svoje zaposlenike. Taj potrebni dohodak rasporeuje se na pojedine zaposlenike prema unutarnjem pravilniku, s tim da nitko ne moe dobiti manje od uvjetne cijene najjednostavnijeg rada. Meutim, svaki zaposlenik prima plau prema svom doprinosu poslovnom rezultatu (profitu, viku vrijednosti), s tim da prilikom svake isplate mora platiti PDV (6%). No, zaposlenik moe odluiti da dio (ili cijelu) svoju zaradu ostavi na dionikom raunu svojeg poduzea (svoje pravne osobe), pa u tom sluaju ne treba platiti PDV jer novac nije ni izaao iz pravne osobe. To ujedno znai da svaka pravna osoba (poduzee) moe imati svoj osobni dioniki raun na kojem je zabiljeen vlasniki ulog svakog ulagaa. Taj osobni dioniki raun je pandan osobnom tednom raunu u poslovnoj banci, ali ima tu prednost da je ulog na dionikom raunu za PDV vei nego bi bio ulog na tednom raunu u banci. No, ipak postoje i razlike u pogledu isplate, jer iz tednog rauna u banci vlasnik moe podignuti novac kad to zaeli, a iz dionikog rauna isplata uope nije mogua, pa stoga, da taj raun ne bi izgubio prednost, ulaga novca dobije potvrdu o ulaganju (dionicu) koja se kao prenosivi vrijednosni papir moe prodati na burzi ili bilo kome drugome ak po cijeni vioj od nominale.

KAKO RAZLIKOVATI NOVAC KOJI JE POTREBAN DOHODAK (DODANA VRIJEDNOST) OD NOVCA KOJI JE VIAK DOHOTKA (VIAK VRIJEDNOSTI)? Prema naprijed reenom

izlazi da plae u poduzeima mogu biti znatno vee od plaa u ustanovama, to je i normalno, jer su plae u ustanovama unaprijed odreene, a plae u poduzeima zavise o uspjehu poslovanja. Meutim, potreban dohodak jednak je za sve ljude u dravi da bi mogli ivjeti i raditi, pa se postavlja pitanje je li ta nejednakost u plaama opravdana? Dakako, i o tome vodi rauna algoritam kapitala, pa stoga u pogledu potrebnog dohotka (dodane vrijednosti) izjednauje sve graane (taj dohodak se utvruje pomou mjerne skale iz sheme br. 6), a razlika moe biti samo u viku dohotka (viku vrijednosti, profitu) koji se ionako nikome ne moe isplatiti. Stoga ostvareni profit utomatski poveava glavnicu poduzea, a ljudi koji polau pravo na njega

90
dobivaju dionice koje mogu prodati po trinoj cijeni. To je i razlog zato svi mehanizmi algoritma kapitala djeluju u tom smislu da profit poduzea bude to vei, jer to znai da je dodana vrijedost manja, a da ona bude uvijek jednaka potrebnom dohotku, uvodi se PDV da djelatnici u poduzeima ne bi od svoje pravne osobe uzimali vie novca nego im treba. No, a kako ti djelatnici kao vlasnici primaju dionice koje lako prodaju za gotovinu, to se ipak moramo pitati koliki je potreban dohodak ljudi i kako poduzee kao pravna osoba razlikuje potreban dohodak od vika dohotka (dodanu vrijednost od vika vrijednosti)? Potreban dohodak je onaj novac koji ljudi u skladu sa svojim mogunostima koriste za nabavku robe, to znai da svatko sam odreuje veliinu svog potrebnog dohotka. Ta veliina ovisi o tome koliko ovjek moe zaraditi, zatim o tome kakva je ponuda na tritu roba i o predispoziciji svakog ovjeka za troenjem. Algoritam kapitala o svemu tome vodi rauna, pa svakom ovjeku prua mogunost da to vie zaradi, a ta zarada najvia moe biti u poduzeu gdje se direktno stvaraju vrijednosti za trite roba. to je vea ponuda na tom tritu, to je vea vjerojanost da e ovjek vie potroiti, a algoritam kapitala ak raznim mehanizmima (potroaki krediti) potie ljude da ostvarene vrijednosti potroe te u tu svrhu omoguuje ovjeku da mu njegov novac koji dri u banci bude uvijek pri ruci (bankomati). Upravo ti bankomati su vrlo djelotvoran mehanizam algoritma kapitala, jer oni postoje i zbog toga da se ovjek to manje slui gotovim novcem, odnosno da ga koristi u onom trenutku kad treba kupljeno platiti gotovinom. Zbog toga algoritam kapitala snano djeluje da proizvodnja i potronja robe bude to vea, ali da istovremeno potreban dohodak bude to manji i viak dohotka to vei, a to znai da cijene roba moraju biti stabilne. Svemu tome svoj doprinos daju bankomati koji ujedno najbolje objanjavaju sutinu novca. Naime, novac je mjera vrijednosti koja se ljudima predstavlja kao vrijednost, jer imati vie novca znai biti bogatiji, ali drati novac kod sebe (u svom depu) za ovjeka je loe jer gubi kamatu koja mu nepovredivo pripada. Kako rijeiti taj problem, jer unato svemu ovjek eli imati svoj novac pri sebi budui da mu to ini neko unutarnje zadovoljstvo i ujedno stvara osjeaj sigurnosti. Upravo bankomati su sredstvo koji stvara takav uinak, jer novac se nalazi u sigurnim sefovima banaka i istovremeno ovjek ima osjeaj da mu je njegov novac uvijek pri ruci i da ga moe koristiti kad god treba. To znai da bankomati pomau da se novac kao mjera vrijednost optimalno koristi, jer je trenutak kad ga ovjek uzima iz banke sve blii trenutku kad se njime neto plaa, a to ujedno znai da je ovjek i najbogatiji - jer se njegov novac najdulje zadrava na tednom raunu koji mu donosi kamatu. I sad smo sve blie tome da otkrijemo tajnu profita (vika vrijednosti, vika dohotka, vika novca), jer to je novac koji je sa stajalita drave u tekuem razdoblju potroen za opu potronju, a u sljedeem razdoblju koristit e se za razvoj proizvodnje i novih poduzetnikih poslova. Inae, taj viak novca pripada ljudima koji su u tekuem razdoblju stvarali vrijednosti, a to su prije svega menaderi i djelatnici u poduzeima, i oni ga svojom voljom ostavljaju u pravnoj osobi u kojoj su zaposleni - da im uva novac za budua vremena. A da tog novca bude to vie, zadaa je PDV-a da kao monetarni mehanizam djeluje na ljude da to manje zaraenog novca uzimaju iz svoje pravne osobe. I tu je odgovor na pitanje kako se novac kao dodana vrijednost razlikuje od novca koji je viak vrijednosti? Na novac koji je dodana vrijednost dravi je plaen PDV, a na novac koji je viak vrijednosti jo nije! A upravo iz uplaenog PDV-a drava tono zna kolika je dodana vrijednost stvorena, a ako tome pridoda kamatu na uloenu glavnicu, znat e i najmanji neto drutveni proizvod koji e se ostvariti u projektiranoj godini. 23.VII.2002.

91

16. KAKO DRAVA IZRAUJE SVOJU PRVU PROJEKTNU BILANCU U KOJOJ SU RASHODI I PRIHODI IZJEDNAENI
TO JE GLAVNICA PODUZEA I ZATO ONA POTIE DRAVU DA NAPRAVI SVOJU PRVU PROJEKTNU BILANCU KAO VELIKOG PODUZHEA. Temeljna funkcija drave je zatita
vlasnitva, a da bi tu funkciju mogla to bolje obavljati, ona mora dekretom donijeti Standardni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala, jer njime se ujedno u poduzetnitvo uvodi jednoznani jezik komuniciranja. Bitna odredba u tom kontnom planu je da svako poduzee u svojem knjigovodstvu mora kao troak redovito obraunavati kamatu na uloenu vlastitu glavnicu, i to po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi sredinje banke (6%). Time je vlastiti kapital dobio svoju cijenu za koritenje, i od tog trenutka stvara se jedno sasvim novo ozraje (prirodni odnosi poduzetnitva i vlasnitva) koje sve ljude potie na stvaralatvo. Dakako, drava u tome treba dati poetni zamah, ona mora inicirati to je mogue vie javnih radova u emu treba prednjaiti stanogradnja koja najvie doprinosi poveanju zaposlenosti. Najbolji znak da se u dravi dogaaju pozitivne promjene bit e velika seoba ljudi iz ustanova u poduzea, u emu je naroito znaajan dragovoljan prelazak zaposlenika iz dravne administracije u poduzea. Naime, plae zaposlenika u ustanovama odreene su dravnim proraunom dodane vrijednosti, a u poduzeima njihova je veliina jedino uvjetovana algoritmom kapitala koji od svih graana trai da svatko uredno i navrijeme izvrava svoje obaveze koje je preuzeo u poduzetnikom poslu. I upravo zbog toga u dravi sve mora biti podreeno gospodarstvu u kojem si svaki ovjek moe sa svojim projektom osigurati formalno zaposlenje u svojem poduzeu i ostvariti to je mogue veu plau. U takvom ozraju i siva ekonomija nestaje, jer nitko vie nema nikakve potrebe da neto skriva od dravne vlasti budui da suvremena drava samo daje, nita ne uzima, to se vidi i po tome da poduzetnim ljudima uplauje PDV kad osnivaju svoja poduzea. Stoga svatko moe svoju poduzetniku djelatnost legalizirati osnivanjem poduzea, pa makar to bila i kuna radinost, jer jedini uvjet koji drava postavlja je da poduzetnik prijavi svoju glavnicu koju mora verificirati poslovna banka i da vodi svoje knjigovodstvo prema Standardnom kontnom planu. Kuna radinost je ovdje spomenuta da bismo naglasili kako se u obraunski sustav drave moe ukljuiti mnotvo sitnih poduzetnikih poslova, to se prirodno i oekuje, jer ak i na Zakon o trgovakim drutvima u lanku 389. propisuje da je najnii iznos temeljnog kapitala 5.OOO DEM (mi bismo rekli da je najnii iznos glavnice poduzea 2O.OOO kuna), pa ako je eskontna stopa sredinje banke 6%, onda je najnii iznos profita koji poduzee mora ostvariti svega 1.2OO kuna godinje (6% od 20.000). To znai da se gotovo svaka kuna radinost i svako seljako gazdinstvo moe prijaviti kao poduzee, to je i jedan od razloga da je u naem primjeru bruto drutveni naglo povean za oko 130%.

92
ovjek uvijek radi u svom interesu, a da taj interes ne bi bio na tetu drugoga, priroda suvremenog novca je takva da svaki ovjek zbog svog interesa dri svoj novac u banci. Zbog toga banke imaju sve vie novca i uvaju ga za vlasnike (tedie), a k tome im jo za to uvanje plaaju kamatu! Ukupna tednja u bankama sastoji se iz mnogobrojnih glavnica novca, svaka ta glavnica je od odreenog vlasnika, a suma svih tih pojedinanih glavnica je GLAVNICA NOVCA DRAVE. U organiziranom drutvu novac uvijek trai rad, i ne smije ga nikad nedostajati za neto to je potrebno, korisno i to moemo sami napraviti. U tom smislu djeluje i ukupni bankovni sustav koji ini sve mogue da poduzeima nikada ne manjka novac za stvaranje novih vrijednosti (proizvodnje robe za trite), pa u tom smislu algoritam kapitala stvara jo jednu glavnicu koja postaje vidljiva tek prilikom osnivanja poduzea. Naime, poduzee je mehanizam koji sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima, poduzetnika koji stvara vrijednosti (robu) i vlasnika uloenog novca koji prisvaja viak vrijednosti (kamatu). U tom se sjedinjenju stvara nova glavnica koja u sebi sadri osim novca koji ulae vlasnik jo i znanje koje ulae poduzetnik, a suma svih ovih pojedinanih novih glavnica je GLAVNICA PODUZEA DRAVE. Posebna je znaajka glavnice poduzea da mora biti poznata prije formalnog osnivanja poduzea, jer ona je znak da je o poduzeu poznato sve pa ak i kamata koju kao minimalni profit treba ostvariti u sljedeem godinjem razdoblju. To znai da je u trenutku osnivanja, osim glavnice poduzea, potpuno ili djelomino poznata i glavnica novca. Razlika izmeu te dvije glavnice je u tome to se glavnica poduzea u cijelosti odjednom ulae prilikom osnivanja poduzea, a glavnica novca ulae se u vie navrata (prije i poslije osnivanja) i to samo u sluaju ako je i kada je potrebno. Osim toga glavnica poduzea se u tijeku obraunskog razdoblja (godine) ne moe mijenjati, jer ona permanentno rauna kamatu koju na kraju razdoblja kao profit pripisuje sebi, a nakon tog pripisa kamata se rauna na poveanu glavnicu. Na taj nain glavnica poduzea uva novac koji se nalazi u poduzeu u tom smislu da ga se kao viak mora negdje uloiti uz unaprijed odreenu kamatu. Zbog toga svaki poduzetnik kao vlasnik osobito vodi rauna o svojoj glavnici, to znai da eli biti to blie njoj i da je permanentno moe nadgledavati. To je i razlog zato glavnica poduzea snano utjee na razvitak istovremenih procesa privatizacije i integracije u kojima se od velikih poduzea stvara mnotvo to manjih poduzea - da bi svaki poduzetni ovjek to prije doao do svojeg profita (vika vrijednosti) koji se uvijek treba poveavati za kamatu, ime ujedno potie stvaranje to veih korporacija ija unutarnja banka uva njegov viak novca na taj nain da ga negdje korisno uloi najmanje uz kamatu koja nepovredivo pripada vlasniku. Svaka korporacija mora napraviti bilancu kojom podnosi raun svojim vlasnicima, a kako u tom istovremenom procesu privatizacije i integracije drava postaje korporacija na najvioj razini, to i ona mora napraviti svoju prvu projektnu bilancu kao velikog poduzea u kojoj treba najaviti da poinje novo ozraje, a rezultate tog novog ozraja vidjet e se iz prve izvrne bilance drave kao velikog poduzea kojom e ona poloiti raun svojim vlasnicima (graanima).

ULOGA DRAVE U PROCESU PRIVATIZACIJE KOJIM SE U VRLO KRATKOM ROKU NEVLASNITVO TRANSFORMIRA U VLASNITVO. O svemu tome vodi rauna i drava kao
opa pravna osoba koja se sastoji od brojnih posebnih pravnih osoba. Te posebne pravne osobe dijele se na dvije velike skupine - PODUZEA i USTANOVE. Poduzea imaju zadau da stvaraju vrijednosti za ukupne potrebe drave, a u ustanovama se troi dio tih vrijednosti (OPA POTRONJA) sa svrhom da se stvaraju to povoljniji uvjeti da bi poduzea mogla stvarati to vie raznih vrijednosti potrebnih ljudima (OSOBNA POTRONJA). To znai da i ustanove svojim djelovanjem stvaraju vrijednosti koje se na opem planu dodaju na ostvarenu prenesenu vrijednost. Ukupna dodana vrijednost odreena je dravnim proraunom i ona u naem primjeru iznosi 264 miljardi kuna (shema br. 21/13), a od toga otpada 124 miljarde kuna na dodanu vrijednost koja e se ostvariti u ustanovama (21/23), a dodana vrijednost svih poduzea u dravi iznosi 140 miljardi kuna (21/24). Zbog toga je dolo do bitne promjene u izradi projektne bilance drave kao velikog poduzea, jer sada postoje dvije bilance; JEDNA je bilanca gospodarstva koja pokazuje poveani profit u iznosu od 282 milijarde kuna, dakle, upravo za toliko koliko iznosi dodana vrijednost u ustanovama (vidjeti shemu br.

93
22), a DRUGA je bilanca svih ustanova koja ostvaruje gubitak upravo toliki koliki je profit u bilanci gospodarstva (vidjeti shemu br. 23). Dakako, ovdje se radi o dvjema projektnim bilancama, a u ovom izlaganju one pokazuju zavrnu situaciju jednog prelaznog razdoblja od godine dana u kojem e se negativno ozraje nevlasnitva (jednoumlja) pretvoriti u pozitvno ozraje vlasnitva (vieumlja). To razdoblje poinje s bruto drutvenim proizvodom u iznosu od 1.524 milijarde kuna (vidjeti shemu br. 17) i zavrava projektiranim bruto drutvenim proizvodom od 3.521 milijarde kuna (shema br. 20), i to unato tome to u toj tranziciji uope nije dolo do promjene u neto drutvenom proizvodu (422 milijarde kuna), to je i posve razumljivo, jer je dodana vrijednost konstanta obraunskog sustava. A bilance iz sheme br. 22 i 23 pokazuju da su se u tom prelaznom razdoblju u dravi ipak dogodile velike pozitivne promjene, jer je izvrena istovremena privatizacija ukupnog gospodarstva u kojoj su osnovana mnoga mala poduzea uslijed ega se glavnica od 2.633 milijardi (shema br. 20) u tom prelaznom razdoblju poveala na 4.700 milijardi (shema br. 22). Do takvih promjena je dolo zbog toga to je drava postala bezporezna pa nikome vie nije u interesu da skriva svoj dohodak i to je u vrlo kratkom vremenu (jedna godina) pomou menaderskih kredita izvrena opa privatizacija ukupnog gospodarstva u dravi. Do poveanja bruto drutvenog proizvoda dolo je i zbog toga to se jedan broj ljudi preselio iz ustanova u poduzetniki sektor i poeo se baviti profitabilnim poslovima. Dakako, to selenje nee se dogoditi u jednom trenutku, jer privatizacija je prirodni proces koji neprekidno traje, ali ona se u zemljama u tranziciji mora pod nadzorom drave istovremeno provesti na ukupnom dravnom planu, a nakon toga prepustiti algoritmu kapitala koji e sve sudionike drutvene proizvodnje i potronje upuivati da postupaju u skladu sa svojim najveem interesu. Prvi osjetni rezultati bit e vidljivi ve za jednu godinu, jer e se u toj jednoj godini bruto drutveni proizvod poveati ak za oko 130% (od 1.524 na 3.521 miljardi kuna). Da, rei e netko, lako Je to u projektnim bilancama jer projekti podnose mnogo toga, u njima se moe projektirati divan ivot, a da unato tome u stvarnosti sve ispadne vrlo runo! Da, to se vrlo lako moe dogoditi, naroito u sluaju nevlasnitva (jednoumlja), ali u naem primjeru to nije mogue jer je u njemu projektna bilanca drave kao velikog poduzea napravljena prema algoritmu kapitala u kojem je ona kao projektni dio samo norma za sljedeu godinu koju e sasvim sigurno stvarni ivot premaiti. A da to doista bude tako, dokaz je to je tu projektnu bilancu radilo stotine tisua poduzetnika koji vrlo dobro poznaju svoj budui poduzetniki posao i koji su dananju vrijednost tih poslova (tj. glavnicu poduzea) prijavili svojim poslovnim bankama. Te poslovne banke verificirale su te glavnice uplatom PDV-a na tekui raun poduzea, to je jamstvo da e se u sljedeoj godini projektirana bilanca i ostvariti, jer su poduzea kao pravne osobe preuzela obvezu da e taj PDV dravi vratiti svi njeni graani kad e od pravne osobe primiti novac koji im je potreban za njihovu osobnu potronje robe. Stoga dravna vlast sa zadovoljstvom promatra prvu projektnu bilancu drave (shema br. 24). Shema br. 24 Iznos u milijardama kuna

PRVA ZBIRNA PROJEKTNA BILANCA DRAVE -

31.XII.2003.
Zavrni saldo 68 73 -50 91

u kojoj su knjinim novcem rashodi i prihodi izravnani PROMET Poetni Prirodna podjela Ulaz Izlaz saldo Standardna podjela temeljna razredna (+) (-)
NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE 01 02 11 12 Novac u poduzeu Novac kod drugih Dunici Vjerovnici 68 73 -50 91 3589 3594 3521 10704 3521 3521 3571 10613

ZBROJ PRVOG TEMELJNOG DIJELA (0 i 1)

94
ROBA 2 TRAJNA IMOVINA 3 NABAVA 4 TROKOVI 5 6 7 8 PROIZVODNJA PROIZVOD PRODAJA PROFIT 21 22 30 41 42 43 50 60 70 81 82 90 Vlastito znanje Ostala trajna imovina Nabavljeni proizvodi Prenesena vrijednost DODANA VRIJEDNOST Viak vrijednosti Proizvodnja Vlastiti proizvodi Prodana roba Vlastita kamata Dobitak poduzea Uloena glavnica -783 340 182 98 72 -91 0 4700 372 3407 3257 264 3619 3593 3521 22733 33437 783 32 3225 3257 264 3521 3521 3521 4700 22824 33437 3917 340 182 98 72 -4700 -91 0

9 KAPITAL

ZBROJ DRUGOG TEMELJNOG DIJELA (2 do 9)

ZBROJ BILANCE

U ovoj bilanci je pomou KNJINOG NOVCA izravnana rashodovna i prihodovna strana, to znai da u njoj nema profita jer su rashodi i prihodi jednaki. Oni na rashodovnoj i prihodovnoj strani iznose 3.521 milijadu kuna, to potvruje i konto 01 (Novac u poduzeu) koji je primio upravo toliko novca koliko je isplatio (3.521 milijardu kuna). Dakako, sad se postavlja pitanje to je s profitom koji e ostvariti sva poduzea drave, gdje se je on izgubio? Nije se izgubio, jer taj e profit u svakom sluaju poveati glavnicu, i to ili glavnicu poduzea u samostalnim poduzeima ili glavnicu novca u unutarnjim bankama korporacije, s tim da e taj profit ve u projektiranom razdoblju izvriti svoju PRVU drutvenu zadau - jer e financirati ukupnu opu potronju drave tog razdoblja, a DRUGA e mu zadaa biti da poslije projektiranog razdoblja financira razvoj proizvodnje i novih poduzetnikih poslova. To pokazuje i glavna knjiga dravne blagajne (shema br. 25) u kojoj e se redovno biljeiti sve novane transakcije koje e izvriti profit (viak novca, viak dohotka, viak vrijednosti) to e u projektiranom razdoblju ostvariti ukupno privatizirano gospodarstvo drave.
Shema br. 25 U milijardama kuna

PROJEKTIRANA GLAVNA KNJIGA DRAVNE BLAGAJNE ZA 2004. GODINU

PROMET NOVCA

Opis novane transakcije 1. Isplata plaa u ustanovama, mirovina i naknade osiguranicima 2. Svi graani na primljeni novac uplatili porez na dodanu vrijednost (PDV) 3. Svi zaposlenici uplatili obaveznu premiju osiguranja (OPO) 4. Isplaen PDV poduzetnim graanima kao poticajni faktor 5. Poduzeima plaena razna kupljena roba 6. Poduzea samofinancirala razna razvojna ulaganja 7. Sredinja banka drave (HNB) financirala ostatak

Uplata 15,9 11,9 200,0 82,0

Isplata 124,1 15,9 169,8 -

Stanje -124.1 -108,2 -96,3 -112,2

-282,0
-82,0 0

U K U P N O

309,8

309.8

95
NEKA OBJANJENJA NOVANIH TRANSAKCIJA IZ GLAVNE KNJIGE DRAVNE BLAGAJNE. Ova Glavna knjiga dravne blagajne je sam vrh monetarnog sustava drave koji pokazuje kako e se
koristiti viak vrijednosti koji e u sljedeem obraunskom razdoblju (godini) ostvariti sva poduzea u dravi. Iako se ovdje radi o primjeru te knjige s hipotetikim podacima, u stvarnosti e se dogaati sve upravo ovako kako je prikazano u toj knjizi samo sa stvarno projektiranim podacima. Dakako, ti projektirani podaci sigurno e biti drugaiji, ali oni u svakom sluaju nee biti izmiljeni u smislu planova elja, ve e proizai iz projektne bilance drave kao velikog poduzea, a u izradi te bilance na odreeni nain sudjelovat e svi aktivni graani u dravi i u tome e se osobito isticati poduzetnici i svi ostali sudionici monetarnog sustava. Naime, ta projektna bilanca drave temelji se na glavnici poduzea, a da se ta glavnica mogla izraunati i verificirati, moralo se za zapoeti od svakog poduzetnikog posla (pa i onog nasitnijeg kuna radinost). Svaki taj poduzetniki posao imat e svoj projekt, imat e svoju predraunsku kalkulaciju koja e svakom poduzetniku pokazati koliki profit oekuje u poduzetnikom poslu, a da je takvu kalkulaciju mogao napraviti, poduzetnik je trebao dobro upoznati posao u koji ulazi i u tome na odreeni nain kontaktirati sa svojim poslovnim partnerima na nabavnom i prodajnom tritu. Poduzetnik ulazi u posao samo ako je profit u njegovoj predraunskoj kalkulaciji dovoljno vei od kamate koju e izgubiti to svoj novac ulae u odnosni poduzetniki posao, pa ako je u tom smislu zadovoljan, izrauna glavnicu i podnosi je na verifikaciju svojoj poslovnij banci - jer samo verificirane glavnice temelj su projektnoj bilanci drave kao velikog poduzea. To znai da su podaci iz ove Glavne knjige dravne blagajne potpuno vjerodostojni, jer oni proizlaze iz VERIFICIRANE GLAVNICE PODUZEA, a o tim podacima po svakoj toki dajemo neka objanjenja u kojem je poseban naglasak stavljen na samofinanciranje razvojnih ulaganja (toka 6.). ISPLAENA DODANA VRIJEDNOST U USTANOVAMA (toka 1.) odnosi se na plae zaposlenika u ustanovama i naknade osiguranicima. Ove plae i naknade su unaprijed odreene Dravnim proraunom dodane vrijednosti (shema br. 21/23) i u tim e se iznosima tijekom godine isplaivati svim zaposlenima u ustanovama kao i svim ljudima kojima se novac isplauje po osnovi obaveznog osiguranja od odreenih rizika (nezaposlenosti, skrbi za potomstvo, bolesti i starosti). To je zapravo potrebni bruto dohodak (neto plus PDV) tih graana koji e se se ljudima isplaivati poetkom svakog mjeseca za protekli mjesec, a sredstva za tu isplatu osiguravaju se emisijom knjinog novca koji ima osnovu u profitu svih poduzea u dravi. Ovaj iznos nee se u ostvarenju puno razlikovati od projektiranog, jer je on proraunom utvren i jer je dodana vrijednost prema algoritmu kapitala konstanta obraunskog sustava drave. UPLAEN POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (toka 2.) odnosi se na novac koji e ljudi kao porez (PDV) uplatiti u dravnu blagajnu jer su od svojih pravnih osoba primili novac za osobnu potronju robe. Taj porez plaa se u trenutku kada pravna osoba doznauje novac na osobni tekui raun fizikih osoba odnosno kada pravna osoba sa svojeg tekueg rauna podie gotovinu. Najvanija karakteristika PDV-a je da ima jedinstvenu poreznu stopu, a jer je taj porez zapravo monetarni mehanizam, to veliina stope PDV-a treba biti jednaka eskontnoj stopi sredinje banke (u naem primjeru ona iznosi 6%). Na temelju podatka o uplaenom PDV-u drava permanentno zna koliki je bruto dohodak svih ljudi u dravi i prema tome prati kako se ostvaruje njezin proraun dodane vrijednosti, pa tako se i iz ovog projektiranog podatka o PDV-u moe jednostavnom raunicom utvrditi da e dodana vrijednost iznositi 264 milijarde kuna (dovoljno je iznos PDV-a podijeliti sa 0,06). UPLAENA OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA (toka 3.) odnosi se na novac koji kao premiju (OPO) plaaju svi zaposlenici u ustanovama i poduzeima, i to po stopi koja je takoer jednaka eskontnoj stopi sredinje banke (6%). OPO je dio osobne potronje svakog zaposlenika koji mora platiti kao osiguranje od odreenih rizika, a plaa ga pravna osoba za sve svoje zaposlenike u jednom iznosu. Zbog toga se ta premija osamostalila i postala mehanizam koji odreuje ukupan bruto potreban dohodak (potrebna plaa) svih zaposlenika. Taj dohodak utvruje se tako da se ukupni iznos OPO-a pomnoi sa mnoiteljem koji je jednak ueu stope OPO-a u 100 (u naem primjeru to uee je 16,67 = 100 : 6). Inae, taj je dohodak obveza pravne osobe koja se izjednauje s obvezama prema dobavljaima, to znai da se djelatnicima potrebna plaa mora isplatiti u zakonskom roku. Poslovna banka zna koliki je iznos potrebne plae svih zaposlenika u bilo kojoj pravnoj osobi i upravo toliko mora isplatiti na njihove osobne tekue raune ak i u sluaju ako pravna osoba na svojim raunima nema vlastitog novca.

96
ISPLAEN PDV PODUZETNIM LJUDIMA (toka 4.) odnosi se na novac koji drava plaa onim ljudima koji svoj novac nisu upotrijebili za osobnu potronju ve su ga uloili u poduzee ili su dodanu vrijednost kao robu izvezli u druge drave. Drava posebno motivira ljude da osnivaju svoja poduzea time da na tekui raun njihovog tek osnovanog poduzea bespovratno doznauje PDV koji je sadran u glavnici prijavljenoj nadlenom sudu. Stoga ukupno vraeni PDV moe biti ak i vei od uplaenog, to je za dravu dobro jer to znai da postoje pozitivna kretanja. U naemu je primjeru isplaeni PDV jednak iznosu koji su ljudi uplatili - da i na taj nain pokaemo da dravi porez nije potreban. PLAENA OPA POTRONJE ROBE (toka 5.) odnosi se na novac koji e tijekom projektirane godine biti isplaen poduzeima za isporuenu robu. Dakako, u prvom se projektu do tog podatka dolazi posredno, i to tako da sredinji kompjutor drave na temelju poznate glavnice poduzea drave (4.700 milijardi kuna) najprije utvrdi projektirani profit (iznos od 282 milijardi kuna) i upisuje ga u stupac stanje ove toke te razliku u odnosu na stanje iz prethodne toke (169,8 milijardi kuna) upisuje kao novac isplaen za kupnju razne robe potrebne opoj potronji. SAMOFINANCIRANJE RAZVOJNIH ULAGANJA (toka 6.). S obzirom da su sva poduzea u dravi projektiralala profit u iznosu od 282 milijarde kuna, to znai da e ukupno gospodarstvo raspolagati s upravo toliko vika novca koji treba negdje korisno uloiti. I tu je najvei problem obraunskog sustava, jer je pitanje kako razvojnu potronju razluiti od ostale ope potronje robe? Naime, u prirodi je ovjeka da uvijek neto istrauje, otkriva i razvija, pa stoga jedan dio svojih osobnih primanja ulae u te razvojne poslove. Isto tako je i s poduzeima, jer te su pravne osobe osnovane sa svrhom da se ostvare odreeni poduzetniki poslovi koji su definirani glavnicom poduzea. Meutim, u svakom poduzetnikom poslu krije se zaetak (embrio) nekog novog posla, to je inae posve normalno, jer ako su glavnicom poduzea unaprijed rijeene gotovo sve pojedinosti postojeeg posla, onda poduzetnik posve spontano poinje razmiljati o novom poslu i u tom smislu stvara neke trokove koji optereuju redovno poslovanje poduzea. U poetku ti su trokovi zanemarivi, ali jer se oni poveavaju, to poduzetnik nalazi naina da ih posebno prati (razvojni radni nalog), pa ako je izgledno da bi taj posao mogao biti profitabilan, onda ak osniva novu razvojnu ustanovu (probno poduzee) na koju prenosi sve dosada registrirane trokove i preko nje prati sva daljnja ulaganja te obavlja potrebne pripremne radove da bi mogao utvrditi glavnicu i registrirati tu ustanovu kao novo poduzee. Naime, kad se ne bi tako napravilo, onda bi se sva razvojna ulaganja financirala iz profita koji ostvaruje postojee poduzee, pa bi ispalo da to poduzee uope nema profit, a ono ga je samo iskoristilo na najoptimalniji nain - i to tako da je samofinanciranjem razvojnih ulaganja profit poduzea permanentno bio na pozitivnoj nuli. U naem primjeru podatak o samofinanciranju u iznosu od 200 milijarde kuna je proizvoljan, jer se radi o prvoj projektnoj bilanci drave u kojoj podaci o razvojnim ulaganjima uope nisu poznati, a koliko e ta ulaganja iznositi, saznat e se iz ostvarenja prve projektne bilance. Naime, svi mehanizmi algoritma kapitala djeluju u tom smislu da ulaganja samofinanciranjem budu to vea, pa stoga obraunski sustav drave mora biti tako organiziran da sva poduzea u dravi zavre svoje poslovanje sa spomenutom pozitivnom nulom, jer to onda znai da drava optimalno funkcionira. Meutim, to je samo teoretski mogue, pa stoga algoritam kapitala nalazi rjeenje da se taj teoretski optimum ostvari tako da poduzea svoje razvojne organizacisjke jedinice prijave nadlenom sudu i da ih registriraju kao posebne tvrtke sa statusom ustanove u kojoj se pripremaju nova poduzea. To znai da svako poduzee u dravi u svojoj bilanci pokazuje profit koji je ono ostvarilo, i za toliko se poveava glavnica poduzea ili svoj profit uplauje na dioniki raun korporacije u kojoj se poveava glavnica novca. S druge pak strane postoje bilance tvrtke sa statusom ustanove koje su taj isti profit potroile za razna razvojna ulaganja - to zapravo

znai da su poduzea samofinancirala svoju razvojnu potronju.

FINANCIRANJE SREDINJE BANKE (toka 7.). Glavna je zadaa sredinje banke da uspostavi financijsku ravnoteu u bilanci drave. U tom smislu ona mora pomou prirodnog

97
knjigovodstva organizirati obraunski sustav na ijem je vrhu ova glavna knjiga dravne blagajne u kojoj se nalazi najkvalitetniji novac (viak vrijednosti) koji su vlasnici povjerili na uvanje sredinoj banci drave. To je uvanje najbolje ako njihov novac bude to vredniji, a to e biti ako se potuje prirodni zakon dvojnosti prema kojemu KNJINI NOVAC "tiska" poduzee i treba ga biti to vie, a EFEKTIVNI NOVAC emitira sredinja banka i treba ga biti to manje. Inae, u monetarnom sustavu knjini novac znai DOBRO, za razliku od efektivnog novca koji asocira na ZLO. Stoga sredinja banka poduzima sve mogue da knjinog novca bude to vie, a najbolje to ini da stvori uvjete da gospodarstvo ostvaruje to vei profit i da ga permanentno koristi za razvoj proizvodnje i novih poduzetnikih poslova. Upravo to treba pokazati ova glavna knjiga dravne blagajne, jer u njoj samofinaciranje iz toke 6. mora biti to vee da bi financiranje iz ove toke bilo to manje - a to znai da ALGORITAM KAPITALA i MONETARNI VRH DRAVE uspjeno obavljaju svoj zadatak.

29.VII.2002.

KRAJ PRVE KNJIGE