UDRUGA UZGAJIVAA SELEKCIONIRANIH MATICA PELA HRVATSKE Pavla Hatza 5 Zagreb

UZGOJNI PROGRAM SIVE PELE ( APIS MELLIFERA CARNICA )

Zagreb, sijeanj 2005. godine

SADRAJ 1. UVOD 1.1. O udruzi 1.2. Pelarska proivodnja u Republici Hrvatskoj 1 1 2 1 2. OPE ODREDNICE 2.1. Svrha provedbe uzgojnog program 2.2. Zakonski temelji uzgojnog programa 3. UZGOJNI CILJ 3.1. Pasminska svojstva i karakteristike pasmine sive pele 3.2. Uzgojni cilj uzgajivaa-lanova Udruge 4. MATINA POPULACIJA PELA 5. UZGOJNE METODE 6. ISPITIVANJE SVOJSTAVA MATICA 6.1. Ispitivanje svojstava na pelinjaku uzgajivaa matica 6.2. Testiranja matica na testnim stanicama performans test 6.3. Morfometrijska ispitivanja 6.4. Ocijena uzgojne vrijednosti 7. ORGANIZACIJA PROVEDBE UZGOJNOG PROGRAMA 7.1. Matino knjigovodstvo 7.2. Organizacija provedbe 3 3 3 4 4 8 9 9 10 10 11 14 15 16 16 18

1.

UVOD

1.1. O Udruzi Udruga uzgajivaa matica sive pele ima sjedite u Zagrebu, ulica Pavla Hatza 5, a osnovana je 1999. godine radi zatite i promicanja zajednikih ekolokih i gospodarskih interesa i ciljeva lanova uduge, bez namjere stjecanja dobiti. Osnovni cilj udruge je uzgoj i selekcija autohtone sive pele ( Apis mellifera carnica ), odnosno uzgoj mladih, produktivnih matica sa poboljanim uzgojnim i gospodarskim odlikama. U udrugu su ulanjeni uzgajivai pelinjih matica koji su registrirani u Hrvatskom stoarskom centru u Zagrebu. Sada je ulanjeno 29 uzgajivaa sa podruja cijele Republike Hrvatske. Ciljevi udruge su: - razvoj i unapreenje uzgoja i testiranja selekcioniranih pelinjih matica na podruju Republike Hrvatske, - poduzimanje mjera za zatitu domae ( autohtone ) selekcionirane pasmine pelinjih matica na domaem i inozemnom tritu - provoenje mjera zatite okolia - stalna briga oko unapreenja gospodarskih uvjeta za uzgoj, zdravstvanu zatitu i plasman domaih selekcioniranih pelinjih matica druga djeluje na cijelom podruju Republike Hravtske. Registrirani uzgoj pelinjih matica sive pele poeo je 1994. godine te je proizvodnja matica rasla do danas:

Broj matica 3.275 7.005 8.579 16.003 21.445 25.061 34.877 41.331 47.100 25.000 18.500 Proizvodnja matica u 2003.godini je znatno opala zbog ukidanja poticaja za selekcionirane matice pela prema novim zakonskim propisima. Godina 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 1.2. Pelarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj Prema podacim Popisa poljoprivrede iz 2003.godine u Republici Htvatskoj ima 5.321 poljoprivredno gospodarstvo koje dri 153.844 konica. Prema podacima iz zahtijava za ostavrivanje poticaja u 2004. godini, broj prijavljenih pelinjih zajednica je 232.546 , a broj pelara 2.747. Temeljem ovih podataka za procijeniti je da u Republici Hrvatskoj ima u 2004. godini oko 220.000 pelinjih zajednica. Prosjeni pelar dakle dri 28,9 konica prema podacima popisa iz 2003. godine. Karakteristika pelarstva je usitnjena ekstenzivna i hobistika proizvodnja. Mali je postotak profesionalnih pelara, ali je u stalnom porastu, to pokazuju i zahtijevi za poticaj u 2004. godini. Dananja proizvodnja meda procjenjuje se na 3.000 - 3.500 tona godinje u vrijednosti 7,8 milijuna eura, a izvozi se oko 1.000 tona u vrijednost 2,5 milijuna eura. Prosjena proizvodnja po konici je 16,2 kg godinje prema statistikim podacima ( 1983.god. 6,9 kg, 1994.god 13,4 kg ) i ima uzlazni trend. Prespektive hrvatskog pelarstva poveat e se ulaskom Htvatske u Evropsku uniju, kako u pogledu izvoza meda tako i u pogledu mogunosti izvoza matica i paketnih rojeva. Iako je prosjena prizvodnja po konici mala, profesionalni pelari ostvaruju i do 100 kg meda po konici godinje, to znai da postoji mogunost

znatnog poveanja proizvodnje meda i drugih pelinjih proizvoda koritenjem genetskog potencijala sive pele i selekcije pela. Poznata je korist od pela za opraivanje bilja. Geografski poloaj, klima i nadmorska visina odraavaju se raznolikou biljnog pokrova, te je podruje Republike Hrvatske bogato pelinjim paama, to je preduvjet za razvoj pelarstva. S obzirom na nezagaenost prirode, med i ostali pelinji proizvodi su gotovo kao da su proizvedeni u ekolokoj proizvodnji, to daj posebnu vrijednos naim medovima. Selei pelari koriste 4-5 paa a pelari sa staconiranim pelinjacima koriste do 3 pae. U naem pelarstvu koriste se LR i A konice, sa trendom sve vee prisutnosti LR konice. Znanje pelara je na zavidnom nivou. Sa stanovita ukupnog broja pelinjih zajednica u pelarstvu Republike Hrvatske, porebe za proizvodnjom matica mogu se procijeniti na oko 60.000 70.000 komada godinje, uz zamjenu matica svake 2-3 godine. 2. OPE ODREDNICE 2.1. Svrha provedbe uzgojnog programa Siva pela ( Apis mellifera carnica ) je u Republici Hrvatskoj autohtona pasmina pela, te Uzgojnim programom elimo ouvati autohtonost ove pasmine. Siva pela je po svojim pasminskim odlikama poznata u cijelom svijetu kao jedna od najboljih pasmina pela medarica. Ovim Uzgojnim programom elimo utvrditi i istaknuti dobre gospodarske odlike sive pele uvaavajui njenu raznolikost i specifine ekotipove na podruju Republike Hrvatske. Napredno pelarenje zahtijeva promjene odlika u pravcu vee gospodarske koristi. Uzgojni program utvruje ciljeve uzgoja, metode i tehnoloke postupke u provedbi programa u svrhu poboljanja gospodarskih odlika sive pele. Poboljanjem odlika uzgojenih matica sive pele kroz stalnu selekciju uveat e se godpodarska korist od pelarstva u Republici Hrvatskoj. 2.2.Zakonski temelji uzgojnog programa Uzgojni program je izraen sukladno vaeim zakonskim propisima:

Zakon o udrugama (Narodne novine, broj 88/01 ) Zakon o stoarstvu ( Narodne novine, broj 70/97,36/98, 76/99 i 151/03 ) Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgojne organizacije za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih ivotinja, te sadraju oevidnika uzgojnih organizacija ( Narodne novine, broj 164/04 ) Pravilnik o voenju matinih knjiga i uzgojnih upisnika te upisu uzgojno valjanih ivotinja ( Narodne novine, broj 164/04 ) Pravilnik o sadraju Upisnika i Prijave za upis uzgajivaa uzgojno valjanih ivotinja ( Narodne novine, broj 23/98 ) Pravilnik o testiranju uzgojno valjanih ivotinja ( Narodne novine, broj 74/98) Pravilnik o obveznom oznaavanju i upisu u jedinstveni registar domaih ivotinja te voenju evidencija ( Narodne novine, broj 74/03 ) Program gojidbenog stvaranja pela u Republici Hrvatskoj, prihvaen od strane Vlade Republike Hrvatske 24. travnja 1997 godine. Pravilnik o dranju pela (NN 60/98.)

3. UZGOJNI CILJ Osnovni uzgojni cilj je ujednaavanje kvalitete uzgojenih matica uz usmjeravanje uzgoja i selekcije na poveanje proizvodnje pelinjih proizvoda, selekciju tolerantnosti na bolesti i poboljanje odlika ponaanja. 3.1. Pasminska svojstva i karakteristike pasmine sive pele Siva pela ( Apis mellifera carnica ) je dobro obrasla kratkim dlaicama sive boje po itavom tijelu , te je po boji dlaica i boje kutikule dobila ime. Osnovne karakteristike pasmine sive pele su: Karakteristika Masa grama Duljina milimetara Duljina dlaica na 5-om kolutiu Duljina rilca Kubitalni indeks Diskoidalni pomak Radilica 0,1 12 - 14 0,25 - 0,35 6,4 - 6,8 2,4 - 3,0 pozitivan Trut 0,2 15 - 17 Matica 0,2 15 - 20

1,8 - 2,3 pozitivan

Dumb-bell indeks

0,8 1,2

Varijabilnost izmeu jedinki pela po fenotipu utvruje se morfomatrijskim analizama. Morfometrijske karakteristike sive pele raliite su od drugih pasmina pela te se koriste za utvrivanje istoe pasmine u nekom uzgoju. Od morfometrijskih parametara najee se koriste, boja kolutia, irina tomentuma na etvrtom kolutiu, duljina dlaica na petom kolutiu, duljina rilca, veliina goljenice zadnje noge, kubitalni indeks, dumb-bell indeks i diskoidalni pomak. Kubitalni indeks je odnos stranica a i b tree kubitalne stanice na prednjem krilu pele radilice, a mjeri se na najmanje 50 krila pela.Kubitalni indeka govorii o istoi pasmine , odnosno utjecaju drugih pasmina pela u uzgoju.
K B A N IN E S U IT L I D K
1 2 1 0 Broj pela 8

0 1 3 5 7 9 1 1 1 3 1 5 1 7 1 9 2 1 2 3 2 5 2 7 2 9 K bita i ind u ln eks - kla sa

Kubitalni indeks za sivu pelu iznosi 2,7, a kree se o granicama 2,4 -3,0. Kubitalni indeks za melliferu je u prosjeku 1,7, a za ligustricu 2,3. Doputeno je da 15 % izmjerenih vrijednosti bude ispod 2,33. Diskoidalni pomak je udaljenost crte ( H ) koja okomito pada na srednju liniju koja povezuje dvije krajnje toke radijalne stanice i donje toke ( Di ) diskoidalne stanice. Diskoidalni pomak je pozitivan kod sive pele.

H Di

Di

Dumb-bell ( Hantel ) indeks je odnos duine stranica tree kubitalne stanice, a iznosi 0,94 ( 0,8 1,2 ) za sivu pelu .

DB = 5-7/3-4

Korelacije kubitlnog indeksa, diskoidalnog pomaka i Dumb-bell indeksa daju jasnije podatke o pasminskoj pripadnosti, te se jasno odjeljuje Apis mellifera mellifera i Apis mellifera carnica pasmine pela.

Boja kolutia Boja kolutia na zatku je najbolje vidljiv znak pasminske pripadnosti pela. Leni poluprstenovi kod sive pele mogu biti sasvim tamni, mogu imati sa strane tokice, pjegice, ili je cijeli prsten smee-crvenkasto-ut. Kod sive pele ocijenjuje se drugi i trei prsten. Sive pele mogu imati pjege i prstenove crvenkasto-smee. Ruttner (1988 ) smatra da je kod sive pele dopustivo do 5 % pela sa utim prstenovima.

irina tomentuma na etvrtom kolutiu irina tomentuma je jedan od pomonih morfolokih oznaka pela. Siva pela ima srednje irok tomentum.

Uzak

Srednji

irok

Duljina dlaica na petom kolutiu Duljina dlaica na petom kolutiu je ososbina po kojoj se siva pela razlikuje od tamne europske pele. Kod sive pele duljina dlaica je 0,25 0,35 mm. Oko 2/3 sive pele je sa kratkim dlaicama.

Kartke dlaice Duljina rilca

Srednje duge dlaice

Duge dlaice

Duljina rilca utjee na prinos meda. Siva pela ima rilce duljine 6,4 6,8 mm. Talijanska i europska tamna pela imaju krae rilce, a kavkaska pela dulje.

Duljina rilca pele Veliina goljenice zadnje noge Veliina goljenice posredno utjee na prinos meda. Cale ( 1967 ) je utvrdio da postoji korelacija izmeu koliine sakupljenog peluda i koliine proizvedenog meda. Pele s veom goljenicom mogu ponijeti vie peluda te zajednica moe uzgojiti vie legla te time i poveati prinod meda. Poklukar ( 1992 ) je utvrdio da povrina goljenice u prosjeku kod sive pele iznosi 2,647 mm2, a volumen kuglice peluda 1,54 20,89 mm3, to jasno pokazuje da pele s veom goljenicom mogu donijeti vie peluda. Biloke karakteristike sive pele Na podruju Republike Hrvatske postoje tri ekotipa sive pele koja su uvjetovana klimom, biljnim pokrovom i reljefom. Gorski tip je rasprostranjen na podruju Like i Gorskog kotara, panonski na podruju Panonske nizine te mediteranski na obalnom i otonom podruju. Bioloke karakteristike sive pele su: - brz proljetni razvoj - dobro zimovanje s malim brojem oela - kako se smanjuje koliina pae, tako se mijenja koliina legal i broj pela u konici - ima jak nagon za rojenje - mirna je na sau - nije sklona grabeu - slabo lijepi propolis - ima razvijen osjeaj orijentacije - daje dobar prinos pelinjih proizvoda 3.2. Uzgojni cilj uzgajivaa-lanova Udruge

10

Uzgojnim programom elimo utvrditi i istaknuti dobre gospodarske odlike sive pele uvaavajui njenu raznolikost i specifine ekotipove. Vrlo vaan cilj je ujednaavanje kvalitete uzgojenih matica sa usmjerenjem na svojstva koja e dati najvee gospodarske uinke na ukupnu populaciju sive pele u Republici Hrvatskoj: - Poveanje produktivnosti - Mirnou pela - Smanjenje agresivnosti - Tolerantnost na bolesti - Smanjenje rojivosti - Brzinu proljetnog razvoja

4.

MATINA POPULACIJA PELA

Uzgojni program se odnosi na populaciju pelinjih zajednica u vlasnitvu 29 lanova udruge. lanovi udruge imaju ukupno 4.598 pelinjih zajednica. Minimalni broj proizvodnih zajednica po svakom uzgajivau je 100 zajednica, a preporueni 200. Sve zajednice moraju biti slobodne od bolesti, posebno nozemoze. Unutar svakog pelinjaka se prate sve proizvodne zajednice izmeu kojih se svake godine izabiru matine zajednice za daljnji uzgoj matica. Svake se godine na matinom pelinjaku zamjenjuju najloije matice s maticama iz vlastite proizvodnje. Svake godine se na temelju procjene uzgojnih vrijednosti biraju majke za uzgoj idue generacije matica. Zajednice s najboljim biolokim i gospodarskim odlikama koriste se kao trutovske na oplodnim stanicama. Svaki uzgajiva lan udruge formira vlastiti matini pelinjak na kojem provodi uzgojne metode i uzgaja matice Uzgajiva postaje prepoznatljiv po svom uzgoju Svakom uzgajivau je preputeno da slobodno provodi selekciju u suradnji sa Udrugom i Hrvatskim stoarskim centrom, u skladu s navedenim uzgojnim ciljevima na svojoj populaciji ime postaje prepoznatljiv. Time se omoguuje da do izraaja doe kreativnost svakog uzgajivaa i njegova prepoznatljivost. 5. UZGOJNE METODE

11

Provodit e se masovna selekcija autohtonih ekotipova sive pele prilagoedna panonskim, gorskim odnosno mediteranskim klimatskim, panim i tehnolokim uvijetima. Radi ouvanja autohtonosti pasmine i raznolikosti provodit e se uzgoj u istoj krvi uz odabir roditelja sljedee genaracije temeljem vie odlika: brzine proljetnog razvoja, proizvodnje meda, rojivosti, mirnoe na sau, agresivnosti i tolerantnosti na bolesti. Odabir roditelja sljedee generacije vrit e se selekcijskim putem majka ker. S obzirom na specifinost oplodnje matica pela, sparivanje matica i trutova provodit e se na tri naina: - na oplodnim stanicama u kontinentalnom podruju, - na izoliranim oplodnim stanicama, - umjetnim osjemenjivanjem. Na oplodnoj stanici u kontinentaklnom podruju osim trutova eljenih odlika javlja se i utjecaj lokalne populacije pela. Izolirane oplodne satanice su prostori u prirodi potpuno izolirani od drugih populacija pela u krugu 10 kilometara, te se moe smatrati da su jadranski otoci dovoljno sigurni za izolirane oplodne stanice. Umjetno osjemenjivanje omoguuje da se sparuju trutovi poeljnih odlika sa maticom odabrane linije. Za prirodno sparivanje kao i za umjetno osjemenjivanje potrebno je proizvesti trutove od matica sa poeljnim odlikama. U uzgoju matica e se paziti da ne doe do uzgoja u srodstvu, odnosno test uzgoja u srodstvu ne smije pokazati vie od 12,5 % praznih stanica na sau sa leglom. 6. ISPITIVANJE SVOJSTAVA MATICA Ispitivanje svojstava pelinjih matica vrit e se na pelinjacima uzgajivaa matica i na testnim stanicama, odnosno vrit e se performance i progeni testovi.

6.1. Ispitivanje svojstava na pelinjaku uzgajivaa matica

12

Odvija se kontinuirano na pelinjaku uzgajivaa. Prate se odlike matica/zajednica matine populacije u vlasnitvu uzgajivaa matica : - proizvodnost - mirnoa na sau - agresivnost - tolerantnost na bolesti - rojivost - uzgoj u srodstvu Ispitivanje svojstava vri se na isti nain kao to je to opisano kod testiranja matica u testnim stanicama. Test nagona za ienje legla (Pin test ), test tolerantnosti na varoozu i test uzgoja u srodstvu uzgajivai matica vrit e samo na odabranim iznadprosjenim zajednicama koje e potencijalno koristiti za uzimanje liinki za uzgoj nove generacije matica odnosno za uzgoj trutova na oplodnoj stanici. Svaka matica mora biti oznaena jedinstvenim ivotnim brojem koji se vodi u matinoj knjizi umatienih pelinjih matica. Uzgajivai za svaku svoju zajednicu/maticu vode Matine listove. U Matine listove upisuju se podaci o praenim odlikama zajednica, u pravilu prilikom svakog pregleda, odnosno najmanje tri puta godinje. Na kraju uzgojne sezone popunjeni Matini listovi se dostavljaju na obradu u Udrugu radi utvrivanja uzgojne vrijednosti matica. 6.2. Testiranja matica na testnim stanicama performans test Odvija se u neovisnim testnim stanicama u regiji u kojoj je matica uzgojena, uvaavajui tri ekotipa sive pele u Republici Hrvatskoj. U testiranju e se osigurati anonimnost i objektivnost u provedbi testiranja. Test organizira Hrvatski stoarski centar, te proslijeuje rezultate udruzi. Testna stanica mora imati najmanje 20 pelinje zajednice, smjetenih u isti tip konice. Svaki uzgajiva matica dostavlja Hrvatskom stoarskom centru u test 12 matica sestara na poetku prizvodne sezone. Matice moraju biti oboljeene opalitnim ploicama i dostavlja u propisanim transportnim kavezina. Testiranje matica zapoinje pripremnim razdobljem koje traje od prijema matice u testnu stanicu do njezina uzimljavanja u tekuoj pelarskoj godini. Matica koja se testira stavlja se u zajednicu osnovanu iz umjetnog roja / teina pela 1,5 kg /, dakle izjednauju se sve zajednice u poetku testa. Umjetni rojevi stavljaju se u konice samo na satne osnove i prihranjuju istom hranom.

13

Testiranje traje cijelu proizvodnu sezonu koja zapoinje uzimljenjem u tekuoj godini i uzimljenjem u narednoj godini zavrava.Testne stanice provode ispitivanje genetskih svojstava testiranih matica: - prizvodnju meda - uzgoj u srodstvu - agresivnost - tolerantnost na bolesti - mirnou na sau - brzinu proljetnog razvoja - rojivost Svi podaci testiranja i praenja propisanih svojstava upisuju se u Uzgojni karton. Na kraju testiranja podaci odnosno Uzgojni kartoni dostavaljaju se Hrvatskom stoarskom centru radi obrade podataka i utvrivanja uzgojne vrijednosti.

Poveanje produktivnosti ocjenjuje se kroz proizvodnju meda. Proizvodnja meda sastoji se od sveg prikupljenog meda onog izvrcanog i onog ostavljenog za zimovanje zajednice. Vaganjem ustanovimo teinu nastavka sa okvirima prije vrcanja i poslije vrcanja kako bi dobili koliinu meda. Prinos meda po konici upisuje se u karton. U karton se upisuje i prosjek pelinjaka za to vrcanje. Relativnu vrijednost za pojedinu zajednicu dobijemo tako da prinos meda pojedine zajednice podijelimo sa prosjekom prinosa pelinjaka i pomnoimo sa 100. Brzina proljetnog razvoja Procjena brzine proljetnog razvoja (to je temeljna pozitivna odlika sive pele) provodi se kontinuiranim praenjem zaposjednutosi broja ulica u zajednici Broj okvira zaposjednut s pelama upisuje se prilikom svakog pregleda. Prilikom bilo kojeg otvaranja konica jasno se moe procijeniti broj zaposjednutih ulica. Broj okvira s leglom upisuje se najmanje tri puta godinje odnosno svaki puta kada se pregledava plodite. Agresivnost Agresivnost (ud) ocjenjuje se ocjenama od 1 do 4 prema slijedeim kriterijima: 4 - vrlo blage, pele prigodom otvaranja konice i rukovanja mirno hodaju i ne izlijeu

14

3 - normalne, pele se nemirno kreu, poneke polijeu i ne napadaju 2 - pomalo agresivne, pele su izrazito nemirne, polijeu i pokuavaju ubosti 1 - agresivne pele, pele napadaju pri otvaranju konice, a pri pregledu bodu pelara. Mirnou pela Mirnou pela na sau okvira ocjenjuje se ocjenama od 1 do 4 prema slijedeem kriterijima: 4 - vrlo mirne, pele prigodom rukovanja okvirima mirno hodaju po sau 3 - normalne, pele se kreu po sau prema dijelu saa na kojem je med, 2 - uznemirene, poneke polijeu sa saa 1 - nemirne, pele pri vaenju okvira polijeu i naputaju sae Rojidbeni nagon Rojidbeni nagon ocijenjujemo pri svakom pregledu zajednica. U uzgojnu kartu se upisuju uoene promjene u rubriku vana zapaanja. U tu se rubriku upisuje i pojava (rojevnih ili tihe izmjene) matinjaka. Rojidbeni nagon ocjenjue se ocjenama 1 do 4 prema slijedeim kriterijem: 4 - bez rojidbenog nagona 3 - pojava matinjaka, pojavu rojidbenog nagona moe se sprijeiti uobiajenim postupcima prevjeavanja okvira s leglom i dodavanja satnih osnova 2 - rojive, rojidbeni nagon je mogue sprijeiti tek dodavanjem vie okvira sa satnim osnovama ili cijelog nastavka 1 - izrojene, usprkos provedenim mjerama za spreavanje rojenja zajednica se izrojila Tolerantnost na bolesti Procijenu stupnja obrambenih aktivnosti i tolerantnosti pelinje zajednice na bolesti ocijenjujemo testom nagona za ienje legla i testom tolerantnosti na varoozu. U sluaju da testirana zajednica oboli od neke pelinje bolesti, izluit e se odmah iz testa odnosno uzgoja. Nagon za ienjem legla (pin test) testira se rombom koji pokriva 100 poklopljenih stanica legla. Izbui se tankom iglom 50 stanica i obiljee se krajnje toke flomasterom.

15

Pin - test Kontrola se vri nakon 12, 24 i 48 sati. Rezultati se obiljeavaju ocjenama od 1 4 prema slijedeim kriterijima: 4. nakon 12 h oistile su izbuene stanice 3. nakon 24 h oistile su izbuene stanice 2. nakon 48 h oistile su izbune stanice 1. nakon 48 h nisu potpuno oistile izbuene stanice. Ovim se testom procjenjuje nagon za ienjem legla, a vaan je u borbi protiv bolesti pelinjeg legla Test se radi tijekom proljetnog razvoja zajednice. Test tolerantosti na varoozu vri se u vrijeme poetka cvatnje maslaka u okoliu pelinjaka utvrivanjm broja prirodno otpalih varoa u periodu kroz 10 dana. Test se ponavlja 60 dana nakon prvog testa, s tim da se u tom periodu ne koristi niti jedna medoda suzbijanja varooze. Istodobno se utvruje snaga zajednice izraena brojem okvira zaposjednutih pelama, kako u prvom tako i u drugom testu. Uzgoj u srodstvu Stupanj uzgoja u srodstvu ispituje se rombom za pin-test, te se utvruje postotak praznih stanica legla. 6.3. Morfometrijska ispitivanja Testne stanice 60 dana nakon formiranja nukleusa obvezne su dostaviti Hrvatskom stoarskom centru od svake testirane matice - zajednice 200 pela radilica radi morfometrijskih analiza.

16

Morfometrijske analize, kao matematiko-statistilke metode, koriste se u svrhu utvrivanja pasminske pripadnosti pela odnosno govore o istoi pasmine.

Na dostavljenim pelama izvrit e se sljedee morfometrijske analize: kubitalnog indeksa diskoidalnog pomaka Dumb bell indeksa korelacija izmeu indeksa Ako se morfometrijskom analizama utvrdi da parametri odstupaju od pasminskih karakteristika sive pele za vie od 12,5 %, takve matice e se iskljuiti iz daljnjeg uzgoja. U sluaju javljanja novih znanstveno potvrenih metoda ispitivanja svojstava koja e doprinijeti brem selekcijskom napretku, takve metode e se koristiti uz preporuku Hrvatskog stoarskog centra. 6.4. Ocijena uzgojnih vrijednosti Odabir matica majki za uzgoj sljedee generacije vrit e se na temelju ispitivanja svojstava matica na pelinjaku uzgajivaa matica i testnim stanicama, odnosno na temelju uzgojne vrijednosti. Metode procjene genetskih parametara (heritabilitata i genetske korelacije) i uzgojnih vrijednosti za kvantitativna svojstva, temelje se na linearnim modelima. Linearni modeli za procjenu genetskih parametara i uzgojnih vrijednosti definirani su fiksnim i sluajnim utjecajem. Takvim modelima

17

mogue je odstraniti fiksne (vanjske) imbenike i tako korektnije procjeniti genetsku vrijednost zajednice. Korektnija procjena uzgojne vrijednosti dovodi do tonije odabranih superiornih zajednica i boljeg selekcijskog napretka. Najbolji procjenitelji sluajnog utjecaja definiran je kao linearna funkcija mjerenih svojstava, te mora imati najmanju varijancu odstupanja od prave vrijednosti i oekivanja jednako pravoj vrijednosti sluajnog utjecaja. To je metoda BLUP best linear unbiased predictor (najbolji linearni nepristrani procjenitelj). Sluajni utjecaji u modelu ukljuuju utjecaj zajednice, a mogu se definirati i genetski utjecaj majke, i utjecaj stalnog okolia. Linearni model u kojem se procjenjuje uzgojna vrijednost svake zajednice zove se Animal model i moe se prikazati u matrinom obliku: y = Xb + Zu + e Gdje je: y = vektor opaanja zajednice (npr. prinos meda, ocjena mirnoe, ) X= matrica strukture niza fiksnih utjecaja b= vektor fiksnih utjecaja Z= matrica strukture sluajnih utjecaja u= vektor sluajnih utjecaja (npr. utjecaj zajednica) e= vektor neprotumaenih vanjskih utjecaja Tonost procjene uzgojne vrijednosti definiran je kao teoretska korelacija izmeu prave vrijednosti i procjenjene vrijednosti. Dok se ne uspostavi procjena uzgojne vrijednosti animal modelom, raunat e se primjenom selekcijskog indeksa: I = 0,42* kg meda + 1,94 * rojivost + 0,80 * mirnoa + 0,80* agresivnost Temeljem ovih metoda izraava se uzgojna vrijednost matica za svakog uzgajivaa lana udruge. Razvojem novih metoda procijene uzgoje vrijednosti koje mogu tonije izraziti uzgojnu vrijednost, iste e se koristiti uz preporuku Hrvatskog stoarskog centra 7. ORGANIZACIJA PROVEDBE UZGOJNOG PROGRAMA

18

7.1. Matino knjigovodstvo sustav registracije podrijetla Udruga e voditi evidenciju : a) matinu knjigu matica sive pele Matica moe biti upisana u glavni dio matine knjige ako prema morfometrijskim i drugim osobinama pripada pasmini sive pele, te odstupanja od osobina pasmine nisu vea od 12,5 %, a ima poznate roditelje i roditelje roditelja te je oznaena od roenja prema propisima za oznaavanje. Matina knjiga matica pela sadravat e najmanje sljedee podatke o matici: - broj i oznaka matice - podaci o podrijetlu - ime i adresa uzgajivaa i vlasnika - datum oplodnje b) u dodatni dio matine knjige mogu se upisati matice koje u cijelosti ne udovoljavaju upisu u glavni dio matine knjige ako se moe temeljem dokumenata utvrditi njihovo porijeklo, udovoljavaju standardima pasmine te imaju minimum podataka o vrijednostima proizvodnih ososbina. Matice ije su majke i bake upisane u dodatnom dijelu matine knjige mogu se prihvatiti kao ista pasmina sive pele i upisati u glavni dio matine knjige u skladu sa uzgojnim programom. c) propisane evidencije i druge zbirke podataka s podruja oznaavanja, rododslovlja, izdanih rodovnika , proizvodnje matica, ocjenjivanja pasminskih osobina i ocjenjivanja uzgojne vrijednosti d) upisnik uzgajivaa matica Udruga e voditi upisnik uzgajivaa matica lanova Udruge sa podacima o uzgajivau. e) oznaavanje matica Matice pela e se oznaavati bojom na leima koja oznaava godinu opodnje matice:

19

Pelinje zajednice u kojima je umatiena matica oznait e se identifikacijskim brojem matice sukladno Pravilniku o obveznom oznaavanju i upisu u jedinstveni registar domaih ivotinja te voenju evidencija (NN, br. 74/03 ). Matino knjigovodstvo odnosno sustav registarcije podrijetla vodit e se na elektronskom mediju.

7.2. Organizacija provedbe U provedbi Uzgojnog programa Udruga e suraivati sa Hrvatskim stoarskim centrom, Ministarstvom poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, fakultetima i znanstvenim ustanovama, veterinarskim stanicama, pelarima i Hrvatskim pelarskim savezom kao i drugim organizacijama i institucijama u zemlji i inozemstvu.

20

7.2.1.Uzgajivai matica Uzgajivai matica vre selekciju na svojoj populaciji pelinjih zajednica sukladno Uzgojnom program sive pele. Uzgojno selekcijski rad provode u suradnji sa Udrugom uzgajivaa matica i Hrvatskim stoarskim centrom. Strogo se pridravaju Uzgojnog programa i pravila koje je donesla Udruga. U svezi zdravlja pelinjih zajednica surauju sa veterinarskim stanicama. Obvezni su dostaviti nalaze o zdravlju pelinjih zajednica Udruzi odnosno Hrvatskom stoarskom centru prije poetka proizvodne sezone. Financiraju provedbu Uzgojnog programa u potrebnom obimu. 7.2.2.Testene stanice Testiranje matica uzgojenih matica provode neovisne testne stanice.

21

Testne stanice organizira i nadzire Hrvatski stoarski centar u Zagrebu. Rezultate testiranja obrauje Hrvatski stoarski centar te ih koristi Udruga i uzgajivai matica radi daljnje selekcije pelinjih zajednica. 7.2.3.Pelari Koriste rezultate selekcijskog rada kroz nabavu matica od uzgajivaa matica lanova Udruge. Udruga kontaktira s pelarima preko HPS i preko udruga pelara u svrhu promocije i prikupljanja podataka o kvaliteti uzgojenih matica. 7.2.4. Udruga uzgajivaa matica sive pele Udruga uzajivaa matica provodi Uzgojni program kod svojih lanova uzgajivaa matica. Vodi matinu knjigu umatienih pelinjih matica sive pele, kao i drugu evidenciju potrebnu za provedbu Uzgojnog programa. Kontrolira provoenje Uzgojnog programa kod svojih lanova, te brine o standardu kvalitete matica. Temeljem Uzgojnog programa donosi pravila o uzgoju matica koja su obvezna za sve lanove Udruge. Organizira osposobljavanje uzgajivaa matica. Osigurava potrebana financijska sredstva za provedbu uzgojnog programa. 7.2.5 Savez uzgajivaa, Sredinji savez uzgajivaa Udruga uzgajivaa matica sive pele udruit e se u savez uzgajivaa odnosno sredinji savez uzgajivaa sive pele sukladno Zakonu o stoarstvu.

7.2.6. Hrvatski stoarski centar Udruga e suraivati sa Hrvatskim stoarskim centrom u provedbi testiranja matica, selekcije te procjene i izrauna uzgojnih vrijednosti matica, kao i na edukaciji lanova Udruge. Takoer e se ostvariti suradnja na planu promocije i prodaje selekcioniranih matica kroz stoarske izlobe i aukcije.

22

7.2.7. Veterinarske stanice Veterinarske stanice rade na preventivi i kontroli zdravlja pela uzgajivaa matica, testnih stanica i pelara. Uzorke za analizu od uzgajivaa matica dostavljaju ovlatenim ustanovama radi pretraga, te poduzimaju odgovarajue mjere u skladu sa vaeinm zakonskim propisima. 7.2.8. Veterinarski fakulteti Sa Veterinarskim fakultetom u Zagrebu Udruga e suraivatii na provedbi kontrole bolesti i praenja zdravstvenog stanja zajednica, kao i na edukaciji lanova Udruge. 7.2.9. Agronomski falulteti Sa Agronomskim fakultetom u Zagrebu Udruga e suraivati na planu tehnologije uzgoja i kontrole pasminskih odlika sive pele, kao i na edukaciji lanova Udruge. Udruga e suraivati i sa drugim poljoprivrednim fakultetima u Republici Hravtskoj. 7.2.10. Hrvatski pelarski savez Udruga je udruena u Hrvatski pelarski savez kroz koji e ostvarivati svoje interese u pelarstvu, a prema dravnim isnstitucijama, drugim udrugama i inozemstvu. Udruga i HPS suraivat e na planu osposobljavanja uzgajivaa matica i edukacije lanova i pelara.

7.2.11. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodartva Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva izdaje suglasnost Udruzi za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih ivotinja sukladno Zakonu o stoarstvu. Ministarstvo provodi kontrolu provedbe Uzgojnog programa putem stoarske inspekcije.

23

Ministarstvo iz dravnog prorauna financijski potpomae provedbu Uzgojnog programa sukladno zakonskim propisima.

Uzgojni program izradili: Miroslav Kobra, dipl.ing. Prof. dr. sc. Nikola Kezi

24

25