8 mitova o hrani i zdravlju

-1- Smrznuto povrde je manje vrijedno od svjeeg netono -

Samo ako ivite na farmi. Svjee ubrano vode i povrde ima vie vitamina i minerala, ali razina nutrijenata pada za vrijeme prijevoza i pohranjivanja. to vie dana stoji, manje je nutricionistiki vrijedno. Smrznuto povrde obino se zamrzava netom nakon branja, pa moe imati i vie nutrijenata od onog svjeeg, ali davno ubranog.

-2- Salate treba praviti bez imalo ulja netono

Mnoge vrijedne tvari iz povrda organizam ne moe apsorbirati bez malo masnode. To ne znai da salate trebate prelijevati uljem, ali manja lica maslinovog ulja u salati je poeljna.

-3- Svinjetina deblja djelomino netono -

Istina je da je slanina puna kalorija, ali svinjski kare ili lungid ako se ne pre u ulju nemaju znaajno vedu kalorinu vrijednost od drugih namirnica.

-4- Vodni zaslaivadi manje debljaju netono -

eder je eder i va organizam ne moe prepoznati razliku. Svi ederi imaju priblino jednaku kalorinu vrijednost, osim umjetnih zaslaivaa.

-5- Morate piti 8 aa vode dnevno netono -

Treba vam oko 2 l tekudine dnevno, a tekudinu dobivate i kroz hranu, ajeve, mlijeko, vode ne samo vodu.

-6- Jaja su loa za srce netono

Vedina istraivanja je pokazala kako zdravi ljudi mogu jesti jedno jaje dnevno bez ikakvih problema. Bolje ih je jesti ujutro nego uveer, ali ona vam ne bi trebala uzrokovati nikakve probleme.

-7- Ugljikohidrati vas debljaju netono

Nema nita posebno debljajude u ugljikohidratima. Ako jedete previe kalorija due razdoblje to vas deblja, a potpuno je svejedno iz kojeg izvora dolaze te kalorije.

-8- Hrana uveer deblja vie netono

Kalorije su kalorije i nije vano u koje doba dana ih unijeli. Ono to se rauna je zbrojeni unos kalorija t Smravite na zdrav i lak nain

Smravite na zdrav i lak nain

U dananjem uurbanom ivotnom ritmu u kojem je stres postao pravilo, elja nam je uvijek ista, sauvati zdravlje. Naalost, nae nam svakodnevne obaveze vrlo esto ne ostavljaju dovoljno vremena u kojem bi se posvetili sebi, te zdravijem i kvalitetnijem nainu prehrane i ivota.

Kako bi tijekom dana bili ispunjeni pozitivnom energijom, najvanija je pravilna i kvalitetna prehrana, a vrlo je vano znati prepoznati razliku izmeu takozvanih dobrih i loih ugljikohidrata. Vedina voda i

povrda bogata je vlaknima i razliitim zdravim sastojcima, uz skroman uinak na razinu edera i inzulina, dok krobno povrde kao to su krumpir i kukuruz imaju visok glikemini unos i treba ih upotrebljavati u manjim koliinama.

Ne smijemo zaboraviti na injenicu da vedina vodnih sokova sadri premalo voda, a previe edera i takozvanih praznih kalorija.

Grahorice su izvrstan izvor proteina i bogate su vlaknima i vitaminima, uz neznatan uinak na razinu edera u krvi. Bademi, ljenjaci, kikiriki, pistaciji i orasi alternativa su ipsu, krekerima i tapidima napravljenim od rafiniranih itarica.

Orasi sadre i za srce vrlo poeljne Omega- 3 masne kiseline, a treba obratiti pozornost i na njihovu visoku energetsku vrijednost. Uz aku oraha dnevno to iznosi 28 grama ili 185 kalorija, te ostalo nepromijenjeno u prehrani za godinu dana naa teina bila bi uvedana za ak 4 kilograma.

Kako su u pitanju ria, kruh i tjestenina, odaberite one integralne jer su za razliku od bijelih, crni kruh i smea ria bogati vlaknima, vitaminima, mineralima i mnogim drugim hranjivim sastojcima. Prevelik broj radnih obaveza, iscrpljuje na organizam i umanjuje nae sposobnosti i tako nam oduzima psihiku i fiziku energiju.

Najbolje to moemo uiniti jest, izdvojiti malo vremena za sebe i posluati savjete strunjaka i izgubljena snaga i energija ubrzo nam se mogu vratiti.

Proitajte i: Dijeta Kalorijeijekom dana.

6 tajni kako ubrzati metabolizam

Niste sretni sa svojim prirodnim metabolizmom? Strategije nabrojene ispod mogu vam pomodi da u jednom danu sagorite vie kalorija nego ih obino troite.

-1- Birajte proteine

Proteini su gradivno tkivo miida, a to vie miida imate to bre troite kalorije.

-2- Smanjite stres

Nemogude je ivjeti pod staklenim zvonom bez briga i stresa, ali konstantna anksioznost tjera tijelo da proizvodi previe kortizola, a konstantno visoka razina hormona stresa u tijelu mijenja nain na koji tijelo pohranjuje masnode, aljudi ih u podruje trbuha, gdje negativno utjeu na vitalne organe , ali i na bikini samopouzdanje.

Yoga moe smanjiti stres, aljudi signale mozgu da smanji proizvodnju kortizola. Takoer postoje i mnogi drugi naini za borbu protiv stresa.

- 3 - Budite karido fan

45 minutna kardio tjelovjeba ubrzat de va metabolizam za 37 posto sljededih 14 sati. Za vrijeme tjelovjebe troite ekstra energiju, a nakon tjelovjebe takoer troite vie kalorija nego biste troili da niste vjebali.

-4- Vratite izgubljene miide

Kako starite neki miidi nestaju. Raznolike vjebe pomau odrati i izgraditi miide, a to vie miida imate to je va metabolizam bri.

-5- Spavajte dobro

Samo dvije neprospavane nodi mogu natjerati tijelo da proizvodi vie hormona ghrelina, koji stimulira glad. Istraivanja pokazuju kako manjak sna i na druge naine naruava metabolizam, utjeudi na nain na koji tijelo pohranjuje masnode to vodi do debljanja. Sedam do devet sati redovitog sna potrebno je da biste bili lijepi i zdravi.

-6- Jedite povrde i vode

Supstance u povrdu i vodu odravaju va metabolizam na visokoj razini, dok ga masnode usporavaju

10 navika iznimno zdravih osoba

Znanstvenici su prouavali zdrave ljude irom svijeta i poeli su uoavati neke zajednike osobine koje mnogi dijele, to vodi do zakljuka da de se i vae zdravlje poboljati budete li njegovali te navike.

-1- Njima je hrana gorivo

Zdravi ljudi shvadaju kako hrana njeguje tijelo. Njima je hrana gorivo, koje ih osposobljava za uitke, a ne uitak sam po sebi. Oni znaju pronadi druge naine da se usrede.

-2- Imaju aktivan stil ivota

Zdravi ljudi su vrlo aktivni. Tjelovjeba je obino sastavni dio njihovog ivota. Oni provode manje vremena pred televizorom od prosjeka, te se trude postidi vie stvari u ivotu. Razlika izmeu sjedenja pred kompjuterom i stajanja na stopalima je kljuna komponenta zdravog ivota.

-3- Oni se znaju nositi sa stresom

Stres postarava. Mnogi de se sloiti kako je stres glavni uzronik mnogih bolesti. Zdravi ljudi se ne uzrujavaju na sitnice.

-4- Oni su okrueni pozitivnim ljudima

Ljudi s kojima smo okrueni najvie utjeu na nas. Ako se druite s ljudima koji imaju zdrave navike i vi dete ih prakticirati.

-5- Oni rade posao koji vole

ini li vas posao jadnim? Zdravi ljudi uspjeli su pronadi i rade posao koji vole.

-6- Oni stalno rade na sebi i svome samopouzdanju

Samopouzdane osobe izgledaju zdravo i dobro nose svoju teinu kao i teinu stvari s kojima se suoavaju. Kada padnu dignu se umjesto da se rasplau.

-7- Njima je zdravlje prioritet

Oni nikad nede redi da nemaju vremena za tjelovjebu. Nevano koliko su zauzeti skuhat de zdrav obrok i vjebati.

-8- Oni se smijee

Smijeh projicira sredu, a sreda zdravlje. Zdravi ljudi razumiju povezanost izmeu zdravlja i srede.

-9- Sve rade umjereno

Zdravi ljudi nikad ne pretjeruju ni u emu, bez obzira bilo to iznimno zdravo ili iznimno tetno. ak ni zdravi ljudi nisu savreni i oni mogu preskoiti tjelovjebu ili jesti prije odlaska u krevet, ali razumiju da ih ni jedna stvar izolirano nede uiniti zdravima nego umjerenost.

-10- Djeluju preventivno

Zdravi ljudi ne ekaju da ih sustignu problemi, nego ih preduhitre. Imaju redovite sistematske preglede i djeluju prije nego to neka bolest preuzme nadzor.

8 razloga za doruak

Jedna stara izreka kae Doruak ne daj nikome, ruak podijeli s prijateljem, a veeru daj neprijatelju. ini se kako se i svjetski strunjaci slau s tim. elite li ivjeti zdravo, doruak ne biste trebali preskakati. Preskakanje najvanijeg dnevnog obroka moe smanjiti razinu energije, koncentracije i udebljati vas.

-1- Doruak vam pomae smraviti

Postoje znanstveni dokazi prema kojima je redovito dorukovanje povezano s dugoronim ouvanjem vitke linije i smanjenjem teina. Ako redovito dorukujete na taj nain stimulirate metabolizam jer signalizirate tijelu kako moe slobodno troiti gorivo. Ako preskoite doruak, tijelo se prebacuje na tedni mod, to znai da troi manje kalorija.

-2- Preskakanje doruka vas deblja

Istraivanja su pokazala kako osobe svih dobnih skupina koje preskau doruak imaju vede sklonosti debljanju i vedi indeks tjelesne mase .

Pojednostavljeno, ako niste predebeli, a preskaete doruak to dete postati.

-3- Preskakanjem doruka tee zadovoljavate nutricionistie potrebe

Prema nutricionistima odrasle osobe trebaju dnevno 5 porcija voda ili povrda, 3 kruha ili itarica, 2 mlijeka i mlijenih proizvoda, te 2 mesnih proizvoda ili alternativnih.

Ako preskoite doruak tee dete sve ovo ukomponirati u dva glavna obroka koja su vam preostala.

-4- Lako ga jesti ako i niste gladni

Priznajemo, ponekad je ujutro i sama pomisao da bi neto osim kave ili soka stavili u eludac muna, ali na sredu postoje tekudi doruci. Lagano s njima privikavajte organizam na jutarnji unos hrane.

-5- Imat dete vie energije

Hrana je glavi izvor energije za ovjeka, pa ako organizam ved ujutro opskrbite energijom bit dete ivahniji i poletniji cijeli dan.

-6- Manje su anse da dete varati na dijeti

Ako ne dorukujete tijelo de pregladnjeti te dete imati vedu potrebu za grickalicama i natrpavanjem prilikom sljededih obroka.

-7- Bit dete pametniji

Doruak mozak opskrbljuje energijom, te dete biti sposobniji usredotoiti se na zadatke pred sobom i bolje ih rjeavati.

-8- Dajete dobar primjer svojoj djeci

Jedite doruak pred djecom i na taj nain im budite dobar primjer. Neka vam doruak postane obiteljska rutina Bolni zglobovi i prevencija osteoartritisa

Oko 21 milijun odraslih osoba ima osteoartritis, stanje u kojim su zglobovi bolni, a u konanici moe dovesti do tolike boli da ne moete ustati ili se kretati. Ovisno o faktorima rizika bolni zglobovi mogu pogoditi bilo koga, iako se osteoartritis javlja najede sa znakovima starenja.

Kod ena se javlja najede iznad pedesete godine ivota, a kod mukaraca iznad 45. Takoer, jaina i podruje boli je razliito. Kod ena de se bolovi najede razviti u laktu, koljenima i glenjevima, kod mukaraca u zapedu, kukovima i leima.

Ali samo zbog toga to je stanje esto, ne znai da je neizbjeno, da ga ne moete sprijeiti ili uiniti neto kako biste ga kontrolirali.

Postoji nekoliko vrsta zglobova, oni se anatomski razlikuju, ali imaju slinu funkciju, da povezuju jednu kost s drugom, te daju ovjeku sposobnost da se savija i krede.

Unutar zglobova nalaze se ligamenti i hrskavica. Oni su zadueni da smanjuju trenje kosti o kost prilikom kretanja zglobova. Oseoartritis se javlja kada tijelo poinje gubiti to tkivo, a mnogo je faktora koji utjeu na taj gubitak.

Starenje: Prvi je faktor starenje. Hrskavica se stanjuje kako starimo. S vremenom moe postati raspucala, a pojavljuje se i erozija.

Ranije ozljede: Faktor koji ubrzava eroziju mogu biti ozljede iz mladosti, ali i kod osoba koje nisu imale nikakvih ozljeda javlja se erozija.

Upale: Manje ozljede utjeu na biokemiju vaih zglobova, jer se za vrijeme upala oputaju kemikalije koje su destruktivne za hrskavicu.

Gubitak miidne mase: Kako osobe stare prirodno gube miidnu masu, ako ne vjebate kako biste je ouvali, umjesto miida zglobovi de na sebe preuzimati teinu svakodnevnog ivota, te to vodi to vede tete na njima.

Pretilost: to vedu teinu zglobovi moraju nositi to de bre propadati. Ovo je posebno tono s koljenima.

Problem je u tome to hrskavicu koja je izgubljena ne moete vratiti, moete samo na vrijeme reagirati i sprijeiti daljnje izlizivanje i smanjiti bol ukoliko ona ved postoji.

Za poetak se vratite na zdravu teinu. Ovo je prva stvar koju morate napraviti da biste ouvali svoje zglobove. Znanstvenici kau da smanjenje teine samo za 5 kg moe ved smanjiti bolni artritis za oko 50 posto kod mnogih ena. Gubitak teine takoer usporava napredovanje artritisa.

Varirajte s tjelovjebom. Kombinirate aerobne vjebe, s dizanjem utega, pilatesom, istezanjem i vjebama oputanja. Nemojte pretjerivati ni u jednom podruju jer to povedava bol. Potraite i vjebe koje de ciljano ojaati miide oko bolnih zglobova. Manje kretanja znai vie ukoenosti u zglobovima, pa ustanite i kredite se. Dok sjedite za raunalom esto mijenjajte pozicije, a svako malo ustanite i proedite oko stola.

Prepoznajte svoja ogranienja. Neke aktivnosti su jednostavno prenaporne za vae zglobove pa se nemojte ustruavati zatraiti pomod.

I od pravilnog izbora hrane dete imati koristi. Omega -3 masne kiseline koje nalazimo u ribi povoljno utjeu na oseoartritis. Vitamin D takoer vam pomae da zatitite svoje zglobove.

Drite se uspravno. Pogrbljivanje nije dobro ni za vae zglobove. Dobro dranje olakava posao miidima i zglobovima.

Uvijek nosite titnike kada se bavite aktivnostima visokog rizika. Samo jedan kamenid na stazi za rolanje i ved ste si osigurali bol u koljenima za cijeli ivot.

Vezano: Prirodno lijeenje artritis

Lijeenje sokovima

Prirodni sokovi od voda i povrda ljekoviti su za detoksikaciju, sprjeavanje umora, poboljanje probave i sl.

Svjee pripremljeni sokovi dobar su izvor vitamina i minerala, koji aktiviraju enzime u tijelu koji su katalizatori stotinama tisuda kemijskih reakcija koje se odvijaju u naem tijelu.

Enzimi produciraju energiju i neophodni su za probavu, apsorpciju i pretvaranju hrane u energiju za organizam. Bez vitamina ne bismo mogli obavljati svoje poslove, ne bismo mogli ivjeti u doslovnom smislu.

Prema nekim strunjacima nae tijelo moe apsorbirati vie minerala i vitamina ako demo piti svjee sokove nego od povrda i voda koje jedemo u komadu, te se smatra kako mijeanje odreenih vrsta voda i povrda oslobaa odreene enzime koje samo jedno vode ili povrde ne bi moglo.

pinat pomae hormone, cikla poboljava probavu, banana je bogata kalijem i elektrolitima, te sniava kolesterol i krvni tlak, jagode daju zatitu od upala i bolesti srca itd.

Kako pripremati sokove?

- Operite vode i povrde temeljito prije cijeenja. Uklonite otedene i eventualno gnjile dijelove.

- Koristite povrde i vode uzgojeno na prirodan nain kad god je to mogude.

- Sok pravite ako je mogude i od stabljike i listova, osim onih koji su otrovni za tijelo ili neukusni. Npr. Lide celera je gorko pa ga moete ukloniti.

- Moete koristiti sjemenke limuna, limete, narane i sl. Nemojte koristiti za pripremu soka sjeme jabuke jer je toksino.

- Nemojte koristiti koricu narane i grejpa jer moe biti toksina, ali nemojte bacati bijeli dio jer je bogat vitaminom C i bioflavonoidima.

- Sokove moete zainiti po elji medom, soli, limunom, paprom, cimetom korijanderom i sl.

O djelovanju pojedinog voda i povrda na zdravlje potraite ovdje: Vode i povrde

Opirnije o Prirodnim ljekovitim sokovima moete pronadi ovdje: Prirodni ljekoviti sokovi

ZDRAVA PREHRANA Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekudine, te optimalan omjer bjelanevina, ugljikohidrata i masti, kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zatitnim tvarima.

Meso, riba i njihove alternativne namirnice

Meso, riba, jaja i zamjenske namirnice poput graha i lede, sadre proteine koji su nuni za rast i oporavak. Hrana bogata proteinima, posebno meso, takoer je bogat izvor eljeza, selena, cinka i vitamina B.

Kako biste dodatno smanjili unos masnoda s proteinskih namirnica skinite npr. kou s piletine, odreite oite masnode s crvenog mesa, janjetine, svinjetine i govedine, te koristite minimalno ulja za pripremu jela.

Teite prema dva riblja obroka tjedno, jedan neka bude riba bogatia omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, sardina i pastrve.

Kruh, itarice i krumpir

Hrana koja sadri visoki postotak ugljikohidrata poput kruha, krumpira, rie i itarica opskrbljuje nas energijom i vanim nutrijentima ukljuujudi eljezo i vitmain B.

Ove vrsta manirnica trebale bi initi tredinu ukupnog energetskog unosa. Vano je da birate nerafinirane koje su bogatije vlaknima. Zbog njih dete se due vremena osjedati sito i pomodi de vam kontrolirati glad.

Uravnoteena prehrana trebala bi sadravati pet ugljikohidratnih porcija svaki dan.

Vode i povrde

Vode i povrde osigurava nam nune nutrijente poput vitamina i minerala, te sadre mnoge druge komponente koje se povezuju sa zdravom prehranom. Svi bi trebali teiti povedanju udjela povrda i voda u prehrani, jer su bogati vodom i mogu vam pomodi kontrolirati unos kalorija.

Trebali biste osigurati pet porcija voda i povrda dnevno. Porcija tei oko 80 g i ukljuuje svjee, kuhano, smrznuto i sueno vode i povrde, te prirodne sokove.

Mlijeko i mlijeni proizvodi

Hrana poput sira, jogurta i mlijeka vaan je izvor kalcija, te ostalih minerala i vitamina. Birajte one proizvode s manjim udjelom masnoda.

Trebali biste teiti prema tri porcije svakog dana.

Slatkii, grickalice i alkohol

Slatkii obino sadre i masnode i edere, a u ovu skupinu ubrajaju se ipsevi, kremasti namazi, kolai, biskviti, okolade, slatki napitci, alkohol i sl. Unos ovih namirnica trebali biste smanjiti na najmanju mogudu razinu. Moete: - Zamijeniti slatkie vodem, grickalice suenim vodem, slatke napitke vodnim sokom ili nezaslaenim ajem Alkohol sadri oko 7 kalorija po jednom gramu. Osim to dodajete kalorije u prehranu alkohol stimulira tek i moe poremetiti zdrave prehrambene navike.

Nekoliko rijei o soli

Vie od polovice populacije unosi u organizam vie soli od preporuene razine i dvaput vie od koliine koja nam je potrebna. - Hranu pripremajte sa svjeim namirnicama kad god je mogude

- Izbjegavajte zasoljene grickalice.