MLADI, RAZUM I OSJEANJA

Naslov izvornika Recenzent Nusret IsaNovI

Urednik MuNIb MaglajlI Likovno oblikovanje seNad PePI

Muhammed Taqi Falsafi

MLADI, RAZUM I OSJEANJA

SVEZAK 1
Preveo s perzijskog

NIHAD AMDI

Fondacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini Sarajevo 1432/2011.

UVOD

njiga pod naslovom Mladi, razum i osjeanja, koja se trenutno nalazi u rukama uvaenih italaca, sadri dio predavanja i govora istaknutog islamskog uenjaka i poznatog govornika, gospodina Muhammeda Taqija Falsafija, objavljenih u dva sveska. Prvi svezak sadri petnaest poglavlja. Ljudi koji su upoznati s autorovim rjeitim i izraajnim predavanjima znaju da ovaj sposobni govornik naune i sloene injenice obrazlae na jednostavan, prodoran i razumljiv nain te se svako, u skladu sa svojim ukusom, ma kojem sloju ljudi pripadao, moe okoristiti njegovim predavanjima. Pouavanje i odgoj mladih, kao glavne teme ove knjige, ubrajaju se u vana pitanja koja zaokupljaju panju psihologa, odgajatelja i onih koji se bave obrazovanjem i odgojem, te su o njima napisane brojne knjige. Islam je posvetio veliku panju ovom pitanju. U ovoj knjizi raspravlja se o pitanjima vezanim za porive, osjeanja i razum mladih. Autor, koristei se teorijama i kritikama odreenih kola, razotkriva skrivene istine i ujedno rasvjetljava nadmonost islama s naunog stanovita. U razliitim raspravama ove knjige, ajeti i hadisi koriteni su primjenom novog pristupa, a po potrebi su doslovno preneseni navodi iz naunih tekstova i teorija zapadnih naunika.

1. PREDAVANJE

Uzvieni Bog u Svojoj knjizi kae: Allah je Taj Koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi; On stvara to hoe; On sve zna i sve moe.1

Razdoblja ivota
Skup uspona i padova u toku ljudskog ivota moemo svesti na tri razdoblja: djetinjstvo, mladost i starost. Mladost je vremensko razdoblje ispunjeno snagom i sposobnou, ali to razdoblje je i s jedne i s druge strane omeeno slabostima i nemoi slabosti u djetinjstvu, a nemoi u starosti. ovjek je, hodei ivotnim putem, njegovim klancima i uzvisinama, poput planinara koji se tokom jednog dana uspinje uz strmu liticu da bi se uspeo na najvii planinski vrh, dok se drugoga dana sputa niz drugu stranu strme litice s namjerom da se domogne krajnje take sputanja. Svakoga dana, tokom uspinjanja uz strmu liticu i kretanja prema vrhu planine, pred ovjekom se otvaraju novi vidici, a njegov obzor i vidokrug se proiruju. Kada se kree prema vrhu planine, on ovladava cijelim prostorom i uspijeva vidjeti najuzvienije i najvelianstvenije prizore. I obrnuto, tokom sputanja s vrha prema podnoju planine, svakoga dana njegovi vidici se sve vie ograniavaju, dok prizori i objekti jedan po jedan nestaju iz njegovog obzora, da bi na kraju svi prelijepi prizori u potpunosti iezli iz njegovog vidokruga.

Doba mladosti
Doba mladosti je doba uspinjanja na najvie i najuzvienije stepene ivota ovjeka. U oima mladih mnotvo je divnih prizora te prijatnih i zanimljivih
1

Er-Rum, 54.

vidika. Mladalaka dua preplavljena je mnotvom osjeanja, tenji i elja, puna ljubavi i nade. Nejako dijete prije razdoblja mladosti neprestano se kree prema snazi i moi. Svake godine ono biva snanije i snanije, da bi konano stiglo do stanja potpunosti i savrenstva svoje mladosti te vrhunca svoje snage i moi. I obrnuto, ovjek se nakon razdoblja mladosti kree prema istroenosti i nemoi i biva svake godine slabiji nego to je bio prethodne godine. On se tako kree silaznom putanjom sve dok ne stigne do starosti i krajnjeg stepena svoje nemoi. Onome kome dug ivot damo, Mi mu izgled nagore izmijenimo.2 Razliita razdoblja djetinjstvo, mladost i starost u sklopu prirodnog toka ovjekova ivota dio su preciznog zakona stvaranja i nezaobilazno Boije odreenje u cjelokupnom Njegovom Stvaranju. Kuran asni u jednom ajetu pojanjava ova tri razdoblja, pripisujui ih Boijoj nakani i moi. Allah je Taj Koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede vlasi; On stvara to hoe; On sve zna i sve moe.3 Mladost je doba sjaja i ozarenosti ivota, doba sree i veselja, doba snage i moi, doba razdraganosti i nade. To je vrijeme rada i truda i doba gorljivosti i uzbuenja. Jedno od najveih blaga i bogatstava svake drave jesu njene ljudske sposobnosti i snage, a najznaajnija ljudska snaga svake drave nalazi se u njenim mladim naratajima. Snaga i mo mladosti u stanju su pobijediti sve nedae ivota i s lahkoom prokriti teke i neprohodne puteve ivota. Zelena i svjea polja nastaju trudom i zalaganjem mladog narataja. Golemi toak teke industrije pokree snaga omladine. Prirodne zalihe i bogatstva koja su skrivena u dubinama Zemljine kore crpe se i iskoritavaju snagom i trudom mladih narataja, a predivne vile i velianstveni neboderi u svijetu grade se i uzdiu snagom neumorne volje i odluke mladih. Izgradnja, razvoj
2 3

Ja-sin, 68. Er-Rum, 54.

i infrastruktura postoje zahvaljujui mladim naratajima. Stubovi ekonomije svih drava utemeljeni su na dinaminoj snazi mladih. Oni na svojim pleima nose odbranu granica i ouvanje nezavisnosti i sigurnosti svoje zemlje. Sve u svemu, vrijedni tragovi rada i djelovanja mladih narataja u svim porama ivota uoljivi su u svim dravama svijeta, a neumorna snaga mladih izvor je nade svih nacija. Nastupanjem mladosti okonava se doba djetinjstva. ovjek tada stupa u djelokrug line odgovornosti i biva duan izvravati ope obaveze. U svim porodicama i svim narodima i nacijama punoljetstvu i mladosti kao poetku drutvenog ivota ovjeka posveuje se posebna panja jer se smatraju vanim preobraajem i vrijednom revolucijom u ivotu ovjeka. U prolosti su neki narodi obiljeavali punoljetstvo lanova svojih zajednica odravanjem posebnih svetkovina, slavlja i ceremonija. Poetak drutvenog ivota je neto to se u svim vremenskim razdobljima smatralo ozbiljnom pojavom i uobiajeno je praeno odravanjem ceremonija. Primitivni narodi u znak poetka punoljetstva i pune odgovornosti odravali su vjerske proslave. To je bio znak mladiu da je sada, pored toga to moe biti aktivan na planu bioloke reprodukcije, stupio jednu stepenicu iznad porodinog ivota i da se ukljuio u aktivan ivot u pogledu saradnje s ostalim lanovima svoga plemena. Zaudna djela i divlji obiaji o kojima je opsena istraivanja izvrio Levy-Bruhl i predstavio ih Francuzima, raena su s ciljem da se mladi upozna s vjerovanjima i zakonima plemena i njegovim obavezama. Ovim ceremonijama mladia su pripremali za teke ratnike zadatke i napore. U sklopu ovih ceremonija mladi je bio duan podnijeti bol vaenja zuba ili bol tetoviranja bez ikakvog pokazivanja znakova bola. Djevojka je morala dokazati da je sposobna ispuniti obaveze koje eni propisuje drutvo. Naprimjer, morala je dane provoditi u utnji i osami, ili se istiti u posebnim kupatilima i uza sve to sustezati se od hrane kako bi joj se na ovaj nain predoile njene budue obaveze u pogledu majinstva i branog ivota. U civilizacijama antikog razdoblja takoer su postojale odreene ceremonije. U Ateni su odravane ceremonije i proslave povodom navravanja osamnaeste godine. U Rimu su se odravale proslave u kojima je mladi skidao svoje djeije odore i navlaio odjeu odraslih. U feudalnom razdoblju djeaci iz plemikih porodica sluili su prinevima. Nakon to bi navrili etrnaest godina, morali bi uzimati tit i zajedno sa svojim gospodarom ii u rat.4
4

e midanam (Bolug), str. 74.

Znaaj mladog narataja

Uprkos injenici da su sve nacije i narodi svijeta u prolosti pridavali manje ili vie panje pitanju mladosti i njene vrijednosti, da su paljivo i precizno posmatrali velike preobraaje koji su se dogaali kao posljedica sticanja punoljetstva u njihovom drutvu te da su smatrali da je snaga mladosti jedno veliko blago ovjeanstva, nauni napredak biologije, psihologije, anatomije, brze promjene koje su se dogodile tokom proteklog stoljea kao posljedica pojave automatiziranog i industrijskog naina ivota, kao i irenje opsega prirodnih nauka u drutvenom ivotu ovjeka, jo vie nego prije poveali su znaaj mladog narataja, to je nagnalo naunike da se pozabave razliitim istraivanjima i prouavanjima navedenog pitanja. Danas se mladima posveuje iznimna panja. Oni u svim politikim, drutvenim, ekonomskim, industrijskim i moralnim pitanjima ostvaruju znaajan udio i u svakom od njih igraju vanu ulogu. Pokreti koji su od poetka dvadesetog stoljea postojali zahvaljujui mladima i koji su uzrokovali osnivanje omladinskih kampusa u Njemakoj i izviakih kampusa u Engleskoj, privukli su panju cjelokupne drutvene javnosti na drutveni ivot mladih, inei da se odgojno-obrazovna sredstva u nekom novom obliku nau u sreditu zanimanja ire drutvene javnosti. Voe ovih pokreta, prije nego to su bili upueni u sve temeljne vidove mladalakih misli, iznijeli su odreene pretpostavke i nagaanja o njima. Ove pretpostavke, bliske istini, snano su utjecale na razvoj istraivanja i otkrivanja svijeta puberteta. Nakon svjetskog rata, koji je trajao od 1914. do 1918, u zemljama kao to su Njemaka, Italija i Rusija, u kojima su se na unutranjoj sceni dogodile korjenite promjene i preobraaji, mladi narataji uloili su ogroman napor da bi se ostvario napredak i uspostavio novi reim. Voe ovih reima su za svoje ciljeve iskoristili najuzvienije moralne vrline mladih narataja.5 Ako je pitanje mladosti konstanta kroz sva historijska razdoblja, onda je i u trenutnim opasnim okolnostima i stanjima u svijetu ovo pitanje vano. Prije ljudi nisu poznavali osobine razdoblja adolescencije koje ih odvajaju od drugih razdoblja ivota. Suprotno tome, danas, jednako kao to bi to izazvalo otkrie nekog novog kontinenta, i pitanje adolescencije svakog dana privlai panju sve veeg i veeg broja ljudi. Politiari svoj oslonac trae u mladima. Romanopisci ih odabiru za likove u svojim djelima. Dnevna tampa pie hvalospjeve o njima, ak im se i dodvorava. Sve u svemu, oko njih je sazdano tajnovito i zagonetno okruenje.6
5 6

e midanam (Bolug), str. 18. Isto, str. 20.

10

Islam i narataji mladih

Sveta vjera islam prije etrnaest stoljea, u sklopu svog sveobuhvatnog uenja koje je izvor sree, posvetila je posebnu panju mladim naratajima. Ta panja obuhvata sve vidove brige i nadzora nad njihovim materijalnim i duhovnim, psihikim i fizikim, moralnim i drutvenim, ovosvjetskim i onosvjetskim ivotom, tj. nad svim vidovima njihove linosti i ivota. Islamski prvaci, bogougodnici i predvodnici smatrali su razdoblje mladosti vrijednom Boijom blagodati i izvorom sree u ivotu ovjeka, razliitim nainima i opisima ukazujui muslimanima na znaaj ovog razdoblja. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Vrijednost dvije stvari poznaje samo onaj ko ih je izgubio, a to su mladost i zdravlje.7 U ovoj predaji hazreti Ali, a.s., blagodat mladosti stavlja u istu ravan s najveom Boijom blagodati, to jest zdravljem, istiui kako je njena vrijednost nezapaena, a spozna se tek onog trenutka kada se izgubi.
U starosti sipam po glavi prainu s igralita djeijeg, Ne bi l od praine dosluhnuo miris mladosti svoje.

Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Na Sudnjem danu rob nee napraviti ni jedan korak dok ne bude upitan za svoj ivot u ta ga je potroio, i za svoju mladost kako ju je proveo.8 Iz ovog hadisa oito je do koje mjere islam pridaje panju mladosti i njenoj vrijednosti. Ovo blago kod Boga ima takav znaaj da e Boiji robovi na Sudnjem danu biti pitani za njega kako su ga i u emu proveli. Mladost je samo jedno razdoblje ovjekova ivota, meutim, veoma vrijedno i posebno razdoblje ivota i zato e ovjek biti posebno pitan upravo za ovaj dio svoga ivota. Imam Sadik, a.s., je rekao: Jedan od savjeta kojima je mudri Lukman savjetovao svoga sina je sljedei: O sine moj! Znaj da e sutra, kada sta ne pred Allaha, biti pitan za etiri stvari: ime si ispunio svoju mladost?, U ta si potroio ivot?, Kako si stekao imetak i u ta si ga potroio?9

Znaaj mladih
U dananjem svijetu pitanje mladosti, njene vrijednosti i znaaja veoma je aktuelno u svim drutvima i narodima i svuda se govori o mladim naratajima.
7 8 9

Gureru-l-hikem, str. 449. Tarih Jakubi, str. 59. Kafi, sv. 2., str. 135.

11

Naunici istraivai raspravljaju o ovoj temi iz razliitih uglova, spisatelji i vjeti retoriari piu knjige i odravaju predavanja na ovu temu, odnosno, ova velika i znaajna tema privukla je panju cijelog svijeta i neprestano se, iz dana u dan, poveava zanimanje za nju. U kontekstu navedenog, mnogi su pretjerujui izali iz okvira, postavljajui mlade iznad onoga ega su oni dostojni, a drugi su otili u suprotnu krajnost, pa su potcijenili mlade zbog njihovog teoretskog i praktinog neiskustva i neobavijetenosti i spustili ih ispod njihovog stvarnog poloaja, dok su trei imajui u vidu sve vidove i strane savrenstva i manjkavosti mladih slijedili put umjerenosti. Maurice Debesse kae:
Ja sam prije rata, koji je trajao od 1939. do 1945. godine, podupirao ovo vjerovanje da je mladost veoma vrijedno bogatstvo ovjeanstva, te da moramo mnogo toga korisnog i vrijednog nauiti u toj koli. Kasnija dogaanja jo su vie uvrstila moje uvjerenje. Meutim, treba imati na umu da mladost nije jedina mogua vrijednost. Danas neki pretjeruju na putu slavljenja i velianja gorljivosti i zanosa neiskusnih mladia. Prema njihovom miljenju, gorljivost i zanos mladih su pokazatelji krajnosti savrenstva, a eljeno savrenstvo je to da mi budemo u stanju do krajnjih granica iskoristiti ovu mo. Ovakvo razmiljanje je prirodno, ali i opasno zastranjenje. Prirodno je zbog toga to svi koji su istraivali stanja mladih potvruju injenicu da je posebno razdoblje mladalake gorljivosti i zanosa najbolji dio ivota ovjeka, a svojstva ovih godina su jasan pokazatelj njihove ispravnosti i savrenstva. Opasno je zato to nas posmatranje velianstvenih osobina ovog razdoblja ne bi smjelo zaslijepiti tako da ne primijetimo i njegove manjkavosti. Jer, sama mladenaka sklonost i elja za apsolutnim stvarima u biti ni sama nije apsolutna. Povrh toga, ukoliko elimo pretjerivati i djela i postupke mladih imenovati udotvornim, nee dugo potrajati, a oholost, hvalisavost, glupa i neutemeljena osionost i gordost e se pojaviti u njima. Ne mijeajmo snagu i mogunost djelovanja s djelovanjem samim! Ne zaboravimo da je mladost jedna od vrijednosti ivota. Kao i prema svakoj vrijednosti, ovjek se mora i prema njoj ispravno ophoditi i potivati slijed prioritetnosti, te se povinovati uzvienijim vrijednostima i slijediti ih. Hrabrost se ne ubraja u bogobojaznost (takva), osim ukoliko je u pitanju odbrana viih vrijednosti, a to je odbrana od opasnosti koja prijeti ivotu. U suprotnom, u hrabrosti e doi do promjena tokom kojih e se ona preobraziti u surovost. Prema tome, adolescencija sama po sebi, osim u svom biolokom i psiholokom smislu, nema neku drugu vrlinu i vrijednost. Ona nije nita drugo do jedna karika u ivotnom lancu. Njena vrijednost i vrlina dolazi do izraaja onda kada ona ne prelazi granice i ne naputa prethodno pojanjeno stanje.

12

Tano je da mladost veoma brzo prolazi, a oi koje su udjele za ljepotom postaju tune i sjetne zbog toga to vide kako behar vehne. Razlog je to to nisu upoznate s krajnjim ciljem i svrhom postojanja behara a to je voe. Zaboravljanje i poricanje znaaja adolescencije uzrokovat e njen zalazak. Tugovanje i nostalgija zbog prolaznosti ovog razdoblja ubrajaju se u slabosti. Oboavanje ovog razdoblja je greka. Ali, ta nam je initi? Trebamo iskoristiti najbolje vrline mladosti, kao dinaminu pokretaku snagu, kao ivi primjer i praktian program.10

Temeljni uvjet sree mladih i put ispravnog koritenja njihove aktivne snage krije se u spoznaji istinske vrijednosti mladosti i u obziru prema njenim loim i dobrim stranama. Odgajatelji u drutvu u svom realistinom pristupu trebaju, s jedne strane, imati na umu savrenstvo mladih i iskoristiti na odgovarajui, ispravan nain njihovu snagu i energiju u korist naroda i drave, a s druge strane, potrebno je imati na umu prirodne manjkavosti i slabosti mladosti te davanjem ispravnih uputa i savjeta, predstavljanjem naunih i razumskih dokaza, pripremiti mlade za nastavak puta prema viim stepenima ivota, te uravnoteenjem njihovih emotivnih naklonosti i prohtjeva sprijeiti pojavu nepokornosti i buntovnitva. U razvijenim zemljama postoji visok stepen potovanja prema mladim naratajima i koritenju njihove goleme snage i sposobnosti. Da bi se to bre zahuktao zamah drutvenog razvoja i da bi zemlja na razliitim poljima doivjela uspjeh i napredak, dio osjetljivih i odgovornih funkcija u dravi dat je u nadlenost odreenom broju sposobnih mladih ljudi. Na taj nain njihova velika snaga se iskoritava u korist drave i naroda. Da bi se izbjegla mogunost pogreke pri procjeni realne granice mladih, da ne bismo svojim nesuvislim sudovima preli granice umjerenosti, te da bismo objektivno prosuivali o istinskim vrijednostima mladih i izbjegli zastranjenje s puta istine, kao i da mladi u pogledu samih sebe i drugi u pogledu mladih ne bi zalutali, potrebno je u vezi s ovom znaajnom temom, tj. njenim odricanjem i potvrivanjem, ukljuiti boansko uenje i okoristiti se istinskom uputom velianstvenih upuivaa i predvodnika asnog islama.

Koritenje snage mladih

Koritenje sposobnosti i snage sposobnih mladih pojedinaca za obavljanje vanih dravnih poslova, emu danas razvijene zemlje posveuju veliku panju, sa stanovita uzvienog boanskog uenja smatra se prihvatljivim i poeljnim.
10

e midanam (Bolug), str. 128.

13

Poslanik islama je prije etrnaest stoljea posvetio iznimnu panju ovoj znaajnoj drutvenoj pojavi, postavljajui mlade ljude na odgovorne poloaje u svojoj maloj i tek ustanovljenoj dravi. Boiji poslanik, s.a.v.a., postavljao je sposobne mlade ljude na neke veoma osjetljive dravne poloaje, otvoreno ih podravajui i titei, rijeju i djelom. Svakako, u sredini gdje su vladali neznanje, pristrasnost i predrasude nije bilo lahko provesti u djelo ovu nakanu, zato to stariji nisu bili spremni pokoriti se mladim naratajima i sluati njihova nareenja. Uvijek kada bi Boiji poslanik, s.a.v.a., odabrao nekog mladog i postavio ga na neki visoki poloaj, stari bi se nali povrijeenim i javno bi iznosili svoje negodovanje i albe. Meutim, Boiji poslanik, s.a.v.a., zarad uvrenja i ustanovljenja svoje metode, insistirao bi na svojoj odluci i ustrajavao uprkos njihovim nesuvislim idejama i nevjernikoj pristrasnosti i predrasudama, te bi ih, na kraju, nastojao mudrim savjetima i naglaenim uputama uvjeriti, ili barem nagnati na utnju. Pored toga, Boiji poslanik je s minbera i u neposrednom prisustvu otvoreno podravao sposobne mlade ljude i na taj ih nain postavljao na visoke upravne poloaje. Radi bolje obavijetenosti, navest emo tri sluaja ponaanja i djelovanja Boijeg poslanika, s.a.v.a. Izaslanik poslan u Medinu Musab ibn Umejr u vrijeme prije Hidre bio je jedan od mlaih ashaba Boijeg poslanika, s.a.v.a., Bio je izuzetno lijep, edan, ambiciozan i odvaan mladi. Otac i majka su ga veoma voljeli. Musab je u Mekki bio veoma cijenjen i svi su ga potovali. Nosio je najbolja odijela i ivio u odlinim uvjetima materijalnog blagostanja. Meutim, nebeski govor Boijeg poslanika ga je privukao i on je postao zaljubljenik u njegov produhovljeni i utjecajni govor. Nakon to je esto dolazio i sluao asne kuranske ajete, svim srcem je prihvatio islam i postao musliman. U zatrovanoj i opasnoj sredini onog doba, kada su Mekkom vladali drski i zlodjelima skloni idolopoklonici, slijeenje Boijeg poslanika smatrano je najveim moguim grijehom. Oni ljudi koji su povjerovali u vjerovjesnitvo Muhammeda, s.a.v.a., i prihvatili islam svom vrstinom i iskrenou nisu se usuivali javno iznositi svoju vjeru pa su je skrivali od drugih ljudi, ak i od svojih najbliih roaka i ukuana, koliko su god mogli. Iz istog razloga je i Musab skrivao svoju vjeru, nikom nije govorio o njoj i trudio se, koliko god je mogao, da u tajnosti obavlja svoje vjerske dunosti. Jednoga dana Osman ibn Talha ga je vidio kako obavlja namaz i shvatio je da je Musab prihvatio islam. Obavijestio je Musabovu majku o tome, i
14

nedugo poslije toga vijest je doprla i do drugih ljudi pa su svi poeli priati o tome da je Musab prihvatio islam i postao musliman. Njegova majka i roaci su se zbog tog njegovog postupka razbjesnili i zatvorili ga u kuni pritvor, nadajui se da e pod pritiskom kazne promijeniti svoje vjerovanje, napustiti islam i odrei se Boijeg poslanika, s.a.v.a., Meutim, kazna nije ni najmanje utjecala na njega i nije ga uspjela odvratiti od puta koji je odabrao, jer je on bio mladi koji je islam odabrao na temelju razuma i razumskih dokaza. Potpuno svjestan i obavijeten o svemu, prigrlio je ovu svetu vjeru. Kako je mogue zatvorom od nekoliko dana nagnati nekoga da promijeni svoju vjeru i da se odrekne sree koja mu je poklonjena? On je i dalje ostao vrst i postojan u islamu i s krajnjom iskrenou i odanou slijedio je predvodnika asnog islama sve do kraja svoga ivota. On je bio na Bedru zajedno s Boijim poslanikom. Bio je i na Uhudu i nosio je zastavu Boijeg poslanika. Na Uhudu je pao kao ehid.11 Jedno vrijeme Boiji poslanik je tajno pozivao ljude u islam. Nakon to je znaajan broj ena i ljudi prihvatio islam, Boijom zapovijeu Poslanik je javno obznanio poziv u vjeru. Od tada on je na javnim mjestima glasno uio Kuran i ljudima pojanjavao islam i upute koje islam nudi ljudima. Putnici iz okoline Mekke, koji su dolazili u nju tokom godine da bi se molili i posjetili Kabu, obino bi uestvovali na otvorenim javnim skupovima koje je vodio Boiji poslanik i sluali njegove mudre govore. Nakon povratka, oni su pripovijedali ostalim ljudima ono ta su uli od Poslanika islama o islamu i muslimanima. Postepeno se itavim Arapskim poluotokom, a posebno u gradu Medini, rairio govor Boijeg poslanika, tako da se narod manje-vie upoznao s temeljima islama i nainom ivota kako ga propisuje asna vjera islam. Kao posljedica toga, u svim dijelovima Arapskog poluotoka islam je naao svoje simpatizere i sljedbenike. Veliki broj ljudi, i prije nego to je vidio Boijeg poslanika, stekao je simpatije prema njegovom uenju. Jednoga dana, dva ovjeka iz plemena Hazred, Esad ibn Zurare i Zukvan ibn Abdukejs, koji bijahu ugledni i potovani u Medini, doli su u Mekku i susreli se s Boijim poslanikom, s.a.v.a., u veoma tekom i za islam opasnom i nemirnom vremenu. Nakon to su sasluali jezgrovite, ali duboko utjecajne rijei Boijeg poslanika, s.a.v.a., oni su prihvatili islam i oitovali svoje srano uvjerenje u poslanstvo Boijeg poslanika. Oni rekoe: O Boiji poslanie, poalji s nama jednog ovjeka koji e nas poduavati Kuranu i koji e pozivati ljude u vjeru.
11

Usdu-l-gabe, sv. 4., str. 369.

15

U to doba Medina je bila jedan od najznaajnijih gradova Arapskog poluotoka. U njemu su ivjela dva velika plemena, Evs i Hazred, koja su, na nesreu, bila u veoma neprijateljskim odnosima i godinama su vodili iscrpljujue ratove izmeu sebe. Za Poslanika i vjernike, koji su se u tom trenutku nalazili u veoma tekim i nepovoljnim uvjetima, to je bila dragocjena prilika jer kad su dvojica uglednih Medinelija zatraili od Poslanika da im poalje svog izaslanika da javno poziva narod Medine u islam, znali su da, ako na najbolji mogui nain iskoriste ovu dragocjenu priliku i Poslanikov izaslanik bude sposoban narodu Medine predstaviti islam ispravno i pametno tako da ga oni prihvate i povjeruju u uenje asnog Kurana, muslimani e postii veoma velik i znaajan uspjeh. Time bi, nasuprot ograniavajuim i uznemirujuim prilikama koje su vladale u Mekki te do nepodnoljivosti tekim idolopoklonikim pritiscima, bila stvorena baza misionarstva i borbe za islam, gdje bi se, uz saradnju s ensarijama, stanovnicima Medine, moglo otvoreno, slobodno i uspjeno raditi na irenju islamskog uenja i ruenju temelja mnogobotva i tiranije. Tada se prvi put dogodilo da jedan tako veliki grad, pun sukoba i razliitosti kao to je to bila Medina, zamoli Boijeg poslanika za slanje izaslanika. I prvi puta se dogodilo da je Boiji poslanik, s.a.v.a., odluio da poalje svog zvaninog izaslanika izvan Mekke. Za izaslanika za ovako veliki i opasan zadatak trebalo je odabrati nekog ko je u svakom pogledu sposoban da, s jedne strane, okona krvava neprijateljstva izmeu plemena Evs i Hazred i stvori ozraje u kojem e vladati ljubav i meusobna naklonost, a s druge strane, da islamske principe i uenje predstavlja tako da utjee na srca ljudi da iskreno povjeruju u islam. Boiji poslanik je izmeu svih muslimana, starih i mladih, svih ashaba i prijatelja, odabrao mladia Musaba ibn Umejra i poslao ga u Medinu da obavi taj odgovoran zadatak. Boiji poslanik je naredio Musabu ibn Umejru, koji je u to vrijeme bio tek stasao mladi, da u pratnji Esada krene prema Medini. On (Musab) bijae veliki dio Kurana nauio napamet.12 Musab je sa svojom gorljivou, snagom imana i mladalakim zanosom uao u grad Medinu i pristupio izvrenju svoga zadatka krajnje iskreno i ozbiljno. Njegov vatreni govor, topli glas uenja Kurana, lijepa narav i ponaanje prema ljudima, mudrost i razboritost u rjeavanju problema i razmirica meu ljudima uzburkali su misli i ostavili snaan peat i dubok trag na ponaanje i govor stanovnika Medine. Nije prolo mnogo vremena, a ensko i muko, staro i mlado, plemenske voe i obini narod okrenuli
12

Biharu-l-envar, sv. 4., str. 369.

16

su se Musabu: nauili su uiti Kuran, prihvatili su vjeru islam, izbrisali iz svojih srca stara neprijateljstva i netrpeljivosti te postali braa i s punim potovanjem, jedan pored drugog, stajali u zajednikom namazu. Tako je mladi Musab ibn Umejr svoj zadatak u Medini obavio na najbolji mogui nain, ime je stekao visoke poasti i potovanje. Musab ibn Umejr je bio prva osoba koja je u Medini duma-namaz klanjala u dematu. Njegovom zaslugom na islam su preli Usejd ibn Hazir i Sad ibn Muaz i to je dovoljno da bude cijenjen i potovan u islamu.13 Boiji poslanik, s.a.v.a., znao je da je Medina grad koji ima veliki broj starih i uglednih osoba i da je za njih prihvatanje naredbi i nareenja jednog mladia izuzetno teko. On je mogao izmeu svojih ashaba odabrati i nekog starijeg da ga poalje u Medinu ili odrediti nekoliko osoba i poslati njih kao svoje izaslanstvo. Ali to to je Boiji poslanik odabrao iskljuivo mladia Musaba ibn Umejra i poslao ga kao svoga izaslanika u Medinu, koja je u to doba u oima Poslanika bila poput kakve strane zemlje, navodi nas na zakljuak da je Boiji poslanik, s.a.v.a., elio i praktino pokazati i ukazati svojim sljedbenicima na to da je u islamu jedino mjerilo za dobijanje odgovornih i visokih dravnih poslova i funkcija strunost i sposobnost, a nikako broj godina i ivotna dob, tj. da je, ukoliko meu mlaom generacijom u dravi ima strunih i sposobnih osoba, dunost muslimana da se koriste njihovim postojanjem i povjere im odgovorne dravne poloaje. asna Mekka bila je centar Arapskog poluotoka i sva arapska plemena izraavala su svoje duboko potovanje prema njoj. Boiji poslanik roen je u Mekki i upravo u ovom gradu mu je stigla i prva objava, kada je postao Boiji poslanik. On ga je jako volio, ali pritisci i strogost ondanjih mnogoboaca uinili su ivot Boijem poslaniku i njegovim ashabima tako nepodnoljivim da su ga na kraju bili prisiljeni napustiti, rastati se od voljenog grada i iseliti se u Medinu. Plodonosna djelovanja i prodorna zagovaranja Musab ibn Umejra ve su bili pripremili plodno tlo za dolazak Boijeg poslanika, s.a.v.a., u Medinu, tako da su stanovnici rairenih ruku doekali Poslanika islama i njegove sljedbenike, muslimane iz Mekke, koji su s njim ili ubrzo nakon njega, postepeno poeli pristizati. Kako je vrijeme odmicalo islam je u Medini postajao sve snaniji, a muslimani Mekke i Medine, koji su se u to doba nazivali muhadiri i ensarije, organizirali su se u snanu zajednicu. Oni su pod vodstvom Boijeg poslanika, s.a.v.a., iskreno i odluno zapoeli brojne i temeljite djelatnosti na irenju islama i napretku muslimana.
13

Usdu-l-gabe, sv. 4., str. 369.

17

Najvea elja muslimana toga doba je bilo osvajanje Mekke i izbavljenje svete Kabe iz ruku mnogoboaca te njeno ienje od prisustva mnogobrojnih idola. Oni su znali da e osvajanje Mekke znaiti otvaranje puta za irenje islama na prostoru itavog Arapskog poluotoka i da e nebesko uenje Boijeg poslanika, s.a.v.a., velikom brzinom napredovati i doprijeti do svakog mjesta. Boijom voljom ova velika elja je i ostvarena. Predvodnik asnog islama, s.a.v.a., uz pomo svojih hrabrih vojnika i njihove zajednike vrste vjere, iznenadio je mnogoboce i bez ikakve sile i krvoprolia uao u Mekku, poruio kipove i obrisao te sramotne mrlje s lica Mekke. Oistio je Harem Boije kue od nevjerstva i uinio da se glas Allahu ekber Allah je najvei, s krova Kabe prouje cijelim gradom. Nije prolo mnogo vremena od osvajanja Mekke, a dogodio se krvavi okraj nazvan Boj na Hunejnu. Boiji poslanik i njegovi borci bili su prisiljeni napustiti Mekku i uputiti se bojnom polju. Naravno, bilo je potrebno upravu nad Mekkom, gradom koji je tek nedavno osloboen iz ruku mnogoboaca, povjeriti nekom strunom i sposobnom upravitelju koji e predano i uinkovito brinuti o poslovima stanovnika grada, a pored toga sprijeiti i mogue nerede koje bi mogli izazvati neprijatelji islama. Tada je Boiji poslanik, s.a.v.a., izmeu svih muslimana opet odabrao mladia, Itaba ibn Usejda, kojeg je postavio na ovu odgovornu i visoku poziciju. Postavivi ga za upravitelja Mekke, Poslanik mu je naredio da s narodom obavlja namaz i on je bio prvi upravitelj (emir) koji je nakon osvajanja Mekke klanjao namaz u dematu.14 Boiji poslanik, s.a.v.a., mu je rekao: Zna li za koju sam te dunost postavio? Postavio sam te da bude upravitelj stanovnicima Allahovog harema (stanovnicima Mekke). Da sam meu muslimanima poznavao nekog dostojnijeg od tebe, sigurno bih ovaj poloaj predao njemu. U vrijeme kada ga je Boiji poslanik, s.a.v.a., odredio za emira, on je imao oko dvadeset i jednu godinu.15 Postavljanje ovog mladia na ovako visok poloaj izazvalo je negodovanje i povrijeenost Arapa i mekkanskih velikaa pa su poeli su prigovarati i aliti se. Govorili su: Boiji poslanik eli da mi vjeito ostanemo ponieni i prezreni te je upravo zbog toga postavio nedoraslog i neiskusnog mladia za upravitelja i emira arapskim poglavarima i velikanima svetog grada.
14 15

Sireje Halebi, sv. 3., str. 120. Usdu-l-gabe, sv. 3., str. 358.

18

Ove pritube stigle su i do Boijeg poslanika koji je zbog toga naredio da se stanovnicima Mekke napie opirno pismo u kojem su jasnim rijeima opisane sve vrline, sposobnosti i strunost Itaba ibn Usejda te istaknuto da su svi stanovnici duni pokoravati mu se i izvravati njegove naredbe. Na kraju pisma, Boiji poslanik je kratkom reenicom dao odgovor na neumjesne albe naroda, rekavi: Neka niko od vas ne uzima mladost njegovu za razlog svoga negodova nja, jer nije vei ko je stariji, ve je vei ko je vrjedniji.16 I nakon toga je Boiji poslanik, s.a.v.a., neprestano pruao podrku Itabu ibn Usejdu pa je ovaj mladi bio upravitelj Mekke sve do kraja ivota Boijeg poslanika, obavljajui odgovorno, sposobno i u potpunosti svoje dunosti i zadatke i ostvarivi sjajne uspjehe na razliitim poljima svog drutvenog djelovanja. Ustrajnost i insistiranje Boijeg poslanika na uvrivanju poloaja Itaba ibn Usejda i njegov principijelan odnos prema protestima i negodovanju mekkanskih staraca, kao i odgovori na njihove proteste, jasan su pokazatelj odnosa islamske kole prema podrci strunim, sposobnim i mladim osobama. Boiji poslanik je svojim ozbiljnim nastupom i otvorenom podrkom koju je pruao Itabu ibn Usejdu elio sve svoje sljedbenike u svijetu upozoriti na jednu injenicu treba se rijeju i djelom boriti protiv neznanja, besmislenog opredjeljivanja i slijepe pristrasnosti. Potrebno je u odreenim razdobljima, kada to iziskuju prilike, odgovorne dravne funkcije povjeriti sposobnim mladim ljudima i iskoristiti plodonosnu snagu mladih generacija za ope dobro i korist drave i naroda. Vojni zapovjednik Boiji poslanik je u zadnjim danima svoga ivota okupio muslimane za rat protiv snanog Bizantijskog carstva. U toj velikoj vojsci okupili su se svi visoki vojni zapovjednici, svi velikani i prvaci muhadira i ensarija, svi arapski prvaci i istaknute linosti, i kada je Boiji poslanik, s.a.v.a., izaao van grada da bi izvrio smotru i pregled muslimanske vojske, vidio je da su svi muslimanski prvaci spremni za put. I nije ostao niko od muhadira i ensarija, a da nije bio sakupljen (pozvan) za ovaj boj. Meu njima su bili Ebu Bekr, Omer, Sad ibn Ebi Vekas, Sad ibn Zejd, Ebu Ubejde i Katade en-Numan.17
16 17

Nasihu-t-tevarih, Halate-r-resul, s.a.v.a., str. 387. Biharu-l-envar, sv. 6., str. 670.

19

Nema sumnje da je komanda nad ovako velikom vojskom bila iznimno vaan i odgovoran zadatak i Boiji poslanik je znao da ga treba povjeriti najsposobnijoj i najuvaenijoj linosti meu muslimanima pa je pozvao Usame ibn Zejda, koji je imao osamnaest godina, da istupi te mu lino predao komandnu zastavu i odredio ga za komandanta vojske. Pa ga je Boiji poslanik, s.a.v.a., postavio za zapovjednika, a njemu je tada bilo osamnaest godina.18 Ne kaemo da ovakvih dogaaja nije bilo u historiji ratovanja u svijetu, ali sigurno su bili veoma rijetki. Iako savremeni civilizirani svijet snano podrava mlade generacije i razvijene zemlje pokuavaju da mnoge odgovorne dravne poloaje povjere mladim, teko je zamisliti da bi vlastodrci bilo koje evropske ili amerike drave bili spremni povjeriti glavnu komandu svoje nacionalne vojske jednom osamnaestogodinjaku da je vodi u rat s najsnanijom i najopremljenijom vojskom svijeta, a Poslanik islama je prije etrnaest stoljea uinio upravo to: s ciljem pruanja podrke sposobnim i odgovornim mladim ljudima, povjerio je komandu najvee islamske vojske koja je bila okupljena za rat protiv Bizantijskog carstva jednom mladom, osamnaestogodinjem komandantu po imenu Usame ibn Zejd. Istaknute vojskovoe koje su u najteim trenucima i najsudbonosnijim bitkama postavljali zastavu islama na vrhove najvrih neprijateljskih utvrda, hrabri i snani vojnici koji su tokom mnogobrojnih godina iskuenja poloili sve ispite hrabrosti i odvanosti, arapski velikodostojnici i istaknute islamske linosti koje su u najteim uvjetima pokazale svoje vrijednosti, sposobnosti i znanje, svi oni su se odjednom, shodno naredbi Boijeg poslanika, nali u situaciji da se polazei u tako veliku bitku moraju pokoravati svim naredbama mladog vojskovoe. Moemo zamisliti kako im je to teko palo. Njihova prva reakcija na ovakav postupak Poslanika islama bilo je iznenaenje, zatim su se zaueno i zabrinuto zgledali i odmah potom su neki od njih ispoljili svoje skriveno negodovanje. Neki su govorili: ta se to dogodi pa je mladi izabran za zapovjednika muhadira koji su bili prethodnici u islamu, muhadira koji su u uzdizanju istine i napretku islama podnijeli velike rtve i bili prethodnici svih muslimana? Pa se Boiji poslanik veoma naljutio, istupio i popeo se na minber te na kon hvale i zahvale Bogu rekao: O ljudi! Kakav je to govor nekih od vas koji je dopro do mene u vezi s odabirom Usame za zapovjednika? Vae podrugljive primjedbe danas nisu nita novo. I prije nekoliko godina, kada sam za zapovjednika odredio njegova oca (Zejd ibn Haris) imali ste
18

Usdu-l-gabe, sv. 1., str. 64.

20

podrugljive komentare. Tako mi Allaha, juer je njegov otac bio dostojan zapovjednitva, a danas je to njegov sin. Svi mu se morate pokoravati.19 Ustrajnost Boijeg poslanika, s.a.v.a., na podrci sposobnim mladiima u uvrivanju njihova poloaja ostavila je snanog utjecaja na razmiljanje svih muslimana. Oni koji su imali pogreno miljenje i predstave o mladima polahko su shvatali i uviali svoje pogreke pa su izbrisali skuene plemenske predrasude iz svojih misli. I Ebu Ejub je bio jedan od ashaba Boijeg poslanika i poznati i cijenjen ensarija. Bio je jedan od onih koji su ostali dosljedni i vjerni asnom islamu. Tokom svoga ivota uestvovao je u mnogim bitkama, rame uz rame s ostalim muslimanima i portvovano se borio za islam. On je samo jednom prilikom odbio izvriti svoju vojnu obavezu, i to upravo zbog toga to je vojsku predvodio jedan mladi komandant, ali se godinama nakon toga kajao zbog toga. Uvijek kada bi to spomenuo, a bilo je to prilino esto, osjeao bi veliku nelagodu i bol. esto bi sam sebi govorio: ta ja imam s tim ko je zapovjednik vojske? Zato sam odbio nareenje mladog zapovjednika!? Ova tri historijska predanja i primjera koje smo naveli jasno nam svjedoe o vrijednosti koju mladi narataji imaju u islamu i panji koja im se posveuje. Savremeni svijet je tek nedavno doao do zakljuka da je potrebno dio odgovornih poloaja povjeriti mladim ljudima, i u toj svojoj odluci nije pogrijeio, a Poslanik islama je to zato to je bio podravan posebnom uputom i Boanskom objavom ime je bio sauvan od svake mogunosti da uini greku uinio prije etrnaest stoljea kad je odgovorne unutarnje i vanjske poloaje te vojne i dravne pozicije tek osnovane islamske drave povjerio mladim osobama. Naravno, potrebno je naglasiti da je temeljni uvjet za izbor mladih na odgovorne funkcije njihova sposobnost i znanje i to je jasno uoljivo u rijeima Boijeg poslanika, s.a.v.a. Mladi ljudi koje je predvodnik islama odabirao i postavljao na odgovorne dravne poloaje doista su bili dostojni i sposobni u pogledu razuma, misli, inteligencije, vjere, znanja, morala, pronicljivosti i razboritosti, tj. u pogledu svih potrebnih osobina, i dorasli povjerenom im zadatku. Zato su pritube i albe arapskih prvaka i staraca i bile vezane iskljuivo za njihove godine, jer se nikad nije dogodilo da je neko rekao Poslaniku da su njegovi odabranici nesposobni, te da u pogledu razuma i inteligencije, vjere i morala, ili u pogledu drugih duhovnih vidova i osobina nisu podobni.
19

Biharu-l-envar, sv. 6., str. 670.

21

2. PREDAVANJE

Uzvieni Allah u Svojoj knjizi je rekao:

Reci: Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove Svoje stvorio?1

Svjeina mladosti
Prirodna ljepota, privlana vedrina i svjeina razdoblja mladosti samo su neke od omiljenih prednosti i bogatstava sposobnosti koje posjeduju mlade generacije. Mladost ne nosi samo tjelesnu snagu i mo i ne ini samo da procvatu osjeaji i senzibilitet ovjeka, nego njena ljepota poput vrijednog i blistavog ukrasa poklanja onome koji je posjeduje sjaj koji ga u oima drugih ljudi ini omiljenim i voljenim. Vedrina i svjeina mladosti jedan je od izraza prirodne ljepote i osobina koji je svojstven iskljuivo mladim generacijama. ovjek kada ostari i orone ne gubi samo snagu i mo nego i oaravajuu ljepotu mladalakog doba. Njegovo blistavo lice puno svjeine postaje tamno i smeurano, a njegov uspravni stas se povija, dok svijetla i mehka koa postaje naborana i gruba, a njegovo mladalako veselje i radost pretvaraju se u depresiju, senilnost i odumiranje.
Ona snaga mladalaka, ono lice rajsko O nerazumno tijelo moje, zato si ih izgubilo?

Savremeni svijet ne misli da je prednost i vrijednost mladosti iskljuivo u njegovoj tjelesnoj snazi, trudu, predanosti i istrajnosti u radu pa vrijednost mladih generacija ne ograniava iskljuivo na industrijske, ekonomske, zemljoradnike i druge sline djelatnosti, nego s posebnom naklonou promatra ljepote mladalakog doba i poklanja naroitu panju vedrini, krepkosti i svjeini kao poetskom vidu mladalakih dana.
Pored sklonosti za oslanjanje na mladalaku snagu, koja je prema uenjima razliitih kola raznolika, stupa na snagu i novo miljenje po kojem mladost posjeduje samo sebi svojstvene vrijednosti. Mladost je nain ivljenja
1

El-Araf, 32.

22

koja ima samo sebi svojstvenu i posebnu uzvienost i ljepotu, koja ima izniman utjecaj i bitna je u procesu daljnjeg usavravanja i napretka ovjeka. Sama mladost je vrijednost koja je u stanju duboko promijeniti nain naeg pogleda na svijet i ivot. Ovo posljednje otkrie vezano za adolescentno doba moda je vanije od svih drugih otkria jer predstavlja spoznaju jednog vanog fenomena, kojemu se u drutvu ne poklanja duna panja i ije posljedice jo uvijek nismo u stanju pretpostaviti. Uvertira za ovo otkrie zapoela je s dobom romantizma. Ovaj pokret bio je inovativan zato to je odraavao estetiku i filozofiju tek stasalih mladih ljudi. Pobjeda koju je nosilo ovo otkrie, u stvari, bila je pobjeda lirike, senzibiliteta i pjesnikih zapaanja. To je bila pobjeda mladalakih vrijednosti nad vrijednostima doba zrelosti, pobjeda osjeaja nad logikom, ideala nad razumom, dinamike i pokreta nad mrtvilom i letargijom. Ono to je romantizam podario umjetnosti, to jest pjesnitvu i slikarstvu, vrijeme eli uiniti i na polju politike i drutva.2

Kod tek stasalih mladia i djevojaka tokom razdoblja adolescencije, u skladu s prirodnim tokom, pojavljuju se dvije poeljne i privlane osobine: jedna je buenje seksualnog poriva, a druga procvat mladalake ljepote i svjeine. Unato tome to je i sam seksualni poriv sasvim dovoljan kao izrazito aktivan inilac u privlaenju osoba suprotnog spola i ouvanju prirodnog obnavljanja ljudske vrste, Bog je ipak ovaj vatreni poriv i strast ukrasio ljepotom djevojaka i mladia, te na taj nain stalnu elju jednih za drugim uinio jo vatrenijom i strastvenijom. Ljepota doba adolescencije nije svojstvena samo ljudskoj vrsti. Uzvieni Bog je u svom sistemu stvaranja mnoge ivotinjske vrste obdario ovim odlikama i njihove poudne porive ukrasio ljepotom njihova tijela te na taj nain jo snanije podrao njihovu seksualnu privlanost, kao garant opstanka njihove vrste.
Neporeciva je injenica da se pri samom kraju punoljetstva kod veine ivotinja, a posebno ptica, uoava jedna vrsta tjelesnog procvata, postizanja vrhunca u tjelesnoj ljepoti, u smislu da im glas i boja perja i krila postaju ljepi, snaniji i izraajniji.3 Sklonost ovjeka prema ljepoti jedna je od njegovih prirodnih udnji. Osjeaj uitka i zadovoljstva pri posmatranju lijepih prizora duboko je ukorijenjen u samoj ljudskoj naravi. Prema tome, sve drutvene klase, pa ak i primitivni i divlji narodi i plemena, posjeduju ovaj prirodni osjeaj. Svi
2 3

e midanam (Bolug), str. 124. Isto, str. 114.

23

oni odreene osobine smatraju lijepim i privlanim i uzimaju ih za mjerilo ljepote i privlanosti. U Centralnoj Africi, mjerilo ljepote ene je njena debljina. Plemena u ovom dijelu Afrike imaju posebno mjesto gdje svoje djevojke debljaju. Kada neka djevojka dostigne godine punoljetstva, odreeno vrijeme ivi odvojeno, jede masnu hranu i slatkie, redovno joj masiraju tijelo uljem kako bi mogli pokazati njeno gojazno tijelo kada izae. Nakon ove ceremonije djevojka se udaje za mukarca koji se ponosi to posjeduje tako gojaznu i debelu enu. Pleme Buka oiljke na licu i tijelu smatra primjerom za ljepotu. Kada vide enu koja posjeduje oiljke, za nju govore da je lijepa. Cijelo tijelo joj je puno oiljaka. Pripovijeda se da je sluga kralja Keen ina govorio o supruzi britanskog ambasadora s mnogo podozrenja i mrnje, zato jer je prema njegovom miljenju ova ena imala zube bijele poput psa, a boja tijela joj je bila svijetla poput boje cvijeta crvenog gomolja.4 Australski Aboridini, poput parikih ljepotica, uvijek sa sobom nose odreenu koliinu ute, crvene i bijele boje kako bi s vremena na vrijeme popravili i uljepali svoj izgled. Kada im ponestane crvene i bijele vode za uljepavanje, kreu na opasan i dug put kako bi obnovili svoju kolekciju minke. Domorodac se obinim danima zadovoljava s nekoliko takica boje koje stavlja na obraze, ramena i grudi. Meutim, na svetkovinama i slavljima osjeao bi se veoma neugodno ukoliko itavo svoje tijelo ne bi prekrio bojom, slino osjeaju koji ima nag ovjek kod nas.5

Njegovanje i razvijanje osjeaja za ljepotu

Jasno je da oslanjanje iskljuivo na uroeni osjeaj za ljepotu nije dovoljan za upoznavanje svih ljepota te spoznaju prirodne ljepote i umjetnosti, nego je potrebno tu prirodnu snagu odgajati, razvijati i njegovati kako bi se ona u okrilju ispravnog odgoja i brige razvila i pojaala te kako bi ovjek bio u mogunosti spoznati lijepa bia, onakva kakva ona jesu, i kako bi uivao u ljepoti i koristio se njome. Sposobnost spoznaje ljepote, poput sposobnosti promiljanja i lijepog ponaanja ili moi govora i pisanja, skrivena je u dubinama ljudskih dua. Ispravan odgoj u stanju je ova umijea i sposobnosti potaknuti i pretoiti ih iz mogueg u stvarno. Ukoliko sposobnost spoznaje ljepote ne bude razvijana i odgajana, ukoliko taj tanani osjeaj ne bude ispravno usmjeravan i
4 5

Ravanenasije edtemai, str. 137. Will Durant: Historija civilizacije, sv. 1., str. 130.

24

odgajan, ostat e uguen i ugaen, tako da nikada nee procvjetati u dubini due onog koji ga posjeduje. Spoznaja ljepote vezana je i za razvoj, odgoj i obrazovanje ljudskih osjeanja. to se vie bude radilo na podizanju nivoa obrazovanja i kulture jedne drave i odgajanju osjeaja ljudi, to e lanovi zajednice bolje razumijevati i spoznavati prirodne i vjetake ljepote te osjeati istananost i prefinjenost lijepih bia i stvorenja.
Osjeaj za ljepotu se ne razvija sam od sebe. On postoji u nama kao mogunost. U odreenim vremenima i uvjetima ovaj osjeaj ostaje zarobljen i skriven. Ukoliko se zapostavi, ak i kod onih naroda koji su osjeaj za ljepotu u prolosti razvili do savrenstva, on nestaje i gubi se.6 Ljepota moe postojati i u prirodi, ali i u umjetnikim djelima koje je ovjek napravio svojim rukama. Meutim, da bi neko volio ljepotu ili shvatio ta je to prirodna ljepota, on mora manje ili vie da se osposobi; drugim rijeima, mora biti obrazovan i odgojen. Spoznaja vanjskog svijeta je sposobnost prepoznavanja, zato su i rekli: Lik i slika svake stvari je, zavisno od stepena kulture ljudi, razliita.7

U savremenom svijetu, meu razvijenim nacijama, pitanju ljepote posveuje se posebna panja. Sve drutvene klase i kategorije ljudi izraavaju snano zanimanje za nju i njihov osjeaj za ljepotu svakim danom je izraeniji i snaniji. Ljudi ele da im svako mjesto i sve stvari izgledaju lijepo: da ive u lijepo ureenoj kui, da nose lijepu odjeu, da svakoga dana uljepavaju i ukraavaju lice i kosu, da sjede na udobnom i lijepom namjetaju i voze lijep automobil, da im avlija i dnevni boravak budu ispunjeni raznobojnim cvijeem, ele da njihov trpezarijski sto, pa ak i pakovanja njihovih lijekova budu lijepa i sa stilom. Novac koji ljudi razvijenih zemalja danas troe na ljepotu i uljepavanje, ako nije vei, nije ni manji od iznosa koji potroe za najnunije ivotne namirnice. Nema sumnje da su u svakoj dravi napredak ope kulture i poveanje stepena spoznaje drutva aktivni inioci i poticaj razvoja prefinjenog osjeaja prepoznavanja ljepote i kultiviranja osjeaja ljubavi prema lijepom, ali ne bismo trebali zaboraviti da su i prefinjeni ukus i iznimna osjeajnost i prefinjenost snanih pisaca i uenih pjesnika odigrali veoma bitnu i znaajnu ulogu u stvaranju osjeaja za ljepotu. Oni su bili ti koji su svojim istananim opaanjima i ukusom izrazili ljepote prirode i spoznali svojim prefinjenim
6 7

Ensane naenahte, str. 128. enahte zibai, str. 8.

25

osjeajima ono to obini promatra ne primjeuje, nakon ega su svoja zapaanja i zakljuke pretoili u knjievne, prozne i poetske oblike, ili su ih oslikali na svojim slikarskim platnima i predstavili drutvu. Na taj nain oni su utjecali na oblikovanje i usmjeravanje osjeaja ljepote kod ljudi, inei da i oni zajedno s njima uestvuju u njihovom osjeaju za ljepotu. Naravno, primitivni narodi, djeca i osobe bez izgraene kulture ushiuju se i raduju jarkim i razigranim zvukovima i bojama, meutim, oni obino ostaju ravnoduni pred ljepotom ume, velianstvenou drveta i ljepotom zalaska Sunca, ne pokazujui da takvi prizori na njih vre bilo kakav utisak i utjecaj. Zaljubljenost u prirodu i uivanje u njenim ljepotama postepeno su se razvijali i izgradili pod utjecajem knjievnih i umjetnikih djela pjesnika i slikara. Mnogi ljudi prije Jean-Jacquesa Rouseaoa nikada nisu uli za ljepotu planina niti prije Risteala za ljepotu ratrkanih oblaka koje jutarnji povjetarac tjera pred sobom. Da, upravo pod njihovim utjecajem oko, uho i svijest ljudi su se oblikovali i razvili te postali sposobni da vide i prepoznaju na hiljade tanahnih oitovanja ljepote u svijetu oko sebe, koje prije nisu prepoznavali ni uoavali.

Islam i razvoj osjeaja za ljepotu

Sveta vjera islam, kao vjera koja posjeduje cjelovite i sveobuhvatne upute za uspjeh i sreu ovjeanstva, posveuje iznimnu panju ljepoti. On uporedo s razvojem svih iskonskih osjeaja i naklonosti ovjeka podupire i podstie i razvoj osjeaja za ljepotu. Islam svoje sljedbenike potie na koritenje prirodnih i vjetakih ljepota. Podstiui ljubav prema ljepoti, islam zadovoljava prirodnu potrebu i elju ovjeka i, izmeu ostalog, budei osjeaj za lijepim i ljepotom to je samo po sebi oevidan pokazatelj savrenstva osjeaja i visokog stepena razvoja suptilnog sentimenta ovjeka upuuje ljude na ispravne i sigurne puteve. Islam nam govori o ljepoti neba i zvijezda, o ljepoti bia na zemlji, govori nam o prirodnim i vjetakim ljepotama i u mnogim kuranskim ajetima i vjerskim predajama istie se pitanje ljepote i samouljepavanja. Citirat emo u nastavku nekoliko ajeta i predaja na ovu temu. Mi smo na nebu sazvijea stvorili i za one koji ih posmatraju ukrasili.8
8

El-Hidr, 16.

26

Mi smo vama najblie nebo sjajnim zvijezdama ukrasili.9 A zato ne pogledaju nebo iznad sebe? kako smo ga sazdali i ukrasili.10 asni Kuran nam u ovih nekoliko navedenih ajeta govori o blistavim zvijezdama kao izrazu ljepote i navodi nam primjer oaravajue ljepote azurnog neba. Ovi i drugi slini ajeti probudili su prefinjeni, iskonski osjeaj za lijepo kod muslimana i potakli u njima stvaranje i razvoj osjeaja za prepoznavanje ljepote.
Sino kad vedrina mjeseeva lica, S oiju zaljubljenih san je odnosila. Na trenutak ako zaspe oko zvijezde, I oko e moje tada smiraj nai svoj. Sve je vrijeme oko moje zurilo u zvijezdu, Gledala je ona u me, a ja sam u nju. Iza ovog plavetnog zastora Mjesec, Bljetav poput Sunca posta.

Sve to je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili.11

Zeleno drvee, krasno i raznobojno cvijee, pjenuavi valovi mora, ptice divnih glasova i izgleda, tj. sve stvoreno dii se svojom ljepotom i predstavlja ukras zemaljske kugle. Boiji poslanik, s.a.v.a., poslat je u sredinu koja nije posjedovala ni znanje ni kulturu. Njihova misao je bila na izuzetno niskom nivou. Oni su, kao i drugi zaostali narodi, manje-vie bili svjesni ljepote bia, meutim, njihovi zakrljali i neprocvali osjeaji nisu bili u stanju shvatiti prefinjenu ljepotu nebeskih sazvijea koju su razumijevali razumni i osjeajni narodi, niti su prepoznavali i shvatali izraaje ljepote divnih bia prirode, onakvih kakvi oni sami po sebi jesu. Predislamski Arapi svojim uspavanim i ravnodunim osjeajem nisu shvatali da zvijezde, velike i male, poput blistavih bisera ukraavaju nebo ili
9 10 11

El-Mulk, 5. Kaf, 6. El-Kehf, 7.

27

da zeleno drvee i raznobojno cvijee uljepava zemlju. Tome ih je poduio asni Kuran, budei na taj nain njihove uspavane osjeaje i obrazujui u njima osjeaj estetike. Ljepota i prirodna ljepota ovjeka neke su od tema koje susreemo u vjerskim predajama i kojima je posveena duna panja, a predvodnici islama i Boije evlije govorili su o vrijednosti ovog osjeaja. Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., je rekao: Trebate se druiti s osobama ljupka lica i crnih oiju.12 Ali, a.s., je rekao: Lijepo lice vjernika znak je naklonosti koju Bog ima prema njemu.13 Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Traite dobro kod osoba lijepa lica.14 Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Najbolje ene moga ummeta su one ije je lice ljepe, a njihov vjenani dar manji. Ljepota lica jedan je od uzroka koji nekoga ine omiljenim u drutvu i tajna utjecaja na druge. Osobe istaknute ljepote zbog privlanosti koju posjeduju gdje god da se pojave bivaju prihvaene i omiljene kod ljudi.
Gdje god krene ljepotica, za njom idu ast i potovanje Pa ak ako odbace je otac, majka i roaci Paunovo pero vidio sam me stranicama svetih knjiga Rekoh: ovaj tvoj poloaj visoko je iznad onog to ti zasluuje Ree: uti, svakom ko ljepotu posjeduje Gdje god da se pojavi vrata su otvorena

Ljepota i privlaan fiziki izgled Boijeg poslanika Jusufa smatraju se odlikama kojima se isticao nad drugim ljudima. Muhammed, poslanik islama, posjedovao je, osim fizike ljepote, jo i iznimno snanu privlanost koja je oaravala svakog ko bi ga gledao i prodirala u najdublje dubine njegove linosti. Prenosi se da je Boiji poslanik rekao: Jusuf je bio ljepi, ali ja sam pri vlaniji (dopadljiviji).15
12 13 14 15

Sefinetu-l-bihar, str. 546. Gureru-l-hikem, str. 379. Biharu-l-envar, sv. 15., str. 26. Sefinetu-l-bihar, str. 546.

28

Ali, a.s., imao je deset godina kada je Muhammedu, s.a.v.a., sputena objava, a trideset i tri kada je Poslanik preselio na Ahiret. On je cijelo svoje mladalako doba i najgorljivije i najrevnije razdoblje svoga ivota proveo uz Boijeg poslanika i na putu uzdizanja istine. Poslanik islama je sve vrijeme obraao naroitu panju na sve fizike i duhovne vrijednosti i osobine hazreti Alija, kao i na njegovo uenje i vjeru. Govorei o fizikoj ljepoti ove istaknute linosti i portvovanog mladia, Boiji poslanik je, jednoga dana kada je Ali, a.s., doao kod njega, rekao: Pomislih da mi je doao pun mjesec.16 Kuran i vjerske predaje vjetakim ljepotama i uljepavanju, jednako kao i prirodnim ljepotama, poklanjaju naroitu panju. Islamski predvodnici i Boje evlije (bogougodnici) jasno su preporuivali muslimanima da se ne ustruavaju od koritenja tih blagodati. Oblaiti prikladno i lijepo odijelo, prati zube, eljati i odravati kosu mazanjem eterinim uljima, koristiti mirise i dezodoranse, tj. biti uredan i dotjeran na svakom mjestu i svakoj prilici, kada obavljamo molitvu, kada smo u drutvu drugih ljudi, kada smo u damiji ili u krugu porodice, sve su to pohvalna djela i dio svakodnevnog ivota muslimana. Reci: Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove Svoje stvorio?17 18 O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da molitvu obavite! O sinovi Ademovi, kada krenete u damiju da obavite namaz, lijepo se obucite, poeljajte kosu i namiriite se i u javnost istupajte elegantni i lijepog izgleda. Hasan, sin Alija, a.s., oblaio je najbolju odjeu kada je klanjao namaz, pa su ga upitali: O sine Boijeg poslanika, ti oblai najbolje odijelo kada klanja namaz?, a on je odgovorio: Allah je lijep i voli ljepotu. Uljepa vam se (lijepo se oblaim) zbog svoga Gospodara, a On je rekao: O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da molitvu obavite!19
16 17 18 19

Biharu-l-envar, sv. 9., str. 450. El-Araf, 32. El-Araf, 31. El-Araf, 31.

29

Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., rekao: Doista Allah voli ljepotu i uljepavanje.20 Takoer se prenosi da je jednom prilikom Imam Sadik, a.s., rekao: Je dnoga dana doe neki ovjek kui Boijeg poslanika, s.a.v.a., i zatrai da ga Poslanik primi. Kada je Poslanik htio da izae iz svoje sobe i ode pred tog ovjeka, umjesto ogledala, stao je ispred jedne velike kofe vode koja je bila u sobi. Uredio je i dotjerao kosu i lice. Aia, koja ga je posmatrala, zaudi se. Kada se Poslanik vratio nazad u sobu ona ga uputa: O Boiji poslanie! Zato si prije izlaska iz sobe stao pored kofe i dotjerao svoju kosu i lice? Poslanik na to odgovori: O Aia! Bog voli da se Njegov rob musliman spremi i uljepa kada odlazi da susretne svoga brata.21 Iz navedenih ajeta i predaja moe se izvui zakljuak da su islamski predvodnici izraavali snano zanimanje i elju za razvoj i oplemenjivanje osjeaja za ljepotu, kao i za buenje osjeaja za estetiku kod ljudi. Pored toga, moemo zakljuiti da su uljepavanje i elegancija ne samo drutveno poeljni nego i Bogu draga djela i da se ta djela sa stanovita vjere smatraju jednom vrstom ibadeta. Sljedbenici islama izvravajui ovu naredbu stiu zadovoljstvo Uzvienog Boga.

Mladalaka ljepota
Privlana i poeljna ljepota jedan je od prirodnih ukrasa i ljepota koje se tokom mladosti ispoljavaju u svom zadivljujue blistavom obliku i ova ljepota iskljuivo pripada mladima. Vatrenost i nemir, ljubav i nada, zanos i radost, svjeina i elegancija, idealni tjelesni sklad, blistavo lice, divna kosa i sline osobine sve su to stanja i odlike ljepote koje prate doba mladosti. Svi narodi, i oni napredni i oni zaostali, shvataju snagu mladosti. Svima je jasno da su mladi snaniji i jai od starih. Meutim, poimanje ljepote mladosti nije mogue za svakog zato jer je raspoznavanje istananih i prefinjenih ljepota i prirode ostvarivo i dokuivo iskljuivo u okrilju razvijenih, oblikovanih i njegovanih osjeanja. Narod koji ne posjeduje znanje i kulturu, koji nema ispravan odgoj i iji osjeaj za lijepo nije doivio procvat i razvoj nije u mogunosti da spozna prefinjene ljepote prirode, da pojmi ljepotu mladosti onakvom kakva ona to istinski jeste, niti ispravno razlui i prepozna tanahne ljepote doba mladosti.
20 21

Kafi, sv. 6., str. 440. Mekarimu-l-ahlak, str. 51.

30

To to dananji civilizirani svijet shvata umjetnike i pjesnike strane mladosti i njene blistave ljepote, svjetski mislioci i naunici piu o ljepotama mladosti, a spisatelji svojom istananom vjetinom i ukusom piu o ljepotama mladih generacija, tj. to to dananji civilizirani svijet gleda na mlade generacije pogledom punim istananog osjeaja i estetskog doivljaja, proizvod je velikih promjena i kretanja koja su se dogodila u ljudskim ukusima i osjeanjima. Napredak i razvoj kulture i nauke bio je pokreta ovog dubokog i korjenitog preobraaja, buenja osjeaja i razvoja smisla za estetiku i prepoznavanje lijepog. Potrebno je napomenuti i to da se u mladima, s pristizanjem razdoblja mladosti i procvata oaravajue ljepote, pojavljuje sklonost prema uljepavanju, to je sasvim prirodna pojava. Oni tada jednostavno postaju zaljubljenici uljepavanja i isticanja svojih ljepota. Drugim rijeima, u doba mladosti prirodna ljepota i privlanost se stapa i usklauje s vjetakim dotjerivanjem i uljepavanjem. S jedne strane, inioci adolescencije sami od sebe mladima daruju prirodnu svjeinu i ljepotu, inei ih lijepim i privlanim, a s druge strane, u njima bude ljubav prema ukraavanju i isticanju i ine ih privlanim i zanimljivim.

Spona uljepavanja i seksualnog nagona

Mladi su, prema miljenju Ruddena, predvodnici ljepote. Oni estetske vrijednosti stavljaju na vrh liste svojih prioriteta. Ljubav i sklonost prema ljepoti kod nekih mladih djevojaka prerasta u jednu vrstu idolopoklonstva prema tijelu i umjetnosti. Nema sumnje da su strast za estetikom i davanje prednosti svemu to je lijepo vrsto povezani s biolokim tjelesnim promjenama, posebno s buenjem seksualnog poriva. Strast za draguljima, salonima ljepote i svim onim stvarima koje su u stanju privui panju drugih ljudi u sutini nije nita drugo do pokuaj da se upotpuni djelo prirode koje se u svom punom sjaju i ljepoti, tenu koe, pogledu, tjelesnom obliku djeaka i djevojaka, pojavljuje koncem razdoblja adolescencije, ljepoti koja je neuporediva s prethodnim razdobljem i koja je kratkog vijeka. Izlet u ljepotu i promatranje ljepote samo su neke od djelatnosti koje iznimno privlae mlade ljude. Ljepota u njima potie osjeaj zadovoljstva. to se vrijednost uitka i zadovoljstva vie oslanja na neku od njihovih linih osobina, to je jaina osjeta i spoznaje uitka snanija.22
22

e midanam (Bolug), str. 114.

31

Djevojke i mladii vole jake i intenzivne mirise, kako bi kasnije mogli u toaletu igrati bitnu ulogu. Pod utjecajem tako jakih mirisa kosa i koa postaju razdraljive i osjetljive, ali miris im prua i ugodan osjeaj. Sklad boja, ljepota oblika i sluanje muzike uzrokuju u njima ugodan osjeaj zadovoljstva.23

Prirodna, iskonska udnja mladih za samouljepavanjem i samodotjerivanjem jedan je od poriva koji treba u potpunosti nadzirati te na pametan i izbalansiran nain zadovoljiti daleko od bilo kakvog pretjerivanja. Islam je svojim insistiranjem na istoi tijela, pranju zuba, mirisanju tijela, bojenju kose, koritenju eterinih ulja za kosu, oblaenju lijepe odjee i drugim slinim radnjama usmjerio potrebu za uljepavanjem i upravio je na ispravan put daleko od svake opasnosti, na taj nain upotpunivi ljepotu i ljupkost mladih. Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Obojite kosu kanom jer e vam ona pro duiti mladost i uveati ljepotu.24 Imam Sadik, a.s., je rekao: Kada eli kosu namazati uljem reci: Boe moj, traim od tebe ljepotu i ukras.25

Mladi uivaju u ljepoti

Imam Bakir, a.s., je rekao: Hazreti Ali, a.s., u vrijeme svoga hilafeta, u pratnji roba po imenu Kamber otiao je na bazar gdje se prodaje odjea. Pitao je trgovca: Ima li dva odijela da mi proda? Trgovac je rekao: Da, Zapovjednie pravovjernih, imam robu koju eli. Kada je vidio da ga je prodava prepoznao i oslovio sa Zapovjednie pravovjernih on ne kupi odjeu od njega, ve izae na vrata i uputi se drugom trgovcu, koji je bio mlad, i kupi od njega dva odijela. Jedno je kupio za tri dirhema, a drugo za dva dirhema, a potom rekao Kamberu: Ti uzmi ovo od tri dirhema. Kamber ree: Pree je i dostojnije da ti obue ovo odijelo od tri dirhema, jer ti se penje na minber i u hutbama obraa narodu pa zato i tvoje odijelo treba da bude bolje. Na to mu ree hazreti Ali: Ti si mlad, pa kao i ostali mladii udi za ljepotom i ukraavanjem. Osim toga, ja se stidim svoga Gospodara da nosim bolje odijelo od tebe, zato jer sam uo od Boijeg poslanika da je,
23 24 25

e midanam (Bolug), str. 45. Mekarimu-l-ahlak, str. 43. Isto, 26.

32

govorei o robovima, preporuivao: Obucite im onu odjeu koju i sami odijevate i hranite ih onom hranom koju i sami jedete.26 U ovom hadisu primjeujemo tri vane stvari. Prvo: Vladari i oni koji imaju bilo kakvu vlast i funkciju ne smiju zloupotrebljavati svoj poloaj prilikom obavljanja linih poslova i kupoprodaje. Ali, a.s., jasno je trgovcu dao do znanja da eli kupiti odjeu i da je on jedan obini graanin, po imenu Ali ibn Ebi Talib, a ne zapovjednik pravovjernih, prvi ovjek drave. Nakon to ga je trgovac oslovio kao zapovjednika pravovjernih, on odbija kupiti odjeu kod njega. Drugo: Robovi u asnoj vjeri islamu su toliko potovani da je Boiji poslanik, s.a.v.a., izriito naredio da njihova odjea i hrana budu jednaki odjei koju nose njihovi vlasnici i hrani koju jedu njihovi gospodari. Tree: asne evlije i predvodnici u Islamu podupirali su osjeaj za lijepo i za estetiku kod mladih ljudi u granicama koje osiguravaju dobrobit i svrsishodnost. Zato je i hazreti Ali, a.s., Kamberu, svome mladom robu, dao bolju odjeu kako bi ga time obradovao i zadovoljio njegovu udnju za lijepim.

Umjerenost u uljepavanju
Nema sumnje, zadovoljavanje sklonosti i potrebe za lijepim i uljepavanjem to je, kao to smo rekli, jedan iskonski prirodni prohtjev, potpomae razvoj prefinjenosti i ukusa, kao i procvat osjeanja mladih ljudi vodei ih prema putu duhovnog uzdizanja i emocionalnog razvoja. Upravo u tom smislu asna vjera islam savjetuje i izriito potie svoje sljedbenike na zadovoljavanje tih potreba. Meutim, mora se paziti da mladi u tom pogledu ne pretjeraju i ne preu granicu svrsishodnosti. Pretjerano ispoljavanje potrebe za estetskim i pretjerivanje u ukraavanju i samodotjerivanju imaju negativne posljedice koje djevojke i mladie mogu odvesti u pogrenom smjeru i, u konanici, biti uzrok njihove nesree i propasti.

Pretjerivanje u uljepavanju
Pretjerana posveenost samouljepavanju moe uzrokovati duevne poremeaje i bolest kolebljivosti i sumnjiavosti. Pretjerano samouljepavanje sa ciljem da se privue panja drugih ljudi takoer moe uzrokovati pojavu
26

Mustedrek, sv. 1., str. 210.

33

nepoeljnih ljudskih osobina, kao to su licemjerstvo i samoljublje, to e ljude uiniti omraenim i odbaenim u drutvu. Pretjerana posveenost uljepavanju ljude ini potpuno djetinjastim i nesposobnim za obavljanje korisnih ivotnih djela, tako da takvi ljudi ivot koji je osnova sree ovjeka, provedu na beskorisnom ili ak i tetnom putu.

Duhovna i moralna ljepota

Veoma znaajna stvar koju bi svi, a posebno mladi, trebali imati na umu jeste to da ljepota ovjeka u oima islamskih predvodnika i bogougodnika nije iskljuivo u njegovoj prirodnoj ljepoti i vjetakom uljepavanju, nego da su duhovna i moralna ljepota najvaniji stubovi ljepote ovjeka. Drugim rijeima, potpunu i savrenu ljepotu ovjek e posjedovati onda kada njegovo tijelo i njegova dua, to jest i tjelesni i duhovni lik, budu lijepi. Prirodna ljepota i vjetako uljepavanje ukraavaju vanjtinu ovjeka, ali znanje i lijep moral, kao najuzvieniji i najsjajniji ukras koji pripada iskljuivo ovjeku, poklanjaju mu duhovnu ljepotu. Iako izvanjska, tjelesna ljepota i uljepavanje ine ovjeka omiljenim i voljenim u oima ljudi, ipak je najbolja ona ljepota koja je dostojna ovjeka kao uzvienog bia, koja mu poklanja istinsko savrenstvo i istinsku veliinu, a to je ljepota znanja, lijepog morala i pohvalnih osobina ljudskog karaktera. Ali, a.s., rekao je: Prednost ovjeka je u njegovom razumu, a ljepota njegova je u njegovoj estitosti.27 Prenosi se da je Ali, a.s., takoer rekao: Ukras znanja za ovjeka je ljepota koja se ne moe skriti i rod kojemu se ne moe napakostiti.28 Imam Ebu Muhammed Askeri, a.s., je rekao: Ljepota lica je ukras vanj tine ovjeka, a ljepota razuma je ljepota njegove nutrine.29 U islamskim predajama, kao i u dovama, veoma se esto rije ljepota ponavlja u znaenju svojstva Uzvienog Boga. Boije evlije su dozivali Boga njegovim lijepim svojstvima. Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., rekao: Zapovjednik pravovjernih (Ali, a.s.) je rekao: Bog je lijep i voli ljepotu, a voli i da vidi tragove svojih blagodati na svom robu.30
27 28 29 30

Gureru-l-hikem, str. 759. Isto, str. 54. Biharu-l-envar, sv. 1., str. 32. Kafi, sv. 6., str. 438.

34

Boija ljepota
Nema sumnje, ljepota Uzvienog Boga nema znaenje prirodne ili vjetake ljepote, nego se pod Boijom ljepotom misli na svojstva duhovne ljepote i savrenstva koja postoje u najsavrenijem i najpotpunijem obliku u boanskom Vjenom Biu. On posjeduje apsolutnu dobrotu, apsolutno savrenstvo i apsolutnu ljepotu i po Svojoj biti On je ist od bilo kakvog nedostatka i manjkavosti. On zapravo nije nita drugo do apsolutno savrenstvo i apsolutna ljepota. Boe moj! Od tebe traim i molim za dio ljepote Tvoje u njenoj punoj veliini, a svaka ljepota Tvoja je predivna. Boe moj! Molim te za ljepotu Tvoju u svoj njenoj punini. 31 Znanje, snaga, milost, blagost, velikodunost, predanost ispunjenju obaveza, skrivanje tuih mahana, prihvatanje izvinjenja, pomilovanje prestupnika i grjenika i pravda su svojstva koje je Uzvieni Bog odabrao za Sebe. Ova lijepa svojstva temeljna su okosnica duhovne ljepote. Bog voli da se njegov rob okiti ovim pohvalnim svojstvima i duhovnim ljepotama.

Ljepota sa stajalita metafizike

Spoznaja ljepote s metafizikog stanovita jedna je od najteih i najzamrenijih teorija koje postoje na ovu temu. Metafizika ili filozofija natprirodnog svijeta nauka je koja se bavi spoznajom apsolutnog bia, bia koje samo po sebi opstoji. Cilj ove nauke je da se uzdignemo iznad vanjskih obiljeja stvari, koje spoznajemo putem osjetila ili putem svijesti, te spoznamo istinu. Metafizika nadilazi pojave koje su u svom meuodnosu i odnosu prema miljenju ovjeka promjenjive i razliite, i traga za apsolutnim, nepromjenjivim i neogranienim biem. Stvari su lijepe onda kada prime udio i zrake od tog bia. Apsolutno i najsavrenije dobro je ona ista i nepatvorena ljepota.32

Onaj ko je okitio sliku svoje due ukrasom znanja i morala, onaj ko se ukrasio lijepim osobinama i ljudskim karakterom, posjeduje duhovnu ljepotu. On se ovim svojim djelom pribliio Bogu i uinio da bude voljen u oima Boijih stvorenja. Bog pored unutarnje ljepote voli i pojavnu ljepotu. Bog voli vidjeti na svojim robovima blagodati koje im je poklonio i ljepote koje im je podario.
31 32

Jutarnja dova. enahte zibai, str. 4.

35

Osoba koja posjeduje savreno skladno tijelo i lijepo lice ne bi se trebala pokazivati u iskrivljenom i runom liku. Onaj ko posjeduje blagodat snage i zdravlja, neka se ne pretvara da je bolestan i nejak. Onaj ko je imuan neka ne oblai otrcana odijela, kako ona ne bi bila uzrokom njegova ponienja u drutvu. Ukratko, Bog voli da i vanjtina i unutranjost ljudi budu lijepi, da dua ovjeka bude okiena ukrasom lijepih i pohvalnih svojstava, a tijelo njegovo da bude lijepo i ukraeno vanjskim ukrasima i blagodatima koje mu je On podario.

elja mladih za duhovnom ljepotom

Na svu sreu, udnja za duhovnom ljepotom i pohvalnim ljudskim vrlinama tokom mladosti se sama po sebi javlja i budi u batinu (nutrini) mladih interes za duhovnu ljepotu, kao to se i ljubav prema uljepavanju i dotjerivanju izgleda javlja i cvjeta u dubinama njihovih dua. Drugim rijeima, mladi prirodnim slijedom stiu naklonost prema junatvu, velikodunosti, vitetvu i zanimanje za moralne vrline i ljudima svojstvene osobine. Mladi su u skladu sa svojom iskonskom prirodom zadivljeni istinoljubivou, potenjem, odanou i ispunjavanjem obaveza i obeanja, dostojanstvom i ponosom, sluenjem narodu, portvovanou i drugim slinim osobinama, dok preziru la, nepotenje, krenje zavjeta, neispunjavanje obeanja i izdaju. Kada vide nepoteno ponaanje i govor drugih ljudi, to u njima rasplamsava bijes i srdbu. Iskusni i sposobni odgajatelji bi trebali spomenute injenice imati na umu i iskoristiti ovo prirodno bogatstvo sposobnosti te u mladima potaknuti razvoj iskonske potrebe za pohvalnim ljudskim osobinama i karakterom. Odgajatelji trebaju snaiti elju i sklonost mladih prema istom moralu i plemenitoj ljudskoj naravi kao izvorima duhovne ljepote, kako bi mlade generacije sutra izrasle u uspjene, sposobne i kompetentne ljude.
Etiki ideal zavisi od estetskog ideala mladog ovjeka. Svaki odgajatelj i uitelj koji zanemari glas moralnih vrijednosti i ne iskoristi ovu snagu, krivac je i nesretnik. Etike vrijednosti mladih razlikuju se od vrijednosti starijih ljudi. Saradnja je prema njihovom miljenju isto to i portvovanost. U njihovom poimanju stvari dobrota ima znaenje saaljenja, a suzdrljivost i strpljenje, koji su u mladalakim godinama iznimno teak zadatak, pretvaraju se u izraz velikodunosti i junake ljudskosti. Postoje i neke druge vrijednosti kojima mladi daju prednost, kao to su ast, sposobnost, umjenost, efikasnost, bezuvjetno prijateljstvo i iskrenost, kao u legendama i bajkama o hrabrim junacima, hrabrost tolika da se

36

pretvara u portvovanost na putu ostvarenja i postizanja cilja kojem ovjek tei. Sve ove osobine pripremaju mladog ovjeka za procvat njegovih linih sposobnosti.33

Islamski predvodnici tokom proteklih stoljea u svojim govorima su isticali istou due mladih ljudi i njihove iskonske naklonosti prema moralnim i ljudskim principima i vrlinama, upozoravajui odgajatelje na nunost i potrebu efikasnog iskoritavanja ovog velikog posjeda na putu ispravnog odgoja mladih generacija. U jednoj predaji Imam Sadik, a.s., ukazuje na dubinsku istotu i ljubav prema vrlinama mlade generacije i savjetujui Ebu Dafera Ahvela, koji je bio vjerski misionar i odgajatelj, govori o tome da dua mladih bre prihvata dobro i bre usvaja ljudske osobine. To nam sve ukazuje na injenicu da se u doba mladosti budi elja za duhovnom ljepotom i moralnim vrlinama. Prema kuranskom tumaenju i islamskim prenesenim predajama, sinovi Jakuba, a.s., su uinili nepravdu svome bratu Jusufu, a.s., i prodali ga u roblje karavani koja je ila u Egipat. Nakon to su prole mnoge godine, a Jusuf postao vladar Egipta, njegova braa saznali su za to. Postieni zbog nepravde koju su uinili Jusufu, zatraili su oprost od Jakuba i Jusufa, a.s., te im rekli:

O oe na rekoe oni zamoli da nam se grijesi oproste, mi smo, zaista zgrijeili. Zamolit u Gospodara svoga da vam oprosti odgovori on.34 A pred Jusufom, a.s., rekoe:

Allaha nam rekoe oni Allah te je nad nama uzvisio, mi smo doista zgrijeili. Ja vas sada neu koriti ree Allah e vam oprostiti, od milostivih On je najmilostiviji!35

Mehkoa mladih srca

Ismail ibn Fadl Haemi jednom prilikom je upitao Imama Sadika, a.s., zato je hazreti Jakub, a.s., odgodio oprost grijeha svojih sinova, a Jusuf, a.s.,
33 34 35

e midanam (Bolug), str. 117. Jusuf, 9798. Jusuf, 9192.

37

odmah oprostio svojoj grjenoj brai i zatraio od Boga, d.., da im i On oprosti grijehe. Imam Sadik, a.s., je odgovorio: Prvo, zato jer je srce mladia meke i milostivije od srca starca, pa je zato Jusuf, a.s., pod utjecajem molbi svoje brae brzo prihvatio njihovo izvinjenje i molbu za oprost. Drugo, Jaku bovi, a.s., sinovi poinili su nepravdu prema Jusufu, a.s., i Jusuf je bio taj koji je posjedovao pravo nad njima, pa je u skladu sa svojim pravom brzo i oprostio svojoj brai. No Jakub, a.s., je bio u situaciji da mu se trai oprost tueg haka, to jeste tueg prava, pa je zato sve odgodio do petka u osvit zore, kada je zatraio oprost za njih.36 U ovom hadisu Imam Sadik, a.s., nam govori o blagosti i samilosti srca mladia te napominje da je dua mladih ljudi spremnija za oprost i prihvatanje ljudskih osjeaja. Zadatak odgajatelja je da sauvaju ivim i aktivnim iskonske moralne naklonosti koje posjeduju mladi u svojoj prirodi i da osnae njihovu ljubav prema duhovnim ljepotama. Oni trebaju ulagati napor i trud kako bi plamen udnje za istoom i estitou ostao i dalje da plamti i kako se ne bi zgasnuo i na koncu bio ugaen pa se mladi udaljili s putanje pohvalnih ljudskih osobina. Iskonski moralni poriv kod mladih trebamo shvatiti kao obznanu njihove spremnosti za prihvatanje istote i dobrote. Meutim, ukoliko se mladi nau u iskvarenoj i uprljanoj sredini i ukoliko budu pogreno odgojeni, veoma brzo e potisnuti u zaborav svoju moralnu savjest i ljudske udnje i usmjeriti se putem prljavtine, poronosti i nemorala.
Glas moralnih vrijednosti i vrlina ni u kom smislu ne bi trebalo prihvatati kao da je ponaanje mladih pomijeano sa svetou i bogobojaznou, nego nam ono poruuje da mladi posjeduju izraajniji osjeaj za dobro. Oni, uporedo s time to su spremni za moralan ivot, takoer posjeduju i sposobnost za razvrat i nemoral.37

Kao zakljuak ove nae rasprave kaemo sljedee: vedrina, sjaj i polet mladalakog doba sami po sebi su uzvieni izrazi prirodne ljepote. Oaravajui i privlaan sjaj mladalakog doba daruje mladima ljepotu, inei ih u oima ljudi voljenim i omiljenim. Kada se mladi minkaju i ukrasima i kozmetikom uljepavaju svoju prirodnu ljepotu, kada uljepavaju svoju kosu i kada oblae lijepa i elegantna odijela njihova omiljenost, privlanost i draesnost se uveava i postaje izraajnija i jaa. Da, ljepota je tajna za omiljenost i tajna prodora i utjecaja na ljude.
36 37

Sefinetu-l-bihar (qalb), str. 446. e midanam (Bolug), str. 116.

38

Ipak, savrena i potpuna ljepota se postie tek onog trenutka kada mladi, uporedo s posjedovanjem prirodne ljepote i ukraavanja vanjskog izgleda, budu posjedovali i duhovne ljepote i pohvalne ljudske osobine. Tada e oni biti istinski voljeni i omiljeni u oima svih ljudi i svi e se prema njima ophoditi uz duno uvaavanje i potivanje. Unutarnja ljepota i duhovna divota u oima ljudske zajednice znatno su vrjedniji od prirodne ljepote i vanjskog ukraavanja ovjeka. U tom smislu, ukoliko neki lijep i elegantan mladi, koji posjeduje sve elemente prirodne ljepote i umjetnog ukraavanja, ne bi posjedovao duhovnu ljepotu i ukoliko bi bio izdajnik i zloinac, narod se ne bi osvrtao na ljepotu njegova vanjskog izgleda i promatrao bi ga oima punih podozrenja i mrnje. Zbog njegove poganosti i razvrata ljudi bi ga odbacili i otjerali od sebe. Veliki cilj cijenjenih islamskih predvodnika drutva u odgoju mladih generacija jest to da ih u cvatu njihove mladosti i ljepote oplemene duhovnim ljepotama i odgoje ih na temeljima moralnih ljudskih vrlina, kako bi jo u doba mladosti u sebi izgradili temelj i oslonac za cjeloivotnu sreu. Da bi mladi to bolje shvatili vrijednost duhovne ljepote i duhovnih vrlina i kako bi jo u mladosti osigurali za sebe vjenu sreu i okitili se ukrasom plemenitih moralnih osobina, navest emo jedan jednostavan, svima razumljiv primjer. Raznovrsno cvijee svojim arenim bojama i prirodnom ljepotom oarava i estete i obine ljude. Cvjear im odvaja stabljike i kombinirajui vie vrsta cvijea pravi buket koji stee arenim trakama. Ovom dekoracijom on upotpunjuje i uljepava prirodnu ljepotu cvijea. Nakon toga, buket cvijea ukraen trakama stavlja u predivnu vazu. Poklonici ljepote kupuju taj buket cvijea za znaajnu sumu novca, potom ga postavljaju na sto u svom dnevnom boravku ili trpezariji kako bi uivali u njegovoj prirodnoj ljepoti i umjetnoj dekoraciji. Cvijet koji nema ni ugodan ni neugodan miris, nego je samo lijep, ljudi e voljeti zbog njegove ljepote. Zaljubljenici u lijepo e ga kupovati kako bi uivali promatrajui njegovu ljepotu. Meutim, predivni cvijet koji uz svoju prirodnu ljepotu i vjetako ukraavanje bude posjedovao i divan miris, bit e u oima ljudi znatno omiljeniji i ljudi e prema njemu iskazivati vie zanimanja i ljubavi, zato to, s jedne strane, ljepota njegova izgleda oaravajue privlai njihove oi, a s druge strane, njihovo ulo mirisa e se koristiti njegovim prijatnim mirisom. Ukoliko neki lijepi cvijet bude imao neugodan miris koji zaudara i ukoliko udisanje smrada koji on iri u prostoru oko sebe bude izazvalo osjeaj glavobolje i munine, on nikada nee biti omiljen i cijenjen. Ljudi e bjeati od takvog cvijeta i sklanjati svoje poglede od njegove ljepote. I pored njegove pojavne ljepote, niko nee poeljeti da takav smrdljiv cvijet bude u njegovom
39

dnevnom boravku ili za trpezarijskim stolom, niti e biti spreman staviti svoje zdravlje i ugodnost u opasnost zarad promatranja ljepote i svjeine toga cvijeta. Mladi su u vrtu ovjeanstva poput tek procvalih divnih cvjetova, koji su zbog svoje svjeine i prirodne ljepote omiljeni i dragi ljudima koji poznaju ljepotu. Ukrasi, minka, uredna, poeljana i mirisna kosa, elegantna odijela, tj. svi vanjski ukrasi su poput raznobojnih i lijepih vrpci koje se koriste za araniranje cvijea, ija je osnovna svrha da uljepaju i dodatno istaknu ljepotu mladih ljudi i na taj nain ih uine jo omiljenijim i voljenijim. Dobra ili loa svojstva, pohvalna ili pokuena narav za mlade su poput ugodnog ili neugodnog mirisa cvijea. Mladi koji posjeduje pohvalne moralne osobine i karakterne crte, mladi istog i plemenitog srca ispunjenog vjerom, istinoljubiv i poten, usluan i portvovan, povjerljiv i dobronamjeran, tj. mladi koji posjeduje pohvalna svojstva, u drutvu e biti izuzetno omiljen i voljen jer posjeduje i vanjsku i duhovnu ljepotu. On je poput buketa mirisnog cvijea koji, pored prirodne svjeine i ljepote, posjeduje i ugodan i privlaan miris. Ovaj voljeni cvijet ide iz ruke u ruku, svi koji ga dotaknu uivaju gledajui njegove ljepote i miriui njegov ugodan miris, svi ulau trud u njegovo njegovanje i uvanje i izraavaju svoju ljubav i panju prema njemu. Neki mladi ljudi ne posjeduju pohvalne moralne i ljudske osobine, ali nisu uprljali svoje bie pokuenim osobinama i moralnim prljavtinama. Oni ne slue dobrobiti drutva, ali ne ine ni kriminalna djela; ne ine dobro ljudima, ali im ne zadaju ni glavobolje; ne mogu pomiriti dva povrijeena ovjeka, ali ne siju ni smutnju i ne ire razvrat; ne pomau nemonima, ali im ne nanose ni tetu i ne vrijeaju ih; ne pomau ljudima kojima je uinjena nepravda, ali ne pomau ni onima koji ine zlo i nepravdu; ne prihvataju ruku onih koji su posrnuli, ali im takoer ne zadaju podlo ni udarac. Ukratko, ako ve ne posjeduju plemenite ljudske osobine, onda se bar nisu uprljali niskim, nemoralnim i pokuenim osobinama. Ova skupina mladih ljudi, takoer je, do odreene mjere, omiljena u drutvu, zato jer ljudima ne nanose nikakvu tetu i bol, i drutvo je u pogledu njih sigurno. Oni su poput lijepog i svjeeg cvijea koje nema ugodan miris, ali bar ne posjeduje onaj ogavni i uznemirujui miris koji uzrokuje nelagodu i smeta ljudima. Mladi koji je svoje bie uprljao nemoralnim, niskim osobinama i razvratnim moralom omraen je i nepoeljan u drutvu. Narod je vjeito u nedaama zbog njegovog neprilinog, runog govora i ponaanja. Koliko god bio lijep i trudio se uljepati svoju kosu i lice te obui lijepo odijelo, on e i dalje biti omraen i odbojan, a ljudima e biti mrsko da ga vide i susretnu.
40

Ljepota mladosti, ukraavanje i samouljepavanje nisu u stanju nadoknaditi njegove duhovne nedostatke. Vanjska ljepota nikada nee biti u stanju zaodjenuti i prekriti duhovnu runou i pretvoriti ovjeka u nekog ko e biti voljen kod ljudi. On je poput lijepog cvijeta zbog ijeg neugodnog i zaudarajueg smrada ljudima dolazi muka i razbolijevaju se. Smrdljivi cvijet koliko god bio lijep nikada nee postati omiljen i voljen i niko nee biti spreman drati takav cvijet u svojoj kui i sjediti pored njega. Ukoliko lijep i elegantan mladi poini neki zloin i neljudsko djelo ako bi, naprimjer, bez grinje savjesti svirepo ubio neduno dijete bijes i mrnja svih lanova drutvene zajednice bili bi usmjereni prema njemu. Kada ga ugledaju ili mu vide sliku u novinama, ljudi ne samo da se ne bi veselili gledanju njegove ljepote i skladu i eleganciji njegovog tijela i odjee nego bi i sami pogled na njega uzrokovao u njima bijes i mrnju. Ako bi kojim sluajem bio nadohvat ruke narodu, bio bi estoko premlaen i povrijeen, zato jer su ogavnost poinjenog zloina i moralna izopaenost toliko nakaradni i odvratni da prirodna ljepota i vanjski izgled pored njih nemaju nikakvu vrijednost ni cijenu. Da bi se mlade generacije okitile plemenitim moralnim osobinama i stekle duhovnu ljepotu, da bi se omladina sauvala od sunovrata u nemoral i iskvarenost i da zbog toga na kraju ne bi bili odbaeni od drutva, odgajatelji, ali i oni sami, moraju neprestano imati na umu svoje obaveze. Mladi moraju sami sebe upoznati i imati na umu da je doba djetinjstva prohujalo te da se oni sada nalaze u ivotnom razdoblju u kojem posjeduju samosvojnost i linu odgovornost. Trebaju znati da se najvei dio njihove sree i nesree sada nalazi u njihovim rukama. Upravo sami mladi mogu ispravnim naunim i praktinim djelovanjem i obazrivou, uz neprestano zalaganje na putu sticanja moralnih osobina i njihove praktine primjene, pripremiti sebi teren za vjenu sreu i okititi se plemenitim duhovnim ljepotama kao izvorom svoje drutvene omiljenosti. Mladi sami svojim ponaanjem i ueem u pijankama, druenjem s perverznim i iskvarenim ljudima pripremaju sebi teren za propast i nesreu i sami sebe bacaju u sunovrat nemorala i iskvarenosti, koji uzrokuje ozloglaenost i omraenost u drutvu. Oevi, majke i odgajatelji moraju neprestano imati u vidu osjetljivu i razdraljivu narav mladih i prema njima se odnositi uz puno uvaavanje i potivanje. Trebaju imati na umu da su neuvaavanje mladih i poniavanje njihove linosti osnovni uzroci agresivnosti, neposlunosti i buntovnitva mladih generacija. Oevi i majke koji ne vode brigu o osjeajima svoje djece i svojim estokim rijeima i grubim ponaanjem nanose teke povrede
41

njihovoj linosti trebaju znati da e takvo ponaanje odvesti njihovu djecu u sunovrat nemorala i osvetoljubivosti i u njihovim glavama stvoriti sumanute ideje ili ak pomisao na injenje kriminalnih zlodjela. Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., je rekao: O Ali! Prokleo je Allah one roditelje koji su svojim ponaanjem prouzrokovali neposlunost svoje djece (a time i svoje nezadovoljstvo.)38 Sretni su oni mladi koji se uz brigu i panju svojih odgovornih i svjesnih oeva i majki u okrilju ispravnog odgoja svojih odgajatelja, kao i predan i uporan vlastiti trud, okite plemenitim moralnim vrlinama i ljudskim osobinama pa se, pored posjedovanja mladalake ljepote i vanjskih ukrasa, takoer, u dovoljnoj mjeri oplemene i duhovnim ljepotama. Takvi mladi ljudi bit e potovani i uvaavani u drutvu i poput divnih i mirisnih cvjetova bit e voljeni i svima dragi, a iznad svega toga, Uzvieni Bog e biti zadovoljan njima zbog njihove ednosti, istote i moralnih osobina.

38

Vesail, sv. 5., str. 115.

42

3. PREDAVANJE

Uzvieni Allah u Svojoj knjizi kae:

A zar vas nismo ostavili da ivite dovoljno dugo da bi onaj koji je trebalo da razmisli imao vremena da razmisli? 1

Skrivena umijea i koritenje prilike

Doba mladosti predstavlja vrijednu priliku koja je pruena ovjeku u njegovom ivotu. Mladost je sredite snage i moi i izraz ljepote i ljupkosti, puna je zanosa i radosti, ispunjena ljubavlju i nadom. Umijea i sposobnosti koje su skrivene u tijelu i dui mladih i odgovarajui uvjeti koji postoje u dubini njihova bia, ukoliko se pravilno iskoriste, mogu biti temelj za izgradnju sree mladih generacija tokom cijelog njihovog ivota. Roditelji koji su zainteresirani za sreu i uspjeh svoje mlade djece, kao i mladi koji prieljkuju uspjeh i pobjedu u ivotu, moraju u svakom pogledu izvui korist iz ove vrijedne prilike i na najbolji mogui nain iskoristiti njene pogodnosti. Stoga su cijenjeni islamski predvodnici, s ciljem pojanjavanja vrijednosti mladosti i osiguravanja sree mladih generacija, u govorima i obraanjima podsjeali su svoje sljedbenike na nunost iskoritavanja vrijedne prilike koja im se prua u mladosti. Boiji poslanik, a.s., je obraajui se Ebu Zerru Gafariju rekao: O Ebu Zerre! Iskoristi pet stvari prije drugih pet: svoju mladost prije starosti, svoje zdravlje prije bolesti, svoje bogatstvo prije siromatva, svoje slobodno vri jeme prije nego to bude okupiran (poslovima), svoj ivot prije smrti.2 Ali, a.s., je rekao: Iskoristi svoju mladost prije starosti i zdravlje prije bolesti.3
1 2 3

Fatir, 37. Biharu-l-envar, sv. 17., str. 23. Gureru-l-hikem, str. 340.

43

Imam Sadik, a.s., prenosei od svojih oeva, o tumaenju kuranskog ajeta: ...A ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu... rekao je: Ne zaboravi svoje zdravlje, snagu, slobodno vrijeme, mladost, radost i svoj imetak i posredstvom njih trai Ahiret. (Budi svjestan da je sve to velika vrijed nost koju mora iskoristiti radi vlastitog duhovnog uzdizanja i uspjeha na Buduem svijetu.)4 U ova tri hadisa posebna panja je posveena vrijednoj prilici mladosti. Njena vrijednost u odnosu na starost je naznaena kao vrijednost zdravlja u poreenju s danima bolesti.
O mladiu! Vrijednost dana mladalakih znaj, istu vrijednost svog ivota za badava ne daj!

Prilika znai dolazak razdoblja koje u sebi sadrava sve potrebne preduvjete za postizanje cilja, a koritenje prilike znai ulaganje truda i nastojanje na putu ispravnog iskoritavanja tog trenutka i tih pogodnih uvjeta. Na Ovome svijetu ni jedno stvorenje ne postoji bez zakona i prorauna, i nijedan rezultat i dostignue se ne postie bez truda i nastojanja na putu koritenja postojeih prilika.

Osjeaj odgovornosti
...I da je ovjekovo samo ono to sam uradi.5 Imam Sadik, a.s., je rekao: Teret svoje odgovornosti ponesi na pleima svojim, ako to ne uini, drugi nee ponijeti tvoju odgovornost.6 Zemljoradnik mora iskoristiti pogodnu priliku, vodu, vrijeme, zemljite, potom trudom i zalaganjem uzorati, posijati, starati se o usjevu i ispravno obaviti svoju dunost kako bi ubrao plodove. Uenik mora iskoristiti pogodnu priliku i uvjete: knjigu, kolu, uitelja, sigurnu sredinu i svoje zdravlje, s punom ozbiljnou pristupiti sticanju znanja, vjebama i uenju kako bi postigao odreene naune stepene. I bolesnik mora iskoristiti svoju priliku, odnosno ljekare, lijekove, medicinsko osoblje, bolnice, a zatim se svojim
4 5 6

Daferijat, str. 176. En-Nedm, 39. Kafi, sv. 2., str. 454.

44

vlastitim zalaganjem, odmaranjem i sustezanjem od onoga to mu je zabranjeno te uzimanjem korisnih lijekova konano izlijeiti. Oni koju su zalutali i koji imaju loe ponaanje moraju iskoristiti postojanje boanskog uenja i vjerskih predvodnika, postojanje svoga razuma i inteligencije, te se vlastitim trudom i zalaganjem u izvravanju vjerskih i moralnih obaveza uvrstiti u red istih i dobrih ljudi, na taj nain stvarajui sve neophodne uvjete za vlastitu sreu i uspjeh u ivotu. Ukratko, iskoritavanje prikladne prilike i pogodnih uvjeta temeljni je stub uspjeha i pobjede ovjeka na svim stranama njegovog materijalnog i duhovnog djelovanja. Najrazumniji su oni ljudi koji koriste prilike i ni jednu ne isputaju iz ruku uzalud. Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Tokom ivota od vaeg Gospodara pristiu vam proljetni povjetarci (ivotne prilike). Pa izloite se tim po vjetarcima. (Potrudite se da iskoristite te prilike)7 Naalost, prilike koje se javljaju na ivotnom putu ovjeka u svim materijalnim i duhovnim djelokruzima nestalne su i kratkotrajne. Mogue je da ovjek i najmanjim nemarom i nesmotrenou izgubi najveu priliku svoga ivota. U takvoj situaciji njemu ne preostaje nita osim poraza i kajanja. Zbog toga su cijenjeni islamski predvodnici u svojim odgojnim planovima i uputama posebnu panju posveivali podsjeanju svojih sljedbenika na opasnost od gubljenja prilika. Prenosi se da je Boiji poslanik, s.a.v.a., rekao: Onaj kome se otvore vrata dobra (kome se ukae dobra prilika), neka to iskoristi, zato jer ne zna kada e mu se ta vrata zatvoriti.8 Ali, a.s., je rekao: Prilika poput oblaka prolazi (obzorjem ivota). Iskoristite dobre prilike (kada naiu kroz obzorje vaeg ivota).9 Prenosi se da je Ali, a.s., takoer rekao: Prilika veoma brzo promie i sporo se vraa.10 Prenosilac predaje je upitao Imama Hadija, a.s., o znaenju rijei razboritost, pa mu je ovaj odgovorio: Razboritost je da iskoristi dobru priliku i da pohita to vie moe u njenom provoenju (u djelo).11
7 8 9 10 11

El-Mehaddetu-l-bejda, sv. 5., str. 15. Mustedrek, sv. 2., str. 350. Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1086. Biharu-l-envar, sv. 75., str. 113. Mustedrek, sv. 2., str. 350.

45

Prilike koje prua mladost

Doba mladosti je najbolja prilika koja omoguuje ovjeku da postigne sjajan uspjeh u ivotu. U tijelu i dui mladih, prirodno, postoji bogatstvo koje ukoliko se ispravno bude koristilo, moe biti izvor sree i blaenstva ovjeka sve do kraja njegova ivota. Tjelesna snaga mladih, razvoj tijela u svakom pogledu, vrst skelet, snana muskulatura i elini ivci, tj. skup svih tjelesnih moi mlade generacije najbolje su i najuinkovitije sredstvo za rad i djelovanje. Mladi su se u stanju u ivotnoj borbi uhvatiti ukotac s najteim poslovima i svojom mladalakom snagom savladati sve tekoe. Prema stanovitu asnog Poslanika islama, s.a.v.a., snaga i vrstina tijela je jedna od grana ljudske sree i, na svu sreu, ova blagodat je darovana mladima. Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Sretan je i radostan onaj ovjek koji vjeruje, kojemu su prihodi dovoljni i koji posjeduje snano tijelo.12 Duhovna snaga mladih, ljubav, nada, gorljivost i nemir snano se bude i ispoljavaju u doba mladosti. Istovremeno s rastom i razvojem tijela i udova, u dubinama due mladih ljudi bude se topla osjeanja, kao temeljni izvor veine ljudskih pokreta, koji s gorljivou i strau mlade tjeraju na uporno i neumorno djelovanje, to je samo po sebi jo jedno veliko bogatstvo koje mladi stiu u doba mladalatva.

Prirodna stanja mladih

Kada se u naem prisustvu govori o adolescenciji, istog trenutka na um nam pada brzi tjelesni razvoj i unutranje promjene koje tjelesnu konstituciju mladih ine sposobnom za djela i napore svojstvene dobu zrelosti i to je prva etapa na putu istraivanja adolescencije. Meutim, u isto vrijeme, kao suprotnost ovome, otvara se pred nama jedno novo obzorje pod utjecajem buenja strasti, gorljivosti i ljubavi u ovim godinama mladi postaju razdraljiviji i osjetljiviji i, ak i kod linosti energine i ozbiljne naravi, sve njihove psihike djelatnosti stavljene su pod kontrolu osjeaja. Prema tome, istovremeno s naglim razvojem tijela, dogaa se i nagli razvoj srca. Pribliavanje ova dva toka jedno drugom ne deava se sluajno, naprotiv, njihova bliskost jedan je od dokaza snane povezanosti psihikog i tjelesnog ivota, a to se oituje u svakom od razdoblja postojanja.13
12 13

Biharu-l-envar, sv. 15., str. 236. e midanam (Bolug), str. 22.

46

Ukoliko mladi obrate panju na prirodna stanja i budu svjesni Boijih darova, ako smognu snage da u okrilju zalaganja i rada iskoriste bogatstvo koje se nalaze u njihovom tijelu i dui, i budu ga koristili na putu osiguranja materijalne i duhovne sree, tada se moe rei da su uspjeli iskoristiti jedinstvenu priliku svoje mladosti i njene pogodne uvjete. Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: ovjek vjernik treba iskoristiti svoju snagu u svoju korist, svoj Dunjaluk za svoj Ahiret, svoju mladost prije pristizanja starosti i svoj ivot prije smrti.14 Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.a., takoer rekao: Doista se svake noi sputa jedan Boiji melek koji potom doziva: O mladi dvadesetogodi njaci, trudite se i zalaite (na putu ostvarenja vlastite sree i uspjeha)15

Lina odgovornost mladih

Doba mladosti je vrijeme line obaveze i odgovornosti, doba buenja i osvjeenja, trenutak rada i djelovanja. Onaj ko tokom mladosti ne razmilja o svojoj srei i ne naini korake na putu vlastite materijalne i duhovne sree i uspjeha, mladi koji olahko, neozbiljno i za badava bude propustio te najbolje dane svog ivota i ne bude znao cijeniti tu jedinstvenu priliku, doista zasluuje prijekor i kaznu. Prenosi se od Imama Sadika, a.s., da je, u vezi s tumaenjem ajeta: A zar vas nismo ostavili da ivite dovoljno dugo da bi onaj koji je trebalo da razmisli imao vremena da razmisli, rekao da se kritika sadrana u ovom ajetu odnosi na mlade koji su napunili osamnaest godina, a ne koriste priliku koju im prua mladost.16 Naalost, mnogi su mladi u svim razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, usljed pogrenog odgoja koji im pruaju njihovi oevi, majke i odgajatelji, kao i zbog drutvene moralne izopaenosti, skrenuli s Pravog puta i okrenuli lea svim moralnim i ljudskim obrascima ponaanja. Pesimistini prema svemu i svakome, oni u svojim glavama gaje misli o pobuni i neposlunosti. Oni su tokom mladosti, tih gorljivou i strastima preplavljenih dana, ispunjeni apatijom i pesimizmom. Niti ih zanima uenje, niti su optimistinu kada je u pitanju njihova vlastita srea. Veina ih se privikla na tetne navike. Trate vrijednu priliku mladosti u neznanju i slijeenju strasti.
14 15 16

Vesail, sv. 4., str. 30. Mustedrek, sv. 2., str. 353. Tefsir Burhan, str. 882.

47

Prema svjedoanstvu zvaninih statistika, kao i pisanjima istaknutih autora, ova skupina zastranjelih i grijesima okaljanih mladih u velikim zemljama dananjice izvor je velikih tekoa i nedaa, te uzrokuje nesreu, kako za sebe, tako i za druge. Pedagozi i psiholozi ulau veliki trud i napor nadajui se da e teorijskim i praktinim koracima izlijeiti te nesretne bolesnike i da e pronai recept za rjeenje njihovih problema.
Moralna otuenost mladih naeg vremena dostigla je svoj vrhunac. Bol mladih je dubok i ozbiljan. Kako se boriti protiv ove poasti? Kako i na koji nain da izbavimo mlade iz fatalne izolacije u koju su upali i ponovno ih vratimo u ivot? Institut za drutvena istraivanja i pitanja mladih prije izvjesnog vremena uputio je alarmantno upozorenje francuskoj vladi da je vie od 60 posto mladih zbog nemara i neodgovornosti upravitelja kola i drutva izgubilo elju za ivotom, tako da bezvoljno pristupaju svakom poslu, to e rezultirati stranim posljedicama po cijelo drutvo. Veina mladih ne prihvata starije i stalno se bune protiv prolih obiaja i tradicije. Prema statistikim podacima, krivulja koja pokazuje broj ovisnika o drogama, alkoholu i cigaretama pokazuje streloviti rast ovih poasti meu mladim ljudima. Broj osoba koje kre moralne vrijednosti i norme je u porastu. U Americi, prema statistikim podacima, oko 45 posto mladih ne prihvata stare obiaje, a 55 posto preostalih mladih vjeruje u neke nove i nerealne stvari. U Njemakoj, precizni statistiki podaci govore o izraenoj mrnji i netrpeljivosti mladih prema odraslima.17

Potrebno je rei da se koritenje prilike mladosti ili njeno upropatavanje i gubljenje odraava na cjelokupan ljudski ivot time to pozitivne ili negativne rezultate ovjek osjea do kraja svoga ivota jer se stubovi temeljci sree i uspjeha, kao i nesree i neuspjeha svakog ovjeka grade upravo u doba njegove mladosti.

Prilika zvana pubertet

Razdoblje adolescencije ima temeljni znaaj u ovjekovom ivotu. Istraivanja ovog razdoblja vrena na temeljima naune metodologije razliitih naunih disciplina kao to su biologija, psihologija i sociologija, dokazuju da je ovo razdoblje ivota u pogledu mogunosti veoma sadrajno i bogato, mnogo vie nego to se pretpostavlja. U ovom dobu je, uz odreene djelatnosti, mogue pripremiti uvod za doba zrelosti. To je doba iji dogaaji bitno utjeu na sve kasnije dogaaje u ovjekovom ivotu.18
17 18

Madalleje Hokuke emruz, br. 6., god. I, str. 81., preuzeto iz naunog asopisa France. e midanam (Bolug), str. 66.

48

Temelji koje postavimo u mladosti u velikoj mjeri utjeu na plodonosnost ili jalovost narednih godina ivota.19

Podaci i saznanja koje mladi steknu iz razliitih naunih i tehnikih oblasti tokom svoje mladosti posjed je koje e im koristiti tokom cijelog ivota. Lijepe ili loe osobine, pohvalna ili pokuena narav koju steknu tokom mladosti osnova je njihovog ponaanja i ophoenja s ljudima tokom ivota. Ona osoba koja u mladosti iskoristi svoju priliku i stekne bogatstvo znanja i morala bit e do kraja ivota sretna i ponosna, a meu ljudima cijenjena i potovana. I suprotno tome, ona osoba koja u mladosti protrai svoju priliku, a lijenost i letargija je uine neukom i nesposobnom, nemoral i grijeh je osramote i okaljaju joj obraz, u zrelosti i starosti e biti poniena i prezrena, i neprestano e u dubini svoje due osjeati niskost i prezrenost.
U mladosti se javljaju mnoge sposobnosti, dok u starosti i iznemoglosti mnoge od tih prednosti nestaju. Mnogo je osoba koje neprestano ale zbog toga to nisu u stanju ponovno vratiti sjajne prilike ivota koje su izgubili zbog vlastitog nemara. Upravo je ovo bilo povod da Disraeli kae: Mladost je greka, zrelo doba je besposliarenje, starost je kajanje.20 Jednog dana mladi ree nekom starcu ovako: Kakav ivot ima ti u starosti svojoj? Ree: Jedno slovo nejasno je u tome to veli, A znaenje njegovo saznat nee dok sam ne ostari. A bolje bi bilo da o snazi svojoj pria Nego to o dobu nemoi pita. Mladost svoju pazi, jer ptiica ova krasna Ostat nee u ovoj kui sazdanoj od kosti. Posjed vrijedni to ja sam uzaludno izgubio Ako moe, ti bar ne gubi ga za badava. Svaku osornost koju pokazao sam prvi, Svijet vie od toga pokazao je prema meni. Kapital mi nestade, bez imetka ostadoh, Bez imetka igra je trgovina svaka. Svijet ovaj lopov je, odnese mi blago moje Jer u snu sam bio, u vrijeme straarenja.
19 20

Ma ve farzandane ma, str. 79. Isto, str. 78.

49

Naalost, vrijedna prilika mladosti, kao i druge plodonosne ivotne prilike, kratkotrajna je i veoma brzo promie. Ne proe ni nekoliko godina, a slatko, gorljivo i zanosno doba mladalake radosti prohuja, a njen rasplamsani plamen lagano splamsava i slabi. Sretan je onaj mladi koji to je mogue vie iskoristi ovu kratkotrajnu priliku i okoristi se ovim ogranienim vremenom, a nesretan onaj koji uzalud svoju mladost utroi te se na koncu ali i kaje nad tugom i jadom svoje neplodne prolosti.
Kia u nevrijeme ne koristi usjevu, U vrijeme starosti, suza kajanja ta ini? Mladost je najuzvienije doba tokom kojeg se pred mladima otvara ivotni put. Meutim, ovo mnogo hvaljeno i varljivo doba, koje dijete s nestrpljenjem iekuje, a mladii i djevojke ele da potraje to due, veoma brzo prolazi. Mladost ne traje vie od nekoliko godina. Zato je potrebno ovo doba ivota proivjeti to je mogue bolje i blistavije.21

Hazreti Ali, a.s., u jednoj od svojih hutbi govorio je o grai ljudskog tijela, organima koje je Bog podario ljudima da bi se pomou njih mo gli odravati u ivotu, o blagodatima i prilikama koje su dati ljudima. Zatim je o ljudima koji ne znaju cijeniti ove vrijednosti i koji su se pre dali slijeenju strasti, kao i o onima koji su u nemaru protraili vrijeme mladalakog zdravlja i snage i koji nisu ispravno i dovoljno iskoristili Boije blagodati, rekao ovako: Nisu se pobrinuli za sebe dok su im tijela bila zdrava, te nisu izvukli pouku dok im mladost jo nije bila minula. Jesu li to oni ljudi koji su u mladosti ekali da im se lea saviju u starosti?22 Prenosi se da je hazreti Ali, takoer, rekao: O kako je Dunjaluku blizak odlazak, a kako je starost bliska mladosti!23

etiri zapovijedi
Mladi koji prieljkuju sreu i blaenstvo, koji cijene priliku koja im se prua u mladosti i koji je ele u potpunosti iskoristiti moraju imati na umu nekoliko stvari, napisati ih na list papira i uvijek drati pred oima:
21 22 23

Ma ve farzandane ma, str. 78. Nehdu-l-belaga, str. 80. Gureru-l-hikem, str. 754.

50

1. Doba mladosti je jedna od najboljih i najvrjednijih plodonosnih prilika koje ovjek ima tokom ivota. 2. Iskoristiti priliku mladosti, odnosno, truditi se i zalagati s ciljem iskoritavanja te prilike, temeljni je preduvjet za uspjeh ovjeka u ivotu. 3. Temelj sree ili nesree svakog ovjeka polae se u vrijeme njegove mladosti. Mladi koji iskoristi svoje mladalake dane bit e sposoban tim svojim djelom pripremiti teren za sreu tokom cijelog ivota. 4. Mladost kratko traje, a prilika mladosti brzo promie. Jedan dan nemara i slabosti za posljedicu e imati tugu i tetu i biti izvor kajanja tokom cijelog ivota. Na ivotnom putu ovjeka postoje mnogobrojne prepreke koje ne dozvoljavaju ljudima da na najbolji mogui nain iskoriste vrijedne prilike i pogodne uvjete koji im stoje nadohvat ruke. Zbog toga mnoge prilike odlaze u nepovrat, a umjesto njih ostaju poraz i osjeaj uskraenosti. Mladost, poput drugih razdoblja ivota, nosi sa sobom i svoje prepreke i tekoe koje je mogue ukloniti psiholokim analizama i naunim promatranjem. Da bi se mladi upoznali s njima i nauili kako da ih otklone, u nastavku emo ukazati na neke od tih prepreka.

Tuga i briga
Strepnja i briga za budunost, sjeta i tugovanje zbog prolosti neke su od prepreka koje su, ukoliko se ugnijezde u dui ovjeka, u stanju poremetiti ravnoteu i unititi odlunost inei ovjeka izgubljenim i bespomonom. Briga za budunost i tugovanje zbog prolosti brane su na putu ljudske sree. Ove dvije psiholoke prepreke ne dozvoljavaju ljudima da ispravno iskoriste postojeu priliku i sposobnost koje trenutno posjeduju te na taj nain pripreme teren za pobjedu i uspjeh u svome ivotu. Tuga i briga poput termita razaraju korijen nade i volje duboko u ovjeku, inei ljude tako nesigurnim i beznadenim da su potpuno bez volje za bilo kakav pokret i nastojanje, a ponekad su nespremni ak i da izvre preuzete obaveze. Naalost, veinu ljudi, kako ena tako i mukaraca, starih i mladih, u svim segmentima pojedinanog i drutvenog ivota, zahvatila je ova psihika bolest i veina ih neprestano pati od nesnosnih boli koje im nanose tuga i briga. Zbog toga oni uzaludno i nepovratno gube mnoge vrijedne prilike, nakon ega izgaraju u vatrenom plamenu tugovanja i kajanja koji su sami potpalili. Naprimjer, kada jedan student zbog nemara u uenju padne na ispitu, on obnavlja taj predmet. To znai da mu se daje prilika da sljedeih nekoliko
51

mjeseci iskoristi uei i trudei se da stekne znanje kako bi nadoknadio proputeno i ponovo izaao na ispit. Taj rok koji mu je dat, za njega je veoma vrijedna i znaajna prilika. Ako iskoristi to vrijeme kako treba i svu svoju energiju usmjeri na uenje i istraivanje, sljedei ispit e sigurno s uspjehom poloiti i pridruiti se skupini studenata koji su ga poloili. Kao rezultat tog zalaganja i truda on e upisati narednu godinu i nastaviti svoje kolovanje. Da bi se ostvarila ova prilika i iskoristio ovaj rok, potrebno je da dua mladog studenta bude smirena i slobodna, kako bi se mogla staloeno i s potpunom panjom usredotoiti na uenje i uspjeno savladati i nauiti predmet koji obnavlja. Naalost, veliki broj mladih u ovakvim situacijama, zbog aljenja za prolou ili brige za budunou, padaju u stanja umne tjeskobe i rasijanosti. Ponekad se prisjeaju prolosti, tuguju i jadaju se: Zato prole godine nisam dobro uio? Zato sam ljenario i u nemaru i apatiji proveo svoj ivot? Ponekad razmiljaju o svojoj nejasnoj i mranoj budunosti, gubei se u tome. Postaju uznemireni i zabrinuti. Padaju u depresiju i nesanicu, sami sebi govorei: Ako ne poloim obnovljeni predmet, ako ne budem znao odgovore na ispitna pitanja, bit u osramoen i ponien, mogue je da me izbace iz kole i da mi u potpunosti bude uskraena mogunost da se obrazujem, pa u zbog toga zauvijek biti nesretan i osramoen! Ove dvije opasne misli, ove dvije velike prepreke stvaraju tako snaan psihiki pritisak na duu mladih, okupiraju ih i onemoguavaju aktivno uenje pa mladi gube svaku volju i elju za njim. Oni otvaraju knjigu i stavljaju je ispred sebe, ali rasprene misli, rastresenost i neraspoloenje ine ih nemonim i bezvoljnim tako da iz knjige nisu u stanju nita shvatiti. Sve u svemu, u kajanju zbog prolosti i brizi za budunost prolazi im vrijeme i bez ikakva rezultata izmie vrijedna prilika za pripremanje ponovljenog ispita, tako da su primorani obnoviti godinu. Naalost, po okonanju kolske godine i prolaskom popravnog ispitnog roka njihovo duevno stanje se ne poboljava i ne prestaju psihiki pritisci koji ih mue. I sljedee godine okolnosti ostaju iste. Tuga zbog prolosti i strah od budunosti, rastresenost i briga obuzimaju njihovo bie i mogue je da se sljedee godine ta duevna tjeskoba, nelagoda i zabrinutost povea, a nepodnoljivi i mukotrpni pritisci postanu jo snaniji. Lijeenje ove dvije duevne bolesti mogue je iskljuivo ispravnim preispitivanjem i unoenjem spokojstva u due mladih ljudi. Mladi koji pate od ove vrste poremeaja moraju vlastitim zalaganjem i trudom iz svojih srca odstraniti misli o prolosti i budunosti i zaboraviti ta dva nepoeljna i uznemiravajua sjeanja. U vezi s prolou moraju sa sobom razrijeiti jednu stvar, a to je da je naa prolost, ma kakva ona bila, prola i vie se nee vratiti. Od tugovanja
52

zbog prolosti ne samo da nemamo nikakve koristi nego, naprotiv, imamo samo tetu. Dio dragocjenog vremena koje nam stoji na raspolaganju gubimo u nepovrat. Pored toga, ovo uznemirava nau misao, ini je rastrojenom i rastresenom i, jo vanije od toga, u dananjici nas sprjeava u korisnom djelovanju, izvoru nae pobjede i uspjeha u naoj skoroj sutranjici. Imam Ali, a.s., je rekao: Ne spajaj svoje srce s tugovanjem zbog prolosti, jer e te odvraati od spremanja za ono to ti dolazi.24 to se tie brige za budunost, mladi moraju tano odrediti naine svoga djelovanja te izbrisati iz due brigu i uznemirenost. Moraju znati da budunost svakog ovjeka zavisi od njegove trenutne situacije. Ako danas budemo ispravno izvravali svoje obaveze i iskoristili prilike koje imamo, naa budunost e biti lijepa i svijetla. Suprotno tome, ukoliko ne iskoristimo dragocjenu priliku i sa strahom i brigom u srcu budemo troili dragocjeno vrijeme, u budunosti emo zasigurno biti nesretni i neuspjeni. Imam Ali, a.s., je rekao: Ne optereuj postojee danas brigom za budunost koja jo nije dola.25 Naalost, veliki broj mladih, ali i starijih ljudi, uope se ne osvre na svoje trenutno stanje i ne primjeuju vrijednost svoga ivota kao temeljne mogunosti i izvora sree i uspjeha. Ponekad ljudi razmiljaju o maglovitoj i tamnoj budunosti, stvarajui u svojim mislima strane i uasne predstave i vienja. Takvim ruilakim i pogubnim predstavama oni naprosto kradu iz svojih dua smiraj i spokoj. Svojim matarijama i obmanama zagoravaju slast trenutnog ivota i ine ga nepodnoljivim. Ponekad, opet, zbog neznanja okreu lice prolosti i promatraju s tugom i sjetom puteve kojima su proli proteklih nekoliko godina. Njihova sjetna i turobna sjeanja na prole dane i dogaaje poput hladnog zimskog vjetra okivaju u led njihove elje, briui svaku gorljivost i radost iz njihovih srca i gasei plam ljubavi i nade u njihovim duama. Postaju tako beznadeni i oajni da nisu u stanju nainiti ni jedan korak, ni jedan pokret, dok pored njih jedna po jedna prolaze zlatne prilike njihova ivota.
Kakvo je to stanje stanovnika zemlje? Uvijek kad spomenu vremena minula, Tuni zbog rastanka s vremenima prolim, Zbog tuge svoje sadanjosti jadikuju,
24 25

Gureru-l-hikem, str. 289. Isto, str. 820.

53

Drugog posla do tugovanja i enje nemaju. Ne uzimaju pouke od toka vremena. Jedan od njih u proljee mladosti Tuguje zbog svoga djetinjstva minula. U savrenstvu ljepote i krasote je, Al zbog jada i tuge namrtio lice. Kako slatko bjee djetinjstvo to minu, Ako ono vrijeme natrag se povrati, mutuluk e dati. Onaj drugi to mladost je proao, Taj put kojim sada ide, vidi tekim i neprohodnim. Izgubio vedrinu je razuma i pameti, Zato snije snove i elje o pustoj mladosti. ta s dogodi! Zato s vrijeme ne vrati, Da s opet vratim ljubavi i razuzdanosti. Ono to vidjeh u veini stanja ljudskih: Niko ne promilja o vrijednosti stanja trenutnog. Prepustili svi se predodbama, matarijama, A osim tuge i bezvoljnosti stanja drugog nema. Nesvjesni da trenutno stanje poraa, Poput majke, i prolost i budunost.

Postojea prilika
Iskoristiti priliku znai usmjeriti svijest i panju ovjeka na postojee okolnosti i njihovo ispravno koritenje s ciljem ostvarenja materijalne i duhovne sree. Iskoritavanje prilike podrazumijeva zalaganje i trud da se ispune sve obaveze koje ovjek trenutno ima. Tugovanje i aljenje zbog prolosti velika je psihika prepreka koja stoji na putu koritenja prilika, dok je druga prepreka zabrinutost i strepnja zbog budunosti. Onaj ko eli iskoristiti prilike i na ispravan nain upotrijebiti bogatstvo koje posjeduje mora zaboraviti prohujalu prolost i osloboditi svoje srce aljenja i tugovanja zbog nje. Pored toga, on se ne smije obazirati na jo neprispjelu budunost, niti tugovati zbog nje. Potrebno je svu svoju energiju usmjeriti na trenutno stanje i okolnosti, neprestano se pitati: ta sada trebam initi? i dati razumski odgovor na to pitanje. Nakon toga, mora ozbiljno pristupiti izvrenju svojih obaveza.
54

Imam Sadik, a.s., je rekao: (U ivotu ovjeka) tri su dana: dan koji je pro ao i ne moe se vratiti, dan u kojem su ljudi i koji ga trebaju znati cijeniti i iskoristiti; i sutra koje jo nije dolo, samo postoji nada i elja za njim. 26 Imam Sadik je takoer rekao: Strpite se na Dunjaluku, jer zaista on ne traje due od trenutka. Ono to je od tih trenutaka prolo nestalo je u nepovrat i neete osjetiti ni bol ni slast njihovu. A ono to jo nije dolo, vi ne znate ta je. Zaista je blagodat ivota onaj trenutak u kojem se nalazi. U njemu budi strpljiv u pokornosti i uzdri se od injenja grijeha i nepo kornosti Bogu.27 Zapovjednik pravovjernih, a.s., u pismu upuenom Abdullahu ibn Abbasu je rekao: Ne tuguj i ne budi uznemiren zbog onoga to si izgubio od svog Dunjaluka. Ali, a.s., je takoer rekao: Ne optereuj svoje danas tugom godine koja jo nije dola zato jer ti je dovoljan teret svakog dana i onoga to je u njemu.28 Ono emu su uvaeni predvodnici islama prije etrnaest stoljea u sklopu svojih duhovnih i odgojnih uputa poduavali svoje sljedbenike radi borbe protiv tugovanja zbog prolosti i brige za budunost, danas tome istom poznati naunici na svojim akademskim katedrama pouavaju svoje studente. U tom smislu Carnegie Dale kae:
Tokom cijelog ivotnog ciklusa vrsto zatvori eljeznu kapiju koja vodi prolosti, onom jueranjem danu koji vie ne postoji. Takoer, navuci elinu pregradu ispred budunosti, odnosno sutranjice koja jo uvijek nije dola. Tek tada s potpunom smjelou i svijeu posveti se trenutnom danas. Prolost prepusti njoj samoj, neka bude pokopana u smrti i nepostojanju. Sutra odbaci, neka bude glupacima uputa i vodi nestanku i smrti. Kada teret tekoa budunosti povea muke i boli prolosti, uz to se pridodaju i trenutna stanja i problemi, i sve to zajedno pritisne plea ovjeka, taj teret to sa sobom nose poraz, siromatvo i bol u stanju je oboriti i najsnanije ljude. Budunost odbaci istom onom snagom kojom si odbacio prolost. Budunost je ovo danas to traje. Sutra ne postoji. Dan spasa i izbavljenja osim dananjeg dana ne postoji. Osobe koje strepe zbog budunosti uzalud gube energiju i stvaraju sebi nepotrebne, umne i nervne tekoe. Stoga, zatvorite kapije ispred ove dvije goropadne nemani, prolosti i budunosti. Razdvojite svoje danas od budunosti i prolosti.29
26 27 28 29

Tuhafu-l-ukul, str. 324. Kafi, sv. 2., str. 454. Nehdu-l-belaga, str. 1264. Ajine zendegi, str. 8.

55

Sklonost prema zamiljenom i nestvarnom

Iako su mnogi ljudi i ene, mladi i stari, opsjednuti tugovanjem za prohujalom prolou i brigom zbog neizvjesne budunosti, to rezultira gubljenjem jedne za drugom vrijednih i plodotvornih prilika, mladi se zbog svoje mladalake naravi i iskonske posebnosti mladalakog doba suoavaju sa samo njima svojstvenom tekoom, a to je sklonost prema nestvarnom i ljubav prema nemoguim, nestvarnim legendama i bajkama. Drugim rijeima, starije osobe koje su tokom svoga ivota proivjele i njegove hladnoe i vreline, i u koli ivota nauile i stekle iskustva, ako i razmiljaju o svojoj dobroj ili looj budunosti, oni to ine u granicama moguih i ostvarivih predodbi. Meutim, mladi u svojoj ranoj mladosti uglavnom ive u nestvarnom svijetu snova i mate. Njihove misli su neprekidno zaokupljene nedokuivim predstavama i nemoguim matanjima. Oni nisu u stanju realistiki sagledati svijet, nego na temeljima straha, nade, ljubavi i elje grade nestvarnu sliku svoje budunosti i stvaraju u dubini svoje due nestvarne i udnovate predstave i vidike. Nekada mladi mataju o svojim uspjesima i sutranjim pobjedama. Slatke snove sebi predoavaju u obliku veleljepnih i bajnih dvoraca i u svom srcu stvaraju varljivu sliku raja. Promatrajui svu tu ljepotu i krasotu oni se utapaju u more radosti i blistaju od sree. Ponekad, opet, razmiljaju o svojim neuspjesima i porazima i u neogranienom svijetu mate pretvaraju svoju nesreu u izgled zastraujuih ruevina, stvarajui u sebi razbuktali pakao. Nakon promatranja tih zastraujuih slika njihovo bie obuzima strepnja i strah od poraza u konanici. Ponekada se toliko izgube i bivaju opsjednuti tugom i pesimizmom da jednostavno izgube volju za ivotom i odbijaju svaki oblik rada i djelovanja. Utjecaj ovih imaginarnih predstava i bajkovitih matanja oituje se u gubljenju sposobnosti mladih da uistinu sagledaju stvarnost ivota i uzaludnom gubljenju postojeih prilika, ispunjenih pogodnim uvjetima i okolnostima, sreom i veseljem.
Nakon punoljetstva, radoznalost poprima vie umni oblik i tada je mogue stvarati odvane i smjele graevine zamisli. Mladi se u tom razdoblju oslanjaju na ono to su dotad nauili, pomou ega stvaraju nove ljepote i matovite projekte. Dok dijete proivljava iskljuivo sadanji trenutak, tek stasali mladi gradi svoje opaanje i poimanje duha vremena na temeljima dva toka, prolosti i budunosti. Njihova misao vie se usredotouje na prolost i budunost, dok je posveenost trenutnoj situaciji za njih stvar od drugostepenog znaaja.

56

Upravo iz tog razloga tek stasali mladi imaju potekoe pri suoavanju sa stvarnou. Pored toga, mo stvaranja umnih slika i predstava o nekom liku ili nekom prizoru je tako snana da granica koja razdvaja stvarno od nestvarnog gotovo da nestane. Posebno djevojice tokom svoga svakodnevnog ivota nastavljaju sanjariti i matati i kada su budne. Ponekad se u takvim situacijama javlja bolest mitomanija, odnosno, strast za nestvarnim i bajkovitim laima. Stvarnost u oima tek stasalih mladih ljudi poprima mnoge promjene. Oni tumae stvarnost na valovima neutemeljenih predstava i mate. Prema tome, moramo biti obazrivi u promatranju mladih i prosuivanja o njima. Mladost je najznaajnije razdoblje ljudskog ivota, u kojem ovjek zamilja neke nestvarne i bajkovite slike, slatke i lane misli i ideje, koje se mnogo ee nalaze kod djevojica. Tako je za njih poimanje realnog ivota teko, a mogue je i da se u njihovom njenom i osjetljivom mozgu pojave odreene nepravilnosti.30

Naravno, potrebno je rei da sklonost i prirodna elja mladih prema nestvarnom, matarenju i pretpostavkama ima i koristan uinak na jaanje i srazmjerno irenje uma te procvat snage njihove kreativnosti. Ova sklonost je korisna ukoliko ne pree granicu svoje svrsishodnosti i mlade ne lii nepristranog i realistikog pogleda na svijet, kao ni mogunosti da iskoriste postojee prilike.

Osjeaj inovativnosti i kreativnosti

Drugim rijeima, sklonost i elja za nemoguim predstavama i matanjima jedna je od prirodnih osobina mladosti, koja je Boijom zapovijedi stvorena u biti mladih ljudi. Ovo psihiko stanje srazmjerno utie na irenje i jaanje snage i moi mate, darujui umu mladih ljudi kreativnost. Ovo psihiko stanje budi u prirodi mladih ljudi osjeaj za inovativnost i kreativnost, pripremajui ih za obnovu, novi napredak i savrenstvo. Meutim, ova sklonost mora se ispravno nadzirati kako ne bi otila u krajnost i zastranila. Mladi i njihovi odgajatelji moraju paziti da nestvarna mata i iluzije mladih ne unite njihove postojee posjede i da izgledi njihovih varljivih predstava o sutranjici ne unite njihovu realnu dananjicu. Na svu sreu, razdoblje u kojem se javljaju nestvarna matanja i neostvarive pretpostavke je veoma kratko. Ovo turbulentno stanje u svojoj punoj snazi javlja se samo tokom prvih nekoliko godina puberteta. to
30

e midanam (Bolug), str. 48.

57

vie vrijeme odmie i to se vie stiu iskustva ivotne kole, umanjuju se i nestvarne iluzije i matanja. Postepeno, misli i ideje mladih se vraaju u normalno stanje.
Uvijek kada elite istraivati posebnosti misli i ideja tek stasalih mladih ljudi, doi ete do zakljuka da njihova intelektualna snaga jo uvijek nije procvjetala skladna i harmonina. Ekstremizam u osjeajima ljubavi, snaga mate, snana udnja za iskazivanjem nepromiljenih i proizvoljnih zakljuivanja, nepostojanje odgovarajueg iskustva, sve to skupa njihovom nainu razmiljanja daje poseban peat. Njihove pretpostavke su zbunjujue, njihov nain razmiljanja je poetski i izuzetno lian.31 U trenucima kada se priblii doba zrelosti i stasalosti, i linost ovjeka e se razvijati i sazrijevati na tranicama ispravnog puta. Usklaivanje s okolinom, koje je bilo poremeeno tokom razdoblja razvoja i rasta i koje je prijetilo da uzrokuje nesagledive i opasne posljedice i ospori linost mlade osobe, sada postaje mogue. Duevne i tjelesne boli koje su je pritiskale sada nestaju, gube se. Uvijek kada usporedimo linost jednog adolescenta s onom koju e imati s dvadeset godina, panju e nam privui ostvareni napredak i razvoj linosti. Nakon to mladi ljudi ostvare svoje nove interese, dolazi do ostvarenja njihovog linog iskustva. Ako kljuna pitanja njihovog ivota i nisu ve rijeena, barem je uoblien plan i projekat njihova rjeenja, a mlad ovjek u tom stadiju nadilazi prolo, maglovito stanje i prelazi u novo, jasnije stanje.32

Nespoznata mladost
Nauno gledano, doba mladosti je jedan zagonetan i tajnovit period ljudskog ivota. Savremeni naunici, uprkos vrijednom napretku koji su ostvarili na polju poznavanja due mladih, ipak priznaju da postoji mnotvo nerasvijetljenih injenica u njihovoj psihologiji. Savremena nauka jo uvijek nije u stanju ispravno i potpuno ukloniti naunicima veo s ove nepoznanice i objasniti sve nejasne strane due mladih ljudi. Ipak, trudom i zalaganjem naunika i istraivaa do odreene mjere su pojanjene i razotkrivene mnoge skrivene tajne i nepoznata svojstva due mladih ljudi. Maurice Debesse kae:
Kao to je u prolom (devetnaestom) stoljeu na geografskoj karti Afrike postojao veliki neispunjen i prazan prostor, pa ak ni sve geografske karte
31 32

e midanam (Bolug), str. 109. Isto, str. 88.

58

meusobno nisu bile podudarne, takva situacija je vladala i na polju otkrivanja novih obzorja linosti mladih ljudi. Iako su mnoga podruja bila otkrivena i poznata, postojalo je jo mnogo potpuno nepoznatih i nedostinih taaka. Moda e nova otkria doprinijeti temeljitim promjenama unutar tih podruja, ali zasad se tamo jo uvijek vide privienja i lani planinski vijenci i tajnovite rijeke, kao to je to bila rijeka Niger za geografe osamnaestog stoljea. Meutim, i pored toga, ova otkria su napredovala barem toliko da su u stanju dati nam prilino tanu sliku i miljenje o psihikim i duevnim stanjima ovog razdoblja ljudskog ivota. Napredak nauke na polju poznavanja adolescencije ne napreduje u oekivanoj mjeri. Danas ak posjedujemo znatno vie podataka o djeci i njihovoj psihologiji, nego kada je rije o razdoblju adolescencije. Godine adolescencije predstavljaju jedan nepristupaan i tajnovit period ivota ovjeka i nemogue je postaviti bilo koje pitanje o ovom periodu koje e imati taan i pouzdan odgovor. Pored toga, ljudska stanja u ovom razdoblju toliko su promjenjiva i nestalna da su u stanju obezvrijediti sav istraivaki trud i zapaanja naunika i nagnati ih na donoenje neutemeljenih predodbi.33

Psihika rastrojenost
Snani uzronici adolescencije prirodnim putem u tijelu i dui mladog ovjeka proizvode velike promjene, dovodei mlade u posebne, iznimno teke okolnosti. S jedne strane, pristizanjem mladalakog doba i buenjem psiho-fizike snage mladi ovladavaju najboljim i najuinkovitijim sredstvima za napredak i prosperitet linosti koja e, ukoliko se na odgovarajui nain iskoristi, uiniti mlade sretnim. S druge strane, mladi u tom razdoblju padaju u najsnanije oblike duevne rastrojenosti i psihike nelagode, tako da su u stanju jednim nesmotrenim i nemarnim postupkom uzrokovati vlastiti pad i vjenu nesreu. Ove razliite i oprene elje i tenje uinile su da savremeni naunici mladost prepoznaju kao najzamreniji i najtajnovitiji period ljudskog ivota, smatrajui da je rjeavanje tekoa koje imaju mladi klju rjeenja za sve drutvene probleme. Kako bi mladi sigurno proivjeli ovaj uzburkani i opasni period, sauvali se pogibeljnih litica i provalija koje vrebaju na tom putu, a istovremeno bili svjesni bogatstva koje nosi njihova mladost i kako bi najveoj mjeri iskoristili snagu koju posjeduju, stalno moraju imati na umu dvije stvari.
33

e midanam (Bolug), str. 16.

59

Prvo moraju razumjeti da je takvo stanje prirodno i upoznati se to bolje s poremeajima svojstvenim dobu mladosti te shvatiti da je u mladosti razum jo uvijek nejak, a osjeanja vatrena i estoka. Glavnina odluka mladih donosi se na temelju osjeaja, a ne razuma, to samo po sebi predstavlja veliku opasnost koja neprestano prijeti njihovoj srei. Mogue je da mlad ovjek jednom pogrenom odlukom zauvijek upropasti i unesrei svoj ivot.
Mladi jo uvijek pred sobom imaju vei dio svoga ivota. Prema tome, samospoznaja bi im mogla biti od velike koristi, jer e na taj nain moi sebe sauvati od tetnih i nedolinih reakcija i ponaanja u buduim izazovima i iskuenjima. Pored toga, oni e stei snagu i mo da se ne izgube u uspjesima i porazima ivota, jer su i oholost kao rezultat uspjeha, i beznadenost kao posljedica poraza, jednako opasni za njihovu linost. Potrebno je znati da prijelaz iz doba djetinjstva u doba adolescencije nije nimalo lagan. Naprotiv, to je jedan veoma teak proces koji ponekad traje nekoliko godina, da bi se na kraju uspjeno okonao. Meutim, ukoliko budete znali kakve e se promjene u tom trenutku dogoditi u vaem biu i biu drugih mladih, prolazak kroz ovo razdoblje bit e vam mnogo laki.34

Drugo to mladi moraju imati na umu jest da moraju iskoristiti priliku koju im prua mladost. Iz svojih misli i iz svoje svijesti moraju izbrisati razmiljanja o izgubljenoj prolosti i nestvarnoj budunosti te svoje misli usredsrediti iskljuivo na trenutno stanje. Trebaju se truditi da iskoriste postojeu snagu mladosti za sticanje znanja i usavravanje morala, gradei od sebe sposobnog i plemenitog ovjeka i pripremajui se za jedan estit i ponosan ivot.

34

Rod va zendegi, str. 157.

60

4. PREDAVANJE

Uzvieni Bog u Svojoj knjizi kae:

...Zatim ini da se kao dojenad raate, i da do muevnog doba stignete...1

Dva nezavisna razdoblja

Jesu li doba djetinjstva, sa slabou i nemoi, i doba adolescencije, sa svojom snagom i moi, dva potpuno nezavisna doba i dva odvojena i zasebna svijeta? Tjelesni udovi djeteta su nejaki, njegov glas je djetinjast, njegovi miii i kosti su slabi, njegovi pokreti, mirovanje, ponaanje, ud i razmiljanje djetinjasto. Ono jo uvijek voli da se drui s malom djecom i da se igra s njima. Vrste igara i zabave koje voli odgovaraju razdoblju djetinjstva. No, nasuprot tome, ekstremiteti mladia su snani, njegov glas je krupan i zreliji, njegovi miii i kosti su snani, pokreti, postupci, ponaanje, ud i razmiljanje korespondiraju s mladalakim dobom. On eli da se drui s mladima i odraslima, voli igre i zabavu odraslih. Djetinjstvo i mladalako doba dva su potpuno nezavisna polja ivota, dva podruja u svakom smislu razliita i meusobno oprena. Svako od njih posjeduje samo sebi svojstvene uvjete i osobine. Doba adolescencije je most koji povezuje ova dva razdoblja, most koji odvodi dijete iz slabosti i nemoi djetinjstva u svijet mladalake snage i gorljivosti. Djeaci i djevojice koji s uspjehom savladaju sve stepene djetinjstva, ukoliko budu isto tako uspjeni i u savladavanju potekoa adolescentnog doba i prou taj period ispunjen turbulencijama i korjenitim promjenama, ui e u predivno i poeljno podruje mladosti i prikljuiti se redovima odraslih mukaraca i ena u drutvu.

Promjene u dobu adolescencije

Od trenutka kada inioci adolescencije zaponu svoje djelovanje u tijelu djevojaka i mladia, do okonanja tog prirodnog ciklusa ulaska djece u
1

El-Mumin, 67.

61

doba mladosti i uvrivanja njihovog psiho-fizikog stanja proi e nekoliko godina. Tokom ovog razdoblja dogaaju se velike promjene u njihovom tijelu i dui: mijenja se njihova visina, njihovi ekstremiteti naglo poinju rasti i u njima se raaju novi osjeaji i porivi, a dolazi do velikih promjena u njihovim duevnim i moralnim svojstvima navike koje su imali tokom djetinjstva polahko slabe i iezavaju i postepeno svoje mjesto preputaju nekim novim navikama i obiajima. Naputaju zabave i igre djetinjstva, vie ne obraaju panju na lutke i ostale igrake iz tog vremena, nego sve to odbacuju i poinju razmiljati o novim nainima zabave. Doba adolescencije smatra se razdobljem krize i velikih preobraaja u tijelu ovjeka. Tokom ovog razdoblja, tijelo i psiha djeteta neprestano su izloeni najveoj promjeni i preobraaju. Moral i ponaanje adolescenta toliko su neuravnoteeni i nepredvidivi da su naunici ovo razdoblje nazvali razdobljem nemira i konfuzije.
Ovaj turbulentni period, koji P. Mundus naziva konfuznim ivotom, a Bhler negativnim periodom, u stvari predstavlja period koji se javlja jo u vrijeme prije poetka adolescencije. Poetak ovog razdoblja ustvari nagovjetava poetak djelovanja na planu reprodukcije. To je vrijeme izmeu dvanaeste i petnaeste, a ponekad i do esnaeste godine i ima sve odlike jednog kriznog doba. Ovaj period nazivaju periodom konfuzije i nereda u razvoju. Gotovo cijelim svojim tokom ovaj period je ispunjen nelagodama. Tijelo je mlitavo i mlohavo, a ud i ponaanje promjenjivi. Mladi ili djevojka nalaze se u takvom stanju kao da povezanih oiju rukama pipaju i trae put prema maglovitoj budunosti. Nakon tog razdoblja tjelesni organi i moralni ivot jaaju. Mladi poinju da se vie zanimaju za posao koji bi u budunosti radili. U veini sluajeva, poetak uenja zanata i kole koja se tie njihovog ivotnog zanimanja zapoinje upravo u ovom vremenu. Politika i ekonomska pitanja privlae njihovu panju i zasjenjuju pitanja obrazovanja. Strast i udnja za ivotom oituju se u svakom pogledu i dijelu ivota. Njihovi osjeaji cvjetaju poput behara voki u aprilu. Punoljetni, ali zbunjeni i nespokojni mladi svoje mjesto ustupaju mladim ljudima ili enama koji na budunost gledaju s mnogo gorljivosti i ara. Oni u svom svijetu mate na krilima nade lete na sve strane. Ovaj period traje od esnaeste do dvadesete godine. To je upravo doba mladalakog ara koji Platon naziva duevna opijenost.2

Doba mladosti, cijelo razdoblje adolescencije, put prevrata i promjena, za djevojke i mladie je jedno meudoba izmeu djetinjstva i mladosti, jedno posebno razdoblje ljudskog ivota. Ovo vrijeme ne moemo svrstati ni u doba djetinjstva niti u doba mladosti.
2

e midanam (Bolug), str. 9.

62

Na arapskom jeziku za dijete u ijem se tijelu probude znakovi adolescencije i zaponu svoje duboke aktivnosti kae se murahiq3. Murahiq nije ni dijete, ni mladi. Nije vie dijete jer je pubertet, sa svojim akcijama i reakcijama, ostvario utjecaj na njegovo tijelo i izbrisao neke osobine i karakter djeteta. Njegovi organi i misli, pokreti i moral vie nisu djetinjasti, oni su izrasli i zadobili jedan novi oblik. No, on nije ni mladi zato jer inioci adolescencije jo uvijek nisu proli sve svoje faze i on jo nije postigao svoje upotpunjenje. Potrebno je da proe odreeno vrijeme, da se nastave prirodni ciklus i djelovanje puberteta kako bi na kraju adolescent (murahiq) uao u fazu potpunog puberteta, gdje e se u njemu oitovati i ustaliti sva svojstva i znakovi koji odlikuju jednog mladia.
Dugo se raspravljalo o tome da li je adolescencija dio djeakog doba ili pripada vremenu razvoja i zrelosti. ak i danas veina ljudi smatra da je ovjek do etrnaeste ili petnaeste godine jo uvijek dijete, nakon ega prolazi meufazu nazvanu pubertet gdje postaje potpuna i zrela linost. Ovo nije ispravan stav. U biti, ovjek u godinama izmeu dvanaeste i osamnaeste prolazi kroz jedan jasno odreen period svoga ivota koji je odvojen i od doba djetinjstva i od doba zrelosti i koji sam po sebi posjeduje jedinstvene zakone i tekoe te ima veoma znaajnu ulogu u ivotu ovjeka. U istraivanjima i studijama o razvoju ovjeka potrebno je istaknuti ulogu adolescencije kao temeljne odrednice koja igra kljunu ulogu u ivotu ovjeka. Rije pubertet nam govori upravo o tome, odnosno o godinama kada osoba stasava. Prema tome, pubertet u studijama razvoja i evolucije ovjeka ima kljuni i temeljni znaaj. Nemogue je precizno opisati i objasniti doba puberteta zanemarujui trajne psiho-fizike promjene kao njegovog glavnog predstavnika.4

Islam je u svom uenju propisao posebna pravila i propise za mladie i djevojke koji jo uvijek nisu zavrili pubertetski razvoj. Naprimjer, jedan dvanaestogodinjak niti je potpuno odgovoran poput odrasle zrele osobe, niti je poput maloljetnog djeteta slobodan i osloboen od svih obaveza. On mora obavljati namaz i postiti. Otac i majka su obavezni voditi brigu o tome izvrava li on te propise, ali poto jo uvijek nije odrasla i zrela osoba, za njega su predviene neke olakice. Ukoliko ipak doe do nemara u ispunjavanju obaveza, Zakonodavac ga nee smatrati dostojnim kazne, kao to je to sluaj s punoljetnim odraslim osobama.
3 4

Onaj koji je u pubertetu, tinejder. e midanam (Bolug), str. 15.

63

Maloljetnika delinkvencija
Po pitanju delinkvencije i kriminala situacija je, takoer, specifina. Djeak od dvanaest godina obavezan je izbjegavati svaki vid grijeha, kriminal i zloin i uvati istim svoje tijelo i duu od svih prljavtina. Meutim, ako kojim sluajem poini neko kriminalno djelo, sudija nee provesti kazneni postupak i izvriti erijatsku kaznu nad njim, zato jer on jo uvijek nije odrastao i punoljetan ovjek, a erijatska kazna se izvrava samo nad punoljetnim i odraslim osobama. Istovremeno, erijatski sudija ne moe u potpunosti ni zanemariti njegovo skretanje i protivzakonito djelo, niti ga moe kao maloljetno dijete potpuno pomilovati i osloboditi od krivnje. U takvim sluajevima sudija e ga ukoriti i u skladu s poinjenim kaznenim djelom odrediti odreene popravno-kaznene mjere. Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., o maloljetniku koji stupi u nedozvo ljenu seksualnu vezu s odraslom enom rekao: Za djeaka koji jo nije postigao punu zrelost i punoljetstvo kazna je ukor, a punoljetna ena koja je poinila s njim blud bit e kanjena punom erijatskom kaznom.5 Takoer se prenosi da je Imam Sadik, a.s., rekao: erijatska kazna se nee izvravati nad djetetom (koje je poinilo kazneno djelo), nego e ono biti kanjeno ukorom.6

Ubrzan i sveobuhvatan razvoj

Adolescencija je poput novog roenja, kojim dijete naputa skueni i ogranieni prostor djetinjstva i prelazi u iroki i moni svijet mladosti. Iako novoroene jo od prvog dana u kontinuitetu raste i razvija se, a njegova umijea i sposobnosti se jedno za drugim potiu i usavravaju, najvei i najbri rast koji zahvaa cjelokupno ljudsko bie i organizam dogaa se tokom drugog roenja, odnosno tokom razdoblja adolescencije. Adolescencija razotkriva sve skrivene mogunosti i sposobnosti ovjeka inei ih realnim. Sve promjene koje se deavaju u tzv. drugom roenju moemo smjestiti unutar tri glavna razdoblja, a to su: adolescencija, razvoj i mladost. Iako pitanje adolescencije i promjena koje u njoj nastaju spada u domen biologije, zbog injenice da je vrijeme adolescencije vrijeme buenja i procvata osjeanja, a tek stasali tinejderi u pogledu ponaanja, morala i psihe
5 6

Mustedrek, sv. 14., str. 223. Isto.

64

stupaju u posebnu fazu, pitanje adolescencije se nalo u sreditu zanimanja psihologije i pedagogije. Naunici koji se bave prirodnim naukama izuavaju pubertet s gledita biologije i biolokih procesa koji se u to doba odvijaju, dok psiholozi i etiari razmatraju i izuavaju vrijeme adolescencije s psiholokog i pedagokog gledita.
Razliiti obzori svijeta adolescencije: Period adolescencije koji ini poseban dio naeg ivota, sam po sebi je potpun, ali i veoma sloen. To je svijet koji nije zatvoren i izoliran s jedne strane, vezan je za doba djetinjstva koje se nalazi prije njega, a s druge za doba zrelosti i punoljetstva koje dolazi nakon njega. Pored toga on posjeduje samo sebi svojstvene sisteme i kretanja. Istraivanju pitanja vezanih za adolescenciju mogue je pristupiti s razliitih stanovita postoji poseban dio biologije koji se bavi istraivanjem adolescencije, ali on zanima i psihologiju, pedagogiju, pa ak i etiku. Prema tome, da bismo stekli ispravnu i cjelovitu sliku adolescencije, morat emo prouiti razliite vidove ove pojavnosti.7

Shvatanje uzroka dogaaja

Nauni napredak u savremenoj civilizaciji predstavlja prikupljanje podataka o skrivenim uzrocima dogaaja i spoznaju uzroka prirodnih pojava. to nepristrano oko nauke bolje i kvalitetnije opazi skrivene zakonitosti svijeta i dublje pronikne u tajne njegovog stvaranja, to se prevlast i snaga nauke uveava omoguavajui ovjeanstvu nastavak puta napretka i boljitka. Svi su u stanju vidjeti vanjsku, pojavnu formu dogaaja, ali nije lahko shvatiti uzroke nekog dogaaja. Pomraenje Sunca i Mjeseca, zemljotresi, vjetrovi, listanje lia na drveu, noenje potomka u utrobi ivotinja i ovjeka, raanje potomstva i stotine drugih dogaaja uvijek su postojali i postoje u prirodi i njih su i divlji i civilizirani narodi bili u stanju vidjeti kao to ih i sada vide. Ono to je za ovjeka bitno jeste to zato je dolo do pomraenja Sunca? Zato zemlja podrhtava? Na koji nain i kako cvjeta behar na drveu? Kako i zato ene postaju trudne? Na koji nain i kojim putem se na potomstvo prenose specifine osobine oca i majke? U prolosti svi su gledali ta malarija ini od oboljelih, na koji nain temperatura i groznica umanjuju njihovu snagu i polagano im oduzimaju ivot, meutim, niko nije nita znao o glavnom uzroniku ove bolesti. Svi su vidjeli i promatrali kako tuberkuloza ini nemonim njihove mladie i na kraju ih odvodi u smrt, ali niko nije poznavao istinski uzrok te bolesti.
7

e midanam (Bolug), str. 11.

65

Onoga dana kada je savremena civilizacija svojim preciznim i osjetljivim instrumentima prodrla u svijet mikroba i bakterija i otkrila jedan zauujui svijet siunih bia, tada je otkriven istinski uzronik zaraznih bolesti. Na taj nain skinut je veo s jedne od najzamrenijih tajni stvaranja i svijeta Boijeg djela. Tada je postalo jasno da su glavni uzronici tih bolesti milioni siunih stvorenja, koji poput jurine vojske napadaju i okupiraju tijelo ovjeka, crpei energiju i snagu bolesnog ovjeka radi produetka vlastitog ivota i umnoavanja vlastite vrste, inei da svakog trenutka njihova snaga bude sve vea i vea, a ovjek sve slabiji i slabiji, na kraju ga odvodei u smrt.

Pojavni znakovi adolescencije

Adolescencija, zajedno s promjenama koje proizvodi u tijelu i psihi djeteta, jedna je od neporecivih istina ljudskog ivota. Znanje ljudi o adolescenciji u prolosti je bilo na nivou promatranja znakova i promjena koje se oituju na tijelu i moralu tek stasalih mladia. Svi su vidjeli da tijelo mladia pod utjecajem puberteta doivljava nagli rast i razvoj, a osobine njihova tijela i due se mijenjaju, ali i pored toga oni nisu bili u stanju prodrijeti u sutinu adolescencije i njen glavni uzrok.

Zbiljski uzrok adolescencije

Naunici nove civilizacije su, uz pomo svojih naunih instrumenata i aparata, preciznih opita i eksperimenata, uspjeli do odreene mjere otkloniti nedoumice, skloniti zastor s ovih tajni i spoznati istinski i pravi uzrok puberteta. Prema opisu koji je opirno predstavljen u naunim knjigama i asopisima, naunim istraivanjima dolo se do zakljuka da su unutranje lijezde u strukturi ljudskog tijela poput kakve hemijske tvornice u kojoj svaka lijezda lui jednu ili vie specifinih tvari koje se kroz krv prenose do organa. Ova tvar nauno-terminoloki se naziva hormon.

Unutranje lijezde i uloga hormona

Moete zamisliti ljudsko tijelo poput jedne idealne drutvene zajednice. Osnovica i stub ovog drutva je ljudski skelet, na kojem su izgraeni i usaeni svi drugi organi i udovi tijela. Unutar ovog skeleta nalaze se porodice i razliiti sistemi, koji svi zajedno rade na ostvarivanju zajednikih ciljeva.

66

est glavnih porodica i sistema koji su smjetenu unutar ovog skeleta su: 1. Probavni, tj. digestivni trakt 2. Disajni, tj. respiratorni sistem 3. Sistem krvnih sudova 4. Nervni sistem 5. ljezdana struktura 6. Reproduktivni organi.8 Endogene ili lijezde s unutranjim luenjem su organi iju strukturu ine veoma specifine i razliite elije. Nazivamo ih specifinim jer je njihova funkcija ograniena na proizvodnju jedne ili dvije sloene i jedinstvene supstance koje nazivamo hormonima. lijezde hormone ubrizgavaju direktno u krv, putem koje oni stiu do svih elija u organizmu. Ljekari i patolozi ih nazivaju lijezdama bez vlastitih izvodnih kanala.9

Djelovanje ovih lijezda i materije koju one proizvode uzrok su velikih promjena u tijelu. Sistem lijezda i ravnotea hormonalnog sekreta imaju kljunu ulogu u ureenju sistema i ravnotei tijela, duha, zdravlja, morala i tjelesnih organa. Ukoliko doe do poremeaja u radu ovih lijezda i luenju hormona, doi e do mnogih poremeaja i oteenja u ljudskim organima i psihi, u moralu i ponaanju ovjeka. Ovi poremeaji u stanju su uzrokovati bolesti i tegobe. Uprkos napretku koji su naunici kroz svoje iskustvo i detaljna istraivanja ostvarili tokom proteklog pola stoljea, prikupivi mnogo podataka o nepoznatom svijetu lijezda s unutranjim luenjem i zauujuem utjecaju hormona, pitanje ovih lijezda i hemijskih supstanci koje proizvode ipak je toliko sloeno i nejasno da su strunjaci jednostavno primorani otvoreno priznati manjkavost i nedostatak svog znanja o ovoj temi. Doktor Edith E. Sproul kae:
Najznaajniji zakljuak koji moemo izvesti u vezi sa sistemom lijezda s unutranjim luenjem jasno nam kazuje priu o naem neznanju. Mi posjedujemo tek jedan dio osnovnog znanja o ovoj temi. Iako posjedujemo prilino znaajne podatke o svojstvima hormona i njihovom utjecaju na tijelo, jo uvijek nita ne znamo o nainu njihovog utjecaja i prodiranja.10

Doktor Eustace Chesser kae:

lijezde s unutranjim luenjem su dio ljudskog tijela koje je za nas jo uvijek nepoznanica. Mi moemo rei samo ta ove lijezde rade, zato jer
8 9 10

Rod va zendegi, str. 65. Badane ensan, str. 124. Isto, str. 125.

67

nam iskustvo pokazuje da ukoliko neka lijezda ne radi ispravno, kod dotine osobe se pojavljuju odreena odstupanja i poremeaji. Meutim, jo uvijek ne znamo zato i kako lijezde obavljaju tu samo sebi svojstvenu funkciju.11

Jedan od rezultata rada lijezda i luenja hormona je pubertet i pojava promjena u psiho-fizikoj grai djeteta. Prema miljenju biologa, prirodni uzrok pojave puberteta je luenje seksualnog hormona uz usklaen rad nekih drugih lijezda.
Od poetka ivota pa do puberteta spolni hormoni utonuli u san ne obavljaju nikakvu funkciju. U godinama adolescencije hipofiza luenjem stimulativnog hormona budi ove lijezde i potie ih na rad i luenje spolnih hormona.12 Testis kod mukaraca je lijezda koja proizvodi dvije vrste supstanci: jedna je supstanca koja se direktno ubrizgava u krv, zbog ega se testis ubraja u lijezde s unutranjim luenjem; a druga supstanca je sperma kao sadraj testisa. Kod ena, takoer, postoje dvije lijezde poznate kao jajnici, koje obavljaju istu funkciju koje obavlja testis kod mukarca. Naravno, razlikuju se po tome to su jajnici kod ene smjeteni u utrobi i nisu blizu jedan drugom kao kod mukarca, ve su odvojeni i smjeteni na dvjema suprotnim stranama maternice u donjem dijelu trbuha.13

Vrijeme adolescencije kod djeteta poinje onog trenutka kada se probude spolne lijezde i, zajedno s drugim lijezdama, zaponu s unutranjim luenjem svoja skrivena djelovanja. Spolni hormon se ubrizgava u krvotok djeteta uzrokujui sveobuhvatne promjene u njegovoj psiho-fizikoj grai. Tokom cijelog razdoblja adolescencije, koje traje nekoliko godina, ovi aktivni inioci nastavljaju svoj rad kako bi dijete, koje je tek stupilo u pubertet, doveli do krajnjeg stepena rasta i vrhunca mladalake snage i moi i potakle razvoj svih onih stvari koje jasno razdvajaju odraslog ovjeka od odrasle ene.
Testis posjeduje dvije odvojene uloge. Jedna uloga je proizvodnja mukog hormona koji se zove testosteron, a druga je proizvodnja sperme. Za obje ove djelatnosti postoji poseban poticajni hormon. Testosteron je znatno snaniji do ostalih mukih hormona. On u doba puberteta potie razvoj sekundarnih spolnih osobina i seksualne elje i naklonosti.14
11 12 13 14

Rod va zendegi, str. 114. Hormonha, str. 23. Rod va zendegi, str. 121. Hormonha, str. 28.

68

Hormoni jajnika, takoer, obavljaju dvije bitne uloge. Prva uloga jeste proizvodnja hormona koji potie razvoj sekundarnih spolnih osobina i uzrokuje rast i razvoj spolnih organa. Njihova druga funkcija je reguliranje mjesenog ciklusa.15 Ubrizgavanjem testosterona u krv zapoinju promjene i preobraaji koji djeaka pretvaraju u ovjeka. Pod utjecajem i neposrednom kontrolom testosterona ne razvijaju se samo lijezde, spolni organ, monje i dlake po cijelom tijelu, nego svoj puni razvoj i upotpunjenje dostiu i drugi tjelesni organi, kao i umna snaga. Pod dirigentskom palicom testosterona razvijaju se i miii i skelet dostiui svoj puni razvoj.16 Posebna supstanca koja se ubrizgava u krv potie razvoj karakteristino mukih obiljeja i tragova, kao to su rast dlaka na prsima, stomaku i licu, promjena glasa u muki dubok glas i slino. Ovaj proces se ne dogaa iznenada, ve postepeno. Godine izmeu djetinjstva i mladosti nazivaju se adolescentnim dobom. U tom razdoblju tjelesne promjene kod ovjeka se nadopunjuju i uglavnom su proizvod rada testisa, kao i drugih lijezda s unutranjim luenjem.17

Jedna od najznaajnijih promjena koje se dogaaju tokom puberteta je snaan i ubrzan rast kostiju, miia i svih ostalih unutranjih organa ljudskog tijela. Iako dijete neprestano raste i razvija se, od vremena kada je bilo u majinoj utrobi, a zatim i tokom djetinjstva, rast i razvoj tokom puberteta je tako brz i intenzivan da uope nije usporediv s rastom u doba djetinjstva. Upravo zbog toga naunici ovo razdoblje nazivaju skokom.
Spolni hormoni, koji se kod ene lue iz jajnika, a kod mukarca iz testisa, ine elije organizma osjetljivim na hormon rasta. Drugim rijeima, oni uzrokuju da elije postanu osjetljivije i da intenzivnije reagiraju na hormone rasta ija je koliina u krvi uvijek stalna i ne mijenja se, a rezultat tog utjecaja je stalno poveanje proizvodnje novih elija. Ovi procesi utjeu na izrazito ubrzan rast i razvoj djeaka i djevojica koji tokom razdoblja adolescencije, kako se to terminoloki kae, doivljavaju snaan skok.18 U ovom razdoblju, kao rezultat brzog tjelesnog razvoja, ubrzano se poveava visina ovjeka. Dijete kad se tek rodi, raste veoma brzo. U vremenu izmeu roenja i pete godine visina djeteta se u prosjeku udvostrui. Nakon toga, prema statistikim podacima, dolazi do usporavanja u rastu, sve do desete godine kada se rast najvie usporava. Nakon tog vremena ponovno
15 16 17 18

Hormonha, str. 23. Badane ensan, str. 140. Rod va zendegi, str. 123. Hormonha, str. 12.

69

zapoinje doba brzog rasta. Uobiajeno to vrijeme kod djeaka poinje u dvanaestoj, a kod djevojica godinu dana ranije. Tokom puberteta visina se u prosjeku povea za dvadeset do dvadeset i pet centimetara. Ovaj rast u poreenju sa cijelim tokom rasta i razvoja ljudskog tijela nije naroito velik, ali poto se taj rast dogaa veoma brzo i gotovo iznenada, izaziva veliko uenje. Dogaa se da se visina povea deset centimetara u toku nekoliko mjeseci, naprimjer u periodu neke duge bolesti, dok je djetetu ranije za rast od deset centimetara bilo potrebno i nekoliko godina.19

Skeletna struktura ovjeka oslonac je i nosilac muskulature ljudskog tijela. Prirodni i neprirodni rast kostiju mjerilo je prirodnog ili neprirodnog stasa i uzrasta ovjeka. Kosti se od roenja postepeno razvijaju i rastu. Njihovim rastom poveava se visina i uspostavlja sklad izmeu tjelesnih organa i udova djeteta. Meutim, u vrijeme puberteta cijeli organizam se nalazi pod snanim utjecajem faktora rasta, tako da doivljava pravi skok u rastu i razvoju, pribliavajui se svom posljednjem stadiju.

Zavretak rasta
Hazreti Ali, a.s., je rekao: ovjekov rast se zavrava s dvadeset i etiri godine starosti.20 Hazreti Ali, a.s., opisao je stadije rasta i razvoja ovjeka kroz razliita doba i godine njegova ivota, sve do puberteta i posljednjeg stadija rasta. On je, govorei o rastu i duini kostiju kao mjerilu visine ovjeka, rekao da u periodu kada ovjek ima dvadeset i etiri godine, rast kostiju i visina ovjeka dostiu svoju krajnju taku.
Prvi znak puberteta je nagli i brzi rast tijela, posebno dugih kostiju. Veza izmeu rasta kostiju i seksualnog hormona je toliko bliska da moemo slikajui kosti precizno predvidjeti datum poetka seksualnog buenja.21 Na poetku puberteta noge veoma brzo rastu, tako da uobiajeno tek stasali mladii poprimaju izgled dugonogih ptica. Ponekad se dogaa da je taj rast i razvoj toliko brz da ga koa nije u stanju pratiti, pa se u predjelu koljena i drugim dijelovima koe nogu pojavljuju blijede linije koje nazivamo linijama rasta. Nakon toga zapoinje brzi rast i ostalih dijelova ljudskog skeleta, sve dok se ne uspostavi sklad izmeu visine i irine.
19 20 21

e midanam (Bolug), str. 23. Mustedrek, sv. 2., str. 625. Hormonha, str. 18.

70

Oito je da se u pubertetu dogaa posljednja faza rasta kostiju. Nakon napunjenih dvadeset godina rast i razvoj iznimno slabi i usporava. Uobiajeno, nakon to nestane hrskavice na mjestima njihova spajanja, kosti vie nisu sposobne rasti i to se dogaa u vremenu izmeu dvadesete i dvadeset i pete godine ivota.22

Razlike u rastu ene i mukarca

Rast kostiju kod djevojaka i mladia u kontekstu njihovih razliitih ivotnih zadataka je razliit. Djevojke posjeduju samo sebi svojstvenu prirodnu obavezu i zadatak raanja djece. Struktura njihovog tijela mora biti tako ureena da je u stanju podnijeti tu teku prirodnu obavezu. U zakonu stvaranja vodilo se rauna o ovom fenomenu. Dijelovi kostiju djevojaka, stvaralakim uputama Gospodara svjetova, rastu tako da zadobijaju oblik koji odgovara potrebama trudnoe i raanja djeteta. Ovo je jedan od primjera prirodne razlike koja postoji izmeu ene i mukarca.
Tokom razdoblja ubrzanog rasta kostiju, tijelo poprima svoj konani oblik. Kod ovjeka dolazi do rasta gornjeg dijela grudnog koa i ramena, a kod ena dolazi do izraajnijeg rasta kukova i karlice, tako da ene imaju iroke kukove i uska ramena, a mukarci, nasuprot tome, imaju iroka ramena i uske kukove. Rast i razvoj kukova i karlice najznaajnija je promjena koja se dogaa kod ena tokom adolescencije jer bez prirodnog rasta karlice nije mogu ni prirodni porod.23

Doktor Alexis Carrel24 kae:

Razlike koje postoje izmeu ene i mukarca ne odnose se samo na oblik spolnih organa, postojanje maternice (uterusa), raanje kod ena i specifian nain njihova prouavanja. To je samo posljedica mnogo dubljih uzroka koji se javljaju pod utjecajem hemijskih supstanci spolnih lijezda koje se nalaze u krvi. Zbog zanemarivanja ove temeljne i bitne injenice, sljedbenici feministikog pokreta smatraju da oba spola trebaju imati istovjetan odgoj i obrazovanje, da mogu obavljati iste poslove, posjedovati iste dunosti i obaveze. ena se, ustvari, umnogome razlikuje od mukarca. Svaka pojedinana elija u njenom tijelu, njena muskulatura, a posebno nervni sistem nose peat njene spolnosti.
22 23 24

e midanam (Bolug), str. 24. Hormonha, str. 18. Alexis Carrel (1873-1944), francuski lijenik i biolog, dobitnik Nobelove nagrade za oblast psihologije i medicine 1912. godine.

71

Fizioloki zakoni su poput kosmikih zakona, postojani i nepromjenjivi i nemogue je da ljudske tenje dopru do njih i utjeu na njih. Mi smo prisiljeni prihvatiti ih onakvim kakvi jesu. ene se trebaju zalagati i truditi s ciljem proirenja i jaanja svojih vlastitih prirodnih darova, u smjeru koji je odreen njihovom prirodom, bez djetinjastog oponaanja mukaraca. Njihova uloga na putu napretka ovjeanstva mnogo je vea od uloge koju imaju mukarci i ne bi je trebalo olahko shvatiti i napustiti.25

U svakom sluaju, kosti u razliitim dijelovima tijela djevojaka i mladia ije su lijezde s unutranjim luenjem zdrave i koje proizvode u prirodnom omjeru dovoljne koliine hormona i ubrizgavaju ih u krv, s pristizanjem puberteta se razvijaju. Njihov rast se nastavlja sve do posljednjeg stadija i nestanka spojne hrskavice, s tom razlikom to je u mudrom sistemu Boijeg djela posebna panja posveena djevojicama, tako da njihova karlica, u skladu s obavezom trudnoe koja joj predstoji u budunosti, doivljava izraajniji rast nego kod mukarca.

Neznatan rast lobanje

Jedini dio ljudskog kostura koji tokom adolescencije ne doivljava znaajne i korjenite promjene i ubrzan rast je lobanja. U nekoliko godina, koliko traje doba puberteta, rast kotanog dijela lobanje je zanemarljiv. Zato je svim tinejderima odjea iz prole godine tijesna i kratka, ali je kapa njihov jedini odjevni predmet koji mogu nositi i naredne godine, osim ako ih u tome ne sprijei osjeaj za ljepotu i uljepavanje koji se pojavljuje u njihovoj dui ak bre i snanije nego to to ini tijelo svojim rastom, pa noenje stare, prologodinje kape bude suprotno njihovim modnim hirovima. Uporedo s rastom i razvojem razliitih kostiju ljudskog skeleta, rast i razvoj doivljavaju, u razliitom odnosu i skladu, i svi unutarnji organi poput srca, jetre, bubrega, eluca i dr., kao i svi dijelovi ljudske muskulature. Unutranji organi ljudskog tijela u pubertetu na isti nain doivljavaju najbri rast i razvoj, a najbolji primjer za to je jetra. Poveanje tjelesne teine ljudskog tijela mnogo je vee nego poveanje visine. Ovo poveanje teine u dobi od dvanaest godina kod oba spola dogaa se veoma brzo. Dok se tokom djetinjstva tjelesna teina prosjeno uveavala za jedan ili dva kilograma, u periodu izmeu dvanaeste i esnaeste godine tjelesna teina se uveava za etiri do pet kilograma godinje. Miina snaga izmjerena posebnim aparatom za mjerenje snage u dobi od dvanaeste do osamnaeste godine se utrostruuje. Na samom koncu djetinjstva moe se rei da je tijelo u pogledu
25

Ensane naenahte, str. 84.

72

svog vanjskog oblika napustilo djetinjstvo i da se nalazi u fazi blioj rastu i razvoju. Prorauni pokazuju da od sedamnaeste godine, u prosjeku, svaki djeak u pogledu tjelesnog rasta dostie svega jednu desetinu pubertetskog, a tjelesna teina mu se uveava za jednu treinu prave vrijednosti sve dok ne doe do granice potpunosti.26

Jedna zanimljiva injenica privlai panju naunika, a spomenuta je i u naunim knjigama. Rije je o skladu koji neprestano postoji izmeu svih tjelesnih organa i udova. Tako, recimo, razliiti organi i u maternici i u doba djetinjstva i u pubertetu rastu u tano odreenom srazmjeru i veliini.

Stvaranje na temelju prorauna i mjere

Mudre mjere i veliine koje postoje u cjelokupnom sistemu Stvaranja, jedan su od Boijih znakova, a asni Kuran to pripisuje Uzvienom Bogu i kae: Mi sve s mjerom stvaramo.27 ...U Njega sve ima mjeru.28 Allah je svemu ve rok (mjeru) odredio.29 Mufaddal, jedan od prijatelja Imama Sadika, a.s., zatraio je od njega da mu pojasni sve stadije razvoja ljudskog tijela tokom razliitih razdoblja ljudskog ivota, sve do puberteta i konanog stadija u razvoju. Imam je potom rekao: Prvi stadij razvoja je rast u majinoj utrobi. Na tom mje stu gdje oko nije u stanju vidjeti ga, a ruka dotai ga, on raste i razvija se sve dok se u simetrinom i skladnom obliku ne rodi. To je ovjek koji posjeduje sva potrebna sredstva i ivotne sposobnosti, sve tjelesne orga ne i inioce ivota, kosti, meso, modanu sr, nervni sistem, sistem vena i krvnih sudova, hrskavicu. U trenutku kada se raa, ponovno stupa na
26 27 28 29

e midanam (Bolug), str. 26. El-Kamer, 49. Er-Rad, 8. Et-Talak, 3.

73

stazu rasta i razvoja, koji obuhvataju cjelokupno tijelo i sve organe. Cijelim tokom procesa rasta njegov ljudski oblik, sklad tjelesnih organa i udova je stabilan i konstantan. Tijelo u svim svojim veliinama i vidovima raste u potpunom skladu. Niti se ta dodaje, niti oduzima njegovom skladu, sve dok konano ne dostigne krajnji stadij rasta. Je li nastanak svih ovih mnogobrojnih organa, kao i njihov simetrian i skladan rast ita drugo do rezultat blagodarnog i mudrog boanskog plana i upravljanja?30 Harmonija i sklad u rastu razliitih organa i udova ljudskog tijela temelji se na zakonu stvaranja. Ovaj zakon, koji svoje postojanje crpi iz mudre volje Tvorca svijeta, prirodnim putem i sam po sebi ukljuuje sve stadije ljudskog razvoja, od fetusa, preko novoroeneta i djeteta, do mladia.

Nesklad u rastu
Odrasle osobe, koje su zdrave i ija tjelesna graa je normalna, imale su simetrian i skladan rast i razvoj. Meutim, oni koji boluju od poremeaja rada lijezda s unutranjim luenjem pate od raznih neeljenih posljedica. Jedna od njih je asimetrian rast razliitih dijelova njihovog tijela.
Vei dio podataka koje posjedujemo o lijezdama s unutranjim luenjem rezultat su promatranja stanja bolesnika koji pate od poremeaja u radu jedne ili nekoliko ovih lijezda. Bolesti lijezda s unutranjim luenjem dijele se na dvije skupine: 1. Bolesti koje unitavaju lijezde i ometaju njihov rad, 2. Bolesti koje ubrzavaju rad lijezda. Rezultati postignuti tokom istraivanja i praenja stanja ovih bolesnika gotovo su isti kao rezultati koji su dobiveni tokom opita sa ivotinjama.31 Hormon rasta, koji je nuan za rast i razvoj sisara, ostvaruje neposredan utjecaj na sve organe i dijelove tijela. Ukoliko se dogodi da proizvodnja hormona rasta bude vea od normalne, pojavit e se bolest koju nazivamo akromegalija, a koja se oituje u opoj uveanosti kotanog tkiva i mekanih dijelova tijela, posebno u predjelu gornjih ekstremiteta, nadlaktice i dijelova lica. Poveano luenje hormona rasta dijete pretvara u diva jer svi dijelovi njegova tijela zajedno rastu, meutim, kako i na koji nain ovaj hormon djeluje, za nas je jedna potpuna nepoznanica.32
30 31 32

Biharu-l-envar, sv. 2., str. 21. Badane insan, str. 126. Isto, str. 129.

74

Kraj razdoblja djetinjstva

Temeljne promjene koje se dogaaju tokom puberteta okonavaju doba djetinjstva, dok se tinejderi posredstvom postepenog, ali brzog rasta kostiju, miia i unutranjih organa te izgledom pribliavaju izgledu odraslih mukaraca i ena. Nee proi mnogo vremena, a na njima e se oitovati sve osobine jedne odrasle osobe. Istovremeno s korjenitim promjenama i opim rastom, pubertet u tijelu mladih ljudi uzrokuje pojavu i nekih drugih, popratnih pojava.
Djeaci se upoznaju s nekim novim stvarima. Pojavljivanje crnih mrlja na koi, posebno oko nosa, na bradi ili na ramenima strano ih uznemiri. Onog trenutka kada lijezde za izluivanje masnoe ponu snano luiti svoj sekret i uzrokovati poremeaje i zaepljenje kanala, pojavljuju se bolne i brojne akne koje nemaju drugog negativnog uinka osim to ranjavaju ponos i duu mladih ljudi. Promjena u glasu koja se, zavisno od klimatskih i rasnih razliitosti, dogaa prije ili kasnije, opa je promjena koja se dogaa kod svih. Tokom pubertetskih preobraaja grlo se iri, njegova udubljenja i ispupenja postaju izraenija nego prije. Duina glasnih ica se udvostruuje. U svega nekoliko mjeseci dolazi do specifinog preobraaja glasa, koji je do tada bio tanak, a sad postaje grub, dubok i ne ba ugodan. Nakon nekoliko sedmica intenzitet tog preobraaja se smanjuje i postepeno poprima osobine glasa odraslog ovjeka. U sedamnaestoj godini dogaa se posljednja promjena u glasu adolescenta. Glas ene se takoer mijenja, no to je manje primjetljivo. Glas ene postaje razumljiviji i prodorniji, a otprilike u petnaestoj godini postie svoj konani oblik.33

Rast dlaka na licu mukaraca jo je jedan od znakova puberteta koji nam svjedoi o prolasku djetinjstva, dok se na licu djevojica one ne pojavljuju i to je jedna od znakovitih razlika izmeu mukarca i ene. Imam Sadik je Mufaddalu spomenuo ovu injenicu opisavi je kao jednu od izraza enske ljepote i ljupkosti. Kada dijete postigne doba punoljetstva, ako je djeak na licu mu se pojavljuju dlake i to je znak mukog obiljeja na njemu, a pored toga, to je izvor njegovog ponosa i njegove linosti. Na taj nain on se odvaja od djetinjstva i slinosti sa enama. Ako je djevojica njeno lice ostat e isto i bez dlaica, kako bi se sauvala njena svjeina i privlanost
33

e midanam (Bolug), str. 28.

75

kao inilac koji pobuuje privlaenje mukarca i jamac je produetka vrste. Mufaddal je potom rekao: O gospodine moj! Vidio sam neke osobe koje su ostale u svom prethodnom stanju, tako da su i odrasle, a da na njihovom licu nisu porasle dlake.34 Imam je rekao da je ta pojava rezultat prethodnih anomalija u ponaanju koje su nekada prije poinjene, a Bog nikada ne ini nepravdu svojim robovima. Kao da Imam, a.s., eli ukazati Mufaddalu da je rast brade kod mukaraca jedan od Boijih zakona u redoslijedu koji postoji u svemu pojavnom, odnosno u prirodi. Uvijek kada priroda odstupi od izvrenja svoga posla, sigurno se na njenom putu isprijeila prepreka. Ponekad ta prepreka vue korijene iz naslijea, a nekada je to odgovor na postupke prolih pokoljenja koji se odraavaju na kasnije generacije.

Razvoj i prirodna sredina

Potrebno je rei da, prema miljenju naunika, adolescencija zajedno sa svojim podraajnim iniocima nije jedini faktor koji utjee na rast kostiju, miia i ostalih organa tijela jednog tek stasalog mladia. Pored njih postoje i drugi inioci, kao to su individualni i rasni prirodni uvjeti. Prirodni uvjeti ivotne sredine takoer aktivno utjeu na nain rasta i razvoja. S obzirom na to da vanjski inioci rasta nisu svuda i za svakoga isti, nemogue je sistemski i precizno pratiti i predvidjeti proces rasta djece koja su tek ula u doba djetinjstva i koja su razliita zbog razliitosti uvjeta i razliitosti poticaja.
Gudden je dokazao da tjelesni rast apsolutno ne prati nikakav precizno odreen sistem i redoslijed. Uobiajeno, rast se manje-vie, odvija u etapama. Proces djetetovog rasta ne samo da zavisi o linom ponaanju i uzrocima nego varira i pod utjecajem vanjskih inilaca i ivotne sredine naprimjer, rast i razvoj tokom ljeta je intenzivniji nego tokom zime.35

Kao zakljuak moemo rei da je pubertet inilac brzog rasta kostiju, miia i svih ostalih unutranjih organa ljudskog tijela. Slabanu djecu uzdie na stadij krajnjeg razvoja njihovog tijela i dovodi ih do pune tjelesne snage, svrstavajui ih u red odraslih i potpunih osoba u drutvu.
34 35

Biharu-l-envar, sv. 2., str. 19-20. e midanam (Bolug), str. 23.

76

Stadiji razvoja
asni Kuran opisao je stadije razvoja fetusa, jedan nakon drugog, sve do posljednjeg trenutka boravka u majinoj utrobi, na kraju istiui: 36 Zatim vas izvodimo kao djecu, a potom do zrelosti da stasate dajemo. Imam Sadik u tefsiru kuranskog ajeta ...A kad je zrelost dostigao i stasao, kae: Pod rijeima A kad je zrelost dostigao misli se na stizanje do osamnaeste godine (muevno doba), a izrazom stasao misli se na pojavu dlaka po licu.37

36 37

El-Hadd, 5. Tefsir Burhan, str. 499.

77

5. PREDAVANJE

Uzvieni Bog u Svojoj knjizi kae: I provjeravajte siroad dok ne stasaju za brak; pa ako ocijenite da su zreli, uruite im imetke njihove.1

Utjecaj puberteta na psihika stanja

inioci koji uzrokuju pubertet ne samo da utjeu na tijelo i uzrokuju njegov ubrzan i opi rast nego i na psihu mladih ljudi, mijenjajui njihovo razmiljanje i ponaanje i dovodei do korjenitih promjena u njihovoj dui. Upravo iz ovog razloga nain razmiljanja i ponaanje adolescenata se toliko razlikuje od razmiljanja i ponaanje male djece.
Spolne lijezde ne samo da imaju veliki zadatak i obavezu da osiguraju potomstvo i produetak vrste nego igraju veoma bitnu ulogu u snaenju naih fiziolokih, psihikih i duhovnih djelovanja. Meu ukopljenicima se nikada nije pojavio veliki filozof i naunik. Testisi i jajnici imaju irok spektar djelovanja i utjecaja. Prvi je proizvodnja muke ili enske spolne elije ijim spajanjem se raa jedan novi ivot, novi ovjek. Istovremeno, oni izluuju supstancu koju ubrizgavaju u krv i koja u naem tkivu, naim organima i naim mislima stvara i ispoljava neke osobine i odlike svojstvene samo mukom ili samo enskom spolu. Pored toga, ova supstanca pojaava i sve funkcije naeg tijela. Luenje testisa uzrokuje pojavu odvanosti, estine, gorljivosti i grubosti.2 Testisi ostvaruju znatno vei utjecaj na nau snagu i psihiko stanje od ostalih lijezda s unutranjim luenjem. Veliki umjetnici, pjesnici, sveti ljudi i osvajai uglavnom su imali izraenu seksualnu strast. Odstranjivanje spolne lijezde ak i kod odraslih osoba za posljedicu ima promjenu u njihovom psihikom stanju. Nakon uklanjanja jajnika kod ena se uoava
1 2

En-Nisa, 6. Ensane naenahte, str. 84.

78

izraen osjeaj tuge i gubljenje dijela intelektualnih sposobnosti, osjeanja i ponaanja. Osobe kojima su operativnim putem odstranjeni testisi postepeno gube svoju linost i samopouzdanje.3

U ovjeku postoje dvije velike snage, dvije utjecajne moi: jedna je razum, a druga osjeanja. Pod psihikom i duhovnom stranom ovjeka misli se na skup ove dvije snage. Kada se kae da inioci puberteta utjeu na psihiku i duhovnu stranu ovjeka, misli se na to da pristizanjem razdoblja adolescencije uporedo s razvojem i rastom tjelesnih organa i udova, dolazi i do utjecaja na razum i osjeanja i to dvoje se, pratei u stopu razvoj tjelesnih organa, razvija i cvjeta, s tom razlikom to je razvoj osjeanja poput razvoja tjelesnih organa veoma brz. Osjeanja tinejdera intenziviraju se veoma brzo i dostiu svoj vrhunac i procvat. Meutim, razum prolazi kroz proces upotpunjavanja i razvoja mirno i postepeno i tek nakon dugog niza godina stie do svog konanog razvoja. Upravo ovaj nesklad u razvoju osjeanja i razuma predstavlja najvei psihiki problem kod mladih i uzrok je njihovih moralnih zastranjivanja. Nezrele i nepromiljene misli, neispravna i neuobiajena djela, u krajnjem sluaju pobune mladih generacija uglavnom izviru iz nesrazmjere njihovog razuma i osjeanja. U mladalako doba osjeanja, kao najvea pokretaka mo, dostiu vrhunac svoje snage i moi, a istovremeno pronicljivi razum, koji je dobronamjerni vodi i putokaz osjeanjima, doivljava doba slabosti i nemoi. Upravo zato, kada se mladi nalaze u svom uobiajenom stanju, neka njihova djela i rijei se doimaju nerazumnim i nepromiljenim. U sluajevima kada se rasplamsaju i istupaju iz normalnog stanja njihovi osjeaji se pobune, a njihov vatreni plam bukti iz njihovih najveih dubina. Tada oni donose nepromiljene i pogrene odluke i poseu za stravinim i opasnim djelima. Razum, jo uvijek slab i nedorastao, ni u kojem smislu nije sposoban ugasiti vatreni plam njihovih osjeanja i sprijeiti njihovo zastranjenje i bunt. Zbog posebnih prilika u kojima se nalazi dua mladih ljudi naunici kau da je psihologija mladih specifina i u mnogim se vidovima razlikuje od ope psihologije. Struan je onaj odgajatelj koji ispravno spozna osobine mladalakog razdoblja, koji se upozna s razumom i osjeanjima mladih, s glavnim osnovama odgoja i obrazovanja, a potom, imajui u vidu njihova psihika stanja, naini plan odgojnog rada i pravovremeno ga provede. Potrebno je napomenuti i to da se odgoj djece u mnogim vidovima razlikuje od odgoja mladih. Djeca se u dobu djetinjstva zbog slabanog
3

Ensane naenahte, str. 84.

79

tijela i nedovoljno razvijenih misli i razuma ne osjeaju nezavisnim i slobodnim i zato su spremni bespogovorno se povinovati naredbama svoga odgajatelja i izvriti odgojne upute koji je odgajatelj zamislio i osmislio. Meutim, mladi pod utjecajem puberteta postaju snani i moni. Osjeaju da su postali linost, da su samostalni te zato nisu spremni bespogovorno izvravati nareenja i povinovati se odgoju bez prethodnog upoznavanja s njim.

Najbolje sredstvo za odgoj mladih

Ako odgajatelji ele ostvariti svoj cilj i mlade odgojiti na ispravim temeljima, oni trebaju osmisliti svoje upute tako da mladi dobiju potrebu za njima, a njihovo provoenje u djelo shvate kao svoju neizbjenu obavezu te s ciljem ostvarenja sree i uspjeha u ivotu potpuno iskreno i sa zanimanjem sarauju sa svojim odgajateljima. Jedna od najboljih metoda kojom mlade privlaimo odgoju jeste rad na njihovoj samospoznaji. Ukoliko mladi sebe spoznaju i budu upoznati s osjetljivou i opasnou situacije u kojoj se nalaze, ukoliko povjeruju u gorku istinu da svjetiljka njihovog razuma tokom puberteta isijava veoma slabu svjetlost, a da su nasuprot tome njihovi osjeaji snani i gorljivi, ako shvate da su neusaglaenost i nesklad izmeu razuma i osjeanja u mladalakom dobu najvea provalija koja im prijeti tokom ivota, ako budu znali da neki mladi voeni svojim neodmjerenim i nerazumnim osjeanjima donose opasne i kobne odluke i poseu za nedoputenim djelima te na taj nain svoj ivot ine vjeno nesretnim i turobnim, ako shvate da bez upute uenih i dobronamjernih odgajatelja nisu u stanju zdravi i sigurni proi pored provalija i bezdana koji ih vrebaju na tom putu koji traje nekoliko godina, tj. ukoliko prihvate injenicu da za dostizanje sree i blaenstva u ivotu trebaju odgajatelje i ispravne obrazovne upute, a da odbijanje i bjeanje od poduka i pouka odgajatelja nee imati za posljedicu nita do njihovu vlastitu nesreu i neuspjeh u ivotu, oni e objeruke prihvatiti te odgojne upute, odbaciti tvrdoglavost i svojeglavost i izvravati poduke i pouke svojih odgajatelja s potpunom iskrenou i zanimanjem. U ovom poglavlju ukratko emo govoriti o ljudskom razumu, openito, i razumu mladih, posebno. Cilj nam je da koritenjem islamskih izvora i strunog i naunog miljenja naunika mladim ljudima pribliimo ovu temu radi to bolje samospoznaje. Nadamo se da e ova rasprava uvjeriti mlade ljude u nunost prihvatanja islamskog odgoja i prihvatanje mudrih savjeta dobronamjernih i uenih ljudi vie nego to je to prije bio sluaj.
80

Razmatranje pitanja razuma

Pitanje due, razuma i misli, kako u prolosti tako i danas, bilo je i ostalo jedno od najvanijih filozofskih i psiholokih pitanja i u vezi s njim su postavljena mnoga pitanja. Neka od takvih pitanja su: je li ljudski razum nadmaterijalan i apstraktan ili nije nita osim materije? jesu li misli, kao ishodite cjelokupnog napretka ovjeanstva, ustvari proizvod djelovanja modanih elija, ili je mozak u odnosu na umovanje samo orue u rukama apstraktne due? nestaje li i dua s nestankom tijela ili dua ostaje da postoji i nakon smrti tijela? i druga slina brojna pitanja. U prolosti, mnogi filozofi i mudraci vjerovali su u apstraktnost due i smatrali su da je izvorna snaga umne percepcije odvojena od materije. Oni su u svojim filozofskim djelima predstavili svoje dokaze s ciljem dokazivanja ovih stavova. Ibn Sina kae: Zaista supstanca koja percipira inteligibilije nije tjelesno bie, niti je neto to opstoji zahvaljujui tijelu.4 On, takoer, kae: Mo pomou koje ovjek percipira istine nije tjelesna, niti je sloena od materije.5 Mudrac Mulla Sadra irazi kae: Razumna dua nije tjelesno bie, niti je mjerljiva.6 On na kraju svog obrazlaganja nematerijalne biti razuma i due kae: Ovo je jedanaest sigurnih dokaza, argumenata da je ljudska dua osloboena od materije, i od osobina materije. 7 Ovo vjerovanje u dananjem svijetu i meu znamenitim savremenim naunicima ima mnogo pristalica. Tu skupinu filozofa nazivaju spiritualistima. Oni smatraju da je razum jedan od nivoa apstraktne due. Oponenti sljedbenicima uenja o apstraktnoj dui i sljedbenicima transcendentalne filozofije su materijalisti koji ne samo da poriu apstraktnost due nego uope ne vjeruju u natprirodno. Oni svijet postojanja ne vide nikako drugaije nego kao materiju i promjene te materije. Prema njihovom miljenju razum nije nita drugo do modane elije, a misao i razmiljanje su prirodna osobina tih elija. Ukratko, oni veoma jasno istiu: kao to je u izluevina koju proizvodi jetra, umovanje i razmiljanje su proizvod modanih elija.
4 5 6 7

ifa, str. 348. Iarat, str. 73. Asfar, sv. 4., pogl. 6. Isto.

81

U savremenom svijetu, pored pitanja razuma, postoje i druga sporna pitanja o kojima su naunici i filozofi raspravljali na temelju razliitih uenja kola spiritualizma i materijalizma. Jedno od tih pitanja je i pitanje pamenja. Prema stanovitu materijalista, centar memorije su modane elije, dok spiritualisti smatraju da je glavno sredite memorije apstraktna dua, te da modane elije nisu nita drugo do posrednici.

Primarni centar memorije

Najzanimljivije pitanje koje se tie memorije pripada filozofiji, a to je pitanje gdje se i kako pohranjuje ljudsko sjeanja. Ono je veoma znaajno jer nam dozvoljava da materijalistiku filozofiju i duhovnu mudrost postavimo jedno naspram drugog. Pitanje memorije u sutini je veoma maglovito pitanje odnosa izmeu mozga i misli. Gdje su pohranjena sjeanja? U mozgu ili u dui? Koji su to uvjeti nastanka sjeanja? Ako elimo dati odgovor na ova pitanja, morat emo slijediti filozofsku metodu, a drugu metodu smatrati neispravnom. Teorije o pamenju za neke su jasan dokaz ispravnosti materijalistike tvrdnje, dok su za druge najblistaviji dokaz nezavisnosti due.8

Materijalisti smatraju da je uenje sadraja, uvanje i prisjeanje, tj. cjelokupan proces pohranjivanja svih naunih i nenaunih injenica te trenutak njihovog vraanja u sjeanje fiziki proces, a mjesto odvijanja tog procesa modane elije. Upravo zato, kada uslijed bolesti, krvarenja ili iz nekog drugog uzroka doe do oteenja jednog ili vie dijelova mozga, bolesnik djelomino ili potpuno gubi memoriju i svoja sjeanja.
Doktor Broca je 1835. godine dokazao da krvarenje u treem naboru lijeve strane mozga uzrokuje gubljenje sposobnosti kretanja, zato to dolazi do oteenja umnih slika kretanja i govora. Prema istraivanjima koja su proveli Vernik, Gosmavel i Jean Charcot, gubljenje sposobnosti pisanja (agrafija) nastaje kao posljedica povrede u podruju eonog dijela drugog renja mozga, umno sljepilo (afazija) nastaje kao posljedica oteenja na drugom (prednjem) renju modanih nabora, dok je uzrok umne gluhoe (agnozija) oteenje u predjelu prvog sljepoonog renja jer se centar za sposobnost govora nalazi u tom predjelu modane kore. Pored onoga to je Ribo uspio dokazati, moemo smatrati da su neprirodni zaboravi nastali kao posljedica oteenja na mozgu koja nastaju usljed djelovanja razliitih inilaca, upala, otrova ili drugih uzronika koji su vezani za vlanosti modanog
8

e midanam (Hafeze), str. 110.

82

tkiva. Zaborav koji se dogaa zbog ope paralize, starake senilnosti kao i privremeni zaborav koji je nastao kao rezultat potresa mozga, neki su od tih primjera zaborava.9

Spiritualisti su nakon preciznih i opsenih razmatranja te iznoenja mnogih nepotpunosti materijalistike teorije doli do zakljuka da je ljudski mozak nesumnjivo fiziko sredite memorije i prisjeanja, ali i da je istinsko sredite memorije apstraktna dua. Modane elije su za apstraktnu duu poput sredstva za sporazumijevanje i orua za rad. Ukoliko ovjek pod utjecajem izljeva krvi ili upale dijela mozga izgubi dio svoje memorije, to se ne dogaa zbog oteenja glavnog sredita memorije, nego zato jer je oteenjem dijela modanih elija apstraktna dua izgubila sredstvo za sporazumijevanje i orue za rad tog odreenog dijela, a rezultat takvog stanja je sprijeenost due da obavlja svoju dunost u tom segmentu djelovanja. Profesor filozofije an J. Filo kae:
Prema miljenju Bergsona, glavni zadatak tijela je djelovanje. Vanjski svijet ostvaruje utjecaj na tijelo, a i ono reagira prema izvanjskom svijetu. Mozak nije nita do jedna telefonska centrala. Njegova uloga je, poput telefonske centrale, uspostavljanje veze ili stavljanje na ekanje. Ukoliko se ovaj stroj pokvari, uoit emo razliite vrste zaborava. Meutim, gdje se i kako pohranjuju nae prole umne slike? Bergson se ovdje u potpunosti preputa spiritualistikim stavovima. Sljedbenici ove teorije vjeruju da duhovna snaga ima drugaiju bit i nemogue je da nestane. Ravaisson, jedan od spiritualista koji je ivio prije Bergsona, vjerovao je u postojanje apsolutne due koja je savreno postojanje i potpunog je pamenja, koja je uvijek prisutna u odnosu na sve stvari i samu sebe i koja uvijek i bez ikakvog odstupanja nadzire ono to je bila i ono to jeste. Filo kae da grijee oni biolozi koji pretpostavljaju da pamenje ostaje sauvano u materijalnom obliku u mozgu, temeljei to svoje miljenje na poremeajima memorije i njenih veza s dijelovima mozga. Ako se mozak oteti, doi e do kvara u aparatima za kretanje, tako da mozak vie nee biti sposoban obavljati svoju ulogu, a apstraktna sjeanja nee biti u stanju da poprime materijalni oblik. Zato se korisna sjeanja nee oitovati, a ovjek e patiti od razliitih oblika poremeaja pamenja. Meutim, uprkos svemu, apstraktna memorija ostala je netaknuta. Prema tome, mozak samo priprema uvjete za prisjeanje, a ne predstavlja sutinu i sadraj prisjeanja. Naravno, izmeu psihikih stanja i mozga uglavnom postoji povezanost, ali kao to to napominje Bergson, i izmeu odjee i eksera na koji je objeena odjea postoji veza ukoliko ekser izvadimo iz zida, odjea e pasti na pod, pa ipak, postojanje odjee ne zavisi od postojanja eksera.
9

e midanam (Hafeze), str. 114.

83

Ukoliko pokuamo da u dananje vrijeme zanemarimo utjecaj Bergsonove teorije, uinit emo besmisleno djelo. Bergson je bio prvi ovjek koji je istinsku memoriju odvojio od navika i dokazao da pamenje u mozgu nije poput neega to je zabiljeeno u knjizi. On je pokazao da je mozak stroj koji povezuje umne oblike s trenutnim vremenom. Istovremeno, Delay pie da sva pitanja koja su u zadnje vrijeme dokazana u zoologiji i patologiji potvruju Bergsonovu teoriju.10

Razum je takoer jedna od sloenijih istina Boijeg stvaranja. Ovaj vrijedni i nespoznati dragulj koji je glavni izvor svega onog ime se ovjek ponosi i temeljni izvor cjelokupnog ljudskog napretka, jo je vea zagonetka i nepoznanica nego pamenje.

Spiritualistika i materijalistika teorija

Spiritualistiki i materijalistiki naunici raspravljali su o ovoj temi u prolosti i njihova rasprava traje sve do dananjih dana. Prema miljenju spiritualista, apstraktna dua je razumska dua ovjeka i glavni centar promiljanja i umovanja, a modane elije nisu nita drugo do materijalno sredstvo koje se nalazi pod kontrolom apstraktne due. Materijalisti smatraju da u ovjeku uope ne postoji apstraktna dua. Prema njihovom miljenju, posebne modane elije su glavni centar i istinsko sredite razmiljanja. Meutim, uprkos svim raspravama i naunom napretku ovjeanstva ostvarenom u raznim naunim oblastima, kada je o ovom rije naunici do danas nisu otkrili nita osim jo vie pitanja i to dalje idu, vie priznaju svoju nesposobnost i nemo.

Zbiljski izvor misli

Doktor Alexis Carrel kae:
ta je bit misli, odnosno ta je ovaj udnovati element koji je u stanju troei tako malo energije tako mnogo djelovati? Koja je njegova veza s poznatim oblicima fizike energije? Dua u ivoj materiji je nevidljiva. I pored toga, ona je najvea djelatna snaga svijeta. Svojim istraivanjima promijenila je povrinu zemlje, izgradila i poruila civilizacije, upoznala nas sa svijetom zvijezda. Izvire li i misao iz mozga jednako kao to se inzulin izluuje iz pankreasa, a u iz jetre? Koji elementi i koje tvari nervnih elija
10

e midanam (Hafeze), str. 121.

84

se pretvaraju u misao? Nastaje li i misao, poput glukoze koja nastaje iz glikogena, i fibrin iz fibrinogena, iz nekog inioca koji je postojao prije, ili je to neka vrsta energije koja se razlikuje od fizike, ali koja se raa uz pomo elija koje se nalaze u kori mozga? Ili je, nasuprot tome, misao nematerijalne prirode koja postoji izvan vremena, prostora i veliina svijeta, koji na nama nepoznat nain pronalazi put do naeg mozga? U svim vremenima i svim civilizacijama i kulturama veliki filozofi dio svojih prouavanja posvetili su ovim pitanjima i nijedan od njih nije uspio razmrsiti ovu tajnu.11

Bez sumnje, svaki fiziki napor iziskuje utroak odreene energije. Naunici su pod okriljem naunog napretka uspjeli izmjeriti koliinu energije koju ljudsko tijelo troi za izvravanje odreenog posla. Koliko je energije potrebno za pet sati vonje automobilom, etiri sata rada jednog stolara, tri sata kovanja, dva sata pisanja, jedan sat govora? Nauka je to odredila i dala odgovor na to pitanje. Ipak, najvanije ovjekovo djelo je razmiljanje, misao kao izvor svih pobjeda naunika i kao glavno izvorite svih zadivljujuih pojava civilizacije, miljenje od kojeg zavisi temelj materijalne i duhovne sree ovjeka i koje je u stanju stvoriti jednu veliku ili poruiti staru civilizaciju.
Od jedne misli to u dubini nastade, U jednome trenu sto svjetova nestade. I pogledaj neprekidno stvaranje iz jedne misli, Koje poput bujice itavu zemlju preplavi. Pred ljudima je ta misao sitna, beznaajna, Al ona je ko poplava to svijet guta i odnosi. Narod ovaj poput stada, a ona pastir njihov je, Sve ih skupa, i dan i no, goni tamo-vamo.

Veoma je zanimljivo i udnovato to da miljenje sa svom svojom moi i velianstvenosti nema izraenu potrebu za materijalnom energijom. Njena potronja je toliko mala, gotovo beznaajna, da je nije mogue izmjeriti savremenim naunim aparatima i ureajima, tako da se moe rei da je otprilike ravna nuli.
Zadivljujue je to da modane aktivnosti nikako ne utjeu na poveanje metabolizma tijela. ini se da se u tom trenutku ne troi velika koliina energije ili je potrebna koliina toliko zanemarljiva da je naa tehnika nije u stanju izmjeriti. Doista je udnovato da je potronja energije potrebne za razmiljanje, za misao koja svojim djelovanjem mijenja povrinu zemlje,
11

Ensane naenahte, str. 114.

85

uzrokuje nastanak i nestanak naroda i u nepreglednim svemirskim prostranstvima istrauje i otkriva nove svjetove, tako zanemarljiva i mala da je nismo u stanju izmjeriti. Najvee misaone aktivnosti manje pokreu metabolizam naeg tijela nego to to ini grenje miia dvojice vojnika prilikom podizanja jedne knjige. Ni Cezarova slavohlepnost, ni Newtonova promiljanja, niti sjajna Pasteurova istraivanja nisu u stanju poveati prehranu naeg tkiva i njegov metabolizam, ak ni u koliini koliko je to u stanju uiniti nekoliko mikroba ili djeli poveanja titnjae.12

Dua ne treba energiju

To to najvee misaone radnje ne troe energije ni koliko jedno grenje miia potvrda je da razmiljanje nije fizika, odnosno materijalna aktivnost, nego jedna duhovna djelatnost koja izvire iz apstraktne due. Apstraktna dua ne zahtijeva materijalnu energiju za svoje duhovne aktivnosti. Prije etrnaest stoljea ljudi su pitali Boijeg poslanika, s.a.v.a., o postojanju due. Uzvieni Bog je u Kuranu asnom dao odgovor na njihova pitanja. Pitaju te o dui. Reci: ta je dua samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja.13 Od vremena Boijeg poslanika pa do dana dananjeg dogodile su se mnoge doista velike promjene u svijetu. ovjek je na putu znanja i nauke postigao oit napredak, preao mnoge faze, otkrivao nepoznate stvari jednu za drugom i s mnogih tajni skinut je zastor. Meutim, po pitanju spoznaje due stvar se nije mnogo promijenila od vremena Boijeg poslanika, s.a.v.a., jer ni u to doba ovjek nije imao znanja ni podataka o njoj, a ni dananji naunici ne poznaju sutinu due. U ono vrijeme ovjek je imao malo podataka o dui, a i dananji su, uprkos svom naunom napretku, takoer mali i beznaajni to naunici i izriito priznaju. Doktor Eustace Chesser, engleski lijenik i psiholog, kae:
Neki smatraju da skup automatiziranih djelovanja naeg mozga sainjava nae Ja ili ego. Drugi kau da je posrijedi mozak i uz njega jedna misteriozna iskra koja naputa nae tijelo u trenutku smrti. Kao to znate, veliki filozofi su mnogo razmiljali o dui i njenoj esenciji, njenom mjestu u naem tijelu,
12 13

Ensane naenahte, str. 72. El-Isra, 85.

86

o tome da li i ona nestaje ili je vjena. Ovo zamreno pitanje jo uvijek nije rijeeno i naunici ga jo uvijek nastoje otkriti. Kako bilo, svako od nas za sebe treba rijeiti ovo pitanje, odnosno moramo slijediti ili neko od miljenja filozofa ili neko od vjerskih uenja o dui, ili pokuati za sebe donijeti zakljuak o ovoj temi. Ona je toliko opirna, a miljenja i vjerovanja o njoj toliko mnogobrojna da su posljednjih godina mnogi mislioci odluili da ovu temu pokuaju istraiti i prouiti iz jednog drugog ugla. U tom smislu oni su pitanje due, kao jedno veoma sloeno i nejasno pitanje, ostavili po strani i iskljuivo se posvetili istraivanju uma ili psihe, odnosno skupu naih osjeanja, uvjerenja i miljenja. Prethodno je potrebno napomenuti da jo uvijek mnogo toga ne znamo o naem tijelu, ali smo, naravno, u stanju izvagati teinu ljudskog tijela ili nainiti njegov snimak. ak smo u stanju i odvojeno izuiti razliite ograne i izvriti mnogobrojne oglede na njima. Meutim, nita od ovoga nismo u stanju uiniti kada je u pitanju psiha. Tano je da mi moemo izvagati teinu mozga, moemo napraviti snimak mozga i secirati ga. Sve to moemo u cijelosti uiniti na mozgu mrtve osobe ili donekle moemo ove oglede vriti i na mozgu ive osobe. No postavlja se pitanje pomae li nam seciranje mrtvog mozga u spoznaji psihe? Moe li hirurg koji operira mozak jednog ivog ovjeka shvatiti njegove unutranje misli? Naalost, moramo rei da je pitanje spoznaje psihe mnogo sloenije i zamrenije od toga.14

Iz navedenog moemo izvesti dva zakljuka: Prvo, asni Kuran, kao knjiga koja pojanjava istinu i koja je mjerilo za raspoznavanje istine od neistine, jasno potvruje postojanje due, predstavljajui je kao boansku stvar (emre ilahi). Pored toga, Kuran napominje da je znanje ljudi o njoj beznaajno i malo. I danas i materijalisti i spiritualisti, uprkos velikom napretku nauke, priznaju da nemaju znanja o ovjekovoj dui, kao ni o ljudskom razumu. Sve u svemu, predstavnici dva navedena misaona pravca priznaju da su, u biti, dua i razum za njih nepoznanice. Drugo, i spiritualisti i materijalisti prihvataju da je u pogledu tjelesne funkcije ljudski mozak materijalno sredite razuma i misli te e se, ukoliko doe do njegova oteenja, to odraziti na razmiljanje. Ovo pitanje je potvreno i u islamskim predajama. Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., rekao: Mozak je sredite razuma.15 Ibn Abbas je rekao da je Bog poslaniku Davudu, a.s., objavio i naredio da upita svog sina Sulejmana za etrnaest rijei da ga, ukoliko ispravno odgovori, uini nasljednikom znanja i poslanstva. Davud je upitao: Sine
14 15

Rod va zendegi, str. 134. Isto, str. 134.

87

moj, gdje je u tvome tijelu sredite tvog razuma? On je odgovorio: Mozak je centar razuma.16 A sada emo, da bi mladi spoznali sebe i upoznali se s nedostacima svog razuma u doba puberteta, navesti nekoliko islamskih predaja i rezultate naunih istraivanja naunika na ovu temu:

Analiza mozga adolescenata

S obzirom na injenicu da je materijalno sredite ljudskog razuma njegov mozak, jedan od najboljih i najlakih naina procjene nivoa razumnosti i promiljanja mladih je upravo prouavanje stanja mozga mladih ljudi koji su stupili u doba puberteta. Na svu sreu, nauka je danas dobro istraila ovo pitanje i rezultate istraivanja stavila na raspolaganje zainteresiranim osobama.
Nervno tkivo, odnosno mozak i ivci, jedini su dio ljudskog tijela koji ne podlijeu zakonu elijske razdiobe. Novoroene dolaskom na svijet sa sobom donosi i sve elije ovog tkiva. Organizam tokom cijelog ivota ne proizvede ni jednu modanu ili nervnu eliju i upravo je zato nenadoknadiv svaki gubitak ovih elija nastao kao posljedica bolesti ili povrede. Meutim, uprkos svemu tom, mozak i nervi novoroeneta se razvijaju i bez multipliciranja, i to se u prve tri godina ivota djeteta dogaa tako brzo da mozak ovjeka do tree godine ivota dostigne 85 posto svog ukupnog razvoja.17

Iako je graa mozga, kada su u pitanju broj elija i njihova precizna svojstva, od jednog do drugog ovjeka razliita, ipak je mozak svakog ovjeka sredstvo sporazumijevanja i materijalni instrument due tog ovjeka. Kada neije modane elije dostignu svoj krajnji rast i prou posljednji nivo svog prirodnog razvoja, moemo rei da je materijalno sredstvo promiljanja kod tog ovjeka postiglo svoju potpunost i savrenstvo. Prije tog razdoblja, zbog nepotpunog rasta i razvoja modanih elija, svjetlost razuma je slaba i nejaka. Tokom prve tri godine ivota rast modanih elija je veoma brz i u tom kratkom razdoblju dostie osamdeset i pet posto svog ukupnog rasta, ali i pored toga vidimo da djeca i dalje razmiljaju djetinjasto i nemaju sposobnost ispravnog ralanjivanja i razmatranja sadraja. Zbog toga, s jedne
16 17

Tuhafu-l-ukul, str. 371. Hormonha, str. 11.

88

strane, sve dok se i preostalih petnaest posto modanog tkiva ne razvije i dok modane elije i komunikacijske mree izmeu njih ne dostignu posljednji stadij svoga razvoja u potpunosti, snaga promiljanja i razmiljanja ovjeka nee procvjetati kako treba. S druge strane, razum i spoznaje e se upotpuniti onda kada cijela komunikacijska mrea mozga koja je sainjena od nervnih niti bude u cijelosti prekrivena melanin membranama.
Prema miljenju Lanka Versija, psihike spoznajne djelatnosti mozga u veoma su bliskoj vezi s brzinom kojom nervne niti bivaju prekrivene melaninom.18

U nastavku emo prikazati rezultate istraivanja strunjaka, radi pruanja pomoi mladima da se to bolje upoznaju s posljednjim stadijima razvoja mozga i posljednjim godinama i stadijima razvoja nervnog sistema, tj. da shvate u kojem trenutku mo razuma i spoznaje stie do svog posljednjeg stadija razvoja i usavravanja.
1. Boydova tabela razvoja Dob U trenutku roenja Od 3. do 6. mjeseca Od 6. do 12. mjeseca Od 1. do 2. godine Od 2. do 4. godine Od 4. do 7. godine Od 7. do 14. godine Od 14. do 20. godine Muko 330 grama 602 grama 776 grama 941 gram 1095 grama 1138 grama 1301 gram 1374 grama ensko 283 grama 560 grama 727 grama 843 grama 990 grama 1035 grama 1154 grama 1244 grama

Vei dio nervnih niti u mozgu, kao i modine i ivaca, prekriven je biolokim pigmentom kojeg nazivamo melanin. Moe se rei da izmeu procesa modanih aktivnosti i prekrivanja nervnih vlakana melaninom postoji neposredna i veoma bliska veza. Vei dio nervnih vlakana u mozgu tokom puberteta prekriven je melaninom, meutim, neka nervna vlakna koja se nalaze u modanoj kori melaninom se potpuno prekrivaju tek u srednjim godinama ivota.19
18 19

Bimarihaje selseleje asab dar nouzadi, dourane kudak va bolug, str. 8. Isto, str. 6.

89

Kao to vidite, posljednji stadij razvoja i rasta mozga okonava se s dvadeset godina starosti, ali proces prekrivanja nervnih vlakana na modanoj kori, koji ima izravnu vezu s opaajnim djelatnostima ovjeka, u skladu s razlikom u brzini prekrivanja kod odreenog pojedinca, okonava se tek u srednjim godinama. Prema tome, srazmjerno godinama mladia i njegovom pribliavanju srednjoj dobi raste i usavrava se i njegova mo spoznaje i promiljanja. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Ljudski razum dostigne svoju puninu i savren stvo u dvadeset i osmoj godini ivota.20 Hazreti Ali, a.s., u nastavku kae da se proces upotpunjavanja razuma ovjeka okonava u trideset petoj godini ivota, a ono to nakon toga razum sebi priskrbi proizvod je njegova iskustva, a ne prirodnog usavravanja.21 Ovu raspravu moemo saeti u tri reenice: 1. Ljudski mozak je materijalno sredite promiljanja i miljenja. 2. Dok mozak svakog ovjeka ne dostigne svoj posljednji stadij razvoja, dok nervna vlakna modane kore ne budu u cijelosti prekrivena melaninom, ovjekovo sredstvo razmiljanja i miljenja nee biti potpuno. 3. Iako rast i razvoj mozga tokom prve tri godine ivota dostie osamdeset pet posto od njegovog ukupnog rasta, preostalih petnaest posto mjera je krajnjeg razvoja mozga. Pored toga, proces prekrivanja nervnih vlakana melaninom, kao sredstva koje omoguuje potpuni procvat aparata za razmiljanje, odvija se dugi niz godina, sve do trideset i pete godine ivota.

Tajna manjkavosti razuma mladih

Ukoliko mladi u potpunosti uzmu u obzir tri navedene prirodne injenice, shvatit e tajnu manjkavosti i nedostataka svog razuma i da sve dok ne proe razdoblje puberteta i mladalakog doba, njihova spoznajna snaga nee postii krajnji razvoj i oni nee posjedovati potpun razum. Ve neko vrijeme uz pomo testova ispituje se koeficijent inteligencije ljudi. Ove dvije skrivene snage due mjere se posredstvom pitanja koja slue za ovu svrhu. Ogledima koje su strunjaci obavili vezano za razum i inteligenciju mladih koji su tek stupili u pubertet dolo se do zakljuka da
20 21

Mustedrek, sv. 2., str. 625. Mekarimu-l-ahlak, str. 115.

90

ne samo da se njihov razum i inteligencija u pubertetskim promjenama ne razvijaju nego da dolazi i do njihovog stanovitog pada. Tumaei zbog ega dolazi do ovog pada, naunici su dali razna objanjenja. Zarad to boljeg upoznavanja mladih s njihovim psihikim stanjem, doslovno emo navesti miljenja nekih naunika.
Ako bi vas neko iznenada upitao jesu li tek stasali mladi inteligentniji od djece, va prvi odgovor bi vjerovatno bio: Da. Meutim, ukoliko malo promislite, moda vie i neete biti tako sigurni u to. Znate da se uz pomo testova inteligencije uspjelo precizno, iz godine u godinu, izmjeriti nivo inteligencije djece i nainiti neto to se zove krivulja rasta inteligencije. Meutim, tempo umnog intelektualnog napretka koji se mjeri posredstvom testova nakon godina spolnog punoljetstva postepeno opada. Od etrnaeste godine nadalje, sve do godina zrelosti, napredak je neosjetan, pa se statistika krivulja poinje, malo pomalo, kretati horizontalno. Profesor Binet je vjerovao da testovi izvreni u tvornicama pokazuju da koeficijent inteligencije radnika u prosjeku ne prelazi nivo koeficijenta trinaestogodinjaka.22 Odnos koji postoji izmeu nastanka jedne logike misli bliske mislima zrelih godina i vremena kada se napredak razuma, koji se mjeri na temelju testova inteligencije, poinje usporavati, jo je jedan dokaz za ovu teoriju prema kojoj se tokom djetinjstva ne dogaa istinski intelektualni razvoj. Mogue je da neko pomisli da u doba puberteta nagli razvoj osjeaja ljubavi i javljanje seksualnog nagona utjee na inteligenciju tako da se ona pokorava i potinjava. Misao jednog jedanaestogodinjaka je oiglednija i praktinija, vie se podudara s vanjskim svijetom i blia je mislima razumnih zrelih osoba, nego mislima mladih koji su svoje bie predali osjeanjima i uzbuenjima, ija je sklonost prema komarima, snovima i osjeanjima mnogo vea nego prema drutvu koji ga okruuje. Kada bismo rekli da se razum tokom vremena puberteta potpuno zatamni i brie pretjerali bismo, ali ukoliko zaista u razvoju inteligencije postoji nazadovanje, onda je to mogue iskljuivo u vrijeme krize punoljetstva, jer mladalaka gorljivost i uzbuenja nisu saglasni s intelektualnim procvatom.23

Zapovjednik pravovjernih, a.s., je rekao da su razum i glupost u ovjeku koji je tek uao u doba muevnosti neprestano u sukobu, sve dok ovjek ne napuni osamnaest godina. Znai, ukoliko u razdoblju kada prestaje pubertet emotivna struktura mlade osobe bude zdrava, razum postepeno
22 23

e midanam (Bolug), str. 97. Isto, str. 99.

91

nadvladava i pobjeuje glupost i nerazumnost. Meutim, ako je neko u svojoj biti nerazumna osoba, glupost e nadvladati glas njegova razuma.24 Jedna od psihikih bolesti koju su u svojim djelima opisali i o njoj nairoko raspravljali svi strunjaci jeste adolescentska kriza. Ova bolest uglavnom se pojavljuje tokom adolescencije i, s obzirom na razlike u simptomima i razliite reakcije koje se pojavljuju kod bolesnika, dijeli se na etiri vrste. Strunjaci do danas nisu uspjeli otkriti ta je istinski uzrok ove bolesti. Kao mogui uzrok navode se akcije i reakcije izluevina lijezda s unutranjim luenjem tokom kriznog razdoblja puberteta te poremeaji i trovanja koji nastaju kao njihova posljedica. Doktor Carrel istie:
Glavni uzrok naeg neznanja o duevnim pitanjima je sloenost i udnovata zamrenost njegovog objekta. Mi jo uvijek ne posjedujemo aparate koji bi nam otvorili put u nepoznati svijet nervnih elija, funkcija mozga i psihe. Naprimjer, nemogue je da shvatimo precizne veze izmeu simptoma bolesti izofrenije i unitenja modanih elija.25 Sljedbenici Karplenove kole kau: izofrenija je nagla i brza pojava razumske slabosti koja se pojavljuje tokom puberteta i mogua je posljedica unutranjeg poremeaja u radu lijezda s unutranjim luenjem. Simptom jedne jednostavnije vrste izofrenije je taj da je bolesnik neprestano u zbunjenosti i izgubljenosti. Po cijeli dan sjedi na jednom mjestu i zbunjen zuri u jednu taku. U ivotu nema cilja, svi poslovi za njega su jednaki. Drugi simptom ove bolesti je i to da bolesnik posee za injenjem raznih nedolinih i neumjesnih dijela. ena koja je oboljela od ove bolesti, na autobuskoj stanici, u mukom toaletu je skinula odjeu sa sebe i poela je prati. Kada je u prisustvu studenata upitana o ovom dogaaju, ona se nasmijala shvatajui to kao alu. Ona je u prisustvu studenata pravila razne smijene grimase i nije mogla normalno odgovarati na pitanja. Moda bi, da su joj u tom trenutku rekli da joj je majka umrla, i tu vijest bi popratila smijanjem, grimasama i neumjesnim smijehom.26

Ova bolest koju terminoloki u psihologiji nazivaju mladalakim ludilom, odnosno izofrenijom, nije bolest koja zahvata sve mlade, ve se odnosi na samo odreenu skupinu njih. Oni moraju biti podvrgnuti lijenikom nadzoru i lijeenju kao i ostali psihiki bolesnici. Ponekad se bolest nekih izofreniara pojaava, a vrijeme njenog trajanja produava.
24 25 26

Biharu-l-envar, sv. 1., str. 33. Ensane naenahte, str. 149. Usule ravanenasije man, str. 180.

92

Jo jedan oblik psiholokih poremeaja koji se pojavljuju tokom puberteta, a koji spadaju u red opih poremeaja i javljaju se manje-vie kod svih adolescenata, jeste pretjerano samoisticanje i matarenje. Tokom ovog razdoblja svi mladi bivaju zarobljeni u neutemeljenim predodbama i vizijama. Oni postaju nemarni prema realnostima ivota te, poput psihikih bolesnika, utoite trae u fantazijama i matanju. Svijet gledaju kroz prizmu bezvrijednih i nestvarnih misli, bjee od razuma i logike, zaljubljeni su u fantazije i nemogue mitove i bajke, a pretjerano samoisticanje se oituje u svakom njihovom govoru i ponaanju.
Mladi nisu posebno privreni razumu. Oni razumske sudove smatraju bezvrijednim i neim to prilii samo starima. Zapravo razmiljaju poput Emersona koji je elio svoju koiju privezati za jednu od zvijezda.27 Mladalako pretjerano samoisticanje, poput bubuljica na licu, smatra se jednom od mladakih bolesti. Pretjerivanje i na prvi pogled zloupotreba logikog dokazivanja, a posebno njihove neutemeljene rasprave i pogreni zakljuci, misli mladih ine posebno runim.28

Neutemeljene i nelogine predodbe, pretjerano samoisticanje tako utjeu na mlade i lahko ih stavljaju pod svoj utjecaj da ih ponekad odvedu i u zloin i kriminal jer su pod utjecajem ovih stanja spremni poiniti strana i nasilna djela. Mjesenik France pie:
Razliite drutvene skupine mladih slijede rigidne i surove principe i disciplinu, njima vladaju uglavnom udna i neuobiajena moralna ponaanja. Jedan primjer ovakvih mladih koji ive u svom posebnom svijetu je ivot dva mladia iz Hamburga, koji su, oponaajui James Deana, uz pomo tankog ueta skoili s etvrtog sprata zgrade. Uglavnom vidimo mlade kako stoje ispred izloga neke radnje i eljaju svoju dugu kosu, vidimo ih kako bez ikakva razloga napadaju starca i prebijaju ga. Nakon toga pravdaju svoj postupak rijeima: On nas je ismijavao, a mi smo mu to uzvratili. Jedna od veoma izraenih osobina mladih je i elja za predstavljanjem sebe drugaijim od ostalih. Oni se nastoje kretati suprotno opim stremljenjima veine, i to odvajanje i isticanje uzimaju kao svoj stil. Naprimjer, kada je Lucky Luciano, poznati gangster, izaao iz zatvora, doekao ga je iskreni aplauz tri stotine mladih skitalica. Nedavno je sastavljen upitnik u kojem je postavljeno nekoliko pitanja nekolicini studenata koji su se pobunili protiv propisa i pravila Univerziteta: Zato ste ravnoduni prema kolovanju i univerzitetu?
27 28

e midanam (Bolug), str. 117. Isto, str. 107.

93

Zato to nam nameete ta god vam je volja. Mi ne elimo prihvatiti vae teorije i ne elimo vie studirati. Pa ta elite uiniti? elimo raditi ono to se vama ne dopada.29

Nerazumna matanja i neodmjereni stavovi mladih, koji su esto izvor djela neprimjerenog ponaanja, ponekad ih tako razvesele da od veselja blistaju i nekontrolirano se smiju. Ponekad ih, opet, tako rastue i raaloste da naputaju drutvo, potpuno se izdvajaju iz njega i trae svoj spas i utoite u osami. Ove duevne poremeaje i psihiku rastrojenost Boiji poslanik je nazvao jednom vrstom ludila, a hazreti Ali, a.s., je ovo razdoblje nazvao mladalakom opijenou. Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Mladost je vrsta ludila.30

Mladalaka opijenost
Hazreti Ali je rekao: Razumnom ovjeku prilii da se uva i suzdrava od opijenosti bogatstvom, snagom i moi, znanjem i naukom, hvalospje vima i mladou, zato jer svaka od ovih opijenosti posjeduje svoj neisti otrovni vjetar, koji brie razum i umanjuje ovjekovo dostojanstvo.31 Hazreti Ali je, takoer, rekao: etiri su vrste opijenosti: opijenost mla dou, opijenost bogatstvom, opijenost snom i opijenost vlau.32 Kao zakljuak ova tri kratko predstavljena sadraja moemo rei sljedee: 1. U razdoblju puberteta mozak mladih ljudi, kao i njegova nervna mrea, koji predstavljaju materijalno sredstvo i instrument razmiljanja i miljenja, ne dostiu svoj konani stadij rasta i razvoja. 2. Iz testova razuma i inteligencije izvrenih nad mladima dolazimo do zakljuka da u razdoblju adolescencije razum mladih ne doivljava nikakav razvoj i procvat. Stepeni njihovog razuma i inteligencije ostaju priblino isti kao i u vremenu prije puberteta.
29 30 31 32

Madalleje Hokuke emruz, god. I, str. 78. Biharu-l-envar, sv. 17., str. 49. Gureru-l-hikem, str. 826. Tuhafu-l-ukul, str. 126.

94

3. Svi mladi, manje-vie, zapadaju u stanja odreenih duevnih poremeaja i pretjeranog samoisticanja i pod utjecajem slabosti razuma nemarno se odnose prema realnostima ivota. Oni, poput psihiki bolesnih i opijenih ljudi, hode svojim svijetom mitske mate i nemoguih fantazija, inei nerazumna i neprimjerena djela.

Potreba mladih za uputom

Ukoliko adolescenti obrate panju na ove tri temeljne stvari, shvatit e psihiko stanje u kojem se nalaze, dobro e razumjeti nedostatke svoga razuma i nedoraslost svoje misli i osjetit e potrebu za uputom i savjetom razumnog i zrelog ovjeka pa nikada nee ustrajavati na svojim nepromiljenim i nezrelim stavovima i nee pripremati teren za svoju nesreu. Nedostatak razuma adolescenata i njihovo umno rastrojstvo koji se dogaaju tokom puberteta nisu pojava koja je svojstvena samo jednoj dravi ili jednoj rasi. Svi ljudi na itavoj zemaljskoj kugli suoeni su s tim. Ako nisu u stanju ispravno ralaniti i analizirati ivotna pitanja i donositi ispravne i razumne odluke, mladi imaju opravdan izgovor, a to je nezrelost mladalakog doba i prirodna nedovoljna razvijenost razuma. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Neznanje mladih je opravdano i oproteno, a znanje njihovo ogranieno.33 Kau da u jednoj zapadnoj zemlji postoji poslovica: Kamo sree da mladi znaju, a da stari mogu. Mladi su zbog svoje tjelesne snage sposobni raditi svaki teak posao, meutim, zbog nedovoljno razvijenog razuma ne znaju ta da rade. Stari zbog svojih godina i steenog iskustva posjeduju prosvijetljen razum. Znaju ta treba initi, ali zbog slabosti svog tijela nisu to u stanju realizirati. Hazreti Ali, a.s., u konkretnom stajalitu: Prosvijetljena misao starih meni je draa od snage mladih ljudi,34 prednost daje ispravnom miljenju i prosvijetljenom razumu starih ljudi nad snagom i radikalizmom mladih. Pojedini mladii i djevojke tokom puberteta, kada im se tjelesni organi i ekstremiteti u svakom pogledu razvijaju i poprimaju oblik potpuno odraslog
33 34

Gureru-l-hikem, str. 372. Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1114.

95

mukarca i ene, ine greku umiljajui da su u svakom pogledu potpuni i jednaki s odraslim enama i mukarcima u zajednici. Oni sami sebi govore: Pa zar se naa linost razlikuje od linosti odraslih? Zar mi nismo ravnopravni s ostalim mukarcima i enama u drutvu? Zar i mi ne moemo u svakom pogledu da stanemo rame uz rame s njima? Zar i mi ne bismo trebali kao i odrasli da svuda iznosimo svoje stavove i da se koristimo svim drutvenim privilegijama? Ponekad ove neispravne ideje postaju u njihovim mislima veoma snane i oni zastranjuju u radikalizam i pretjerivanje, tako da ismijavaju odrasle i svim silama nastoje svoje nezrele i nepromiljene stavove nametnuti starijima i natjerati ih da ih prihvate. Oni vide svoju vanjtinu, ali nisu obavijeteni o svojoj unutranjosti. Oni vide da su porasli, da su se njihovi organi i ekstremiteti razvili i narasli kao kod njihovih majki i oeva. Oni osjeaju da im se u tijelu probudio seksualni poriv, da sada mogu odabrati sebi suprunika i mogu imati potomstvo. Meutim, jo uvijek su neobavijeteni da, s gledita vjere i nauke, tjelesna zrelost nije isto to i umna zrelost. Mora proi jo mnogo godina nakon tjelesne zrelosti ljudi da im i razum dostigne krajnji stepen razvoja i svoju punu zrelost.
Sama spolna zrelost tijela nije dovoljna. Potrebno je, takoer, da i naa misao i osjeanja dostignu svoju potpunu zrelost i spremnost. Na umni i emotivni razvoj se dogaa mnogo godina nakon naeg tjelesnog razvoja.35

Duhovna premo oeva i majki i ostalih odraslih mukaraca i ena u drutvu nad adolescentima je u tome to je njihov razum dostigao krajnji stepen razvoja i u pogledu prirode i iskustva postigao svoju potpunost, dok jedino to mladi posjeduju jeste spolno punoljetstvo. Njihov razum jo uvijek nije punoljetan i nije dostigao svoj potpuni razvoj.

Razdvajanje spolnog i umnog punoljetstva

U islamskom erijatskom pravu, na temelju principa odvojenosti spolnog i umnog punoljetstva, propisan je poseban zakon o ekonomskoj nezavisnosti i finansijskoj slobodi. Prema ovom zakonu, finansijska ovlatenja se preputaju onoj osobi koja, pored spolnog punoljetstva, posjeduje i punoljetstvo razuma. Osoba koja je dostigla spolno punoljetstvo, ali jo uvijek ne posjeduje razumsko punoljetstvo, liena je prava na posjedovanje ekonomske samostalnosti i finansijske slobode.
35

Rod va zendegi, str. 293.

96

I provjeravajte siroad dok ne stasaju za brak; pa ako ocijenite da su zreli, uruite im imetke njihove.36

asni Kuran, dakle, kae da treba provjeriti siroad jesu li stigli do muevnog doba pa, ukoliko se zakljui da su pored tjelesne i spolne dostigli i zrelost razuma, treba im uruiti njihove imetke. U ovom ajetu je na eksplicitan nain reeno da je ekonomska nezavisnost i finansijska sloboda siroadi uvjetovana spolnom zrelou i razumskim razvojem. Pokazatelj spolne zrelosti je sposobnost proizvodnje sperme i pojava elja za odnosom koja je u ovom kuranskom ajetu izraena rijeju nikh, dok je zrelost razuma izraena rijeju rud. Imam Sadik, a.s., rekao je: Siroe (dijete) prestaje biti siroe s pojavlji vanjem none polucije, i to je znak njegove spolne zrelosti. A ako se i pored none polucije ne uvia njegova umna zrelost, i ako je malouman ili umno nezreo, neka mu skrbnik suspregne njegov imetak.37 Ibn Sinan je upitao hazreti Sadika, a.s., kada e mladiu biti uruen nje gov imetak. On je odgovorio: Onda kada postane spolno zreo i kada se uvidi da je umno zreo i da nije malouman ili umno nezreo.38 Imama, a.s., su upitali: Kada se okonava razdoblje skrbnitva nad jetimi ma? On je odgovorio: U vrijeme kada nastupi polucija, a pored toga dijete bude posjedovalo mentalnu zrelost da shvati uzimanje i davanje (razmjenu).39 Iz ovog kuranskog ajeta i nekoliko predaja moe se izvui zakljuak da Zakonodavac islama pravi razliku izmeu spolne zrelosti i zrelosti razuma i dozvoljava da se imetak dodijeli samo onoj siroadi koji su pored spolne postigli i zrelost razuma. Meutim, treba imati na umu da se ovdje pod zrelou razuma, kao uvjetom za sticanje finansijske nezavisnosti, ne misli na potpuni razum i njegov krajnji razvoj, nego najnii stepen razvoja razuma i spoznaja znaenja finansijske koristi i tete, tj. sposobnost da se na razuman nain vlada bogatstvom. Prema zakonu, takav mladi je stasao i ima pravo preuzeti u svoje ruke finansijske ovlasti. Takoer, potrebno je napomenuti da se pitanje nezrelosti razuma mladih, kao tema nae rasprave, nee rijeiti stizanjem mladih do ovog stepena
36 37 38 39

En-Nisa, 6. Vesail, sv. 4., str. 199. Mustedrek, sv. 2., str. 496. Biharu-l-envar, sv. 23., str. 39.

97

razvoja razuma, kao erijatskog uvjeta za dobijanje prava na posjedovanje materijalne ekonomske nezavisnosti, jer veina mladih jo na samom poetku mladalakog doba posjeduje ovaj stepen zrelosti razuma, ali jo uvijek nije u stanju ispravno razluiti ta je to dobro, a ta je zlo i nije sposoban ivotna pitanja ralaniti i analizirati na odgovarajui nain.

Potpuno sazrijevanje razuma

Jedino rjeenje tekoe mladih i nadoknada nedozrelosti njihova razuma jest konani razvoj i potpuni procvat, ali ovaj stepen razvoja razuma stie se prilino kasno. Najvee opasnosti koje prijete mladima dogaaju se u onih nekoliko godina izmeu puberteta i potpune zrelosti razuma. Tokom ovih nekoliko godina mladi se neprestano nalaze u opasnosti, a katkad i padaju, jer im je razum jo uvijek slab, a osjeanja jaka. Veoma se esto dogaa da jedan tek stasao mladi, pod utjecajem poriva srdbe ili strasti ili nekih drugih psihikih tenji, donese svojeglavo neispravnu odluku i upusti se u tetan posao. Time on moe napraviti nenadoknadivu tetu i sebi i drugima. Ukoliko mladi ispravno shvate istinu da je njihov razum tokom krize puberteta i mladosti nezreo i slab, sigurno e bolje razumijevati opasnost od donoenja nepromiljenih i brzopletih odluka te e nastaviti koraati kroz ivot s vie opreza i panje. Oni e osjeati potrebu za vodstvom Boijih ljudi i dobronamjernih odgajatelja, i revnosno izvravati odgojne upute. Na kraju ovog poglavlja, s ciljem zatite mladih od opasnosti ishitrenih odluka i ivotnih greaka, navest emo dvije korisne naredbe Boijeg poslanika, koje nam osiguravaju sreu. Naa e draga omladina, ako dobro zapamti ove dvije naredbe i provede ih u djelo, biti sposobna proi zdrava kroz doba krize mladosti i zatiena od neispravnih poslova koji potjeu od nezrelosti njihova razuma.

Prvi imperativ: Promiljanje o posljedicama

Imam Sadik, a.s., rekao je: Doao je jedne prilike neki ovjek do Boi jeg poslanika pa mu je rekao: O Boiji Poslanie! Posavjetuj me. Boiji poslanik mu ree: A da li ti prima savjet? Boiji poslanik je tri puta ponovio ovo pitanje, a ovjek je svaki put odgovarao sa: Da, o Boiji
98

poslanie! Tada je Boiji poslanik rekao: Moj savjet tebi je da uvijek kada hoe da donese neku odluku, prije donoenja odluke promisli o posljedici tog djela. Ako vidi da je dobro i prikladno djelo, uini ga, a ako vidi da je nedolino i neprikladno, suzdri se od njegova injenja.40 Kada bi naa draga omladina praktino u svom ivotu slijedila ovaj koristan savjet i prije svakog posla nekoliko trenutaka razmislila o posljedicama tog djela, nikada ne bi slijedila put grijeha. Veliki je broj mladih ljudi koji su pod utjecajem kratkotrajnog uzbuenja poinili nedjelo ili zloin, nakon ega su se odsluujui kaznu u uglu elije kajali, sami sebi govorei: Kamo sree da smo prije ovoga razmiljali i imali u vidu posljedice svojih djela! Meutim, od kajanja nakon poinjenog zloina nema koristi. Savjet Boijeg poslanika je da se prije injenja svakog djela razmisli o dobrim i loim stranama tog djela, prije nego to doe do kajanja.

Drugi imperativ: Savjetovanje s razumnim

U prilici kada mladi zbog nezrelosti svog razuma i kratkoe misli nisu u stanju razluiti dobro od zla, trebali bi se koristiti svijetlim mislima pametnih starijih osoba i savjetujui se s razumnima, koji su stekli iskustvo, ojaati svoju slabanu misao, te uz pomo blistave svjetiljke njihova razuma rasvijetliti tamni put ivota. Boiji poslanik, s.a.v.a., rekao je: Starac u svom narodu je kao Boiji poslanik u svome ummetu.41 Boiji poslanici su bili vodii svojih naroda, a stariji ljudi bi, takoer, trebali biti upuivai svog naroda i blinje omladine. Kao to je govor Boijeg poslanika izvor sree ummeta, tako su i savjeti razumnih i prosvijetljenih staraca izvor sree njihovih roaka i blinjih.

40 41

Revdatu Kafi, str. 150. El-Mehaddetu-l-bejda, sv. 1., str. 170.

99

6. PREDAVANJE

Allah Uzvieni u Svojoj knjizi kae: ...A On vas postepeno stvara!1

Razum: Najvea prednost ovjeka

Najvrjednije bogatstvo koje je Uzvieni Bog darovao ljudskoj vrsti je blistavi dragulj razuma. Najvea prednost koja je ovjeka uinila nadmonim nad svim ivotinjama i koja je upravljanje zemaljskom kuglom povjerila njemu jeste razum. Najplemenitije stvorenje koje je Tvorac svijeta stvorio u svemu postojeem i koje je Njegovom Svetom Biu drae i vrjednije od svih stvorenja je razum. Prenosi se od Imama Bakira, a.s.: Kada je Svevinji stvorio razum, rekao je: Tako mi Moje nesalomljive moi i velianstvenosti, nijedno stvorenje nisam stvorio, a da mi je milije od tebe. Prema miljenju cijenjenih islamskih prvaka, mjerilo dobrote i vrijednosti ljudi nije samo u estitosti i iskrenosti, nego se vrijednost njihova lijepog morala i pohvalnih djela mjeri imajui u vidu stepen njihova razuma i snagu njihove misli i ideja. estiti ljudi su oni koji, posjedujui dovoljno razuma i prosvijetljenih misli, odabiru istou i iskrenost u djelovanju, a odbacuju nepotenje i grijeh. Boiji poslanik je rekao: Kada do vas stigne vijest o neijoj lijepoj nara vi, pogledajte u ljepotu njegova razuma (ispitajte mo njegove spoznaje i snagu njegova razuma), jer zaista nagrada svake osobe zavisi od stepena njegova razuma. 2 Imam Bakir, a.s., je rekao: Zaista e Allah obraunavati djela ljudi u mjeri razuma koji im je bio darovan na Ovom svijetu.3
1 2 3

Nuh, 14. Kafi, sv. 1., str. 12. Biharu-l-envar, sv. 1., str. 39

100

Svaki ovjek, kada ga majka rodi, posjeduje samo sebi svojstvenu tjelesnu grau i odlike koje ga jasno razlikuju od drugih. Boja lica, organi na licu, svojstva lica, graa oka i kose, boja glasa, ak i siune linije vrha prsta razliiti su kod svakog ovjeka. Te prirodne razlike, koje su jedan od znakova Boijih, u Kuranu asnom su predstavljene u jednom kratkom ajetu. ...A On vas postepeno stvara (u razliitim razvojnim fazama)!4 Kao to se tjelesna graa i prirodne osobine organa razlikuju od ovjeka do ovjeka, tako se razlikuju i mo razuma i snaga spoznaje. Razum svakog ovjeka stvoren je s tano odreenim granicama i samo njemu svojstvenim osobinama. Neki ljudi su stvoreni s izrazito snanim razumom i natprosjenom sposobnou spoznaje pa posjeduju uroenu genijalnost. Takvi ljudi su uglavnom postojali u svakom vremenu i u svakoj zemlji. Meutim, broj genijalaca uvijek je bio mali i moglo ih se lahko pobrojati. Neki ljudi stvoreni su s osrednjom snagom razuma i uobiajenom spoznajom. To su prosjeni ljudi, u svim vremenima njihov broj je bio veliki i oni ine znaajan dio populacije svih zemalja. Neki ljudi su, opet, stvoreni sa slabim razumom i kratkog uma. To su zaostali ljudi ispod prosjeka iji broj je, naalost, u svim zemljama relativno velik. Ovu nesretnu skupinu obiljeavaju razliitim imenima i nazivima, kao to su: glupani, tupavi, budale, maloumni i sl. U drutvu ive i rade poput ostalih normalnih ljudi i mijeaju se i drue s drugima. Oni uope nisu svjesni manjkavosti svoga razuma, ali njihov neodmjeren i nerazuman govor i ponaanje stvaraju bol i tegobe, kako njima samima, tako i onima oko njih.

Plitkoumnost odraslih ljudi

Djetinjasto ponaanje odraslih osoba u stanju je prouzrokovati razne, gotovo nebrojive nevolje. Ova djetinjastost i nepotpunost razuma ne postoji samo kod onih nesretnika koji se dre zatvoreni iza vrstih zidina, a koje nazivaju umno poremeenima, nego su uoljive i kod hiljada drugih ljudi i ena koji su naizgled zrele osobe, ili ih barem drugi smatraju zrelim i odraslim, i koji pojavno u svakom smislu posjeduju sve privilegije i blagodati zrelosti i potpunosti.
4

Nuh, 14.

101

Nivo nezrelosti i nepotpunosti koji postoji kod ovih pojavno i tjelesno odraslih ljudi, ali u sutini djece i osoba djetinjastog razmiljanja, naalost, skriven je od oiju ostalih ljudi, ak i od osoba koje ive s njima, zato to i veina njihovih blinjih posjeduje iste te nedostatke u razvoju. Poto drutvo jo uvijek nije uspostavilo mjerila za odreivanje ponaanja punoljetnih osoba u pogledu njihove zrelosti i nezrelosti, nezrelost i nepotpunost uglavnom ostaju i dalje skriveni i nevidljivi za drutvo. Moe se rei da su upravo ove nezrelosti (nedostaci u umnom razvoju, prim. prev.) u stanju odgonetnuti dio nepoznanica historije za koje nam se inilo da nema objanjenja i da nisu shvatljive. I ne samo u prolosti nego vei dio nemilih linih i drutvenih dogaaja i iz naeg svakodnevnog ivota dugujemo ovim nezrelostima.5

Izbjegavanje druenja s maloumnim ljudima

Imam Bakir, a.s., jednom prilikom namjeravao je poi na put. Njegov cijenjeni otac, Imam Sedad, a.s., izmeu ostalih savjeta, rekao mu je i sljedee: Drago dijete! Izbjegavaj druenje i mijeanje s glupim ljudima. Izbjegavaj diskusije i rasprave s njima. U nastavku svoga savjeta Imam Sedad je opisao maloumnika i stepene njegove nepromiljenosti i zaostalosti njegova uma, pa je rekao: Ako progovori, njegova glupost i neznanje e ga osramotiti. Ako uti, poka zuju se njegova nezrelost i nemo. Ako uzme neto da uradi, pokvari ga. Ako mu se tajna povjeri, on je otkrije. Niti ga njegovo znanje ini nezavi snim, niti mu je od koristi znanje drugih. Niti slua onog ko ga savjetuje, niti svoga prijatelja ostavlja na miru. Majka eli njegovu smrt, ena da se rastavi od njega. Komija njegov eli da bude to dalje od njegove kue. Oni koji su se druili s njim, borave u samoi strahujui od ponovnog susreta. Kada je glupak u drutvu drugih ljudi, ukoliko su prisutni ugled niji i vei od njega, dosaivat e im pitanjima, a ako prisutni budu slabiji i manji od njega, zavest e ih na stranputicu.6 Naalost, bolest nerazboritosti je neizljeiva bolesti. Koliko god nauni i praktini odgoj u djetinjstvu i mladosti bio snaan i temeljit, on nije u stanju otkloniti i nadoknaditi prirodnu zaostalost mozga jednog maloumnog ovjeka jer se temelj razuma svake osobe oblikuje dok je ovjek jo u utrobi
5 6

Aqle kamel, str. 13. Biharu-l-envar, sv. 16., pogl. 2., str. 53.

102

svoje majke, i to posebno stanje ostaje sve do kraja njegova ivota. Odgoj i obrazovanje u stanju su razviti prirodnu razum, potaknuti njegova skrivena umijea, ali mozak maloumnog ovjeka u osnovi ne posjeduje spremnost za postizanje potpunog sjaja i blistavosti da bi se posredstvom odgoja mogao objelodaniti.

Odgoj u domenu naslijea

Jedno maloumno, zbunjeno, plaljivo i lijeno dijete nemogue je odgojem pretvoriti u aktivnog ovjeka ili u snanog i odvanog vladara. Moemo rei da osobine poput aktivnosti, neustraivosti i avanturistikog duha nisu u potpunosti proizvod sredine. Moda sredina i nema nekog utjecaja na njih. Uistinu, odgojni inioci su uinkoviti samo u okvirima podruja koje su odredili nasljedni inioci i unutar prirodnih sposobnosti strukture i intelekta ovjeka.7

Hazreti Isa, a.s., sin Merjemin, rekao je: Pokuao sam lijeiti glupe ljude, ali ih nisam mogao izlijeiti.8
Ree: Patnja glupoga bijes je od Boga Patnja slijepoga bijes nije, ve iskuenje od Njega Iskuenje patnja je to saaljenje budi A glupost je patnja to rane otvara kod ljudi Ono to je od Njega igosano to je zapeaeno Lijeenje za njega nije nadohvat ruke Od glupih ti bjei ko to Isa bjeao je Jer drugovanje s glupacima mnogo krvi prolilo je

Osobu koja boluje od patolokog oblika sklonosti laganju mogue je odgojem uiniti istinoljubivim, onog koji pati od patolokog oblika besmislenog govora i brbljanja mogue je preodgojem izlijeiti, tj. mogue je izlijeiti sve moralne bolesti, ali ne i bolest maloumnosti, i odgojne mjere ne mogu nadoknaditi nedostatak razuma. Hazreti Rida, a.s., rekao je: Razum je Boiji dar. Lijepo ponaanje i od goj proizvod su truda i napora. Onaj ko bude ulagao trud i napor na putu sticanja lijepog odgoja, bit e pobjednik i na kraju e postati odgojen
7 8

Ensane naenahte, str. 246. Sefinetu-l-bihar (humk), str. 341.

103

ovjek lijepa ponaanja. Onome ko bude ulagao trud kako bi poveao razum koji mu je Bog dao i koji je dio onoga to je ovjeku odreeno, nee biti poveano nita do njegovo neznanje. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Razum ljudski je dar Boiji (ne moe se dobiti radom, odgojem i trudom), a odgoj i moral su priskrbivi (i mogu se ula ganjem truda, napora i vjebom zadobiti i stei).9

Test razuma i inteligencije

Jedna od tema koja se nala u sreditu zanimanja nove psihologije jesu testovi inteligencije, odnosno testovi koeficijenta inteligencije djece i mladih. Tokom proteklih stoljea veina ljudi je manje-vie znala da su inteligencija i sposobnost spoznaje kod ljudi razliiti, ali nisu znali kako i na koji nain precizno odrediti granice tih razlika i izmjeriti ih. Dananji naunici su svojim neprekidnim sveobuhvatnim i opsenim istraivanjima ostvarili vidljiv napredak na ovom polju i uspjeli u odreenoj mjeri izmjeriti nivo razuma, inteligencije, pamenja i brzinu reakcije djece i mladih, te preciznim proraunima i mjerenjima odrediti granice svakog od njih.
Poetkom prolog stoljea, pod utjecajem inovativnog napora profesora Bineta, prvi puta je u svijetu test mjerenja inteligencije (IQ test) djece doveden na nivo ogleda. Do tog dana nikada se nije dogodilo nita slino tome. Naravno, bilo je jasno da su neka djeca inteligentnija i otroumnija od druge djece, ali nikada se nije pokuala pojasniti veza izmeu otroumnosti ili intelektualne usporenosti djeteta i njegovih godina.10 Bilo je potrebno napraviti ogledna sredstva koja bi bila u stanju nepristranim sudom odvojiti intelektualno usporenu djecu od normalne djece. Profesor Binet je vjerovao da je mogue napraviti seriju testova koji bi bili u stanju, kao to metar precizno mjeri duinu, izmjeriti koeficijent inteligencije. Binet i njegov saradnik Simon prve ispite koji su nazvani testovima nainili su s namjerom ispitivanja koncentracije, pamenja, snage raspoznavanja i drugih psihikih snaga. Oni su istraili u kom omjeru su prosjena djeca, svih uzrasta, sposobna dati ispravne odgovore na ove testove. Nakon klasifikacije testova, profesor Binet i Simon su za odreene uzraste djece definirali jedan novi pojam, a to je pojam umnih godina (mental
9 10

Biharu-l-envar, sv. 1., str. 53. Aqle kamel, str. 15.

104

age MA). Petogodinje dijete koje je uspjeno poloilo test prilagoen njegovu uzrastu, ali nije u stanju rijeiti test za skupinu estogodinjaka, ima pet umnih godina. Prema tome, ukoliko dijete ima pet godina (biolokih), a ispravno je uradilo test za svoj uzrast, to je dijete normalno. Meutim, moe se dogoditi da dijete kalendarski ima deset godina, ali nije u stanju tano odgovoriti na pitanja iz testa za petogodinji ili vii uzrast. U takvom sluaju kaemo da dijete ima izuzetno nizak nivo inteligencije. Ali ako se dogodi da trogodinje dijete ispravno uradi testove za petogodinji uzrast, kaemo da je to napredno ili izuzetno inteligentno dijete. Prema tome, spoznaja umnih godina upuuje nas na to da shvatimo kojem uzrastu pripadaju sposobnosti koje dijete posjeduje, ali to samo po sebi nije dovoljno da nam pokae da li je dijete inteligentno ili ne. To postaje mogue tek onda kada se uzmu u obzir i umne i kalendarske godine djeteta.11

Kada je mjerenje koeficijenta inteligencije ovjeka na temelju naunih i praktikih metoda postalo mogue i kada su civilizirane zemlje provele ove testove, pokazale su se gorke i neugodne istine i neeljeni i potresni rezultati kojih ovjeanstvo nije bilo svjesno. Precizna provjera inteligencije i razuma uenika, radnika i vojnika koja je uraena u krugu kola, fabrika i vojnih kasarni pokazala je da je veliki broj ljudi u drutvu malouman i niske inteligencije, tj. da su u pogledu nivoa razvoja razuma neprirodni i zaostali. Doktor Carrel istie:
Veliki je broj osoba (kako u Francuskoj, tako i u Sjedinjenim Dravama) ija umna dob ne prelazi deset godina. Prema izvjetaju Nacionalnog komiteta za umno zdravlje, 400.000 djece posjeduje inteligenciju niu od dovoljne za nastavak kolskog obrazovanja. Prema testovima koje je Herkes 1917. godine proveo meu vojnicima i oficirima vojske Sjedinjenih Amerikih Drava, 46 posto njih je imalo manje od 13 umnih godina. Zasigurno e testovi meu Francuzima, posebno u nekim gradovima pokrajina Bretanja i Normandija, dati sline rezultate. Meutim, u ovoj zemlji ne postoje statistiki podaci koji bi mogli usporediti uobiajene godine s umnim godinama kolaraca. U tom smislu, ne bismo se trebali zavaravati rezultatima ispita koji nam upropatavaju vrijeme nae mladosti. Mi znamo da potvrde, diplome, ak ni prijem u vie kole nisu znak inteligencije. Mnogi mladi s veoma niskim koeficijentom inteligencije s uspjehom poloe sve te ispite. Skupinu odraslih osoba ine mnoge nenormalne osobe. U Sjevernoj Americi postoji moda trideset miliona ljudi koji se nisu mogli prilagoditi
11

Usule ravanenasije man, str. 56.

105

modernom ivotu, niti e se ikada moi prilagoditi. U Francuskoj veliki dio populacije nezaposlenih ine osobe koje su manje upuene ili su na niem nivou inteligencije, ili su, opet, zdravstveno ispod nivoa potrebnog za obavljanje posla.12

Nedostatak razuma
Glupost i plitkoumnost je jedna od najveih linih i drutvenih nesrea u ljudskom ivotu. Koliko samo nedaa, boli i neuspjeha pogaaju ovjeka zbog nedostatka razuma i inteligencije. Kao to je blistavi dragulj razuma na putu stizanja do stepena savrenstva vrjedniji od bilo kojeg bogatstva, tako su i glupost i plitkoumnost najutjecajniji inilac koji ovjeka liava mogunosti uzdignua i prosperiteta. Imam Sadik, a.s., rekao je: Nema veeg bogatstva i blagodati od razuma i nema veeg ponienja i siromatva od gluposti.13 Kada bi akcija ispitivanja nivoa razuma i inteligencije postala opa i globalna i kada bi bila provedena u svim zemljama i meu svim klasama ljudi, tek tada bi bilo jasno kakva je velika nedaa glupost i umna zaostalost i koliko je veliki broj ovih ljudi u svim zemljama svijeta.

Izvor umne zaostalosti

Mentalna dob veeg dijela ljudske populacije ne prelazi 12-13 godina. Uzroke ovako poraznog rezultata nije mogue tano odrediti. Openito gledajui, intelektualnu i umnu zaostalost vidimo u veem postotku kod potomaka alkoholiara, oboljelih od sifilisa, umno zaostalih i moralno razvratnih osoba.14 Opi pad nivoa inteligencije i moi zdravog razuma posljedica su utjecaja alkohola, opijata i svih vrsta pretjerivanja i, napokon, haotinosti u navikama. Bez sumnje postoji neposredna veza izmeu nivoa potronje alkohola i umne slabosti jednog drutva.15 Profesor Gaddaar je primijetio da se u generaciji porodica u kojoj su oba roditelja, i otac i majka, umno zaostali, odnosno niske inteligencije, rodilo
12 13 14 15

Rah va rasme zendegi, str. 11. Kafi, sv. 1., str. 29. Rah va rasme zendegi, str. 11. Isto, str. 12.

106

etiri stotine i sedamdesetero djece niske inteligencije i samo estero normalne djece.16

Imajui u vidu injenicu da su glupost i niska inteligencija neizljeivi, kao i to da alkoholna pia, kao i druge manje-vie tetne navike, mogu biti izvor ovih bolesti te da veina djece ipak nasljeuje glupost i slabost razuma svojih roditelja, sa aljenjem moramo prihvatiti gorku injenicu da je ova opasna bolest na prostoru cijelog svijeta u stalnom porastu i da e ovjeanstvo u budunosti biti suoeno s nedaama ove bolesti vie nego to je to bilo prije. Pitanje vrijednosti i znaaja razuma u svetoj vjeri islamu jedno je od najoiglednijih pitanja. Ni o jednoj drugoj temi nije objavljeno toliko rijei koliko se u asnom Kuranu i islamskim predajama raspravljalo o razumu, promiljanju i razmiljanju. Mjerenje razuma je jedno od pitanja kojem je posveena izuzetna panja u predajama koje se odnose na razum, a koje dananji naunici tumae kao test inteligencije. Tamo se vie puta ponavlja da su cijenjene Boje evlije i predvodnici ummeta u posebnim prilikama esto postavljali pitanja svojim sljedbenicima, kako bi se na osnovu odgovora pokazao nivo njihova razuma i stepen njihove spoznaje, a pored tih linih primjera, u hadisima su u obliku opih naredbi ljudi pouavani na koji nain da stave na ispit razum drugih ljudi. Kao primjer, navest emo nekoliko predaja na ovu temu. Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., rekao: Ako eli tokom prvog susreta s nekom osobom ispitati njegov razum (i saznati nain njegova rasuiva nja i razmiljanja), u svom govoru spomeni neki nemogui i nevjerovatni dogaaj. Ako brzo shvati nevjerovatnost tog dogaaja i porekne ga, znaj da je to razuman ovjek, ali ako ga prihvati kao ispravan i potvrdi ga, znaj da je to glup i malouman ovjek.17 Na osnovu ovog savjeta moemo ispitati razum djece i mladih i u skladu s razliitim uzrastima djece i omladine smisliti na desetine nemoguih i neostvarivih sadraja u obliku testnih pitanja ili imaginarnih dogaaja i predstaviti im ih, kako bi odredili nivo prosvijetljenosti ili manjkavosti razuma. Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., rekao: Razum ljudi je mogue ispitati brzim i spontanim govorom.18
16 17 18

Rah va rasme zendegi, str. 74. Biharu-l-envar, sv. 1., str. 43. Gureru-l-hikem, str. 490.

107

U ovoj predaji se kao mjerilo nivoa razuma navodi spontani govor, odnosno njegova brzina, bilo da govornik bude u nekoj posebnoj prilici i bez predomiljanja pone govoriti, ili da bude upitan, pa odmah bez premiljanja odgovori. U oba sluaja brzi odgovor ovjeka test je za njegov razum i pokazuje njegovo savrenstvo ili manjkavost. Opseg upotrebljivosti ovog hadisa kao ispita mnogostruko je iri od prethodno navedenog hadisa, a za ispit razuma djece i mladih mogue je sainiti na stotine testnih pitanja, sloenih po uzrastu. Pored toga, brzina reakcije u govoru ne samo da testira razum nego se time testiraju i inteligencija, pamenje i ostale umne sposobnosti. Rije zann u arapskom jeziku ima vie znaenja, od kojih su tri najzastupljenija i to znaenje vrste vjere (jekn), pretpostavke (gumn) i dvojbe (ekk). U navedenoj predaji ova rije moe se uzeti u sve tri znaenja, i u tom smislu hazreti Ali, a.s., je rekao: Nedvojbeni stavovi, pretpostavke ili sumnja ljudi u vezi s razliitim te mama mogu biti sredstvo za procjenu nivoa razuma i spoznajne moi ovjeka.19 Ljudi imaju razliita vienja i razliite stavove o istom globalnom i nacionalnom, porodinom i linom dogaaju, ili o naunim i drutvenim temama. Ipak, neki svoje miljenje izraavaju vrsto i pouzdano, a neki nesigurno. to je razum ovjeka potpuniji, a njegovo znanje dublje, to e njegove misli biti ispravnije, a njegove pretpostavke blie realnosti. Hazreti Ali, a.s., u ovoj predaji razliito poimanje i razliita miljenja ljudi smatra mjerilima za odreivanje nivoa njihovog razuma. Na temelju ova tri opa zakljuka moemo sainiti na stotine pitanja u obliku testova slinih testovima koji se koriste danas u psihologiji, i testirati djecu i mlade te pomou njih odrediti koeficijent njihova razuma, kao i ostalih umnih sposobnosti. Sistem testiranja inteligencije djece i mladih s obzirom na njihovu dob nedavno20 je otvorio novo poglavlje u psihologiji. Razlikovanjem kalendarske i umne dobi pokazalo se da je mogue da jedan dvadesetogodinjak bude u pogledu razvoja razuma na nivou desetogodinjeg djeaka ili obrnuto, da jedan desetogodinjak ima koeficijent inteligencije jednog dvadesetogodinjaka.
Nije nuno da se psihika ili umna dob potpuno podudara s kalendarskom dobi ili godinama ivota. Mogue je da dijete koje kalendarski ima
19 20

Gureru-l-hikem, str. 474. Ova predavanja odravana su poetkom ezdesetih godina prolog stoljea. (Prim. prev.)

108

deset godina u pogledu umnog i psihikog razvoja bude na nivou jednog petogodinjaka, ili obrnuto, na nivou jednog petnaestogodinjaka. Oito je da je ovo otkrie dalo nove podatke i nov pogled na nau ljudsku prirodu. Postalo je oigledno da svaki ovjek posjeduje i razumsku i kalendarsku dob. Mogue je da se kalendarske godine nekog ovjeka veoma razlikuju od njegovih umnih i psiholokih godina. Naprimjer, mogue je da neka tridesetogodinja ena u pogledu osjeaja bude na nivou jedne prosjene petnaestogodinjakinje ili da desetogodinji djeak bude u pogledu odgovornosti i dosljednosti u izvrenju ciljeva na nivou jednog dvadesetogodinjeg mladia. Tano je da je ovaj djeak u pogledu svojih godina jo uvijek dijete, meutim, on je emocionalno i umno odrastao. Mogue je, takoer, da nas dvadesetpetogodinji mladi tokom izvravanja svojih linih obaveza, odgovornosti i poslova podsjeti na nekog petogodinjeg djeaka, kao i da petogodinji djeak ostavi igru i odbaci sve svoje igrake, da posjeduje sposobnost za razmjenu, osjeaj pravednosti i nadu u budunost, to je vezano za mnogo veu dob od njegove.21

asni Poslanik islama i isti Imami, a.s., bili su na izuzetno visokom stepenu savrenstva razuma i umnog razvoja. Ova njihova genijalnost i bljetavilo razuma bili su jasno uoljivi u njihovim rijeima i ponaanju jo od djetinjstva. Postoje mnogobrojna historijska svjedoanstva koja nam jasno ukazuju na intelektualnu nadmo svakog od njih. Za primjer, citirat emo samo jednu historijsku predaju: Godinu dana nakon smrti hazreti Ride, a.s., abasijski halifa Memun er-Reid se vratio u Bagdad. Jednoga dana, uputio se halifa u lov izvan grada. Prolazio je kroz jednu od etvrti u predgrau, gdje se skupina djece igrala na putu. Hazreti Muhammed ibn Ali, Imam Devad, a.s., koji je tada imao otprilike jedanaest godina, stajao je s njima. Halifa Memun im se priblii. Sva djeca su pobjegla, samo je Imam Devad, a.s., ostao da stoji na svom mjestu i nije se pomjerio. Halifa je iz daljine promatrao bijeg djece i ostanak Imama Devada. Kada se pribliio hazreti Imamu, zaustavio je konja i rekao: Djeae! Zato i ti kao i ostala djeca nisi pobjegao? Zato i dalje stoji na svom mjestu? Imam Devad, a.s., bez imalo zadrke odgovori: O vladaru pravovjer nih, put nije tijesan da bih ga morao svojim odlaskom proiriti za tvoj prolaz. Nisam poinio nikakvo zlodjelo da bih se plaio i bjeao. Moje miljenje o tebi je dobro. Znam da osobi koja nije poinila grijeh nee nanijeti nikakvu bol i tetu. Zato sam ostao da stojim na svome mjestu.
21

Aqle kamel, str. 16.

109

Memun, koji do tog trenutka nije poznavao Imama Devada, a.s., uvi njegov mudri govor, iznenadi se i upita: Kako se zove? On od govori: Muhammed. Memun ga upita: A iji si sin? Sin sam Alija ibn Musaa erRide odgovori Imam Devad. Memun tada donese selam i blagoslov na duu Imama Ride te pokrenu svoga konja i nastavi putem kojim je bio krenuo. U ovoj predaji jasna je razlika izmeu kalendarskih i razumskih godina. Kalendarski, Imam Devad, a.s., je imao jedanaest godina, ali stepen na kom se nalazio njegov razum i nivo spoznaje daleko su vii od njegovih kalendarskih godina. Odgovor koji je jedanaestogodinji Imam Devad dao halifi Memun er-Reidu dostojan je odraslog, dobro obrazovanog ovjeka, koji je upuen u psihologiju, pravnu nauku i kazneno pravo, ovjeka koji je sposoban ispravno analizirati pitanja. Povrh toga, on je zaista morao biti hrabar pa da na ovakav nain razgovara s monim halifom Memunom er-Reidom.

Nadmo razuma onih koji primaju Objavu

Shodno vjerskim predajama, jedna od posebnosti kojom su bili odlikovani Boiji poslanici i duhovne voe jest savrenstvo razuma i spoznaje. Oni ljudi koje je Bog odabrao za svoje poslanike i poslao ih kao vodie ljudima, kao i oni koje su poslanici Boijim ukazom odabrali za svoje nasljednike, posjedovali su natprosjean razum, a u pogledu uma i intelekta samo njima svojstvene prednosti koje su ih razlikovale od drugih ljudi. Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., rekao je: Allah nije poslao ni jednog poslanika niti vjerovjesnika sve dok mu se razum nije usavrio i nije po stao nadmoniji od svih umova u njegovom ummetu.22 Osobe koje je Bog odabrao za poslanstvo posjedovale su sve materijalne i duhovne sposobnosti i pretpostavke. 23 A Allah dobro zna kome e povjeriti poslanstvo Svoje. Shodno navedenom hadisu Boijeg poslanika Muhammeda, s.a.v.a., savrenstvo razuma i nadmo spoznaje Bojih poslanika jedan je od preduvjeta njihove sposobnosti za postizanje visokih stepena poslanstva ili vjerovjesnitva.
22 23

Sefinetu-l-bihar (akl), sv. 2., str. 214. El-Enam, 124.

110

Stepeni razuma i inteligencije

Mjerenjem koeficijenta inteligencije djece i mladih i poreenjem s njihovim kalendarskim godinama, mladi i djeca su razvrstani na tri osnovne skupine: prosjeno inteligentni, natprosjeno inteligentni i s koeficijentom inteligencije ispod prosjeka. Skupina prosjenih; to je skupina ljudi ije razumske godine otprilike odgovaraju njihovim kalendarskim godinama i koji se uz odreene, male razlike nalaze u zajednikim okvirima i granicama. Niti su u pogledu razuma i inteligencije napredni, niti zaostaju. U svakom razdoblju svoga ivota u stanju su uspjeno odgovoriti na testove razuma i inteligencije predviene za uzrast u kojem se nalaze. Skupina nadprosjenih; to oni ljudi iji razum je ranije dostigao zrelost, a nivo njihove spoznaje i razumijevanja je iznad nivoa njihovih kalendarskih godina. Ova skupina se, zavisno od nivoa naprednosti razuma i inteligencije, dijeli na razliite stepene. Kod nekih od njih blistavost razuma i inteligencije je tako snana da su u stanju uspjeno poloiti testove inteligencije predviene za dvostruko stariju dob ili ak i vie. Skupina ispodprosjenih; to su ljudi iji je razum na nivou ispod njihovih kalendarskih godina. Oni pate od maloumnosti i zaostalosti u intelektualnom razvoju. Ponekad je zaostalost nekih osoba tako snana da nisu u stanju poloiti test inteligencije predvien za djecu koja su dvostruko mlaa od njih.
Maloumnost ima vie razina. U sluajevima gdje je maloumnost iznimno izraena, mogue je da petnaestogodinje dijete nije u stanju obavljati poslove koje obavlja jedno prosjeno etverogodinje dijete.24

Sada, uz uvaavanje razliitih razumskih i intelektualnih nivoa i uzimajui u obzir injenicu da ogromna veina mladih u svim zemljama svijeta spada u skupinu prosjeno inteligentnih i skupinu ispodprosjenih, analiza tjelesnog i razumskog stanja mladih u postpubertetskom razdoblju ini nam se interesantna i vrijedna panje. S ciljem to bolje samospoznaje mladih i njihovog upoznavanja s moguim opasnostima koje ih prate tokom puberteta, ukratko emo pojasniti tjelesno i umno stanje sve tri skupine, ne bi li se mladi, bolje nego prije, pripremili na predanost uenju Boijih izaslanika odgajatelja i sluanju mudrih miljenja i stavova naunika, te kako bi stvorili neophodne uvjete za sretan i uspjean ivot.
24

Usule ravanenasije man, str. 47.

111

Tjelesno stanje: U trenutku kada uzronici puberteta zaponu svoje skrivene aktivnosti u tijelu djeteta, dogaa se snaan, gotovo eksplozivan rast svih tjelesnih organa, kostiju, miia i svih unutranjih organa. Cijelo tijelo brzo raste i napreduje prema snazi, i u veoma kratkom razdoblju slabost i nemo vremena djetinjstva ustupa mjesto mladalakoj snazi i moi. Ova sveobuhvatna prirodna promjena, brzi i preobraavajui rast podjednako je prisutan kod sve tri skupine. Sva djeca bilo da su prosjena, nadprosjena ili ispodprosjena, pa ak i umno poremeena pod utjecajem su inilaca puberteta i njihovi slabi djeiji organi postaju snani i moni, tako da je svakome uoljiva razlika izmeu aktivne tjelesne snage esnaestogodinjeg mladia i dvanaestogodinjeg djeaka. Mentalno stanje: Neki mladi posjeduju ranije dozreo razum i uroenu genijalnost. Snaga njihovog razuma i inteligencije je izvanredna, tako da u dobi od esnaest godina posjeduju inteligenciju i razum na nivou odraslih osoba u dobi od dvadeset est godina. Ustvari, njihova razumska dob je deset godina vea od njihove kalendarske dobi. Ova skupina je zbog naprednog umnog razvoja i uroene inteligencije u stanju do odreenog stepena ralaniti i analizirati ivotna pitanja i situacije te jo u svojoj ranoj mladosti na manje-vie ispravan nain razluiti dobro od zla i svoja djela i postupke usaglasiti s drutvenim koristima. Oni su u stanju procijeniti svoje ponaanje i svoj govor, odbaciti pokueno i nerazumno ponaanje i govor i ne zloupotrebljavati svoje mladalake moi i tjelesnu snagu. Meutim, uprkos svojoj uroenoj genijalnosti i umnoj blistavosti koju posjeduju, oni zbog nedovoljnog ivotnog iskustva posjeduju i mnoge slabe take i zasigurno se, u situacijama kada je to nuno, trebaju okoristiti miljenjem ljudi koji su iskusili ivot i koji posjeduju potpun razum, kako bi se sauvali od opasnosti i spasili od stranputice i krivog puta. Posebno nadarena skupina ljudi: Ovo je istaknuta i posebna skupina u drutvu. To su oni koji su umnom blistavou i snanom inteligencijom spoznali tajne prirode, skinuli zastor sa skrivenih istina i pod okriljem nauke i znanja unijeli u ovjeanstvo velike promjene. Naalost, broj genijalaca u odnosu na druge dvije skupine u svakom drutvu je uvijek bio manji. Veina mladih ljudi posjeduje prosjean razum i inteligenciju. Njihov razum odgovara njihovim kalendarskim godinama niti je napredniji, niti je zaostao, nego se u dobi od esnaest godina njihov nalazi na nivou obinih
112

i prosjenih esnaestogodinjaka. Iako je u pogledu svog umnog razvoja ova skupina potpuno zdrava i prirodna, u principu, razum prosjeno inteligentnog esnaestogodinjih mladia jo uvijek nije potpun. Zbog nezrelosti razuma i adolescentne krize oni nisu u stanju ispravno razumijevati ivotna pitanja te razluiti dobro od zla i korist od tete. Proi e jo mnogo godina dok njihov razum dozre, postepeno se upotpuni i dostigne svoj krajnji stepen razvoja i savrenstva.

Nesklad izmeu tijela i razuma

Tokom tih nekoliko godina puberteta tijelo mladih doivljava znaajan rast. Sve njihove tjelesne snage se uveavaju. Meutim, u tom razdoblju njihov razum ne doivljava osjetan rast, ve ostaje otprilike na istom stepenu na kojem je bio prije puberteta. Ovaj nesrazmjer koji postoji izmeu tijela i razuma izvor je brojnih opasnosti koje vrebaju mlade tokom adolescencije zato to, s jedne strane, snaan tjelesni rast daje mladima znatno veu snagu djelovanja nego to je to bilo tokom djetinjstva, dok je s druge strane, njihov razum koji je vodi i upravlja tjelesnim snagama ostao na pretpubertetskom nivou i jo uvijek je slab i nerazvijen. Ponekad se dogaa da mladi svojim nedozrelim i djetinjastim razumom donose nepromiljene i nerazumne odluke, a onda svojim snanim tijelom provode u djelo te nepriline odluke, ali se nakon poinjenog djela kaju i ale zbog toga. Takvi mladi moraju neprestano paziti na ono to rade, kako bi se sauvali od djetinjastih i pokuenih djela i kako ne bi bili uzrok svoje vlastite i nesree drugih ljudi. Oni moraju biti svjesni da ih na putu neprestano vreba opasnost, a da bi je izbjegli, potrebno je da se posavjetuju s odraslim i razumnim ljudima u vezi sa svojim mislima i temeljnim odlukama pa tek nakon savjetovanja da pristupaju realizaciji svojih ciljeva, kako bi se na taj nain sauvali od greaka i padova koji im se mogu dogoditi na ivotnom putu. Neki mladi pate od nedostatka inteligencije i nedovoljno razvijenog razuma. Njihov koeficijent inteligencije je ispod prosjenog nivoa, odnosno, njihov razum i intelekt su ispod njihovih kalendarskih godina. Naalost, broj osoba s niskim koeficijentom inteligencije i razliitim stepenima manjkavosti u drutvu nije mali. Njihov broj je doista znaajan. Ova skupina mladih nalazi se neprekidno na udaru razliitih oblika opasnosti. Zbog nedovoljno razvijenog razuma oni nisu u stanju analizirati ivotna pitanja i situacije i razlikovati dobro i zlo. Svakoga trenutka svojom nepromiljenom, glupom i tetnom odlukom oni su u stanju poiniti
113

nedolino i opasno djelo, koje uiniti ivot nesretnim ne samo njima nego i drutvu u kojem ive. Hazreti Sedad, a.s., rekao je: Onome iji razum ne bude najsavrenije to je u njemu, propast i pad se najlake dogaaju.25 Jedno estogodinje dijete zbog slabosti i nedovoljno razvijenog razuma nije u stanju raspoznati dobro i zlo i ono ne posjeduje snagu analize ivotnih pitanja i situacija. Jedino emu ono posveuje panju jesu njegove nepromiljene elje i naklonosti. Ono neprestano nastoji ostvariti svoje unutarnje porive. Na svu sreu, zato to je njegovo tijelo slabo, ono nije u stanju ostvariti sve svoje neispravne i tetne nakane i sve svoje neumjesne djeije prohtjeve, tako da u konanici nee uzrokovati velike opasnosti.

Djetinjaste misli
Malouman i slabouman mladi, koji kalendarski ima esnaest godina, ali mu je um na nivou od est godina, nalazi se u veoma opasnoj situaciji zato to u pogledu inteligencije razmilja poput estogodinjaka i iskljuivo slijedi svoje nepromiljene prohtjeve i djetinjaste elje, s tom razlikom to se sada nalazi u dobu puberteta kada je u tjelesnom pogledu postao jak i snaan pa je sada u stanju ostvariti sve svoje nedozrele djeake elje i ciljeve, suprotne njegovoj stvarnoj koristi. Potpuno je jasno do koje mjere je prisustvo takve snane i jake djece u porodici stravino i kako moe u okolini izazvati velike nerede, pa ak i nenadoknadiva razaranja i opasnosti.
Ukoliko tjelesna snaga ljudi bude jednaka stepenu njihove razumske moi, odnosno, ukoliko obje snage bude jednake, ostali ljudi e biti sigurni i mirni od njih. Meutim, ukoliko neko dijete bude posjedovalo snagu i mo odraslog ovjeka, ono je strani div, zato to se komunikacija i odnos djeteta prema ivotu bazira iskljuivo na temelju njegovih linih prohtjeva, a te elje i prohtjevi dominiraju nad njim u svakom pogledu, vode ga i usmjeravaju. Poto ono ne posjeduje znanje i podatke, njegova upotreba snage e biti temeljena na neznanju, a proizvod takvog odnosa je jasan. Dijete nema zrele i potpune osjeaje, nego posjeduje samo elju za linim uicima. Prema tome, sve ini iskljuivo radi postizanja linog uitka. Njegova snaga poimanja drugih ljudi na razini je mogueg, a ne na razini stvarne moi. Svaki oblik njegovog ispoljavanja snage i moi e biti nemilosrdan i okrutan.
25

Biharu-l-envar, sv. 1., str. 32.

114

Ono ne posjeduje osjeaj strpljenja i podnoljivosti, opreza i istrajnosti u radu, to bi bilo proizvod utjecaja drutvene sredine. Prema tome, sve to ispoljava i ini je unitavajue. Za njega istinski smisao i znaenje nemaju moralna vrstina, zakon i pravda, vjerovanje u smisao ivota i drutveni poloaj. Zato e njegova djela biti temeljena na udljivim i raznovrsnim prohtjevima. Moemo rei da se ovjek kree svom savrenstvu onda kada se njegova intelektualna snaga s potrebnim nivoom usklaenosti kree naprijed, pratei njegov tjelesni razvoj. Ukoliko se dogodi da njegova snaga djelovanja krene naprijed u razvoju, a njegova umna snaga ne bude u stanju sustii razvoj tjelesne, s psiholoke take gledita takva osoba je zaostala, a sa strane drutva i okoline u kojoj ivi smatra se opasnom. Tjelesna snaga je korisna onda kada osoba koja svoj odnos i veze s drugim ljudima i drutvom gradi na temeljima znanja i kada osjea da je ono to je odabrala i odluila da ini unapreujue i korisno, a ne tetno i razarajue, te da je korisno za drutvo, a ne suprotno drutvenom ivotu.26

Hazreti Ali, a.s., rekao je: Veliina i visina tijela nee koristiti onome ije je srce bez razuma.27 Ukoliko razuman ovjek koji posjeduje ivotno iskustvo eli dati svoj sud o neemu, on govori obazrivo i odmjereno. U trenutku iznoenja svog odmjerenog i promiljenog stava on podsjea da postoji mogunost da je u svojoj procjeni pogrijeio te da bi trebalo sasluati i miljenja drugih ljudi o tom pitanju.

Znakovi slabosti razuma

Suprotno tome, umno zaostali i slaboumni ljudi sebe smatraju nepogreivim. Oni umiljaju da su njihove djetinjaste, sirove i neotesane misli usklaene sa stvarnou i ponose se injenicom da posjeduju potpuno ispravno miljenje, smatrajui da je slijeenje njihova miljenja izriita obaveza svih drugih ljudi. Meutim, upravo je ovakav nain razmiljanja dokaz njihove gluposti i maloumnosti. Zapovjednik pravovjernih, s.a.v.a., je rekao: Samoljublje ovjeka je dokaz slabosti njegovog razuma.28 Nema sumnje, jedan dio tekoa mladalakog doba koji su uzrok brojnih moralnih sunovrata i brojnih porodinih nesporazuma, izvire iz nedozrelih i nepromiljenih misli i ideja svojeglavih i egocentrinih mladih ljudi.
26 27 28

Aqle kamel, str. 43. Gureru-l-hikem, str. 499. Kafi, sv. 1., str. 27.

115

Nekad mladi svojevoljno donose tetne odluke jer razmiljaju o realizaciji svojih odluka ne savjetujui se s drugim ljudima. Kako bi ostalim lanovima svoje porodice nametnuli svoje djetinjaste i nerazumne misli te tako osnaili uvjerljivost svoje linosti, poseu za nedolinim i razornim djelima: razbijaju unutranji sklad u porodici, svojim bestidnim rijeima, zvjerskom vikom i galamom proizvode strah i jezu kod drugih ljudi i ponekad time svoje roditelje i ostale lanove porodice liavaju mira i spokoja, inei im ivot gorkim i nepodnoljivim. Oni umiljaju da su u stanju svojim oholim i svojeglavim ponaanjem i neovjenim djelima postii odreeno drutveno uvaavanje i status i da e tako u oima drugih izgledati kao odrasli, s izgraenom linou, ne znajui da im takvo nezrelo i nerazumno djelovanje umanjuje vrijednost linosti. Kao rezultat toga, oni e izgubiti i ono malo vrijednosti i povjerenja koje su imali kod drugih ljudi. Nedovoljno razvijen razum mladih nije neto nerealno niti je neka izmiljotina odraslih koju je mogue sruiti nasiljem i samoljubljem, nego je to nepobitan i neizbjean prirodni zakon, opi i nepromjenljivi Boiji zakon u sistemu Stvaranja. Razuman ovjek ne prkosi prirodnim zakonima i ne odnosi se neprijateljski prema opim i nepromjenljivim zakonima Stvaranja, zato jer je svjestan da e sigurno doivjeti poraz. Boiji poslanik, s.a.v.a., rekao je: Ne odnosite se prema ivotnim dobima neprijateljski, jer e i ona ustati protiv vas.29 Hazreti Ali, a.s., je rekao: Onaj ko se bude odnosio neprijateljski prema ivotnim dobima, propast e.30 U situacijama kada mladi, pod utjecajem strasti, bijesa, ljubavi prema imetku i drugim slinim naklonostima, kao i da bi ostvarili svoje elje, donose nerazumne i tetne odluke, moraju znati da stoje na ivici bezdana. Ukoliko prije ostvarivanja svojih odluka osjete opasnost, a potom se posavjetuju s razumnim ljudima, mogu se spasiti od sigurnog pada u ambis. Meutim, ako postupe oholo i sebino te pristupe provoenju svojih odluka i galamom i grubou uutkaju svoje roditelje, htjeli to ili ne, oni e pretrpjeti tetne, a nerijetko i kobne posljedice ovakvog ponaanja koje e ih pratiti tokom itavog ivota. Naalost, ravnodunost kulturnih institucija prema ispravnom vjerskom i moralnom odgoju djece, neograniene i prekomjerne slobode mladih u ispoljavanju strasti i seksualnih sklonosti, nemoralna i iskvarena porodina
29 30

Sefinetu-l-bihar, str. 741. Tuhafu-l-ukul, str. 85.

116

atmosfera, centri razvrata i nemorala, kao i drugi brojni inioci prisutni diljem svijeta, mlade generacije posebno u Evropi i Americi suoili su s osjetljivom i opasnom situacijom. Imajui u vidu mnotvo razliitih tekstova i statistikih istraivanja koja se objavljuju na Zapadu dolazimo do gorke spoznaje da se mladi velikom brzinom kreu prema razvratu, nemoralu i propasti. Oni svojim nepromiljenim i po sebe tetnim odlukama ne samo da ne uvaavaju misli razumnih i starijih osoba nego ih ak preziru te nastoje to je vie mogue initi suprotno stavovima svojih roditelja i miljenju razumnih ljudi u drutvu.
Patoloki fenomen sociopatije jako je rairen meu mladima cijelog svijeta s tendencijom daljnjeg rasta. Ovu injenicu nam jasno potvruju statistika istraivanja obavljena u Sidneyu, New Yorku, Warszawi, Parisu i drugim gradovima i dravama. Mladi mnogih zemalja boluju od nepoznatih bolesti: prema svemu se odnose buntovniki i ne ele preuzeti ivotna mjerila svojih oeva u razliitim ivotnim tekoama i pitanjima. Istina je to da su mladi gurnuti u misaonu anarhiju, nered i bunt. Gospodin Andre Le Gall, inspektor Ministarstva za kulturu Francuske pie: Poto su dananji mladi vie nego ikada prije udaljeni od svojih preanjih generacija, postali su zaista povod za strah i strepnju zato jer oni ne prolaze odreenim fazama ivota kao u proteklim razdobljima, nego se nalaze u jednom posebnom, novonastalom stanju. Precizni statistiki podaci iz 1960. godine pokazuju da je u Francuskoj zabiljeeno 26.894 maloljetnika delinkventa. Od tog broja je 2.409 djevojaka. Ovi mladi ljudi predati su na procesuiranje sudskim organima. irenje sklonosti mladih delinkvenciji i kriminalu pokazatelj je krize koja se pojavila meu mladim ljudima. Postoje i drugi znakovi i pokazatelji koji jasno ukazuju na ovu goruu opasnost. Statistika, takoer, pokazuje da je samo tokom prole godine u Parizu oko stotinu ljudi mlaih od dvadeset godina izvrilo samoubistvo. Doktor Boileau Danon, oslanjajui se na svoja precizna nauna istraivanja i statistike podatke, s gorinom i uenjem kae: Pedeset posto studenata naputa studij prije negoli bilo ta zavre. Doktor Roselle istie da kandidati za visoko obrazovanje u Francuskoj prije nego to se i upiu na fakultet izgube elju i ar za nastavkom obrazovanja. Meu mladim srednjokolcima, studentima i kandidatima za postdiplomske studije osjea se prisutnost otvorene i direktne netrpeljivosti prema starijima. U svakom sluaju, pobuna je poela. Jedan mladi intelektualac je samouvjereno izjavio: Ja osjeam prezir i gnuanje prema bilo kakvom uplitanju u drutvene tokove.31
31

Madalleje hokuke emruz, br. 6., god. I, str. 17, preneseno iz mjesenog lista France.

117

Rezultat pobune mladih na Zapadu je naputanje studija, nepismenost, moralni pad i razvrat, tetna ovisnost o drogama, kriminal, zloin i druga slina zastranjenja. Ukoliko nai mladi izvuku pouku iz zastranjenja, tekoa i nesrea u koje su zapali drugi, ako se ne upute onim istim putem propasti kojim su se zaputile generacije mladih na Zapadu i iskusile kobne posljedice toga, oni e biti u stanju da se sauvaju od nesree i propasti i omoguit e sebi preduvjete potrebne za sretan i uspjean ivot.

118

7. PREDAVANJE

Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!1

Uzvieni Allah u Svojoj knjizi kae:

Prirodni i steeni razvoj razuma

Razvoj razuma kod veine ljudi prolazi dvije etape: jedna je prirodni, a druga steeni razvoj razuma. Prirodni je razvoj u kojem se shodno boanskim zakonima stvaranja razum postepeno razvija. Steeni je razvoj i usavravanje uma koje se ostvaruje kroz proces uenja, obrazovanja i praktinog iskustva. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Dvije su vrste razuma (akl). Jedna vrsta je prirodni razum, a druga je razum koji se stie sluanjem (govora drugih ljudi i procesom uenja). Onom ko ne posjeduje prirodni razum sluanje nee koristiti, kao to slijepom oku ne koristi suneva svjetlost.2
Razuma su dva od kojih jedan steeni je to se stie uenjem, kao dijete u mektebu Iz knjige, od uitelja, ideja i pamenja Od istina, iz dobrih i istih nauka Onaj drugi razum dar od Boga je Izvorite njegovo sama dua je Kada voda znanja iz prsa potee Niti stari, niti uti, nit ikada zaudara.

Prirodni razvoj razuma poinje sam od sebe jo u razdoblju djetinjstva, uporedo s razvojem tijela, i traje sve dok ne dostigne krajnju taku svog razvoja.
1 2

Ez-Zumer, 9. Ajnu-l-jekin, str. 243.

119

Steeni razvoj razuma takoer, stvaranjem pogodnih obrazovnih i odgojnih uvjeta, moe zapoeti jo u razdoblju djetinjstva i trajati godinama nakon prolaska kroz posljednje etape prirodnog razvoja. Drugim rijeima, prirodni razvoj razuma, ba kao i tjelesni razvoj ovjeka, posjeduje krajnju taku i granicu i nakon to ih dostigne, ovaj razvoj, kao i tjelesni, prestaje. Meutim, polje steenog razvoja je otvoreno za nastavak naunog i iskustvenog djelovanja. Razum je sposoban da dugi niz godina nastavi s kretanjem na putu uzdizanja i usavravanja. S obzirom na razliite nivoe prirodnog razuma ljudi, neminovno, i prirodni razvoj njihova razuma e biti razliit. Onim ljudima iji se razum nalazi na nekom prosjenom nivou i prirodni razvoj razuma e biti prosjean. Onim ljudima koji posjeduju uroenu genijalnost i natprosjenu inteligenciju prirodni razvoj razuma e takoer biti natprosjean. Meutim, onim ljudima koji boluju od maloumnosti i imaju ispodprosjenu inteligenciju prirodni razvoj razuma bit e ispod granice normalnog rasta. Upravo su ove razlike osnovno mjerilo procjene i poreenja kalendarskih godina s umnim godinama. Veoma vana injenica je ta da ljudski razum svojim prirodnim razvojem nije u stanju dostii sve stupnjeve savrenstva kojih je dostojan. Prirodni razvoj sam ne ostvaruje sve prikrivene mogunosti razuma, nego je potrebno da mu se pridrui i steeni razvoj razuma i da ovjek, putem obrazovanja i sticanjem znanja, kao jednim od najboljih sredstava duhovnog usavravanja, stvara preduvjete za potpuni procvat i razvoj svog razuma. Naprimjer, zamislimo blizance koji su se rodili u nekom zabaenom selu daleko od sredita znanja i kulture. Budui da su jednojajani blizanci, nastali u jednoj maternici i da nose sa sobom iste nasljedne osobine, meu njima nema razlike u pogledu njihove psihike konstitucije i stepena prirodnog razuma.

Sticanje znanja i razvoj razuma

Ukoliko jedno dijete zadrimo u tom zabaenom selu, gdje e rasti daleko od bilo kakvog obrazovanja i odgoja i gdje e se baviti poslovima poput uvanja stada goveda i ovaca, a njegovog brata blizanca odvedemo u grad koji posjeduje sva potrebna nauna i kulturna sredstva, gdje ga odgoje i obrazuju u odgovarajuim uvjetima, te ga ostavimo da od svoje este godine ui i svake godine napreduje u vii razred, kada dva brata u njihovoj osamnaestoj godini ivota sastavimo, vidjet emo da se stepen njihova razuma i spoznaje razlikuju jedan od drugog onaj koji je pohaao kolu bolje shvata uzroke i posljedice dogaaja i bolje raspoznaje dobro od zla.
120

Bez sumnje, razlika u stepenima spoznaje i razumijevanja kod ova dva brata ne krije se u razlici prirodnog razvoja njihovih razuma, jer je naa pretpostavka da ta dva brata od samog poetka posjeduju istovjetan prirodni razum i nasljedne sposobnosti, te da e silom prilika proces prirodnog razvoja razuma biti jednak kod oba brata blizanca. Ova razlika proizlazi iz steenog razuma. Kod brata koji je ostao na selu i nije pohaao kolu, tokom proteklih nekoliko godina razvio se samo prirodni razum, ali razum obrazovanog blizanca pored prirodnog razvoja koristio se i steenim. On sada razumom koji se razvio u oba smjera promilja, ralanjuje i razmatra pitanja.

Razvoj i uenje
Razvoj koji se postie posredstvom rasta razliit je od razvoja koji se stie uenjem. Ako elimo navesti primjer iz ljudskog tijela, moemo rei da je posjedovanje miia nadlaktice vezana za rast (kao rezultat nasljednih inilaca), ali veliina tih miia postie se sportskim aktivnostima i nije vezana za rast. Posjedovanje sposobnog i zrelog mozga nazivamo razvojem mozga, ali promjene koje se u njemu dogaaju kao posljedica procesa opaanja i sticanja iskustva nemaju nikakve veze s rastom, nego se odnose na inioce koji utjeu na mozak.3

Pitanje razvoja steenog razuma kroz proces uenja i sticanja znanja jedna je od tema koja se nala u ii zanimanja i panje asnih prvaka islama. Oni su svojim sljedbenicima razliitim rijeima ukazivali na ovo. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Razum je (samo ovjeku svojstven) poriv koji se uveava sticanjem znanja i iskustva.4 On je, takoer, rekao: Znanje uvruje i potvruje ljudski razum.5 Imam Sadik, a.s., rekao je: Mnogo promiljanja u znanju proiruje vidike razuma. 6 Ovdje treba navesti i to da se steeni razum temelji na prirodnom razvoju. Mozak djeteta, koji je fiziko sredite njegovog promiljanja, prethodno treba doivjeti razvoj do one mjere kada e biti u stanju razumijevati najjednostavnije obrazovne sadraje te se na taj nain uputiti putem steenog razvoja
3 4 5 6

Usule ravanenasije man, str. 220. Gureru-l-hikem, str. 67. Mustedrek, sv. 1., str. 52. Biharu-l-envar, sv. 1., str. 52.

121

razuma. Dijete iji mozak ne doivi dovoljan prirodni rast nikada nee moi biti usmjereno prema steenom razvoju. Odgovorni roditelji su one osobe koje prvom pogodnom prilikom zapoinju rad na obrazovanju svog djeteta i s njim razgovaraju u skladu s njegovim slabanim djeijim razumom, potiu snagu njegova mozga na promiljanje i spoznavanje sadraja i korak po korak, uporedo s prirodnim, poveavaju i njegov steeni razvoj. Probavni trakt tek roene bebe je slab i ne moe provariti teku hranu pa je prisiljena da se jedno izvjesno vrijeme hrani lahko probavljivim majinim mlijekom kako bi postepeno ojaala. Hranei se majinim mlijekom, dijete stie snagu i postaje spremno za varenje mehke hrane. Izvjesno vrijeme koristi tu vrstu hrane, to e za posljedicu imati sticanje jo vee snage. Nee mnogo proi, a djetetu e poeti rasti zubii, a njegov probavni trakt postati snaan i sposoban da kao i odrasli ljudi probavi teku hranu. Prema tome, lahko probavljiva hrana ima dvojako djelovanje na bebin eludac: prvo, da odrava dijete u ivotu, a drugo, da ga jaa i priprema za probavljanje tee hrane. Prirodni razum djeteta je poput sredstva za probavu naunih sadraja. Da bi njihov um u pravo vrijeme zapoeo svoje djelovanje, potrebno je da roditelji prvom prilikom predstavljanjem ispravnih i tanih sadraja, ali jednostavnih i prilagoenih djeijem uzrastu, postepeno pokrenu umove svoje djece, te na taj nain pripreme neophodne uvjete za steeni razvoj njihova razuma. Nesumnjivo, razmiljanje djece o nekim vrlo jednostavnim temama danas pojaava njihov razum i priprema ga za shvatanje sloenih tema sutra.

Postepenost u razvoju
Nije samo razvoj steenog razuma postepen proces u kojem je svaki nivo u stvari tek osnova za nadogradnju drugog, vieg nivoa razuma, nego i psihiki razvoj mladih i odraslih prolazi isti proces. Ona osoba koja eli da njen razum dostigne vei steeni razvoj, mora iskoristiti svoj postojei razum, promiljati o onim temama i sadrajima koji su prikladni za njegovo trenutno intelektualno stanje te tako ojaati svoj razum i pripremiti ga za dostizanje viih nivoa. Onaj ko nije u stanju iskoristiti postojei razum zasigurno nee biti ni sposoban uspeti se na vii nivo niti potaknuti sposobnosti koje su skrivene u njegovom razumu. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Onaj ko je nemoan u koritenju postojeeg nivoa razuma bit e jo nemoniji u koritenju skrivenih sposobnosti i umijea.7
7

Gureru-l-hikem, str. 641.

122

Odgoj i obrazovanje su trajni procesi i proizvod su svakodnevnih iskustava ovjeka. ovjek tokom cijelog ivota pod utjecajem rada i istraivanja neprestano saznaje neto novo, sa svakom novom spoznajom stie novu linost i s novim stavovima uputa se u nova iskustva iz kojih, neminovno, dolazi do spoznaja drugih, novih stvari. Stoga je u procesu obrazovanja i odgoja svaki korak poticaj na injenje sljedeeg koraka i uvod u vii i znaajniji korak. Prema tome, u definiciji obrazovanja i odgoja kaemo: To je proces koji iziskuje obnavljanje ili ponovnu sistematizaciju istraivanja, ime se neprestano obogauju i produbljuju postojea, inei ovjeka snanijim i sposobnijim za daljnje spoznaje. Kada jedno dijete stavimo u odgojno-obrazovni proces, pokuavamo mu ukazati na smisao njegovih ispitivanja razliitih stvari i pojava. to obrazovno-odgojno polje bude ire, to e smisao stvari i pojava u umu djeteta biti obuhvatniji. Naravno da jedno malo dijete ima odreenu predstavu o plamenu vatre, ali ta njegova predstava, koja je na poetku veoma skuena, u toku rasta postaje sve ira i dublja, da bi se na kraju, putem institucionalnog obrazovnog procesa, pretvorila u predstavu koja ima iroko znaenje predstavljeno u sklopu nauke hemije.8

Oevi, majke i openito svi odgajatelji i uitelji trebali bi voditi rauna o jednoj temeljnoj injenici, a to je da se pod procesom usvajanja i sticanja znanja ne misli samo na pamenje suhoparnog naunog gradiva i sadraja, nego je cilj tog procesa da djeca i mladi u svakom uzrastu ispravno shvate naune i nastavne sadraje i da ih potom u svojim mislima ralane i prihvate u svom razumu poput hrane.

Postizanje viih stepena savrenstva

Drugim rijeima, samo pamenje naunih injenica i ponavljanje kolskog gradiva ne mogu ispravno razvijati razum uenika, niti se tako mogu stvoriti svi potrebni uvjeti za intelektualni procvat njihovog razuma, nego je potrebno ispravno shvatiti sutinu sadraja i uz pomo svojih odgajatelja i uitelja razmotriti i prouiti sve detalje, te ih potom i praktino primijeniti. Ovakav pristup uenju znaajno e poboljati razvoj razuma mladih i dovesti ih do najveih visina naunog i umnog savrenstva. Jo prije etrnaest stoljea cijenjeni islamski prvaci isticali su znaaj ovog naina pouavanja, a i dananja pedagogija nam ukazuje na to.
8

Mukaddemei bar felsafeje amuze va parvare, str. 69.

123

Prenosi se da je Ali, a.s., rekao: Vrijednost spoznaje i razumijevanja stvari korisniji su od vrijednosti ponavljanja, itanja i uenja napamet.9 Imam Sadik, a.s., rekao je: Jedan hadis ispravno shvatiti bolje je nego hiljadu hadisa nauiti napamet. Niko od vas nee postii stepen spoznaje i razumijevanja (islamskog uenja), sve dok ne shvati i ne spozna razliite vidove i oblike naeg govora.10 Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., govorei o asnoj Poslanikovoj porodici kao istinskim nasljednicima islamskog uenja, rekao: Oni su istine vjere islama spoznali snagom razuma i promiljanjem, a sve s ciljem njegova provoenja i izvravanja, i nisu se zadovoljili samo sluanjem i preno enjem onoga to su uli i to su nauili. Mnogo je onih koji govore i prenose nauku, ali malo je onih koji ispravno razumijevaju i provode to u djelo.11 Imam Bakir, a.s., je rekao: Sljedbenici islama u okrilju istinskog uenja i spoznaje istina sadranih u predajama u stanju su dosegnuti do najviih visina vjerovanja. 12 Obrazovanje i odgoj upoznaju ovjeka s prednostima i mahanama njegovih djela i djela drugih ljudi i kroz njih se njegova spoznaja iri i jaa, osposobljavajui ga da predvidi posljedice svojih postupaka, da svjesno i budno pristupi poslovima i da u trenucima suoavanja s preprekama i tekoama ne bude sprijeen da trai rjeenje i stvaralaki pristupi njihovom otklanjanju. Istinski odgoj i obrazovanje nikada se ne zavravaju oblikovanjem slijepih mehanikih navika ili djela koje su sama po sebi nerazborita i brzopleta, zato to ovakve navike i ponaanja ne idu ruku pod ruku sa svijeu, namjerom i htijenjem, a tok obrazovanja i odgoja je svjestan proces.

Okosnica obrazovanja i odgoja

Razmiljanje je okosnica procesa obrazovanja i odgoja i sve obrazovno-odgojne metode trebaju se temeljiti na promiljanju. Svaka metoda, koja bolje od drugih metoda potakne djecu na razmiljanje, vrjednija je.13
9 10 11 12 13

Gureru-l-hikem, str. 517. Biharu-l-envar, sv. 1., str. 118. Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 817. Biharu-l-envar, sv. 1., str. 118. Mukaddemei bar felsafeje amuze va parvare, str. 121.

124

Da bi to bolje iskoristili razvoj prirodnog razuma djece u procesu razvoja steenog razuma, prvom prilikom kada djeiji mozak bude spreman za prihvatanje sadraja potrebno je krenuti s obrazovanjem i odgojem, potaknuti djeiji um na razumijevanje i tako stvoriti neophodne preduvjete za razvoj steenog razuma. Oni ija je snaga razmiljanja jo od djetinjstva probuena naunim i praktinim sadrajima i koji su se okoristili steenim razvojem, u mladosti e u odnosu na svoje godine imati blistav i razvijen razum, i nee proi dugo, a oni e nadvladati ivotne tekoe i stati u prve redove drutva. Suprotno tome, ljudi koji tokom djetinjstva nisu posjedovali potrebno obrazovanje, nisu imali prilike za umne djelatnosti i nisu se koristili razvojem steenog razuma u vrijednim prilikama koju su imali u djetinjstvu, oni e tokom doba zrelosti biti izloeni plitkoumnosti i nezrelosti razuma i silom prilika svrstani u redove zaostalih lanova zajednice. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Onaj ko u djetinjstvu ne bude uio, u godinama zrelosti nee prednjaiti (u drutvu).14
Dijete treba odgajati na takav nain da stekne ispravne misaone navike. Navika prihvatanja svake stvari bez kritikog osvrta na nju ini dijete zavisnim, pasivnim i nezainteresiranim. Meutim, ukoliko dijete navikne da razmilja, da samo krene u otkrivanje istine i snagom svoga suda bude tu istinu procijenilo takvo dijete e izrasti u osobu koja je puna samopouzdanja, nezavisna i aktivna.15 Da bi obrazovanje i odgoj dali odgovarajue rezultate, potrebno je zapoeti s ovim procesom mnogo ranije nego se to uglavnom danas misli da je potrebno. To znai da je ve u prvim sedmicama nakon roenja potrebno obratiti panju na fizioloka pitanja, a u drugoj godini ivota i na pitanja uma i razuma. Znaaj vremena za dijete i roditelje nije jednak. Jedan dan za jednogodinje dijete daleko je dui od dana tridesetogodinjaka i moda obuhvata i est puta vie fiziolokih i umnih radnji i dogaaja. Zato ne bi trebalo ovaj dragocjeni period djetinjstva propustiti, a ne zasijati sjeme u djetetu. Tokom prvih est godina ivota ovjeka utjecaj provoenja ivotnih propisa je oitiji.16

Potrebno je imati na umu da nije svaki nedostatak razuma i maloumnost tokom mladalakog doba i zrelih godina posljedica uroene gluposti ili umne zaostalosti, nego je i uskraivanje ispravnog obrazovanja i odgoja tokom djetinjstva jedan od njihovih uzroka.
14 15 16

Gureru-l-hikem, str. 697. Akle kamel, str. 241. Rah va rasme zendegi, str. 118.

125

Mnogi ljudi, koji po svojoj prirodnoj konstituciji posjeduju sasvim prosjean razum, zbog toga to u djetinjstvu nisu imali sposobnog uitelja i ispravno obrazovanje i odgoj, bili su uskraeni za uenje i stjecanje znanja, pa su u zbog toga tokom zrelih godina suoeni s nedostatkom razuma i misli.
Duboka spoznaja injenice da je najvanije razdoblje umnog razvoja u ivotu ovjeka ono u kojem se udaraju temelji njegovoj linosti, vodi nas naprijed kroz tok ljudske civilizacije. ovjek postepeno shvata da glavni uzrok umne nerazvijenosti nekih odraslih ljudi lei u nedostatku nae rane spoznaje o mogunosti upuivanja djece jo u prvim godinama njihova razvoja. Ukoliko elimo da budue generacije imaju bolji umni razvoj, moramo vie panje posvetiti djetinjstvu i prouavanju posebnih pitanja tog razdoblja.17

Razvijanje umijea
Naune rasprave daruju ovjeku duhovni ivot. Druenje s naunicima i uenim ljudima te sluanje njihovog mudrog govora odgaja snagu razuma i budi skrivena umijea. Onim ljudima koji su cijeli svoj ivot proveli u neznanju, negdje daleko u zabaenom selu, ili u sredinama bez kulture, i koji se nisu koristili dobrima znanja, umijea razvoja steenog razuma su mrtva, a sjaj im je zgasnut. Imam Ali, a.s., je rekao: Onom ko napusti sluanje govora razumnih ljudi, razum e umrijeti.18 Savremena nauka u svijetu proizvod je viestoljetnog neprekidnog truda i istraivanja stotina naunika. ovjeanstvo danas razmilja uz pomo uma naunika koji su ivjeli juer i koristi se upornim trudom i zalaganjem svojih umnih prethodnika. ovjek koji ui i obrazuje se ustvari svoj razum povezuje s mislima naunika ovjeanstva i kroz taj duhovni spoj stie snagu i mo. Ali, a.s., je rekao: Razumnom ovjeku prilii da svome miljenju pridoda miljenja razumnih, i svome znanju znanja uenih.19 Ovdje se pod znanjem podrazumijeva spoznaja i razumijevanje svijeta i razumski potvrenih istina koje su srazmjerne sadraju boanskog Stvaranja. Usvajanje ovakvog znanja razum uzdie na stepene duhovnog savrenstva i omoguava mu da dostigne razvoj steenog razuma.
17 18 19

Akle kamel, str. 25. Biharu-l-envar, sv. 1., str. 53. Gureru-l-hikem, str. 384.

126

Pitanja koja su nastala kao proizvod mate i fantazije nerazumnih i plod mozgova neukih ljudi ne predstavljaju znanje, iako ga ljudi lieni razuma nazivaju znanjem. Ova vrsta neosnovanih i neutemeljenih pitanja ne samo da ne potie razvoj razuma nego djecu i omladinu gura u zastranjivanje i stranputicu. Prenosi se da je Imam Ali, a.s., rekao: Zabluda i stranputica su svaka nauka i svako znanje koje razum ne potvrdi.
Znanje je, suprotno nagaanju, pretpostavci i predstavi, uvijek praeno uvjerenjem. Znanje je najpotpuniji oblik pouzdanosti ili vrstog uvjerenja. Ako ono bude zasnovano samo na umnim iskustvima i osjeanjima, ne samo da e njegova vjerodostojnost biti umanjena nego e i njegovo ispravljanje biti veoma teko. Zato se moe rei: neznanje je bolje od neutemeljenog znanja. Onaj koji je neznalica i svjestan je svog neznanja ili bar sumnja u njega moe doi do pravog znanja. Iz istog razloga je Sokrat spoznaju neznanja, a Descartes sumnju smatrao uvodom u znanje. Da, ono znanje koje bude sauvano od upliva naih umnih predrasuda, osjeanja, kao i narodnih vjerovanja moe se nazvati znanjem. Nauka se sastoji od metoda koje je ovjeanstvo postepeno stvaralo s ciljem sistematizacije i vrjednovanja misli. Nauka iziskuje da se proces miljenja odvija u posebnim uvjetima, i da se tokovi njihovih rezultata ocjenjuju posredstvom istih uvjeta. Znanje nije spontani proizvod organizma, nego posljedica viestoljetne drutvene djelatnosti ovjeka. Prema tome, znanje bi u nastavnom programu trebalo imati visoku poziciju. Ukoliko se djeca ne upoznaju sa znanjem, ona e biti uskraena za posjedovanje sistematskog miljenja kao najdjelotvornijeg sredstva koje nam pomae da ispravno razmiljamo i razumijevamo.20

Jedan od razloga nesposobnosti miljenja i nedovoljne razvijenosti uma nekih mladih je pogrean odgoj tokom djetinjstva. Djeca koja su odrastala uz obrazovanje i odgoj neukih i grijehu podlonih oeva i majki, u nemoralnoj i iskvarenoj sredini, s idejama i mislima oprenim razumu, s nedolinim, nemoralnim ponaanjem i tetnim navikama, tokom puberteta se suoavaju s tegobama slabe i nedovoljno razvijene inteligencije. Ovakvi mladi ljudi da bi razvili steeni razum i nadoknadili zaostalost svoje inteligencije te se oslobodili tetnih posljedica neispravnog odgoja tokom djetinjstva moraju uloiti znatno vei trud i zalaganje.

rtve loih navika

Meu ljudima, ija misaona snaga se i inae obrazuje kroz dui period, mnogi ne mogu da stignu do psihike zrelosti, ali su mogli iskoristiti prilike da
20

Mukaddemei bar felsafeje amuze va parvare, str. 137.

127

poboljaju svoje psiho-fiziko stanje. Suprotno tome, oni svoje slobodno vrijeme trae ispijajui pia, kartajui se, odlazei u kino, pleui i itajui razvratne romane. Oni su rtve pogrenog obrazovanja, odgoja i navika dananjeg ivota. Zar odgovornost za dananju intelektualnu djetinjastost i moralnu nedoraslost koje vode u propast nije na naem pogrenom obrazovanju i odgoju? U sredini u kojoj vladaju lai i besmislene zabave, a koju stvaraju mediji, u padu i uniavanju dananjeg ivota, u sredini gdje se istoa, ednost i svetost poniavaju, naravno da e razum i osjeanja biti umrtvljeni. No, uprkos tome, ove nepravilnosti nisu u stanju ponititi zakon duhovne uzvienosti, kao to ni postojanje bolesti ne moe biti razlog da se zdravlje smatra iluzijom.21

Mladi ljudi, bez obzira kojoj skupini pripadaju i u kakvim su uvjetima odgajani tokom djetinjstva, trebaju biti svjesni iznimne vrijednosti prilika u razdoblju puberteta i mladosti. Oni trebaju znati da je doba mladosti najznaajnije i najvrjednije doba ljudskog ivota. To razdoblje je najbolja ivotna prilika za usvajanje naunih istina, razvoj steenog razuma, izgradnju moralne i ovjene linosti i oblikovanje pohvalnih ljudskih osobina. Tjelesna snaga i mo, mladalaka gorljivost i polet, spreman mozak koji je u razvoju, snana ljubav i zanimanje za spoznavanje nepoznatog, snana memorija i druge sline osobine veliko su bogatstvo mladosti. Svako od njih igra znaajnu ulogu u procesu uenja i usvajanja znanja i morala. Na svu sreu, sadraji koji se usvajaju u mladosti ostaju zauvijek pohranjeni u pamenje i veoma rijetko se dogaa da ih zaboravimo. Hazreti Musa ibn Dafer, a.s., je rekao: Uenje u mladosti je kao klesanje u kamenu (ostaje trajno).22

Drutvena sredina
Drutvena sredina i opa drutvena komunikacija snani su inioci koji imaju veoma znaajan utjecaj na psihiku grau ovjeka. Komuniciranje, raspravljanje, ljubav i zavist, blagost i grubost, druenje i prijateljstvo, tj. razliite strane i nivoi zajednice igraju bitnu ulogu u oblikovanju umnog i duevnog sastava ovjeka i on se pravi tano po mjeri inilaca svog drutva.
21 22

Rah va rasme zendegi, str. 62. Sefinetu-l-bihar, str. 680.

128

Ideje i misli mladih su poput bijele stranice papira, koja nije iscrtana loim ili dobrim drutvenim slikama i na njima jo uvijek nema neke posebne boje. Mladi koji je tek istupio iz skuenog doba djetinjstva i eli stupiti u mnogo iri i prostraniji drutveni prostor mora biti obazriv i paziti da iskvarenost zajednice ne prodre u njegovu psihu i ne okalja istu stranicu njegove due prljavom bojom. Jedan lo drug, klevetniki i prljav jezik, pokvareno drutvo ogrezlo u kocki i alkoholu mogu biti prekretnica u ivotu ovjeka, koja e ga postepeno odvesti u sunovrat propasti i u nesreu koja e ga pratiti do kraja ivota. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Srce mladih je poput neposijane plodne zemlje, ta god se baci u njega, ono ga prihvati.23 Prvo i najbolje sjeme koje treba posijati u plodno tlo srca adolescenta je blagoslovljeno zrno znanja i nauke. Znanje je temeljni izvor sree i uspjeha. Ono doprinosi procvatu naeg razuma i izraavanju ljudskih savrenstava. Ukratko, znanje je vrsti temelj na kojem su sazdani svi uspjesi i ponosi ovjeanstva. asni Kuran smatra uenjake elitom drutva i jasno govori o njihovoj prednosti i nadmoi u odnosu na one koji nemaju znanja. Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!24 Mladi ljudi, po svojoj prirodi, eljni su spoznaje naunih injenica. Oni ele da se upoznaju s tajnama svijeta, da spoznaju skrivene istine stvaranja, shvate uzroke i posljedice Ovog svijeta, kako bi im se otkrile sve nepoznate stvari. Ova iskonska elja tjera ih na djelovanje i traganje i potie ih na raspravu i istraivanje. Iako jedan adolescent na poetku ne moe shvatiti mnoge naune teme i sadraje, rasprava i razgovor ire i snae njegovu misao i mo spoznaje, stvarajui tako preduvjete za umni razvoj i duhovno savrenstvo. kolska sredina i ispravan, nauni pristup obrazovanju najbolji su put da se zadovolje te prirodne elje i porivi koji postoje u mladima.
kola sa stanovita nauke i spoznaje mladima daruje misaono bogatstvo, koje snano utjee na oblikovanje njihove linosti. kola ih potie na
23 24

Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 903. Ez-Zummer, 9.

129

razmiljanje i predstavlja im primjere koje potiu njihove predstave i matu tako da se u njima stvara elja za slijeenjem tih obrazaca. kola uglavnom poduzima strogo one djelatnosti koje rezultiraju postepenim ispravljanjem i upotpunjavanjem linosti mladih.25

Razvijanje sposobnosti razumnog rasuivanja

Prema miljenju profesora Mandusa, jedan tek stasali mladi, koji je nerazumniji od djece, mnogo vie nego ona ispreplie logiku i obrazlaganje. Mladi se s posebno luckastom smionou i odvanou bez prethodnog promiljanja uputaju u veoma sloena i teka pitanja. Njihova obrazloenja, na poetku tako smuena, zbunjujua i ispremetana, malo po malo postaju razumnija. Logika obrazloenja se razvijaju posredstvom navika koje se stiu u razredu. Svima je poznato kako su iscrpne i opsene uenike rasprave o moralnim, politikim i vjerskim pitanjima i kako i do koje mjere ispoljavaju ovu svoju sklonost i elju za raspravama. Napredak u njihovom obrazlaganju zavisi od otkrivanja javnog mnijenja i dogaa se otprilike u etrnaestoj godini ivota. Tada e se, kao posljedica otkrivanja logikih veza meu idejama i mislima, naprimjer mogunosti da se od jednostavnih principa stigne do matematikih dokaza i prelaska s aritmetike na algebarske raune, oitovati ovaj napredak. Sve to e uzrokovati snaenje sposobnosti apstraktnih shvatanja.26

Usvajanje znanja i kolska sredina su izuzetno snaan inilac razvoja razuma i jaanja inteligencije adolescenata. Blistava svjetiljka znanja pokazuje mladima put sree u njihovom materijalnom ivotu i put vjere i morala u njihovoj duhovnoj blaenosti, te ih usmjerava da nepristrano i realno sagledaju svoje vlastite obaveze. Mladi ovjek uei prirodne nauke upoznaje do odreene mjere grau vlastitog tijela, kao i druga bia zemaljske kugle. Uporedo s usvajanjem znanja, on uvia i shvaa svu velianstvenost Allahovog stvaranja i udnovatog sklada u boanskom stvaranju. Kao rezultat toga mladi, poput drugih naunika koji su vjerovali u Boga, priznaje postojanje Velikog Boga, Onog koji je Tvorac i Stvoritelj svijeta i mudrog sklada koji njime vlada. Mladi ljudi uenjem i usvajanjem znanja i podataka iz psihologije i pedagogije do odreene se mjere upoznaju sa samim sobom, svojom duom, svojim nagonskim porivima i shvataju opasnost koja im prijeti od pobune
25 26

e midanam (Bolug), str. 82 Isto, str. 82.

130

strasti, kao i nunost uravnoteenja poriva. U okrilju praktinog pridravanja i izvravanja moralnih i ljudskih obaveza oni pripremaju sve potrebne uvjete za vlastitu duhovnu sreu. Sve u svemu, uenje i sticanje znanja najbolje je sredstvo za osiguranje materijalnog ivota i najbolji put za stizanje do vjere, morala i duhovne sree.

Usvajanje znanja i utivosti

asni islamski predvodnici su svoja nastojanja na putu izgradnje i unapreenja vjere i morala mladih generacija temeljili na obrazovanju i odgoju, savjetujui i potiui mlade ljude na uenje i sticanje znanja i odgoja s ciljem osiguranja materijalne i duhovne sree. Hazreti Ali, a.s., je rekao: O skupino mladih, uvajte svoje ljudsko do stojanstvo i plemenitu ud lijepim odgojem i utivim ponaanjem i u vajte svoju vjeru snagom znanja i nauke. Oito je da sposobnost poduavanja strunih i predanih uitelja igra veoma znaajnu ulogu u provoenju obrazovnih planova i odgojnih zadataka, a nain ponaanja i izraavanja brinih odgajatelja ima izuzetno znaajnu ulogu u umnom razvoju adolescenata i ispravnom usmjeravanju njihovih osjeanja. Struan je onaj uitelj koji u obrazovnom procesu nastavni plan i program provodi tako da uposli snagu razumijevanja i promiljanja adolescenata, te osigura potrebne uvjete kako bi njihove unutarnje snage analizom naunih sadraja bile probuene, a sposobnosti skrivene u njihovom razumu postepeno bile pokrenute. Ova vrsta poduavanja je put koji adolescente velikom brzinom vodi visokim duhovnim razinama savrenstva i koji stvara sve pretpostavke za uspjean razvoj steenog razuma.
Dobar uitelj je onaj koji stvaranjem odgovarajueg ozraja i prilika uspijeva uenicima pripremiti dobre misaone elemente i olakati im put do stvaralakog naina promiljanja, a to je mogue ostvariti ukoliko iskreno i cijelim svojim biem bude uestvovao u svim djelatnostima uenika i ukoliko bude na vrijeme rjeavao i otklanjao sva pitanja i probleme koji se jave. Takav uitelj ne samo da e poploati tlo za pojavu misaonog stvaralatva svojih uenika nego e i sam kroz proces analize dogaaja i rjeavanja problema nauiti mnogo toga, tako da e, usto to je uitelj, biti i aktivni uenik tokom nastavnog procesa.27
27

Mukaddemei bar felsafeje amuze va parvare, str. 119.

131

Struan i suosjeajan odgajatelj je onaj koji u potpunosti poznaje psihiko i emotivno stanje mladih, te svoj odgoj provede tako da se njihova osjeanja upute na pravi put morala i ednosti, te sauvaju od poasti neposluha i buntovnitva.

Izbjegavanje pretjerivanja
Dua odgajatelja mora biti posebno osjetljiva i spremna za razumijevanje pitanja vezanih za mlade. On mora biti posebno zainteresiran za rad s njima i treba, pored, aktivnog rada na buenju snaga i sposobnosti mladih, osigurati pogodnu klimu i u pogodno vrijeme pokrenuti njihovu sakupljenu energiju. Istovremeno, on ih mora drati dalje od pretjerivanja koje je svojstveno njihovoj prirodi, to znai, ne dozvoliti da oponaanje izazove otpor, niti gorljivost fanatizam te da se njihova slobodoljubiva dua pretvori u buntovnu i nepokornu. S ciljem oblikovanja linosti mladih potrebno ih je i potaknuti na djelovanje, ali i podvrgnuti disciplini i redu. Samo pod tim uvjetom e njihove obaveze biti izvravane, a drutvo i drava e biti usmjereni na put napretka i uspjeha.28

Moralni odgoj jedan je od osnovnih temelja uzdizanja duha mladih. Obrazovanje i poduka bez odgoja ne mogu iznjedriti ovjeka koji e biti sposoban i struan u svakom pogledu.

Nesklad u odgoju i obrazovanju

Zapadni svijet, i pored svog napretka na razliitim drutvenim i naunim poljima, ne posveuje dovoljno panje pouavanju djece vjeri i moralu. Nesklad u odgojno-obrazovnom sistemu naprednih zemalja suoio je generacije mladih s velikim tekoama. Dr. Carrel istie:
Osobe koje jo od malih nogu naviknu na prepoznavanje dobra i zla, tokom cijelog ivota e s lahkoom birati dobro, a odbacivati zlo, i isto kao to bjee od vatre, klonit e se i svega loeg u ivotu. Za njih su djela poput pronevjere, prevare, lai, licemjerja i izdaje ne samo zabranjene nego i nezamislive. Za irenje i jaanje ovakvih vrsta reakcija kod ovjeka neophodna je sredina u kojoj e moralni principi biti neosporno i neprestano u centru panje.
28

e midanam (Bolug), str. 127.

132

ovjek poput majmuna posjeduje nagonski poriv za oponaanjem, ali mnogo lake usvaja i slijedi loe nego dobro. Na toj nizbrdici slijeenja, ukoliko svoju djecu povjerimo osobama bez vrlina, to e kod njih rezultirati oblikovanjem nebrojenih nedostataka. Struni i dobri odgajatelji su samo one osobe koje vjeruju u ono to govore i djelima se u svom ivotu pridravaju toga. Mnogi pedagozi ne posveuju dovoljno panje razumskim djelatnostima ljudske psihe, a gotovo nikako moralnom i estetskom osjeaju. Dananje obrazovne i odgojne djelatnosti uglavnom su usmjerene razumskoj i drutvenoj strani ovjeka. Doista je udnovata injenica da su mladi koji danas promatraju raspad civilizacije kao posljedicu rada novih kola niskog nivoa obrazovanja prepredeni, lukavi, prevaranti, bez karaktera i lijepog morala. Zar ove mahane nisu jasni znakovi velikog nedostatka i manjkavosti u obrazovno-odgojnom sistemu? Naprimjer, koliko naunika pedagoga radi na odgoju volje i nadzoru poriva? Mnoga djeca su svjedoci nepristojnosti, svae, samoljublja i nesree i mnotva drugih stvari koje, ako i ne vide u krugu svoje kue i svoje porodice, onda naue od svojih prijatelja.

Nesposobni i nestruni uitelji

Ukratko, danas se nalazimo u okolnostima u kojim ni kola ni porodica nisu u stanju poduiti djecu ispravnom nainu ivota. Zbog toga lice i izgled mladih poput ogledala prikazuju tragova nevjetosti i nestrunosti njihovih odgajatelja. Odgoj i obrazovanje su svedeni na pripremanje uenika za ispite te na plitko i jednostavno vjebanje njihovog pamenja. Na taj nain ne odgaja se nita do stvorenje koje nosi nekoliko knjiga. S takvim odgojem i obrazovanjem mlad ovjek nije u stanju spoznati realnost ivota i ispravno izvriti svoju prirodnu obavezu.29

Islam i generacije mladih

Predvodnici ummeta uvijek su, u svakom trenutku i na svakom mjestu, rijeima i djelima upozoravali svoje sljedbenike na znaaj i neophodnost posveivanja panje pitanju obrazovanja i odgoja mladih, kao i razvoju njihovog razuma i osjeanja, potiui ih da iskoriste vrijedno razdoblje mladosti koje brzo prolazi i upozoravajui ih na posljedice slabosti i nemarnosti.
29

Rah va rasme zendegi, str. 162.

133

Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., rekao: Ne volim vidjeti nekog od vas, mladia muslimana, da zapone novi dan osim u dva stanja: ili da bude znalac ili da traga za znanjem. Ako u mladiu ne bude nijedno od ova dva stanja, tj. ukoliko je u neznanju, onda nije ispunio obavezu, a neispunja vanje obaveze je pronevjera mladosti. Pronevjera mladosti vodi injenju grijeha. A ako poini grijeh, tako mi Boga koji je poslao Muhammeda, stanite e mu biti u vatri.30 Muaz ibn Debel Ensari bio je jedan od poznatih ashaba Boijeg poslanika. On je bio veoma bistra i inteligentna osoba, a pored toga je bio i veoma lijep, velikoduan i dareljiv, utiv i lijepog morala. Kada je prihvatio islam, imao je svega osamnaest godina. Muaz je u nebeskoj koli islama, pod posebnom brigom i nadzorom Boijeg poslanika, uio i sticao znanje iz islamskih nauka. Potpomognut uroenim umijeem, linim zalaganjem i neumornim trudom na putu sticanja znanja, on je za svega nekoliko godina postigao doista potovanja vrijedan stepen u poznavanju islamskog uenja i uvrstio se na spisak najuenijih ashaba Boijeg poslanika, s.a.v.a. Prilikom osloboenja Mekke Muaz je imao dvadeset i est godina. Kada je Mekka osloboena od mnogoboaca i u njoj uspostavljena islamska vlast, trebalo je za namjesnika postaviti jednu sposobnu i uenu osobu koja bi stanovnike poduila odredbama islama vezanim za ibadet, meuljudske odnose i trgovinu, te im pojasnila pravne i krivine zakone islama. Boji poslanik, s.a.v.a., odredio je Muaza ibn Debela (dvadesetestogodinjeg mladia) da poduava ljude u Mekki sunnetu i fikhu. U stvari, Boiji poslanik je odredio Muaza za ministra kulture grada Mekke i predstavio ga narodu. Ovo je jedan od primjera brige i naina na koji su predvodnici islama odgajali i obrazovali mlade generacije. Sposobni i nadareni mladi ljudi, ukoliko ispravno iskoriste doba mladosti i svoju snagu usmjere na put sticanja znanja, u stanju su da u roku od nekoliko godina postignu znaajne rezultate i u tom kratkom razdoblju uvrste temelje svoje sree i blaenstva za cijeli ivot, te da veoma brzo stignu do savrenstva koje zasluuju.
Temelj koji uvrstimo u mladosti u velikoj mjeri utjee na to hoe li naredne godine ivota donijeti vrijedne plodove ivota ili e biti jalove. U mladosti se nalaze mnoge sposobnosti i prednosti, dok u doba starosti i iznemoglosti gubimo mnoge od njih. Koliko je samo ljudi koji neprestano
30

Biharu-l-envar, sv. 1., str. 55.

134

tuguju i ale zbog toga to ne mogu ponovo vratiti u ivot sjajne prilike koje su izgubili zbog vlastitog nemara. Upravo za ova kajanja Disraeli kae: Mladost je greka, zrelost borba, a starost kajanje.31

Bolesti zvane lijenost i apatija

Neki mladi ljudi, umjesto da u vrijeme kada trebaju sa zanimanjem i nadom svu svoju energiju i snagu troiti na putu sticanja znanja, zapadaju u stanje lijenosti i apatije. Postaju zarobljenici beznadenosti i oaja, doputajui da uzalud izgube vrijedni posjed mladosti. Oni trebaju znati da na taj nain ine sebi najveu moguu nepravdu jer okreu lea buduim uspjesima i pobjedama i vlastitim rukama rue temelje svoje sree i blaenstva. Zapovjednik pravovjernih, a.s., rekao je: Onaj ko se prepusti lijenosti i letargiji, liit e sebe prava (koja mu pripadaju u drutvu).32 Imam Ali, a.s., je rekao: Daleko je od postizanja sree onaj ko se preda prezrenosti i lijenosti.33 Imam Bakir, a.s., je rekao: Hazreti Musa ibn Imran obraajui se Bogu je rekao: O Gospodaru, koji je od Tvojih robova najvie izazvao Tvoj gnjev i srdbu? Bog mu odgovori: Onaj koji noi provodi u krevetu poput leine spavajui, a dane ljenarei.34

Svojeglavost i predanost strastima

Mladi ljudi zbog predanosti strastima i svojeglavosti provode najvrjednije trenutke svoga ivota izleavajui se i ljenarei, ne pripremaju za sebe nikakav nauni ulog ni zalihu za sutranjicu. Takvi e se u poznim godinama sigurno neprestano kajati i gorjeti u vatri tugovanja i kajanja zbog proputenih prilika koju su sami potpalili u sebi, ali tada od toga nee biti nikakve koristi. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Onog ko se prepusti i pokori ravnodunosti, obuzet e kajanje.35
31 32 33 34 35

Ma ve farzandane ma, str. 79. Medmua verram, sv. 1., str. 59. Gureru-l-hikem, str. 792. Sefinetu-l-bihar (newm), sv. 2., str. 624. Gureru-l-hikem, str. 713.

135

Neki mladi, pod utjecajem mladalake prirode, trae pribjeite u mati i pretpostavkama. Oni u doba sticanja znanja i vrlina znaajan dio svog dragocjenog vremena provode itajui razna izmiljena djela i beskorisne, pa ak i tetne legende i bajke, te umjesto da se posvete uenju i sticanju istinskog znanja i stvarnog savrenstva, oni svoje vrijeme troe zabavljajui se matarijama i pretpostavkama. Oni trebaju znati da su se, onoliko koliko su svoje misli i um uposlili na krivom putu, toliko i udaljili od realnosti ivota i spoznaje naunih injenica.

Zanimanje mladih za nepoznato

Mladi vole nepoznanice, jer su nepoznanice neto novo, neto to je lake od spoznatog kroz iskustvo i to se slae s proizvodima njihova uma. Svako zna kakav oni interes, izmeu dvanaeste i petnaeste godine, pokazuju prema avanturistikim romanima. Nakon toga ostavljaju po strani pustolovne romane, okreu se ljubavnoj ili simbolikoj poeziji i naklonost poklanjaju emotivnim romanima. U vrijeme kada su knjige bile rijetke, samo su vjerske knjige, uz tri-etiri historijska ili druga klasina djela, tvorila porodine biblioteke i izuavanje upravo tih knjiga, pod treperavim plamikom svijee po svretku dnevnih poslova, stvorilo je poznate naunike i velike vladare. Meutim danas, kada su raznovrsne dnevne novine, razne vrste sedminih i mjesenih izdanja asopisa glavni izvori koje mladi itaju, mora se rei da se, u poreenju s prolou, manje susreemo s istaknutim umovima i mislima. Kada mladii i djevojke za itanje uzimaju lahku, besmislenu i tra literaturu, oni postepeno gube sposobnost za raspoznavanje i prepoznavanje ljepote i istinskih vrijednosti i uzvienosti. Loe knjige bude u itaocu negativna osjeanja bijesa, srdbe i razdraenosti, pribliavajui ga sunovratu koji vodi vrtlozima moralnog razvrata. Ove knjige slabe volju, stvaraju tromost uma, sunovrauju duhovni ivot i ine da ovjek prezire i mrzi svaku tjelesnu aktivnost i rad.36

Knjige bajki i fantazija

Bajke i izmiljeni romani, matarije i pretpostavke, koji mogu doi do ruku adolescenata dijele se na dvije vrste. Jednu skupinu ine djela koja su, pored toga to su gubitak vremena, takoer i izvor stranputice i nemorala te navode
36

Ma va farzandane ma, str. 83.

136

adolescenta na grijehu i razne prevare. Drugu skupinu tih knjiga ine one bajke koje, iako nisu izvori stranputice i nemorala, u svakom sluaju ine tetu zato to troe mladalaku snagu na beskorisne stvari, inei da propada najvea vrijednost ivota mladih, spreavajui ih da se obrazuju, stiu znanje i itaju korisne knjige koje e im osigurati sreu. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Onaj ko se zabavi nepotrebnim stvarima bit e udaljen od vanih stvari koje eli.37

37

Gureru-l-hikem, str. 669.

137

8. PREDAVANJE

Uzvieni Allah u Svojoj knjizi kae: ...Zato kazuj dogaaje da bi oni razmislili.1

Iskustvo i razvoj razuma

Jedan od naina na koje se razvija razum jest sticanje iskustava koje ovjek tokom ivota na razliite naine usvaja i razmatra, da bi u odreenom trenutku i po potrebi postupio u skladu s tim steenim iskustvom. Ukoliko ovjek promatrajui neku scenu ili sluajui neki dogaaj bude potresen, ukoliko bude razmiljao o tom dogaaju i spoznao njegove uzroke, te zatim rezultat toga pohranio u svoje pamenje, on je na taj nain stekao jedno novo iskustvo. U mjeri snage tog iskustva on je osnaio svoj razum. Ali, a.s., govorei o vrstama razuma kae: Dvije su vrste razuma: prirodni i iskustveni razum. Oba vode koristi.2 Iskustvo ljudsku misao vodi Pravom putu. Iskustvo cijepa zastore stvorene varkama i matarijama, inei ovjeka realnim. Iskustvo u prirodnim naukama, u moralnim i odgojnim postupcima, u linom i drutvenom ivotu ovjeka, tj. u svim vidovima i naunim i praktinim nivoima ostvaruje sjajne rezultate. Ono je neumorna i stalna snaga koja neprekidno rasplamsava baklju razuma i poveava mo nae spoznaje i razumijevanja. Ali, a.s., kae: Iskustvo nikada ne prestaje rasti, a razuman ovjek koristi se njime.3 Hazreti Ali, a.s., je takoer rekao: Kroz iskustvo ovjek stie nova saznanja.4
1 2 3 4

El-Araf, 176 Biharu-l-envar, sv. 17., str. 116. Gureru-l-hikem, str. 58. Tuhafu-l-ukul, str. 96.

138

John Dewey kae:

Kada elimo neku stvar, neki predmet ispitati iskustvenom metodom, s jedne strane mi praktiki pristupamo tom predmetu, dok se s druge strane, u skladu s onim to njegova svojstva iziskuju, i mi mijenjamo. S jedne strane, mi utiemo na tok procesa koji se odvija nad tom pojavom ili predmetom, dok s druge strane taj premet ostvaruje utjecaj na tok naeg postojanja. Prema tome, iskustvo podrazumijeva dvije stvari: aktivno i pasivno stanje. Ukoliko neko od ovih stanja nedostaje, iskustvo nee biti mogue. U principu, iskustvo bez aktivnog stanja je nemogue, dok iskustvo bez pasivnog stanja ne predstavlja nita drugo do aktivnost bez smisla i znaenja. Aktivnost uzrokuje promjene, ali ukoliko tok akcije ne ostvari utjecaj na organizam, to nee biti nita do besmislena aktivnost. Meutim, ukoliko naa aktivnost uzrokuje promjene i te promjene se budu odrazile na organizam, tada se dogaa iskustvo, odnosno aktivnost dobija smisao. U tom sluaju ostvaruje se uenje. Dijete koje samo stavi ruku pored vatre i spri je, nije steklo iskustvo. Meutim, dijete koje stavi ruku pored vatre, a potom, nakon to osjeti toplinu vatre, brzo povue ruku, stie iskustvo. Ono je tokom ovog ina spoznalo znaenje vatre. Opekotina na ruci djeteta, ukoliko ne bude uzrokovala spoznaju i osjeaje, ne razlikuje se od izgaranja drveta. To je hemijski proces bez znaenja i ne smatra se iskustvom. Iskustvo u sebi sadri miljenje, jer je razmiljanje svjesna veza i odnos izmeu onoga to mi inimo pojavama i stvarima i onoga to pojave i stvari ine nama. To je veza izmeu naeg truda i njegovih rezultata. Prema tome, iskustvo se okonava promiljanjem ili otkrivanjem razliitih veza i odnosa.5

Nauno iskustvo, kao i naune rasprave, sredstva su koja potiu cvjetanje naeg razuma i snaenje naeg spoznajnog aparata. Iskustvo je ovjeku vodi za spoznaju dobra i zla, raspoznavanje koristi od tete. Mogue je vrijednost ideja i miljenja ljudi odvagati mjerilom njihove razumske spoznaje i iskustvima koja su stekli tokom ivota. Razumni su i pronicljivi oni ljudi koji pomno istrauju ivotna pitanja i izvlae pouku iz dobra i zla, tj. svoja istraivanja u saetom i sistematiziranom obliku pohranjuju i uvaju u svojoj memoriji te zatim djeluju i ponaaju se u skladu s njima. Vei dio njihovih stavova je ispravan, a njihova djela svrsishodna i uputna.
5

Mukaddemei bar falsefeje amuze va parvare, str. 105.

139

Mjerilo vrijednosti miljenja

Ali, a.s., je rekao: Vrijednost miljenja ovjeka je onolika koliko je njegovo iskustvo.6 Imam Ali, a.s., je takoer rekao: Onome ko sauva svoje iskustvo, svi poslovi i djela e biti ispravni i uputni.7 Hazreti Ali, a.s., u svojoj oporuci izmeu ostalog je rekao: Razum je u vanje iskustva.8 Neznalice i kratkoumni ljudi povrno gledaju na pripovijesti koje im ivot kazuje te bez obzira i promiljanja prolaze pored njih preputajui ih zaboravu. Ne razmiljaju o onom to vide i uju. Iz dogaaja ne izvlae pouku i ne jaaju snagu svog razuma. ine greke, no ne vide loe i neeljene posljedice svojih djela, potom ponavljaju ta ista djela, ponovo sami sebe izlaui neugodnostima. Ali, a.s., je rekao: Zaista, nesretan je onaj kome je uskraena korist od razuma i iskustva koji su mu dati.9 Hazreti Ali, a.s., takoer je rekao: Onome ko ne eli biti upuen Allahovom uputom, posredstvom ivotnih nedaa (iskuenja) i iskustva, nee kori stiti nikakva savjetovanja.10 Neki vrijedni mladi ljudi su tokom veoma kratkog razdoblja svoga ivota, obraajui panju na ivotna pitanja, stekli na stotine iskustava i prepoznali mnoga dobra i zla. Oni o temama koje im dolikuju razmiljaju razumno i govore ispravno. Suprotno tome, vidimo neke odrasle ljude koji se tokom ivota nisu okoristili svojim razumom, niti su u koli ivota stekli iskustvo. Svoj uspavani razum nisu probudili, tako da i dalje razmiljaju djetinjasto i govore poput djeteta.
Ono to je bitno i vrijedno spomena kada je u pitanju ljudska linost svakako nije starost i broj godina, nego tragovi i posljedice koje je na njegovoj linosti ostavio ivot i lekcije koje je nauio iz dogaaja i novih podataka. Na taj nain se nama samima i nama u oima ljudi oko nas otvara jedan novi put. Drugim rijeima, nisu svi oni koji su u zrelim godinama i zrele linosti.
6 7 8 9 10

Gureru-l-hikem, str. 423. Isto, str. 719. Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 922. Isto, str. 1073. Mustedrek, sv. 3., str. 177.

140

Vei broj ljudi koji pojavno djeluju kao zrele, potpune i odrasle osobe duboko u sebi mogu jo uvijek biti djeca i nezrele linosti, a oni koji imaju djeiji izgled, mogu na jedan zauujui nain u dubini biti potpune i punoljetne linosti.11

Oblikovanje linosti
Prolaskom puberteta i pristizanjem doba zrelosti, ostavljajui iza sebe djetinjstvo i pubertet, adolescenti postaju punoljetni lanovi drutva, odgovorni za svoje ponaanje i govor. Oni trebaju iskoristiti priliku koja im se prua tokom adolescentnog razdoblja i ustrajnim zalaganjem i trudom izgraditi svoju linost te na najbolji bolji mogui nain, sa ciljem da postanu punopravni lanovi zajednice, doi do stepena vlastite sposobnosti kako bi se pridruili redovima ostalih sposobnih i zdravih lanova drutvene zajednice. Mladi trebaju iskoristiti upute uenih odgajatelja, osnaiti snagu svoga razuma, ispravno razviti i usmjeriti svoje nagone. Oni trebaju slijedei naune i odgojne upute uskladiti svoje misli i svoj moral s uvjetima ivota i drutva i odgovornou pred vjerom i zakonom. Mladi mogu na dva naina potaknuti svoje razumijevanje i spoznaju i pripremiti uvjete za procvat i steeni razvoj svoga razuma: sticanjem znanja i sticanjem iskustva. Adolescenti trebaju, s jedne strane, posredstvom uenja, sticanja znanja i plodotvornih kolskih rasprava ojaati svoj razum, a s druge strane, promatrati s panjom i promiljanjem svakodnevna dogaanja, krupne i sitne dogaaje u ivotu i zatim ih uz pomo svojih odgajatelja razmotriti i analizirati te shvatiti njihove uzroke i posljedice. Zatim, u skladu sa snagom svoga razuma trebaju promisliti o svakom od njih te rezultate promiljanja, koji nisu nita drugo do ivotno iskustvo, pohraniti u pamenje i uzeti ih za mjerilo svoga ponaanja i govora. Potpuno je jasno da takvo djelovanje kao to je sticanje znanja razvija razum adolescenata i uzrokuje njegov procvat, a pored toga ih uva od zastranjenja i pada u ivotu. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Onaj ko uvrsti svoj ivot i svoja djela isku stvom, spasit e se pada i propasti.12 Dijete tokom puberteta otkriva ire ivotno okruenje oko sebe i zapoinje s nekim novim djelatnostima. U stvari, zapoinje uenje u koli drutva,
11 12

Aqle kamel, str. 18. Gureru-l-hikem, str. 630.

141

kako bi bilo u stanju izgraditi nove odnose izmeu sebe i drugih punoljetnih i odraslih lanova drutva. Na taj nain, dijete poinje shvatati svoju linost koja je sada vie okrenuta sebi i razumljivija nego to je to bila prije. Koliko god se bude poveavala njegova spoznaja samog sebe toliko e se uveavati i snaiti njegovo samoljublje, a njegova linost e poeti da se uobliava. Na samom poetku, njegova priroda je promjenjiva i nestabilna. Zatim postepeno, njegovo stanje postaje odreenije i jasnije, da bi konano u doba zrelosti postalo stabilno. Na poetku njegovo moral nije nita drugo do nesistematizirano iskazivanje tjelesnih odlika i prirode djeteta, koji se sami po sebi nalaze u njegovom biu. Nakon toga, dijete postepeno poinje da koristi iskustva iz ivota i oblikuje drutvenu stranu svoje linosti. Iako je na poetku ona krnjava, postepeno postaje istananija i potpunija.13

Dunost odgajatelja
Dunost odgajatelja je da provodi ono to e adolescente uiniti sposobnijim i vjetijim pri koritenju njihovog uma. Meutim, ovo je poprilino teak zadatak zato jer je ono to posebno nedostaje u dokazima mladih upravo nedovoljno iskustvo u vodstvu i uputi. ak ni sami mladi ljudi ne znaju kako da svoja iskustva pretoe u djelo i da se koriste njima. Savjeti i oponaanje drugih ljudi im se ne dopadaju. Onog trenutka kada uspostave sklad izmeu dokazivanja i iskustva, zapoet e period njihovog odrastanja i sazrijevanja.14

kolska i drutvena sredina za razumne i pronicljive mlade ljude predstavljaju dva obrazovna sredita, dva centra za razvoj njihova razuma. Razliiti sadraji i pitanja iz prirodnih nauka, matematike i drugih naunih programa sainjavaju nastavni program kole. Ugodni i neugodni dogaaji, sueljavanje ljudi jednih s drugima, drugim rijeima sva dnevna dogaanja jesu obrazovna graa drutvene kole. Adolescenti e zadobiti naunu linost i razviti steeni razum onda kada svu svoju misaonu snagu sa zanimanjem upotrijebe na polju razumijevanja nastavne grae i dobro shvate sadraje ove dvije obrazovne institucije. U novom sistemu odgoja i obrazovanja kole se opremaju sa to je vie mogue laboratorijskih sredstava i opreme, kako bi se time omoguilo uenicima da se to dublje upoznaju s naunim pitanjima i spoznaju uzroke i posljedice u prirodi te da se sadraj predmeta podigne s nivoa umnih predstava i teoretiziranja na asu na nivo laboratorije i iskustva, kako bi se uenici
13 14

e midanam (Bolug), str. 72. Isto, str. 108.

142

mogli uporedo koristiti i teorijskim pouavanjem i praktinim zapaanjima te da bi im se razmatrana pitanja to bolje urezala u svijest. I kreativni naunici s ciljem spoznaje jo uvijek nepoznatih istina i otkrivanja novih naunih injenica veliki dio vremena provode radei u laboratorijima, vrei opite i posmatrajui ne bi li na taj nain, u sjenci truda i zalaganja, shvatili neke nove sadraje i otvorili novo poglavlje u nauci ovjeanstva.

Spoj pojavnih i umnih elemenata

Nove nauke, koje su nastale tokom sedamnaestog stoljea i pokrenule revoluciju u ljudskom znanju, oslanjaju se na iskustvo koje se obino naziva naunim ogledom. Iskustvo koje je praeno nadzorom, odnosno djelom i dovoljnim uvidom i obavijetenou, za rezultat e imati ispravno znanje. Djelotvorno i plodotvorno iskustvo je ono u kome se uspostavi aktivan spoj izmeu pojavnih i umnih elemenata i koje rasuta osjetilna opaanja posredstvom preciznog umnog promiljanja sistematizira uspostavljajui nove veze meu njima. Naunici nadzorom nad predmetom iskustvenih opita, koji se uglavnom obavljaju uz pomo razliitih preciznih ureaja kao to su mikroskopi, teleskopi i sline sprave, neprekidno otkrivaju nove odnose i nove istine. Iskustvo, u preciznom i naunom smislu, ne proturjei nauci. Od kada je ogled postao postupak praen preciznim iskustvenim promatranjem i kada je postao podloga za nauku, dogodile su se velike promjene u obrazovanju i odgoju, a odgajatelji su novi pojam iskustvo uveli u odgojno-obrazovno podruje.15

Na isti nain kako naunici u svojim laboratorijima ispituju razliite prirodne materijale, a potom njihovim ralanjivanjem dolaze do nekih novih naunih saznanja, tako bi i mladi trebali prole i sadanje dogaaje uzeti kao sirovi materijal za svoja istraivanja i promiljanja, propitati ih i prostudirati u svojim umnim laboratorijima, potom, nakon preciznog ralanjivanja i shvatanja uzroka i posljedica svakog od njih, stei novo iskustvo i pohraniti ga u spremite svojih misli. Ovakav pristup e za mlade imati dvostruke rezultate. Prvo, kao posljedica poticanja na razmiljanje i istraivanje o uzrocima dogaaja, njihov razum e se ojaati i uiniti korak naprijed u razvoju steenog razuma. Drugo, iskustva pohranjena u pamenju postat e njihove upute za ivot, ijim e provoenjem biti manje izloeni grekama i zastranjenju.
15

Mukaddemei bar falsefeje amuze va parvare, str. 188.

143

Plodonosno znanje
Hazreti Ali, a.s., je rekao: ivotna iskustva su korisno i plodonosno znanje.16 Imam Sadik, a.s., je rekao: Pametna ovjeka zmija dva puta ne ujeda iz iste rupe.17 To znai da razuman ovjek neprekidno pohranjuje svoja iskustva u pamenje i u djelu ih provodi. Ukoliko jednom pogrijei, ne daje sebi za pravo da ponovno uini istu greku.

Promiljanje sa ciljem
Misaono iskustvo je iskustvo iji pasivni, odnosno unutarnji element nadvladava aktivni, vanjski element. Takvo iskustvo nuno iziskuje pomno i precizno preispitivanje, ralanjivanje, pronicljivost i predvianje. Ovakvu vrstu iskustva, koje za posljedicu ima otkrivanje veza i odnosa i njihovih svojstava, moemo nazvati razmiljanjem. Prema tome, razmiljanje bi bilo svjesno nastojanje s ciljem otkrivanja odreenih veza i odnosa izmeu onoga to smo u stanju uiniti i posljedica koje proizlaze iz tog naeg djela. Drugim rijeima, razmiljanje je praeno svrsishodnim djelovanjem. Razmiljanje poinje onda kada dijete odabere sebi neki cilj i kada oekuje i nada se, to e za posljedicu imati nastojanje na prelasku iz jednog toka dogaaja i stvari i u sljedei. Ono nastoji da jednu stvar smatra znakom neke druge stvari i trudi se da uspostavi veze i odnose izmeu stvari. Svi uzvieni oblici i naini razmiljanja zasnivaju se na istom ovom temelju. Najvea razmiljanja nisu nita do paljiva promatranja kojima se opaaju oni inioci koji utjeu na tok buduih dogaaja. Mislilac budunost procjenjuje na temelju trenutnog stanja, na temelju postojeeg toka predvia daljnji tok. Prema tome, ako budemo promatrali trenutne dogaaje, bez obraanja panje na mogue razvijanje tih dogaaja u budunosti, to znai da nismo razmiljali, kao ni ako svoj pogled usmjerimo prema prolim dogaajima ne marei za slijed dogaaja i njihove veze.18

Iskustvo se stie prouavanjem i analizom dogaaja i spoznajom njihovih uzroka, a dogaaji nastaju u meusobnom doticaju i sueljavanju ljudi
16 17 18

Gureru-l-hikem, str. 35. Biharu-l-envar, sv. 1., str. 43. Mukaddemei bar falsefeje amuze va parvare, str. 108.

144

ili stvari. Prolazni svijet je poput posude u kojoj se deavaju razni dogaaji. Jasno je da je osoba koja je due ivjela bila svjedokom veeg broja dogaaja. Ukoliko je ta osoba pomno i paljivo promatrala i prouavala te dogaaje, nesumnjivo je stekla i vie iskustva.

kola ivota
Zapovjednik pravovjernih, a.s., je rekao: Vrijeme poduava korisnim iskustvima.19 Iako adolescenti nisu proivjeli mnogo od svog ivota, lino nisu bili svjedoci velikog broja dogaaja i nisu u dovoljnoj mjeri okusili njihovu gorinu i slast, oni mogu s ciljem sticanja iskustva i prouavanja dogaaja iskoristiti i dogaaje iz ivota drugih ljudi i historiju onog to se dogodilo njihovim prethodnicima pridodati vlastitim ivotnim dogaajima i iskustvima te na taj nain osigurati sebi dovoljan broj podataka i materijala za prouavanje i promisliti pojedinano o svakom od njih, a potom zakljuke i rezultate svega toga pohraniti u riznicu pamenja, kao vlastito plodonosno ivotno iskustvo. Sada emo kratko raspraviti sticanje iskustva adolescenata posredstvom historijskih dogaaja i iskustava drugih ljudi te dogaaja iz vlastitog ivota. Pozivamo mlade da obrate panju na nunost pravilnog koritenja ova dva korisna i plodotvorna izvora ivota. ovjek, prirodno, od djetinjstva pa do starosti, voli sluati prie i pripovijesti. Ova prirodna tenja koju je Bog usadio u due ljudi jedan je od temelja i stubova odgoja i obrazovanja. Struni odgajatelji, imajui u vidu razliite uzraste djece i mladih, mogu iskoristiti ovu prirodnu tenju i kroz poune prie i prenoenje historijskih dogaaja u svojim uenicima posijati sjeme odgoja te na taj nain pripremiti uvjete za razvoj razuma i moralnog odgoja.
Razdoblje izmeu dvanaeste i petnaeste godine je vrijeme korjenitih promjena. U ovom periodu djeca prelaze iz djetinjstva u doba mladalakih godina. Tokom ovih promjena njihova linost postaje oitija, a istovremeno i mnogo sloenija. Sa stanovita nastavnika historije ovo novo razdoblje predstavlja izvor uznemirenosti, ali je i beskrajno sadrajno. Tokom njega uenici mogu lino savladati historiju i pripremiti svoj mozak za spoznaju koristi koju mogu dobiti od nje. Prie koje su sluali tokom djetinjstva i koje
19

Gureru-l-hikem, str. 17.

145

su bile izvor njihove silne radosti i elje, sada mogu poprimiti neka nova znaenja i biti temelj znaajnog umnog razvoja. Sa stanovita drutva u kojem dijete ivi, ovaj period je poseban period u kojem historija u osnovnoj koli postaje posebno znaajan predmet za razvoj djeteta i uobliavanje korisnih lanova drutva.20 Historija bi trebala biti jedan od glavnih predmeta u svim zemljama svijeta za djecu izmeu petnaeste i osamnaeste godine. Prvi korak nastavnika jeste da uini sve neophodno za dozrijevanje mozga njegovih uenika, kako bi se na taj nain osnaila njihova snaga kritikog promiljanja. Potrebno je uenike potaknuti da se navikavaju na precizno zapaanje i na to da pojave i dogaaje promatraju u skladu s njihovom sutinom, kao i na to da prema pitanjima i sadrajima koje istrauju posjeduju svoj vlastiti, nezavisni stav. To e uzrokovati da se prosuivanje uenika razvije u razumskom i logikom smislu, inei ih sposobnim da svjedoanstva i obrazloenja odvagaju i provjere reetom svoga uma, te odaberu one koji su istiniti i ispravni, nakon ega e ih povezati s drugim istinama. Na taj nain e uenici, uz usvajanje istina i pojava, biti sposobni te pojave analizirati i tumaiti ih. Po prvi put predmet historiju nee uiti prosto i povrno kako su je do tada uili i po prvi put suoit e se s temom spoznaje drugih i gledat e na stvari poput odraslih.21

Kuran i historijski dogaaji

Uzvieni Allah u asnom Kuranu, s ciljem upute ovjeanstva, koristi historijske dogaaje, pozivajui sve ljude na promiljanje i prouavanje pounih vijesti i dogaaja koji se tiu prolih naroda. U asnom Kuranu na mnogo mjesta govori se o nevjerovanju i vjerovanju prolih naroda, njihovim pobjedama i porazima, o pravdi i nepravdi unutar pojedinih naroda, pravednosti ili zloinima i izdajama, o jakima i slabima, o padu ili propastima ukratko, znaajan dio ove nebeske knjige sainjava opis dogaaja iz historije prolih naroda ili linosti, kao i dobrih i loih dogaaja vezanih za njih. Prouavanje ovih dogaaja i razmiljanje o njima veoma su uinkoviti inioci buenja misli ovjeka i jasan put za spoznaju uzroka sree i nesree. Temeljni propisi i zakoni ljudskog ivota su, poput prirodnih zakona, trajno postojani i nepromjenjivi. Tok vremena ih ne mijenja. Kao to su zakoni ivota i smrti, razvoja, brzina svjetlosti i drugi prirodni zakoni postojali u proteklim razdobljima i postojat e i u budunosti, isto tako i drutveni zakoni
20 21

Amuzee tarih, Entearate UNESCO, str. 102. Isto, str. 110.

146

koji su izvor sree ovjeka, poput pravde, znanja, povjerenja, iskrenosti, predanosti u ispunjavanju dogovora i obaveza ili, s druge strane, inioci propasti i nesree kao to su nepravda, neznanje, izdaja, la i sline pojave, takoer su nepromjenjivi i stalni. Ako su u prolosti znanje, pravda, povjerenje i ostale plemenite ljudske vrijednosti uspjele uzdii zaostale i primitivne narode na vrhunac uzvienosti, i dananji narodi mogu pod okriljem upravo tih inilaca stii do vrhunca svoje veliine. Ako su u prolosti neznanje, izdaja i druge nemoralne radnje i iskvarenosti odvele narode u nesreu i propast, sigurno e ovi isti inioci biti izvor propasti i pada i dananjih naroda. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Za dogaaje koji se nisu dogodili potrai smjernicu u dogaajima koji su se zbili, zato jer su dogaaji slini jedni drugima. Nemoj biti od onih ljudi kojima savjetovanje ne donosi nikakvu korist, ukoliko nije praeno patnjom i bolom, zato to razuman ovjek treba putem pouavanja i razuma prihvatiti pouku i savjet, a ivotinja se ne pokorava, osim uz koritenje udarca.22

Spona izmeu prolosti i sadanjosti

Naalost, u naim kolama historiju smatraju iskljuivo predmetom koji je okrenut prolosti i nesvjesni su njenih veza s drutvenim ivotom dananjice. Ukoliko historija bude odvojena od sadanjosti, ona e u tom sluaju biti potpuno beskorisna nauka, jer ukoliko prolost bude promatrana iskljuivo kao neto to je prohujalo, to je prolo, u tom sluaju nikada nee moi pronai put do naeg ivota i nee razmrsiti njegove zamrene vorove, a stvarnost nije takva. Naravno, predmet istraivanja historije je prolost, ali ta prolost nije bez veze i odnosa sa sadanjou. Historija je nauka o prolim dogaajima, ali historija prolosti je u slubi historije sadanjosti. Mi emo biti u mogunosti spoznati postojee tokove i mogunosti trenutnog stanja nae zemlje tek onda kada shvatimo tok dogaaja koji su im prethodili. Moda je jedno od najveih otkria druge polovine devetnaestog stoljea bila spoznaja injenice da je za razumijevanje svake stvari potrebno prvo dobro se upoznati s njenim historijskim tokom. Bez sumnje, ne samo da je spoznaja prolosti radi razumijevanja sadanjosti nuna nego je, naelno, objanjavanje prolih dogaaja nemogue bez osvrta na mjerila i okolnosti sadanjeg vremena. Ukoliko na prolost ne budemo gledali iz sadanjosti, neemo biti u stanju pronai odgovore na pitanja smisla i znaenja prolih dogaaja.
22

Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 926.

147

Prema tome, jasno je da historija kao nauka mora biti u vrstoj vezi s postojeim drutvenim dogaajima jer u suprotnom nee biti u stanju ispuniti svoju temeljni zadatak, a to je irenje drutvenih veza i odnosa meu ljudima.23

Historija prethodnika e biti plodotvorna i korisna onda kada je ovjek razumski i detaljno razmotri, te ispravnom analizom shvati uzroke napretka i sree, kao i inioce zaostalosti i nesree prolih naroda, uzme ih sebi kao pouku i iskustvo, utemelji svoj dananji ivot na njima i izbjegne one inioce koji su bili uzrok propasti i nesree ljudi u prolosti. Cilj asnog Kurana i islamskih predaja pri navoenju dogaaja koji se tiu prolih naroda jeste izvlaenje pouke i poticanje ovjekovog uma na rad. ...Zato kazuj dogaaje da bi oni razmislili. 24 Uzvieni Allah nareuje poslaniku Muhammedu, s.a.v.a., da ljudima kazuje dogaaje o prolim narodima: ...Zato kazuj dogaaje da bi oni razmislili, u nadi da e oni snagom razuma biti potaknuti na razmiljanje i da e kroz te historijske dogaaje biti sposobni prepoznati dobro i zlo u svom vlastitom ivotu. Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., rekao: Onaj ko izvue pouku dobit e pronicljivost. Onaj ko stekne pronicljivost razumjet e, a onaj ko razu mije on i zna.25 Oni koji svoj razum ne pokrenu i ne budu promiljali o dogaajima prolih naroda, nee stei iskustvo. Oni koji su zatvorili pronicljivo oko spoznaje, ne vide povijest predaka i ne izvlae pouku sami su sebe uskratili za spoznaju mnogih pounih istina. U Kuranu i islamskim predajama ova skupina ljudi je izloena kritikama i podozrivosti. ...I dolaze im vijesti koje treba da ih odvrate mudrost savrena ali opomene ne koriste, zato se okreni od njih!26 U nebeskoj knjizi Kuranu nalazi se veliki broj vijesti koje bi bile sasvim dovoljne da sprijee ljude da ine grijeh i razvrat. Kuranske vijesti
23 24 25 26

Amuzee tarih, Entearate UNESCO, str. 154. El-Araf, 176. Sefinetu-l-bihar (Iber), str. 146. El-Kamer, 4-6.

148

su pune mudrosti i pouke, ali ova upozorenja na opasnosti nisu dovoljna tvrdoglavim prkosnicima jer oni ne prihvataju pouke iz pripovijesti o prolim narodima te nastavljaju sa svojim neprimjerenim djelima i razvratnim ponaanjima. Zato Allah, d.., kae: O poslanie, okreni se od tvrdoglavih i neodgojivih ljudi. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Onaj ko ne prima pouku od drugih, nije podrao sebe (u svom ivotnom razvoju).27 Da bi mladi osnaili svoju snagu razuma, postepeno usavrili svoj steeni razum, prepoznali i shvatili dobro i zlo u ivotu i bili obavijeteni o razliitim stranama drutvenog ivota ovjeka, te kako bi iskoristili priliku koja im se prua tokom mladosti i s izgraenim i spremnim umom zapoeli svoj drutveni ivot, potrebno je da itaju historiju, da je paljivo iitavaju i studiraju da bi shvatili historijske okolnosti i trenutke. Potrebno je izvui pouku iz sree i nesree prolih naroda u razliitim vidovima njihovog ivota, potom analizom dogaaja iz prolosti stei vlastito iskustvo te graditi svoj ivot na ispravnim i promiljenim temeljima.
Vei dio nastavnog plana predmeta historije za uzrast od petnaest do osamnaest godina trebao bi sadravati pitanja i teme vezane za ekonomiju, drutvo, kulturu i vjeru, kao i njihov razvoj. Raspravom o ovim temama postaju veoma jasne razlike i slinosti izmeu razliitih naroda, razliiti putevi i naini sticanja nezavisnosti naroda, a na taj se nain moe upoznati s opim nasljeem ovjeanstva. Pored toga, stvara se prilika da se raspravlja i istakne nastojanje ovjeanstva na putu napretka i blagostanja zajednice. Ukoliko proirimo polje poduavanja historije i u ovaj predmet ukljuimo politike, drutvene, ekonomske i kulturne teme i pitanja, potom o njima raspravljamo i tumaimo ih, zatim koristei psihologiju linosti i drutva pojasnimo inioce koji utjeu na ovjekovo bie, moemo odvano rei da smo nainili nekoliko koraka prema istini.28 Veze i meusobni doticaji ljudi sredstvo su kojim iskustvo ovjeka postaje punovrijedno. Ovaj nain sticanja iskustva na najlaki nain e se ostvariti onda kada ljudi budu posjedovali zajednike elje i stremljenja, tako da se tok prijenosa i prihvatanja znaenja odvija sa arom i poletom. U takvim prilikama, posredstvom podataka koje mu drugi ljudi prezentiraju, ovjek se vee za iskustva cijelog jednog naroda ili jednog drutva, pa ak i cijelog ovjeanstva. Historija je najznaajniji predmet koji utie na obim, dubinu i sadrajnost ovjekovog linog iskustva i povezuje ovjeka s prostranom prirodom i dalekom prolou. Stoga ovaj predmet ima iznimno velik znaaj
27 28

Gureru-l-hikem, str. 646. Amuzee tarih, Entearate UNESCO, str. 111.

149

i vrijednost u odgojnom radu. Historija kao nauka raspravlja o drutvenom ivotu ovjeka na pozornici prirode.29

Sposoban, struan i zainteresiran odgajatelj temeljni je uvjet da se uenici okoriste predmetom historije. Ukoliko nastavnik, koji sam odlino razumijeva historiju, spoznao je njenu sutinu, analitikim pristupom historiji spoznao uzroke dogaaja i proniknuo u njenu dubinu, sa zanimanjem i iskreno prihvati odgovornost odgoja i obrazovanja mladih i saetak svojih saznanja prenese na svoje uenike, moi e osnaiti njihovu mo spoznaje i osigurati uvjete za rast i razvoj njihovog steenog razuma.
Nastavnik historije treba biti kulturna i veoma naitana i obrazovana osoba. Pronosilac kulturnog naslijea ovjeanstva mora biti upoznat sa svjetskom knjievnom tradicijom i naporima pisaca. Ukoliko bude istraivao na polju vlastite struke i tokom toga rasvijetlio neke nepoznate fragmente historije, uitelj e biti sposoban da svojim uenicima ukae na istinsko znaenje i sutinu historije. Nastavnik historije mora biti zaljubljen u istinu i prepoznatljiv po tome. Mora biti precizan, mora posjedovati kritiko miljenje pri istraivanju detalja i ako neto ne zna, ne treba se plaiti da prizna svoje neznanje. To su osobine osobe koja je odgojena u historijskoj nauci. Jedan nastavnik historije nikada ne treba prezati od iznoenja uzvienih ciljeva i namjera. Uvijek treba nastojati ove osobine izgraditi u sebi i svojim uenicima. Ukoliko nastavnik nije sposoban poduiti svoje uenike da budu istinoljubivi i ne uspije u njima pobuditi uzviene misli, ta osoba nee biti dobar nastavnik.30

Plemeniti uitelj ovjeanstva, hazreti Ali, a.s., obraajui se svome sinu Imamu Mudtebi, a.s., (hazreti Hasan) na veoma kratak i jezgrovit nain pojasnio je znaaj historije i dubokog shvatanja njene sutine, kao i metode njenog pouavanja i koritenja njome. O sine moj! Iako svoj ivot nisam proivio u vremenu svojih prethod nika, ja sam bacio pogled na njihova djela. S panjom sam promiljao o njihovoj povijesti i prouavao tragove i posljedice (njihovih djela), sve dok se (zbog upuenosti) nisam smatrao jednim od njih. Vijesti o njima koje su dospjele do mene uinile su da osjeam kao da sam ivio s prvim i posljednjim od njih. Vidio sam izbliza tok njihova ivota. Spoznao sam i shvatio svjetlost i tamu, korist i tetu njihovih dijela, pa sam prosijao i proistio sve (historijske) podatke. O onom to je bilo korisno i pouno obavijestio sam te. Za tebe sam odabrao samo lijepe i prijatne dogaaje,
29 30

Mukaddemei bar falsefeje amuze va parvare, str. 156. Amuzee tarih, Entearate UNESCO, str. 137.

150

a od tebe otklonio i udaljio nejasne i besmislene stvari i sadraje (koji nemaju nikakvu praktinu, a ni naunu vrijednost).31 Mudrim rijeima hazreti Ali, a.s., pouava i ukazuje obrazovanim i uenim oevima, ali i nastavnicima historije, na pet temeljnih injenica vezanih za oblast historije, a to su: 1. Nastojte se upoznati dobro s historijom minulih naroda. 2. Analizom historije spoznajte uzroke dogaaja, razluite dobro od zla. 3. Mlade poduavajte korisnim podacima i sadrajima iz historije. 4. Odaberite posebno korisne i vrijedne historijske podatke, a potom na poseban nain ukaite mladima na njih. 5. Ne zamarajte pamenje i svijest mladih tjerajui ih da pamte beskorisne historijske podatke, to e im samo oduzeti dragocjeno vrijeme. Ovaj dio predmeta historije razvija misao adolescenata i u linom i drutvenom ivotu ui ih iskustvu. Ovakav nain poduavanja historije podie nivo spoznaje i razumijevanja adolescenata i utie na razvoj steenog razuma.

Razlikovanje dobra od zla

Mladi trebaju imati na umu da za sticanje ivotnog iskustva i uspjeh u ivotu nije dovoljan samo struan nastavnik i ispravne metode poduavanja historiji. Pored toga potrebno je da i mladi s punim zanimanjem pristupe uenju historijskih dogaaja, zatim njihovom temeljitom analizom razlue dobro od zla, te na kraju saetak toga pohrane u pamenje i praktino iskoriste steena iskustva i podatke u svom svakodnevnom ivotu, kako bi stekli koristi i pronali bolji i ii put i nain ivota. Ponekada su iz neke kratke historije primljena pouka, sticanje iskustva iz nekog sitnog dogaaja i njegova praktina primjena u stanju izmijeniti tok ivota mladia, spasiti ga od sigurnog sunovrata i pada i uzdii ga na prijestolje asti i dostojanstva. Sada emo, kao primjer ispravnog odnosa prema historiji, navesti jedan historijski dogaaj.

Opasnosti grijeha
U vrijeme vladavine Abdulmelika Mervana ivio je jedan trgovac koji je meu svim drutvenim slojevima slovio kao poten i estit ovjek. On je na
31

Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 904.

151

bazaru grada Damaska stekao toliki ugled, povjerenje i potovanje kod ljudi da su mnogi svoju robu ostavljali na povjerenje kod njega, da im je on, uz proviziju, proda po cijeni koju sam odredi. Meutim, jednom prilikom je u svojim trgovakim poslovima i razmjeni odstupio od ispravnog puta i potenja te pronevjerio ukazano povjerenje. Ta vijest je stigla do naroda i svi su poeli govoriti o tome. Trgovev ugled i linost bili su od tog trenutka poljuljani i ljudi vie nisu imali povjerenja u njega. Vie mu niko nije donosio robu i davao na povjerenje. Njegova trgovina postepeno je poela slabiti, sve dok nije doivio potpuni krah, a pritisnuli su ga i povjerioci. Sin tog trgovca bio je pametan i razuman mladi. On je izvukao pouku iz gorke sudbine svoga oca i izaao iz tog bolnog dogaaja obogaen iskustvom. On je doao do zakljuka da je samo jedna pronevjera i izdaja tueg povjerenja u stanju unititi ovjekov ugled i dostojanstvo te pretvoriti dostojanstven i ugledan ivot u osramoenost i ponienje. Odluio je da se nikada ne priblii pronevjeri i grijehu, i da istou i bogobojaznost uvijek dri kao svoju odrednicu. Zbog svog lijepog ponaanja i morala mladi je postao omiljen i cijenjen. Sluajno je u njegovom komiluku ivio jedan visoki vojni zapovjednik garde kojeg je Abdulmelik Mervan bio zaduio da predvodi muslimansku vojsku u borbi protiv Bizantije. Prije pokreta, on je pozvao mladia i povjerio mu sav svoj novac u iznosu od deset hiljada zlatnih dinara te mu rekao: Ovo zlato ostavljam da mi ga uva dok se ne vratim. Ja idem u rat protiv Bizantije. Ako se vratim zdrav i iv, lino u preuzeti taj novac od tebe i platit u ti za uslugu. Ako poginem, dobro pazi i kada vidi da moja ena i djecu padaju u oskudicu i neimatinu, jednu desetinu uzmi za sebe, a ostatak im daj kako bi mogli dostojanstveno ivjeti. Taj vojni zapovjednik je potom otiao u rat i poginuo na bojnom polju. Otac tog mladia, onaj isti propali trgovac, kada je uo za pogibiju komije, otiao je kod sina i rekao mu: Sine moj! Niko ne zna za zlatnike koji su ti povjereni. Ja sam sada u veoma tekoj oskudici i neimatini. Molim te da mi da neto od tih zlatnika. im doem do rjeenja ivotnih tekoa ja u ti ih vratiti. Mladi odgovori: Oe! Ti si zbog izdaje i nepotenja zapao u situaciju u kojoj se nalazi. Tako mi Boga, kada bi mi cijelo tijelo isjekli na komade, ja ne bih pronevjerio povjerenje koje mi je dato. Ne elim ponoviti greku koju si ti uinio i tako pripremiti teren za vlastitu propast. Nakon nekog vremena, porodica ubijenog vojnog zapovjednika zapade u tekoe i nedae. Dooe kod mladia i zatraie da u njihovo ime napie pismo Abdulmeliku Mervanu i da obavijeste halifu muslimana o nedaama i siromatvu zbog kojeg pate, ne bi li se smilovao i pomogao im. Mladi je
152

napisao pismo i predao ga, ali ne bijae koristi, jer je Abdulmelik Mervan izdao naredbu da se imena onih koji poginu izbriu sa spiska osoba koje primaju plau iz dravne riznice. Saznavi za Abdulmelikov odgovor i beznae porodice ubijenog zapovjednika, mladi pomisli: E sada je stigao trenutak da dam zlatnike onima kojima i pripadaju i spasim ih na taj nain siromatva. Pozvao je sinove poginulog zapovjednika svojoj kui i rekao im: Va otac je kod mene pohranio odreenu koliinu zlatnika i savjetovao mi da vam ih uruim onda kada zapadnete u siromatvo i neimatinu. Rekao je takoer da jednu desetinu od tog novca zadrim za sebe. Kada su uli te rijei, sinovi se razveselie i rekoe: Koliko god je na otac rekao da pripada tebi, mi emo taj iznos udvostruiti i dati ti kao nagradu. Mladi je iznio zlatnike i predao ih djeci poginulog zapovjednika. Oni izbrojae dvije hiljade zlatnika i dadoe ih mladom trgovcu, a osam hiljada zlatnika zadrae za sebe. Nekoliko dana nakon tog dogaaja, halifa Abdulmelik nakon to je proitao pismo pozva porodicu poginulog zapovjednika na razgovor, elei se lino uvjeriti u njihove ivotne tekoe i nedae. Oni mu ispriae dogaaj koji se zbio s mladiem i oevim zlatnicima koje je on uvao za njih. Halifa Abdulmelik odmah naredi da dovedu mladia kod njega. Kada je mladi doao pred halifu, on mu iskaza veliku poast i zahvalnost zbog iskazanog potenja i ispunjenja povjerenja i ponudi mu da preuzme poloaj upravljanja dravnom riznicom, a zatim ree: Ja ne poznajem nijednu osobu koja je tako poteno i potpuno poput tebe ispunila dato joj povjerenje.32 Mladi koji izvuku pouku iz ivota drugih ljudi i steknu iskustva posmatrajui loe i pozitivne primjere ponaanja ljudi, potom promiljanjem i razmiljanjem svoj ivotni put izgrade na ispravnim temeljima, umjeni su i sposobni lanovi drutva koji e biti u stanju svoj ivotni vijek proivjeti dostojanstveno i uspjeno, u srei i blaenstvu.

Obraanje panje na dogaaje iz vlastitog ivota

Put sticanja iskustva, razvoja razuma i razumijevanja mladih nije ogranien iskljuivo na prouavanje historije drugih, nego su i izuavanje i pomno promatranje dogaaja i prilika u vlastitom ivotu takoer izvori pouke i sticanja iskustva. Drugim rijeima, kao to razumni i pronicljivi mladi ljudi izvlae pouke i primjere iz ivota drugih ljudi obogaujui i snaei tako svoj
32

Nasihu-t-tevarih, Halate hazreti Sedad, sv. 2., str. 274.

153

razum i spoznaju, te kroz prizmu tog iskustva razumijevaju dobro i loe u ivotu, isto tako je potrebno koristiti vlastito iskustvo i dogaaje iz svog ivota, te razmatranjem svakodnevnih dogaanja u njemu izvui pouku, stei iskustvo i na taj nain pripremiti uvjete za procvat i razvoj vlastitog razuma. Prenosi se da je Imam Ali, a.s., rekao: Pametan je onaj ovjek koji izvue pouku iz vlastitih ivotnih iskustava.33 Hazreti Ali, a.s., je rekao: Razuman ovjek izvlai pouku iz svoje prolosti i to steeno iskustvo postavlja kao potporu i podrku svom ivotu.34 Iskustvo je jedan od velikih inilaca koji utiu na razvoj razuma i inteligencije. Ono je u ivotima ljudi jasan put koji ih vodi istini. Miljenje osoba s iskustvom o nekoj odreenoj temi mnogostruko je znaajnije i vrjednije od miljenja neiskusnih i nezrelih osoba. Osvajanje tvrave Amurijja Prenosi se da je jedne prilike bizantijska vojska napala pogranine gradove islamskog halifata i nanijela tetu imetku i ivotima muslimanima. Jedan od muslimana, koji je bio svjedok neprijateljskih napada i udara, hitro se uputio u prijestonicu islamskog halifata i doao do dvora halife Mutesima. Nakon to je dobio dozvolu za ulazak kod halife, obratio mu se vidno uznemiren, rekavi: Bio sam u tvravi Amurijje i vidio sam jednog bizantijskog vojnika koji je zarobio enu muslimanku kako je oamari. U tom trenutku muslimanka je glasno povikala: O Mutesime! dozivajui u pomo halifu muslimana. Bizantijski vojnik s podsmijehom je rekao: Da! Da! Sada e Mutesim uzjahati na arenog konja i pohitati tebi u pomo! i ponovno je oamario. uvi za ovaj dogaaj Mutesim se razbjesni i upita ovjeka: U kojem smjeru se nalazi Amurijja? ovjek pokaza rukom u smjeru Amurijje, a Mutesim okrenu svoje lice u tom smjeru i glasno uzviknu: Odazivam ti se, eno, kojoj su nepravda i zulum uinjeni. Tako mi Boga, Mutesim e odgovoriti na tvoj poziv i pohitati ti u pomo. Halifa je odmah naredio da se izvre pripreme za vojni pokret. Sakupio je veliku vojsku i uputio se u smjeru Amurijje. To je bila velika vojska dobro opremljena orujem, konjicom i svim ostalim tehnikim i logistikim sredstvima i potrebama. U planiranom danu Mutesim u pratnji vojske i
33 34

Biharu-l-envar, sv. 1., str. 53. Gureru-l-hikem, str. 678.

154

zapovjednika krenu. Nakon odreenog vremena, vojska stie do tvrave Amurijje. To je bilo veoma jako utvrenje. Mutesimova vojska je opsjedala i napadala na tvravu, ali njihov trud nije urodio plodom. Nisu koristila ni sva savjetovanja i planiranja visokih vojnih zapovjednika Mutesimove vojske. Vojska je postepeno poela gubiti moral. Na licima vojnika poeli su se uviati znakovi zamora, beznadenosti i poraza. Istovremeno, astrolozi koji su bili u pratnji Mutesima, nakon astrolokih prorauna dooe do zakljuka da e tvrava Amurijja biti osvojena onda kada dozriju smokve i groe, te da vojnici moraju saekati nekoliko mjeseci, da doe ljeto. uvi to Mutesim se strano uznemiri i zabrinu. Bojao se da e mu ovaj poraz na bojnom polju unititi ugled i mo. Jedne noi halifa Mutesim sav uznemiren i usplahiren izae preruen iz svoga atora i ode meu vojnike da se lino uvjeri u moral svoje vojske i nain njihova razmiljanja. Nekoliko njegovih pratilaca, da bi ga titili, takoer prerueni u obinu odjeu, ilo je iza njega. Tokom obilaska proli su i pored tehnikog odjela vojske. Halifa je ugledao jednog kovaa koji je i u to kasno nono doba radio i kovao potkovice za konje. Pored njega je bio i jedan mladi egrt elave glave i runa lica. Zaudi se kada u da mladi egrt svaki puta kada ekiem udari po usijanom gvou promrmlja: Ovaj eki udri u glavu Mutesima ponavljajui tako ovu reenicu vie puta. Kova se uvi ove egrtove rijei naljuti i ree: Mladiu, ti e nam tim rijeima stvoriti nevolje. ta ti ima s Mutesimom? Zato to govori? Mladi egrt odgovori: Mutesim je nesposoban ovjek. Ima ovoliku vojsku i mo u svojim rukama, ali ne moe osvojiti tvravu Amurijje. Kada bi mi povjerio zapovjednitvo nad vojskom, sutra prije zalaska sunca bili bi u tvravi. Sluajui ove rijei mladog kovaevog egrta Mutesim se zaudi i vrati u svoj ator. Naredi nekolicini svojih pratilaca da cijelu no paze na njega i da ga sutra ujutro dovedu u njegov ator. Sutradan ujutro dovedoe mladog egrta kod halife Mutesima. Halifa ga upita: Kakve su ono rijei koje sam uo da izgovara o meni? egrt odgovori: Sve to su ti prenijeli je istina, ali to vrijedi onda kada sam bio izvan halifina atora, a sada kada sam se naao u drutvu halife, donosim radosnu vijest da e uz Boiju pomo i blagoslov, muslimani osvojiti tvravu Amurijje. Mutesim zapovjednitvo nad vojskom dodijeli mladom egrtu i pokloni mu sveanu odoru, a potom mu ree: Zaponi s ratom! Kovaev egrt se pripremi za posao. Najprije pozva sve strijelce i odabra jednu skupinu koja je bila najvjetija u tehnici gaanja lukom i strijelom.
155

Sve odabrane strijelce postroji iza jednog od zidova tvrave. Zid tvrave s te strane bio je sagraen na poseban nain i razlikovao se od ostalih zidova. Sredina zida u visini od tri pedlja bila je izgraena od greda tikova drveta. Te grede su bile crne, u obliku linija i jasno uoljive po cijeloj duini zida. Jedna od osobina tikova drveta je da se veoma lahko pali i brzo gori u vatri. Mladi kovaev egrt naredi da se sve kovake sprave za zagrijavanje gvoa prenesu u blizinu tog zida, te da se vrci strijela zagriju u vatri do usijanja. Naredio je strijelcima da usijanim strijelama gaaju cijelu povrinu koju zahvataju grede tikova drveta, naglasivi da e kazna za promaaj biti smrt. Strijelci su se u skladu s naredbom zapovjednika postrojili i zapoeli odapinjati strijele usijanih vrhova. Usijani vrci strijela poeli su se slagati na drvenim gredama i ne potraja dugo, a tikovo drvo se zapali i poe gorjeti. Ubrzo se sruie zidovi koji su bili izgraeni na ovim drvenim gredama i na taj nain bijae otvoren put za upad muslimanskih boraca u tvravu. Uzvikujui tekbire vojnici muslimanske vojske uoe u tvravu, osvojie je i izvojevae pobjedu. Mutesim je od radosti blistao. Uzjahao je arenog konja i uao u tvravu. Sa sobom je vodio i ovjeka koji mu je donio vijest o onoj eni muslimanki. Mutesim mu ree: Reci mi gdje se nalazi mjesto s kojeg je ona ena, poniena i zlostavljana, uzviknula: O Mutesime! Mutesim je jaui na konju doao do tog mjesta i pozvao enu koju je zlostavljao bizantijski vojnik da istupi naprijed. Obraajui joj se upita: O, eno, muslimanko. Je li se Mutesim odazvao tvome pozivu i jesam li ispunio tvoju molbu i zahtjev za pomo? Potom je pozvao bizantijskog vojnika koji je udario enu da istupi naprijed. Suprotno oekivanju, halifa nije naredio da se taj bizantijski vojnik ubije, nego ga je uinio njenim robom. ovjek koji je muslimanku bio uinio robinjom, sada je sam postao njen rob, postao je vlasnitvo te muslimanke, kao i sve njegovo bogatstvo i imetak. Muslimanska vojska ostala je u tom utvrenju pedeset i pet dana i uspostavila red u njemu, a potom napustila Amurijju i uputila se Tartusu, a odatle prijestonici islamskog halifata.35 Mladi kovaev egrt nije posjedovao kapital znanja, ali je zato stekao iskustvo u koli ivota. Dio svoga ivota proveo je kao egrt kovaa i svakodnevnim paljivim promatranjem i zapaanjem vjetina kovakog zanata nauio mnogo toga. Pojmovi kao to su kovaka pe za zagrijavanje eljeza, usijano gvoe, varnice koje pale vatru, zapaljivost drveta, velika brzina gorenja tikovog drveta i druga slina saznanja ostavila su u umu mladog
35

El-Futuhatu-l-islamijje, sv. 1., str. 286.

156

egrta odreena sjeanja i slike koje su se u dubini njegova bia pretvorile u iskustvo. U trenutku kada su odrasli i obrazovani ljudi prilikom osvajanja tvrave Amurijje zatajili i ostali nemoni, kada su se ueni ljudi, iskusni i razumni zapovjednici zbunili i kada su im se na licima vidjeli znakovi oaja i beznaa, na scenu je stupio mladi kovaev egrt koji je iskoristio iskustva steena tokom kratkog razdoblja uenja kovakog zanata i na veoma brz i lahak nain rijeio veliki problem. Saimajui prethodno navedeno moemo zakljuiti da mladi ljudi posjeduju dva puta, dva naina sticanja iskustva. Jedan je put prouavanja historije drugih ljudi i naroda, paljivo promatranje i zapaanje dogaaja i zbivanja u ivotima naih prethodnika, a drugi je put sticanja iskustva paljivom analizom i promiljanjem o vlastitom ivotu i svakodnevnim dogaajima. Oba puta i naina sticanja iskustva sredstva su kojim jaamo na um i snaimo rast i razvoj naeg steenog razuma.

157

9. PREDAVANJE

Uzvieni Allah u Svojoj knjizi kae:

...Mnogi, prema prohtjevima svojim, nemajui za to nikakva dokaza, zavode druge u zabludu.1

Pristizanjem uzburkanog doba puberteta, istovremeno s brzim i snanim razvojem skeleta, muskulature i unutranjih organa tijela, javljaju se u adolescenata razdraljiva i vatrena osjeanja, mijenjajui u potpunosti njihovu narav. Pubertet mirnu djeiju duu ini nemirnom i razdraljivom i budi u njoj jake porive. Sklad i ravnotea koji su postojali izmeu tijela i due djeteta prije puberteta pod utjecajem puberteta se naruavaju, a zbog velike osjetljivosti njihovo ponaanje, svi njihovi pokreti ili mirovanje, ponaanje i govor se iz korijena mijenjaju.

Krize i nervoze
Svaki ovjek se uvjerio u injenicu da se mladi oba spola mnogo bre uzbude i uznemire nego djeca u dobi od deset godina. Ponekad je dovoljna jedna rije, jedna metafora ili aluzija, jedan pokret da bi se u njima pobudio uragan. Ni zbog ega im lice pocrveni. Djevojice u doba sazrijevanja ponekad zapadaju u krizu smijeha, koja je praena bijesom i gnjevom. Kada se pojave ova stanja, uzbuenje ne samo da proizvodi odstupanja u ponaanju i pokretima ve onemoguava i njihove umne i kulturne djelatnosti. Poveanjem uzbuenja poveava se broj i vrsta osjeanja. Djeiji bijes svoje mjesto preputa gnjevu i mrnji, a stanje samilosti i saaljenja zamjenjuju djeiju njenost. ak je mogue da neka stanja ljubavi prate obje strane: i radost i tuga. Melanholino stanje, koje se nikada ne javlja kod djece, jedno je od ovih dvojakih stanja uzbuenosti svojstveno petnaestogodinjem uzrastu. Ovo
1

El-Enam, 119.

158

stanje ispunjeno je bezrazlonom tugom, jednom vrstom blagog zamora i iekivanja proetog strepnjom. Sve su to stvari koje su kod adolescenta praene prijaznou i koje u odreenoj mjeri ublaavaju njihov psihiki pritisak. Promjene koje se dogaaju tokom ivotnih uzbuenja posljedica su uspostave novog sistema koji se javlja u njihovom hormonalnom i nervnom aparatu. Kao da je samo tijelo pokrenulo te nove aparate, koji su osjetljivi na ova nova uzbuenja. Dok su ovi sistemi bili neaktivni, njihova spoznaja je bila nemogua.2

Razdraljiva osjeanja i gorljive tenje koji se prirodno pojavljuju tokom mladosti, rezultat su mudre Boije odredbe u sistemu stvaranja i sigurno imaju djelotvornu ulogu u osiguravanju sree mladih. Mladost je doba u kojem se uspostavlja temelj na kojem e se graditi cijeli ivot. Jaka, ali i nepostojana osjeanja u mladosti mlade ljude snano i brzo potiu na djelovanje i pokret. Oni ine razliite, esto nepromiljene postupke i djela to, zasigurno, dovodi do razliitih posljedica. Svaka od njih ih pouava novom iskustvu, snai njihovu mo spoznaje i ukazuje im na ispravan ivotni put.
Rezultat snanog prisustva uzbuenja i osjeanja je to da se u mladima ubrzo javljaju reakcije s namjerom stavljanja vlastite linosti pod kontrolu i nadzor. to se tek stasali mladi ljudi budu vie izlagali utjecaju snanih i razliitih vrsta uzbuenja, to e i snaga samokontrole u njima biti jaa. Njihova volja e rasti i ujedno sprjeavati izljeve neumjesnih ljubavi i prijaznosti.3

Gorljiva i zamiljena osjeanja vrijedne su riznice doba mladosti. Sposobnosti koje su prirodno skrivene u ljudima tokom puberteta i mladosti aktualiziraju se i bude upravo djelovanjem ovih osjeanja, pokreui toak ivota.

Iskazivanje sposobnosti
Djeca, sve dok ne stupe u pubertet, nisu svjesna svoje vrijednosti i ne poznaju svoj duhovni kapital. Meutim, s pristizanjem puberteta u mladima se bude osjeaji, a javljaju se i razliiti nagoni koji ih tjeraju na pokret i djelovanje. Pod njihovim utjecajem dolazi do postepenog otkrivanja skrivenih sposobnosti, a unutranje vrijednosti se ispoljavaju jedna za drugom.
2 3

e midanam (Bolug), str. 46. Isto, str. 47.

159

Snaga oslikavanja i mate tjera mlade na otkrivanje vlastitog bia, na spoznaju drugih i pretpostavljanje sutine ivota i svijeta. Sigurno je da od ovih imaginacija u pamenju mladih nee ostati nita osim neke jednostavne i nepostojane stvari. Posredstvom mnotva razliitih slika koje nastaju kao posljedica utjecaja nekoliko uzroka, kao to su ivotne elje, ljubav i drugo, u njihovom umu nastaju jezgrovite i promjenjive slike i forme. Osjeaji su istinsko bogatstvo dua mladih ljudi. Kod djece su ti osjeaji slabi i ogranieni, a suprotno tome, kod mladih je snaga oslikavanja i mate mnogo snanija. Prema tome, svako pobuivanje i uskovitlavanje osjeaja sposobno je uzrokovati nastanak uzvienijih osjeanja. U tom periodu ovjek je svjedok temeljite promjene svijeta osjeanja. Osjeanja koja su do tada postojala, kao to su ljubav prema sebi i ljubav prema roditeljima, sada poprimaju neka nova obiljeja. Prosti osjeaj simpatije i zainteresiranosti se razvija, cvjeta i stvara nove oblike naklonosti. Pored toga, javljaju se i nastaju neka druga osjeanja poput ljubavi, mrnje, ponienja ili pohvale, ljubavi prema rodnom gradu i domovini ili neka uzvienija osjeanja kao to su ljubav prema ljepoti, moralni i vjerski osjeaji.4

Emocionalne tenje mladih ljudi jedan su od vanih temelja moralnog obrazovanja i odgoja ovjeka. Veliki dio ispravnog ili neispravnog odgoja mladih sagraen je na temeljima njihovih osjeanja i veina srea ili nesrea, pobjeda ili poraza, uspjeha ili neuspjeha, slaganja ili neslaganja u ivotu mladih ljudi izvire iz njih.

Usmjeravanje osjeanja
Najvea tekoa u odgoju mladih ljudi jeste pravilno usmjeravanje njihovih osjeanja. Struan i sposoban je onaj odgajatelj koji svojim preciznim i odmjerenim radom uspije uravnoteiti i dovesti u red emocionalne sklonosti mladih ljudi da, s jedne strane, na dolian nain zadovolji njihova osjeanja, a s druge strane, da sprijei njihov neposluh i pobunu. Tjelesni prohtjevi i emocionalne tenje najvea su snaga koja vlada ovjekom i koja ga vodi i usmjerava na svoju putanju. Mukarci i ene, stari i mladi, obrazovani i neobrazovani, tj. sve drutvene skupine i klase ljudi se manje-vie pokoravaju svojim emocionalnim tenjama i sklonostima. Ljudski razum, sa svom svojom vrijednou i znaajem koje ima u uputi ovjeka, veinom je pod utjecajem osjeanja, to umanjuje njegov sjaj i blistavost.
4

e midanam (Bolug), str. 50.

160

Hazreti Ali, a.s., je rekao: Koliko je samo razuma koji su zarobljenici prohtjeva due.5 Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., rekao: Strasti su budne, a razum spava.6
Emocionalna stanja, naa bol, tuga, radost, ljubav i zloba u svakom trenutku utjeu na nain naeg razmiljanja. Mogue je da onaj koji razmilja, istrauje ili sudi, istovremeno bude pod utjecajem vlastitih htijenja, elja i strasti. On moe biti sretan ili nesretan, uznemiren ili smiren, radostan ili depresivan. Na taj nain svijet u naim oima, u skladu s naim emocionalnim i fiziolokim stanjima koje tokom umnog djelovanja grade i oblikuju promjenjivu dubinu nae svijesti, poprima razliita nalija i oblike. Mi znamo da su ljubav, ljutnja i strah u stanju ak i usklaene i podeene stvari iskriviti i poremetiti.7

Razum i osjeanja su dva djelotvorna inioca koji upravljaju ljudskim ivotom i znaajne snage koje osiguravaju sreu ovjeka. Postojanje ova dva inioca, svakog na svom mjestu, nuno je i potrebno. Razum i osjeanja, zavisno od vrste djelovanja i vlastitih osobina, u raznim vidovima se razlikuju jedno od drugog.

Razlike izmeu razuma i osjeanja

Razum je izvor ljudskog znanja, sredite panje i razmiljanja. On se uvijek oslanja na temelje logike i dokaza i o razliitim pitanjima i dogaajima prosuuje na temelju ispravnih prorauna i mjerenja. Meutim, osjeanja nemaju nita s logikom i dokazivanjem, ne mare za znanje i proraune. Cilj emocionalnih poticaja i pritisaka je iskljuivo pobuivanje uzbuenja i pokreta kojim e se stii do eljenog rezultata, bio taj rezultat u skladu s logikom i svrsishodnou ili ne. Razum je poput blistave svjetiljke koja obasjava tamu ivota i u okrilju svoje svjetlosti razdvaja put od bespua, korist od tete. Meutim, kretanje putem dobra i zla se odvija po nareenju naih osjeanja. Ova emotivna sklonost i tjelesne elje tjeraju ovjeka na pokret i djelovanje. Nekada slijede razum i kreu se pravim putem, putem dobra i koristi, a nekada se okreu protiv razuma i slijede pogrean put, put zla i opasnosti. Razum je bogatstvo koje ovjeku osigurava mo i vladavinu na zemaljskoj kugli. ovjek snagom razuma spoznaje tajne knjige stvaranja, potinjava
5 6 7

Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1172. Biharu-l-envar, sv. 18., str. 121. Ensane naenahte, str. 121.

161

i pokorava sebi prirodne pojave i upravlja svime. Meutim, razum je, poput pravde i znanja, suhoparan i hladan, bez ljubavi i nikada nije sposoban podariti ljudskom ivotu gorljivost i toplinu, niti moe biti uzrok privlaenja, mijeanja i meusobne upuenost ljudi jednih na druge. Suprotno razumu, osjeanja obiluju zanosom, radou, gorljivou i veseljem, ljubavlju i prijaznou, pokretom. Osjeanja ivot ine toplim i slasnim. Emocionalna privlanost je ta koja uspostavlja veze meu ljudima i ini im ivot poeljnim i ugodnim.
Ono to ovjeka pokree na djelovanje je njegova vjera, a ne logika. Razum nije u stanju darovati nam snagu ivljenja u skladu s prirodom stvari. On se iskljuivo zadovoljava osvjetljavanjem puta, ali nas nikada ne vodi naprijed. Ponaanje istih racionalista u ivotu je slino ponaanju paraliziranih osoba spremnih za takmienje u tranju. Oni jasno vide cilj, ali nisu u stanju maknuti se sa svoga mjesta. Mi neemo biti u stanju nadii prepreke koje se nalaze pred nama ukoliko nas iz dubine nae due ne zapljusnu osjeanja.8 Razum prikuplja i obrauje podatke o vanjskom svijetu koje mu daju osjetila, pripremajui materijale i sredstva za nae aktivno djelovanje u tom svijetu. Zahvaljujui njegovim izumima i otkriima granice horizonta ljudske spoznaje i snaga naih ruku proirene su i poveane do zauujuih razmjera. Razum je izgradio grandiozni teleskop u Kaliforniji, na planini Vilsen, pomou kojeg seemo svojim okom u jedan drugi svijet, udaljen od nae galaksije i po nekoliko miliona svjetlosnih godina. S druge strane, nainio je elektronski mikroskop pomou kojeg smo u stanju promatrati i istraivati svijet molekula. Razum je tvorac nauke i filozofije i, kada je uravnoteen, on je dobar vodi. Meutim, razum nam nikada ne daje osjeaj i snagu ivota. On nije nita do jedna psiholoka djelatnost ovjeka. Ukoliko se bude samostalno razvijao i ukoliko ga ne budu pratila osjeanja, uinit e da se ljudi otue jedni od drugih i izvest e ih iz okvira ljudskosti. Osjeanja nastaju kao posljedica rada unutranjih lijezda, simpatikih nervnih vlakana i srca, vie nego mozga. udnja, hrabrost, ljubav i osvetoljubivost nas tjeraju na djelovanje i provoenje planova i programa koje je priredio razum. Strah, bijes i ljubav su ti koji otkrivaju mjere i daju odvanost za poduzimanje koraka, onda kada djeluju posredstvom simpatikih nerava na lijezde ije nas izluevine tjeraju na djelovanje, odbranu ili bijeg i napad. Hipofiza, tiroidna lijezda, spolne lijezde i nadbubrena lijezda ine moguim ljubav, gorljivost, zanos i osvetoljubivost. Zbog djelovanja ovih organa ljudske zajednice opstaju. Logika samostalno nije dovoljna za jedinstvo ljudi, jer niti moe voljeti, niti mrziti. Kada doe do poremeaja u radu unutranjih lijezda, provoenje moralnih vrlina
8

Rah va rasme zendegi, str. 113.

162

je oteano. Razum promatra na vanjski ivot, a osjeanja se, nasuprot razumu, posveuju naem unutarnjem ivotu. Prema rijeima Paskala, srce ima razloge koje razum ne razumije. Emocionalne djelatnosti nae due, te moralni, estetski i religiozni osjeaji nam daruju snagu i radost ivota, snagu da izaemo iz samih sebe i dolazimo u doticaj s drugim ljudima, da ih volimo i da se na putu borimo i rtvujemo.9

Vodi prema vrlinama

Jedna od bitnih razlika izmeu razuma i osjeanja, koju bi trebali poznavati svi, a posebno mladi ljudi, jeste to da je razum po svojoj prirodi vodi prema istoi i vrlinama. On neprestano poziva ovjeka dobru i koristi. Iskvarenost i grijeh su mu odbojni. Meutim, cilj osjeanja i emocionalnih poticaja je razliit. Ponekad oni ovjeka potiu na dobrotu i istotu, a nekada na injenje prestupa, kriminala i zloina. Razum je Boiji dokaz i upuiva ovjeanstva. Razum je isti vodi koji ovjeka upuuje na istinu. Razum je ueni drug ovjeka, koji ga nikada nee izdati u savjetovanju. Slijeenje razuma za posljedicu e imati sreu i blaenstvo u ivotu, a protivljenje razumu e biti izvor nesree i propasti. Cijenjeni predvodnici islama ove istine su iskazali razliitim rijeima i izrazima i time upozorili na istotu razuma. Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., je rekao: Zaista, svako dobro se po stie pomou razuma.10 Imam Sadik, a.s., je rekao: Dokaz Allahov protiv robova je vjerovjesnik, a dokaz o onome to je izmeu robova i Allaha je razum.11 Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., je rekao: Traite uputu od razuma, uputit e vas. Ne budite neposluni razumu, jer ete se na kraju kajati.12 Hazreti Ali, a.s., je rekao: Istinsko vienje nije uvijek mogue posred stvom oiju, jer ponekad oko grijei i daje lanu sliku svom posjedniku. Meutim, razum u traenju savjeta svoga vlasnika nikada nee iznevjeriti.13 Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., rekao: Razum je vodi vjerniku.14
9 10 11 12 13 14

Rah va rasme zendegi, str. 130. Tuhafu-l-ukul, str. 54. Kafi, sv. 1., str. 25. Mustedrek, sv. 2., str. 286. Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1213. Kafi, sv. 1., str. 25.

163

Snaga osjeanja
U ovjeku postoje druge snage koje stoje naspram snage razuma, a koje nazivamo prohtjevima, porivima, osjeanjima, tjelesnim eljama, nerazumnim tenjama ili nekim drugim imenima slinim ovim navedenim. Emotivni nagoni su najvea pokretaka snaga ovjeka i najmoniji inilac poticaja i pokreta ovjeka. Osjeaji ovjeka ponekad potiu na put dobra i izvor su nastanka najuzvienijih moralnih svojstava i ljudskih osobina. Meutim, nekada ga potiu na grijeh i razvrat i odvode ga u injenje najopasnijih oblika kriminala i zloina. Naklonosti i prijaznosti, simpatije i ljubavi, tolerancija i plemenitost, oprost i velikodunost, predanost i portvovanje, pomaganje i skrbnitvo nad jetimima, tj. na desetine uzvienih ljudskih osobina izviru iz osjeanja. Zloin i ubistvo, izdaja i kraa, bijes i osvetoljubivost, vrijeanje i injenje nepravde, klevetanje i vrijeanje, pljakanje i pustoenje, ruenje i paljenje, uznositost i sebinost, oholost i tatina, i desetine drugih pokuenih moralnih osobina i neljudskih odlika takoer nastaju iz osjeanja. Glavni korijeni i sjeme nagona i emocionalnih elja postoje duboko u ljudima jo od samog trenutka ovjekovog roenja, u obliku uroenih prirodnih sposobnosti. Pratei razvoj tijela i razvoj spoznajne moi djeteta, vidimo da se, srazmjerno potrebama ivota i poveanju uitka i bola, i osjeanja postepeno bude, a umijea jedno po jedno pokreu.
U trenutku raanja djeteta i neko vrijeme nakon roenja, nemogue je u njemu opaziti znakove razliitih uzbuenosti. Ono to u ovom periodu opaamo moemo nazvati samo stanjem uzbuenosti. Uzbuenja se postepeno razvijaju i postaju raznovrsnija to je s jedne strane, vezano za mehanizam puberteta, a s druge za uenje i sticanje saznanja. Poticaji uzbuenja kod djeteta u ranom periodu njegova ivota vezani su za njegove fizioloke potrebe. Kada se potreba za hranom, uklanjanjem bola, i potreba za djelovanjem suoe s preprekom, u djetetu se javlja reakcija u vidu uzbuenosti, koja tjera dijete na pla. im njegovoj potrebi bude udovoljeno, dijete se smiri. Tako se postepeno uzbuenja razvijaju i postaju raznovrsnija.15

Postepeni razvoj osjeanja

Dijete na poetku ivota osjea samo glad i bol. Nakon nekog vremena poinje se smijati i navikava se na odreene osobe. Kada vidi odreene osobe razveseli se, a kada vidi neke druge osobe uznemiri se i izraava
15

Usule ravanenasije man, str. 120.

164

negodovanje. Kada ga pomiluju, ono osjea zadovoljstvo i uiva u tome. Ako se s njim postupa grubo, uznemiri se, naljuti i zaplae traei zatitu u krilu svoje majke. Nakon odreenog vremena pojavljuju se osjeanja bijesa i straha, a poinje i da izraava ljubomoru i zavist prema nekoj djeci, dok prema drugoj djeci osjea naklonost i ljubav. Postepeno se u djeci javlja osjeaj za posjedovanje stvari i potreba za ljepotom. Raduju se arenim stvarima i lijepoj odjei. Nakon toga, u krugu porodice ili u grupnim igrama pokazuju elju za pronalaskom vlastitog identiteta i sklonost za svau i prepirku s drugom djecom. Ukratko, uporedo s rastom i jaanjem spoznajne moi djeteta i njegova osjeanja se umnoavaju i uveavaju.

Pubertet i razvoj nagona

Emocionalni porivi i tjelesne elje u organizmu djeteta se i dalje razvijaju i neprestano napreduju, dok ne stigne pubertet i mladalaki period. Tada prirodni porivi doivljavaju procvat i pokreu se sve njegove emocionalne sposobnosti. Jo nerazumljiva osjeanja se u tijelu mladih brzo i progresivno ire i razvijaju, obuhvatajui cijelo njihovo bie.
Openito, kao posljedica buenja osjeanja ljubavi, u doba puberteta mladi postaju osjetljiviji. U stvari, ovo pitanje je mnogo sloenije od prethodno izreenog zakljuka. Ne bi trebalo pretpostaviti da je srce mladih isto ono srce iz doba djeatva kojem je samo pridodata ljubav. Raanje ljubavi u mladima proizvod je jedne duboke preobrazbe strukture njihovih psiholokih i emotivnih stanja koja se postepeno razvijaju i upotpunjavaju, a takoer i naglog tjelesnog rasta.16

Mudri Bog, s ciljem ouvanja bia i osiguravanja razliitih ivotnih potreba, ouvanja linog ivota i ivota ovjeka kao vrste, stvorio je u ljudima nagone. Postojanje svakog od tih nagona i emocionalnih elja je nuno.

Pobuna nagona
Ukoliko se nagoni na ispravan nain uravnotee, i ukoliko se sprijei pojavljivanje pobune i prekoraenje granica nagona, ukoliko svaki osjeaj bude djelovao u ispravnoj mjeri i u prikladnoj situaciji, bit e stvoreni svi uvjeti
16

e midanam (Bolug), str. 42.

165

za sreu i savrenstvo ovjeanstva, i sama osjeanja e biti izvor sree, kako pojedinca tako i zajednice. Nasuprot tome, ukoliko nagoni i osjeanja ne budu suzbijani, ukoliko budu djelovali slobodno bez granica i stega, ako krenu putem nepokornosti i neumjesnih uzbuenja, ovjeka e nagnati na injenje velikih zlodjela i zloina i uiniti ga krvolonijim od bilo koje ivotinje i opasnijim od bilo koje zvijeri. Cijenjeni islamski predvodnici i uenjaci prije etrnaest stoljea su ukazali na istine ljudske due, a psiholozi ih danas jasno potvruju i priznaju. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Zlo je u prirodi svakog ovjeka. Ukoliko ga ovjek pobijedi, ostat e skriveno, ako ne pobijedi zlo koje je u njemu, ono e se oitovati (u njegovu ponaanju, govoru, mislima).17 Hazreti Ali je takoer rekao: Trudom i zalaganjem svojoj dui nametni vrline, jer zaista si ti sklon porocima.18
Prema miljenju Diderota, francuskog naunika, sva djeca su u osnovi zloinci. Naa je srea da je njihova tjelesna snaga toliko ograniena da im ne doputa da se njihova unutranja destruktivna snaga ispolji i okrene protiv nas.19 Doktor Eustace Chesser kae: U dubinama svakog od nas skrivena je loa i zloesta dua koju sticanjem znanja i ispravnim odgojem moemo staviti pod kontrolu i upravljati njom, iako se ponekad u vanrednim prilikama, recimo za vrijeme rata ili sue, ova pobunjena dua oslobodi.20

Ljudi, u istinskom smislu i znaenju te rijei, jesu one osobe koji uspiju nadvladati svoje tjelesne prohtjeve i nagone, i koji svoja osjeanja stave pod kontrolu, doputajui im da se rasplamsaju samo onoliko koliko je to dovoljno i na mjestu koje je odgovarajue. To su ljudi koji su postigli istinsku ljudsku sreu i blaenstvo u ivotu.

Susprezanje poriva
Prenosi se da je Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., rekao: Najhrabriji od vas je onaj ovjek koji nadjaa i pobijedi svoje prohtjeve.21
17 18 19 20 21

Gureru-l-hikem, str. 105. Mustedrek, sv. 2., str. 210. Aqle kamel, str. 13. Rod va zendegi, str. 136. Mustedrek, sv. 1., str. 345.

166

Prenosi se takoer da je Boiji poslanik, s.a.v.a., rekao: Nema nikoga od vas, a da u sebi nema ejtana. Pitali su: Pa zar i ti, Boiji poslanie? Rekao je: I ja, ali je mene Bog pomogao protiv njega, pa sam ja svog ejtana pokorio (svojoj volji), tako da mi ne nareuje nita, osim injenja dobra.

Razuzdanost nagona
Nema sumnje da neograniena sloboda u ispoljavanju osjeanja predstavlja branu na putu sree ovjeka. Svojeglavost i razuzdanost nagona i poriva podrivaju drutveni red, u suprotnosti su s ljudskom civilizacijom i odvode ovjeka na put propasti, razvrata i iskvarenosti.
ivot posebno drutveni ivot ovjeka iziskuje da se snaga nagona jo u samom njihovom zaetku usmjerava i usredsrijedi na drutvene ciljeve. Civilizacija se mora suprotstaviti neogranienoj slobodi ispoljavanja poriva. Drugim rijeima, kao to se pravi brana toku vode da bi se stvorila akumulacija koja e pokretati turbine hidroelektrane, tako bi i civilizacija trebala obuzdati i staviti pod kontrolu nagone s ciljem napretka i razvoja ovjeka i sprijeiti njihovo razuzdano iskazivanje i ispoljavanje.22

Imam Devad, a.s., je rekao: Onaj ko se pokori svojim strastima ispunio je elju svome neprijatelju.23 Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., rekao: Bit e otkrivene sramote i neasne radnje onih ljudi ije strasti nadjaaju njihov razum.24 Svi mi znamo da na zemaljskoj kugli ne proe ni jedan dan, a da se ne dogodi na stotine zloina u razliitim oblicima, da je ovjeanstvo uprljalo svoje skute raznim vrstama zloina i nedjela kao to su ubistva, krae i korupcija, razvrat i beae, nasilje, tortura i nepravda, kao i druga slina djela, a da narodi svih zemalja, vie ili manje, pate i trpe zbog negativnih posljedica i gnusnih rezultata tih zloina. Ono to pokree ovjeka na injenje kriminala i zloina jesu neuravnoteena osjeanja i buntovni i razuzdani porivi, koji neprestano vladaju ovjekom i vode ga na put prljavtine i stranputicu.
Mogue je da zloin etverice zloinaca bude posljedica razliitih poticaja: jedan posee za ubistvom zbog osvete suparniku, drugi uklanja
22 23 24

Andiehaje Frojd, str. 51. Sefinetu-l-bihar, sv. 2., str. 728. Gureru-l-hikem, str. 675.

167

svog roaka, jer je ovaj sprjeavao da i on bude jedan od nasljednika imovine nekog zajednikog pretka, trei, recimo da je ena, zadavi svoje dijete da bi se oslobodila tekoa i patnji njegova odgoja i uzdizanja, etvrti ulazi u kuu nekog starca te da ne bi sluao prigovore: Pa zato? Pa zbog ega? itd., ubija ga kako bi u miru mogao pokrasti njegov skupocjeni namjetaj i ostale stvari. Prema tome, svaki zloinac ima poseban poticaj. Ukoliko ovi poticaji ne dolaze od osjeanja, gdje bi uope mogli nastati? elja za osvetom zbog uvrede koja je nanesena neijem dostojanstvu i ponosu, ili elja za bogatstvom i imetkom koja je bila uzrok ubistva, djelo suprotno ednosti koje vodi obeaivanju i ubistvu dostojanstva jedne ene, ustvari izvire iz nezasitih astoljubivih osjeaja. Ovakav nain gaenja vatrenog plama strasti deava se npr. kad ovjek, da bi slaboj eni pokazao svoju snagu, nju prisiljava na rtvovanje ednosti i stida. Namjerno podmetanje poara uglavnom proistie iz elje za osvetom. Kraa, uobiajeno, nastaje kao posljedica pohlepe. Prema onome to smo vidjeli, slavoljublje, oholost, elja za iskazivanjem snage i moi, krtost, elja za imetkom i druga razliita osjeanja predstavljaju pokretae za injenje kriminala i zloina.25

Snaga koja je sposobna sputati osjeanja i usmjeriti ih pravom putu i srei jeste razum. Snaga koja je u stanju uravnoteiti strastvene porive i emocionalne sklonosti i iskoristiti ih na prikladan nain jeste razum. Razum je isti vodi koji ovjeka sprjeava da ispoljava nedoline osjeaje. On je dobronamjerni uvar koji prijei put ispoljavanju opasnih poticaja i pobuda i uva ovjeka od pada u ponor grijeha i propasti. Sve u svemu, razum sprjeava pobunu i neposluh osjeanja i ne dozvoljava ovjeku da se uprlja kaljuom kriminala i zloina. Hazreti Ali, a.s., je rekao: U dui ovjeka javljaju se misli, a razum sprjeava i zabranjuje njihovu realizaciju.26 Biljei se da je hazreti Ali, a.s., takoer rekao: U srcima ljudi postoje loe misli, a razum je taj koji sprjeava injenje dijela na osnovu tih misli.27
Poticaji na injenje djela su emotivnog tipa. ak ih ni Platon nije smatrao potpuno razumskim. Pored toga to imamo potrebu za osjeanjima, imamo potrebu i za logikom. Osjeanja su opasna ukoliko ne budu voena razumom. Naprimjer, opasnost zavisti nije nita manja od opasnosti epidemije kuge, zato jer se ljudi trude u uznemiravanju drugih ljudi vie nego to nastoje
25 26 27

e midanam (Denajet), str. 16. Tuhafu-l-ukul, str. 92. Gureru-l-hikem, str. 581.

168

pomoi sebi. Osvetoljubivost je slina zavisti i nepodudarna je sa zakonitostima ivota zato jer je u svojoj biti ruilaka i razarajua.28

U zajednici u kojoj razum vlada nad osjeajima, gdje se osjeajna naklonost dozira i ispoljava uz nadzor razboritog razuma, tu je centar istinske sree i uspjeha ovjeka i kolijevka pravde i sigurnosti. Ukratko, tamo je utopija, savreni grad, gdje ljudi koriste najvii stepen blagodarne snage osjeanja s ciljem ostvarenja materijalnih i duhovnih koristi. Oni su sigurni i zatieni u okrilju uputa i smjernica razuma, koji ih titi od opasnosti koje im prijete. Tamo gdje razum bude potinjen prohtjevima, gdje strasti, puteni porivi i nagonske elje budu vladali ljudima, zajednica bude bespogovorno slijedila strasti i neispravne tenje, a glas razuma ne stigne nidokle, tamo e biti sredite razvrata, nemorala i kriminala. Tamo je stjecite nesree i nedae, tamo nema ni pravde, ni pravednosti, ni istine, ni vrlina. U takvom okruenju ivot dostojan ovjeka i moralne vrijednosti nemaju svoje istinsko, stvarno znaenje. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Onaj iji razum nadvlada njegove strasti po stii e spas i sreu, a onaj ije strasti nadvladaju njegov razum bit e osramoen.29

Slabi razum i snana osjeanja

Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., takoer rekao: Doista, ukoliko strasti budu upravljale vama, one e vas uiniti gluhim i slijepim i bit e uzrok vaeg stradanja i propasti.30 Naravno, potrebno je napomenuti da slab i nemoan razum nikada nee biti u stanju nadvladati tjelesne porive i izbrisati nepokorna osjeanja ovjeka. Samo je potpuni razum sposoban izgraditi vrstu branu pred gromoglasnim valovima strasti i tjelesnih poriva i potiniti sebi snana osjeanja. Imam Ali, a.s., je rekao: Razum koji je postigao savrenstvo u stanju je pobijediti i sputati lou prirodu (strasti i nagone).31 Naalost, potpun i savren razum veoma rijetko se nalazi meu ljudima, ak i meu osobama koje su dostigle zrele godine. Razum veine ljudi je
28 29 30 31

Rah va rasme zendegi, str. 114. Mustedrek, sv. 2., str. 287. Gureru-l-hikem, str. 282. Biharu-l-envar, sv. 17., str. 116.

169

slab i nemoan da se odupre razornom uraganu osjeanja. U trenutku kada se strasti i tjelesni nagoni pobude, kada se osjeaj bijesa i osvetoljubivosti razbukta, proimajui i obuzimajui cijelo ljudsko bie, tada kao da razum potpuno izgubi svoj utjecaj i povlai se s poprita borbe. U tim trenucima deavaju se gorki dogaaji i nenadoknadive nedae. Ali, a.s., je rekao: Utjeem se Allahu od prilika u kojima razum nee biti u stanju dati odgovor i uputu, zbog ega e ovjek pasti u injenje najgorih grijeha.32 Prenosi se takoer da je hazreti Ali, a.s., rekao: Srdba izjeda i kvari razum i udaljava ovjeka od ispravnosti.33 Imam Sadik, a.s., je rekao: Srdba je klju svih zala.34
Srdba proizvodi mrnju, a mrnja potie na osvetu. Nikada se misao o zloinu ne javlja u miru, nego uvijek u kriznim i tekim situacijama i u odreenom trenutku. Pod udarcima nagona koji nastaju i uspostavljaju potpunu kontrolu nad ljudskim biem javljaju se snana osjeanja kojima je nemogue oduprijeti se, koja se esto ispoljavaju na organima kroz tjelesne poremeaje i uzrokuju duevne promjene i preobrazbe. U takvom stanju duevnog rastrojstva kakvu ulogu moe imati razum? Razum ustupa svoje mjesto osjeanjima, a sam se gubi i nestaje u njihovim valovima. Ribo je u raspravi o logici osjeanja elaborirao ovu temu, drei da je logika emocija proturjena razumskoj logici. Razum na osnovu pretpostavki donosi nepristrane ope zakljuke, dok ih osjeanja koriste kako bi postigle eljeni cilj. Onaj ko se povinuje osjeanjima i povije svoja lea pod bievima bijesa, vie nije u stanju razmiljati i prosuivati. Pod estokim i silovitim utjecajem i prodorom osjeanja on gubi ravnoteu i njegova odluka ne moe biti nita drugo do injenje zloina. S bilo koje strane da pogleda i razmisli, put ga vodi pravo tom cilju. U tom stepenu i trenutku izmeu odluke i ostvarenja, ukoliko razum ne stupi na scenu, neminovno e doi do tragedije.35

Nisu samo zloini, kriminal i nemoral posljedice razuzdanih osjeanja i nerazumnih tenji, tavie, i duhovna zastranjenja i izopaenost u vjerovanju izviru iz nepromiljenih elja i putenih strasti. Fanatizam, tvrdoglavost, oholost, sebinost i sline osobine zapreke su na putu koji vodi
32 33 34 35

Nehdu-l-belaga, str. 49. Gureru-l-hikem, str. 49. Kafi, str. 303. e midanam (Denajet), str. 19.

170

do sree ovjeanstva. Ove osobine ne dozvoljavaju ljudima da razumno promiljaju i da znanjem i spoznajom razlue Pravi put od zablude i upute se Istini. ...Mnogi, prema prohtjevima svojim, nemajui za to nikakva dokaza, zavode druge u zabludu.36

Mlade generacije i osjeanja

Iako su manje ili vie svi ljudi, iz svih klasa i uzrasta, zatoenici svojih snanih osjeanja i svojeglavih tenji i neprestano se nalaze na ivici grijeenja i zastranjivanja, opasnost od rasplamsavanja osjeanja kod mladih ljudi je znatno izraajnija nego kod drugih uzrasta i vjeito prijeti njihovoj srei. Razlog je to to, s jedne strane, s pristizanjem puberteta u njima dolazi do snanog buenja seksualnih poriva i ostalih emocionalnih udnji koje u svakom pogledu na njih ostavljaju snaan utjecaj, a s druge strane, opet, razum mladih jo uvijek nije dostigao svoj krajnji rast ni prirodni i steeni razvoj i upotpunjenje, nego je jo uvijek slab i nemoan kao u vrijeme djetinjstva i nesposoban da se odupre snanim osjeanjima. Jasno je da se mladi u ovakvim uvjetima neprestano nalaze na ivici opasnosti i da zbog najmanjeg neopreza moe doi do pada i suoavanja s jako neeljenim i neugodnim dogaajem u ivotu. Ukoliko se podrai i rasplamsa neki od emotivnih impulsa mladih ili razbukta neki od njihovih strastvenih poriva, cijelo njihovo bie e se veoma brzo jako uznemiriti i uzburkati. Zbog nezrelosti i nedovoljno razvijenog razuma, mladi nisu u stanju trezveno razmiljati o vlastitom dobru i posljedicama svog ponaanja. U tom osjetljivom trenutku mogu poiniti djela suprotna svom interesu, ili ak opasna kriminalna djela, koja e stvoriti nenadoknadive tete za njih i stvoriti im nesreu i patnju u ivotu.

Razdraljiva dua mladih

Razdraljiva i osjetljiva dua mladih je poput bureta baruta. Dovoljna je jedna iskra da sve eksplodira, a vatreni plam proguta i uniti plodove njihove sree i sree ljudi oko njih.
36

El-Enam, 119.

171

Temperament mladih uvijek je spreman na nemir i pobunu, ruenje i prevrat. Oni pod utjecajem snage svojih emocionalnih poriva sve stvari i svakog ovjeka promatraju kroz prizmu osjeanja. Jedna mala iskra, jedan mali napad na njihovu duu u stanju ih je iz osnova promijeniti i preusmjeriti s puta umjerenosti i estitosti. Neuvaavanje linosti mladih, njihovo poniavanje i vrijeanje neki su od veoma bitnih inilaca koji uzrokuju buenje buntovnitva kod mladih generacija. eli li se sprijeiti podraavanje osjeaja osvetoljubivosti kod mladih te da ne ine nepristojna i razvratna djela, roditelji u porodici i odgajatelji u odgojnim institucijama duni su se prilagoditi svoje ponaanje uzrastu mladih, paziti da svojim ponaanjem ne povrijede njihovu lahko povredivu duu i ne nanesu bol njihovim osjeanjima, kako se mladi ne bi osjeali ponienim i potcijenjenim, jer e ih javljanje ovakvog duevnog stanja razdraiti i natjerati na injenje neumjesnih i loih djela.

Delinkvencija
Jedno od najpreciznijih i najznaajnijih istraivanja na polju psihikih strana maloljetnikih prestupa i kriminala jeste istraivanje dr. Hellya i dr. Brunnera. Ova dva naunika su obavili temeljit i precizan pregled stotinu i pet parova djece koja su poinila neki od veih prestupa, a uporedo su pratili i njihovu kriminalu nesklonu brau i sestre da bi mogli ispravno sagledati sve nasljedne i socio-ekonomske inioce koji su utjecali na formiranje njihovih ponaanja. Na kraju su doli do zakljuka da je otprilike devedeset i jedan posto djece sklone delikvenciji patilo od snanih emotivnih poremeaja. Ona su se u pogledu emocionalnih veza, kao i zbog toga jer su bila izloena torturama, osjeala nesigurno, a patila su i od emocionalnih poremeaja vezanih za red i disciplinu u porodici. Posjedovala su osjeaj nie vrijednosti, zavisti i rivalstva u odnosu prema drugoj brai i sestrama. Pored toga, u njihovoj linosti uoljivi su duboki unutarnji emocionalni sukobi i nesvjestan osjeaj krivnje praen eljom za kanjavanjem.37

Nesumnjivo se dio pojave bunta i neposluha kod mladih javlja kao posljedica odsustva ljubavi, grubosti i nepromiljenog djelovanja roditelja. Poniavanje i neispravni ukori, neprimjerena i nepotrebna strogoa i grubost, neumjesne kritike i suprotstavljanja neukih oeva i majki uzrok su ljutnje i bijesa njihove djece i tjeraju ih na agresivnost i sklonost svai i prepirkama. Cijenjeni islamski predvodnici u svojim govorima esto su kritizirali i korili ovakve oeve i majke.
37

Ravanenasije edtemai, str. 447.

172

Razbuktala osjeanja
Iako su neodgovarajui postupci i loa ponaanja nekih roditelja dijelom uzrok bunta i neposluha mladih generacija, ipak treba imati u vidu i injenicu da razbuktala osjeanja i nezreo razum mladih imaju znatno vei i utjecajniji udio u njihovoj agresivnosti i tvrdoglavosti. Ponekad se razumni i dalekovidi roditelji suprotstave nekim nezrelim i nepromiljenim zahtjevima svoje djece, smatrajui ih tetnim po njih. Meutim, mladi koji svako suprotstavljanje svojim eljama smatraju uvredom i povredom linosti, porazom i ponienjem, razbjesne se, te u namjeri da nadoknade svoj umiljeni poraz, ine nerazumna, a ponekad i neljudska djela. Neki mladi svojim oevima i majkama upuuju loe i nepristojne rijei i diu ruku na njih. Drugi se, opet, naljute pa u znak protesta naputaju dom i porodicu. Nekada bjee dalje od naseljenih mjesta ne obavjetavajui svoje roditelje o mjestu gdje se nalaze, uzrokujui tako roditeljima zabrinutost i stres. Neki jo manje svjesni mladi ine divljaka i opasna djela koja je kasnije nemogue nadoknaditi i ispraviti. Neki, opet, zbog slabosti i estokih emocionalnih uznemirenosti izvravaju samoubistvo. Izvorite svih ovih neumjesnih i loih, kao i drugih slinih djela je u slabosti i nemoi razuma te snazi osjeanja i emocionalnih tenji mladih generacija. Sve dok mladi ne okonaju ovaj krizni period, dok ne prou kroz ovo turbulentno i burno razdoblje, stanje razuma i osjeanja bit e neuravnoteeno i nestabilno.

Emocionalni podraaji
Neporeciva je gorka istina da veina mladih slijedi svoja rasplamsala osjeanja. injenica je da, kada ih njihova osjeanja uzbude, zbog nezrelosti razuma i nedostatka iskustva oni ne obraaju panju na loe ili pozitivne posljedice svog djela, niti su svjesni posljedica svojih ishitrenih odluka. Ukoliko u tom trenutku na scenu ne stupe svjesni i brini roditelji i ne suprotstave se spreavajui nezrele i ishitrene odluke svoje djece, mogu se dogoditi neeljeni dogaaji jer samo jednim tetnim postupkom mladi u tom trenutku mogu prouzrokovati mnoge nerjeive tekoe, kako u vlastitom ivotu, tako i u ivotu drugih ljudi. Hazreti Seddad, Zejnul-Abidin, a.s., imao je robinju koju je na Allahovom putu oslobodio, nakon ega ju je vjenao kao svoju zakonsku suprugu. Dounik halife Abdulmelik Mervana ovaj dogaaj je prenio halifi, nakon ega je ovaj napisao Imamu Seddadu pismo puno grubih rijei u kojem je rekao: Obavijeten sam da si se oenio osloboenom robinjom, iako si znao da u porodici Kurej postoje snane i dostojanstvene ene. enidba tvoja s
173

njima poveala bi ti ugled i veliinu i rodile bi ti djecu plemenitog roda. Ti pri toj enidbi nisi uzeo u obzir svoje dostojanstvo i veliinu, niti si pazio na potovanje i ugled svoje djece. Hazreti Seddad, a.s., u odgovoru na halifino pismo napisao je: Tvoje pismo, u kojem me kudi zbog enidbe s mojom osloboenom robi njom, stiglo je do mene. Napisao si da meu enama plemena Kurej postoje one s ijom bih enidbom postigao ugled i ponos, i da bi se iz te enidbe rodila djeca plemenita roda. Znaj da nema uzvienijeg i do stojanstvenijeg poloaja od Poslanikovog i niko u pogledu dostojanstva i vrlina ne posjeduje vie od onoga to je on imao. Prema tome, enidba enom iz porodice Kurej ne bi donijela veliinu i dostojanstvo sinovima Boijeg poslanika. Mi se nikada ne ponosimo drugima. Imao sam robinju koju sam oslobodio zbog Allahova zadovoljstva kako bih bio nagraen za to od strane Boga. Potom sam je u skladu s islam skim erijatskim pravom uzeo sebi za suprugu. Ona je asna ena i vjer nica, svjesna Boga i kreposna. Onome ko u Boijoj vjeri bude hodio putem ednosti i dobrote, nee tetiti linosti to to je bio nekada siro maan, nepoznat i rob. Islam je izbrisao klasne razlike. Islam je izbrisao umiljene poniznosti (zbog roda i porijekla) i nedostatke upotpunio svojim uzvienim uenjem. Islam je iz korijena istrgao i izbrisao grenje i pokude iz perioda neznabotva. Nema prigovora, ni pokude muslimana (koji ispravno obavlja sve svoje dunosti). Prigovor i pokuda se odnosi na one ljude koji se ponaaju i razmiljaju na nain kako su to inili ljudi u doba dahilijjeta. Abdulmelik je proitao pismo Imama Zejnul-Abidina, a.s. Snane rijei i obrazloenja koje je Imam napisao stegle su mu duu. Potom dobaci pismo svome mladom sinu Sulejmanu ibn Abdulmeliku da ga i on proita. Mladi se, kada je proitao pismo, razbjesni i vidno uznemiren ree ocu: On se ponosi time to ima vezu s Poslanikom i jasno ti eli ukazati na svoju superiornost i prednost. Halifa Abdulmelik ree: Sine, zaboravi ovo pismo i da nisi vie spomenuo ni rijei o njemu. Rjeiti jezik sinova Haimovih u stanju je i tvrdu stijenu smrviti i morske valove raspoloviti. Drago dijete, stvari koje druge ljude ine malim i ponienim za Alija ibn Husejna su izvor dostojanstva i veliine.38 Hazreti Seddad, a.s., u odgovoru na Abdulmelikovo pismo ukazao je na visoki poloaj asnog Poslanika i ponos njegovih potomaka, te pored toga metaforiki i posredno uputio kritiku Abdulmeliku zbog njegova neznanja i neobavijetenosti izraene u pismu, ukazujui mu na to da je njegova
38

Biharu-l-envar, sv. 11., str. 45.

174

pogrena logika ostatak predislamskog, neznaboakog naina razmiljanja koje je islam odbacio i osudio. Jasno je da je ovo pismo teko palo Abdulmeliku i njegovom sinu i izazvalo nelagodu. Prije svega, halifa Abdulmelik nije ni trebao pisati takvo pismo Imamu Aliju ibn Husejnu i potpuno bespotrebno kritizirati njegov ispravan i zakonit postupak. Meutim, kada se ve odluio da napie takvo pismo, trebao je biti spreman da podnese posljedice svoga nepromiljenog djela, odnosno da od Imama Seddada dobije snaan i vrst odgovor na svoje pismo. Abdulmelik je bio ovjek koji je ostavio iza sebe mladost. Njegov razum je s godinama dostigao vrhunac svog prirodnog razvoja. Kroz ivot i dogaaje u njemu on je stekao znaajno iskustvo i do odreene mjere je nadzirao svoja osjeanja, tako da se mogao suzdrati od bespotrebnih i opasnih uzbuenja. Meutim, inilo se malo vjerovatnim da e se njegov mladi sin koji je trenutno prolazio kroz doba mladosti i koji jo uvijek nije dostigao doba zrelosti razuma, niti ga je ibala hladnoa i prila vrlina svijeta uspjeti suzdrati i u trenutku navale osjeanja ustegnuti od iskljuivosti i donoenja neumjesnih odluka. Kategorian odgovor Imama Seddada, a.s., ocu i sinu bio je snaan udarac njihovoj sujeti. Sadraj pisma je povrijedio i uznemirio obojicu, s tom razlikom to je otac bio iskusan, skrio je svoju uznemirenost i nita nije rekao, dok se njegov mladi i neiskusni sin nije mogao suzdrati, nego je svoju uznemirenost i uzbuenost iskazao rijeima. Da je kojim sluajem vlast bila u rukama neukog i kratkoumnog sina, on bi s ciljem zadovoljenja svojih pobuenih osjeanja posegnuo za osvetom. Iskoristio bi on i vojnu i policijsku snagu drave i u namjeri da nadoknadi svoj duhovni poraz natetio bi imetku i ivotu Imama Zejnul-Abidina, a.s., pritom nimalo ne razmiljajui o sramnim posljedicama svog djela. Meutim, iskusni i razumni otac razmislio je o ovom sluaju, razmotrio ga sa svih strana i shvatio da bi, iako je odgovor Imama Seddada, a.s., bio gorak i teak, posljedice osvete i napada na Imama Seddada bile mnogo gore i tee. Ukoliko bi povrijedio Imama Zejnul-Abidina, izazvao bi protiv sebe bijes i mrnju irokih narodnih masa, moda bi se narod pobunio protiv njegove vlasti i to bi uzrokovalo krah njegove vladavine. Abdulmelik je, sluajui glas razuma, te oprezno i trezveno pristupajui sluaju, doao do zakljuka da je u datom trenutku bolje podnijeti psiholoki pritisak hazreti Seddadovog pisma i suzdrati se od osvete koja u sebi nosi veu opasnost. Trebalo je zanemariti psihiki nemir i poraz zbog pisma Imama Zejnul-Abidina, a.s., te na taj nain izbjei bijes i mrnju narodnih masa, to bi dakako bio mnogo vei i bolniji poraz. On je na ovaj nain donio razumnu odluku i posavjetovao svog mladog sina rekavi mu: uti! Da vie nisi ponovio te rijei. Ove rijei su dokaz njegove razumnosti i dalekovidnosti.
175

Procjena i vaganje loih djela

Hazreti Ali, a.s., je rekao: Razuman ovjek nije onaj koji raspoznaje dobro od zla, nego onaj koji izmeu dva zla raspoznaje u kom je zlu manje tete (i manje opasnosti). Zreli i razumni ljudi ne razmiljaju samo o zadovoljenju svojih poriva i tenji, nego svojim dalekovidnim razumom slijede imperative svojih tjelesnih udnji samo do granice dok se to slijeenje ne pretvori u izvor propasti i nesree za njihovu budunost. Meutim, mladi vie panje posveuju svojim eljama i trenutnim osjeanjima, a manje razmiljaju o posljedicama koje e prouzrokovati njihova djela. Upravo je ovo put koji ih vodi padu u kaljuu loih i neumjesnih djela i priprema teren za skretanje na stranputicu. Da bi mladi svoja osjeanja stavili pod kontrolu i sauvali se od moguih opasnosti, da bi postigli ravnoteu svojih tjelesnih poriva i iskoristili ih na najbolji nain, potrebno je da obrate panju na nekoliko temeljnih stvari, neprestano ih dre na umu i djeluju u skladu s njima. Mladi trebaju znati da su tvrdoglavost i razuzdanost osjeanja najvea prepreka na putu dostizanja sree ovjeka. Mladi koji eli sreu i uspjeh mora se potruditi da ovlada svojim osjeanjima i emocionalnim porivima, da bude u stanju iskoristiti ih na pravom mjestu i u pravoj mjeri i ne dozvoliti im da se rasplamsaju i uzjogune.

Borba protiv loih osobina

Znaaj snaenja moralnih osnova i odgoja plemenitih ljudskih vrlina, kao i borbe protiv nemorala i pokuenih osobina u osiguravanju blagostanja ljudi, ako nije vei od uenja i saznavanja naunih injenica, zasigurno nije ni manji od njih.
Mi nemamo nedoumica kada je u pitanju naa spremnost da provedemo nekoliko godina u uenju matematike, historije, filozofije i ostalih nauka ili da dugi niz godina posvetimo treniranju i usvajanju vjetine raznih sportova kao to su tranje, plivanje, nogomet, skijanje, tenis... Mladi sa zadovoljstvom prihvataju uee na asovima vonje i uenje saobraajnih znakova potrebnih za dobijanje vozake ili pilotske dozvole, ali jo uvijek nisu shvatili da je tehnika ispravnog kretanja kroz ivot mnogo tea i sloenija. Borba protiv samoljublja trai od nas pristup i postupke koji su vie nauni od borbe protiv bolesti tifusa ili azijske kolere. Nesumnjivo, naputanje nekih tetnih navika teko je kao i savladavanje napredne matematike.

176

Potrebno je odmah pri prvom doticaju djeteta sa kolom, od prvih minuta kada dijete poinje uiti pismo i abecedu, zapoeti i s pouavanjem osnovnih pravila i zakona ivota. Neuljudnost, zavist i smutnja vei su nedostaci i mahane od nepoznavanja geografije ili gramatike, a provoenje razumskih zakona ivota nije manje bitno od uenja matematike.39

Naalost, pobjeda nad tjelesnim prohtjevima i sputavanje osjeanja veoma je teak i sloen posao. Cijenjeni predvodnik islama, Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., portvovanost na bojnom polju i pobjedu nad neprijateljem opisao je kao mali dihad, dok je borbu protiv vlastite strasti, ega koji je unutranji neprijatelj, nazvao velikim dihadom (velikom borbom i trudom). Prenosi se od Musaa ibn Dafera, a.s., da je rekao: Boiji poslanik, s.a.v.a., rekao je borcima koji su se vratili iz rata: Dobro doao narod koji je proveo mali dihad (malu borbu), a na kojima je ostala (obaveza) velikog dihada (velike borbe). Rekoe: O Boiji poslanie, a ta je to veliki dihad? Odgovorio je: Borba protiv svoje strasti.40 Razum je snaga koja je sposobna boriti se protiv tjelesnih prohtjeva i svojim revnim i ustrajnim zalaganjem ih pobijediti. Mladi moraju uvijek slijediti razum i pokoravati se njegovim zapovijedima, kako bi bili u stanju uspjeno savladati vlastite tjelesne prohtjeve i potiniti svoja osjeanja. Prije zadovoljenja bilo kojeg od tjelesnih prohtjeva potrebno je savjetovati se sa svojim razumom pa ukoliko razum bude saglasan, tek onda pristupiti izvrenju, a ukoliko mu se suprotstavi odustati. U takvim uvjetima razum e postepeno sazrijevati i snaiti i preuzeti nadzor nad neposlunim strastima te sprijeiti njihov neposluh i pobunu. Na taj nain bit e stvorene sve pretpostavke za uspjeh i sreu u ivotu. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Razum je otra sablja, pa borite se njime protiv vaih strasti.41

Religijsko uenje
Tjelesni prohtjevi i emocionalni porivi veoma su snane i mone snage koje postoje u ovjeku. Razum, snaga koja ureuje i uspostavlja ravnoteu poriva kod veine ljudi, a posebno kod mladih, slab je i nejak. Razum nije uvijek
39 40 41

Rah va rasme zendegi, str. 117. Meani-l-ahbar, str. 160. Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1275.

177

u stanju sam raspoznati dobro i zlo u ivotu niti uvijek i svugdje nadvladati osjeanja i sprijeiti njihovo razbuktavanje. Zato je Uzvieni Bog s ciljem osiguranja sree za ovjeka slao svoje poslanike i uenjima vjere potpomogao ovjekov razum. Imam Ali, a.s., je rekao: Razum je unutranja vjera, a vjera je vanjski razum.42 Ukoliko mladi jo na samom poetku uvrste temelje svoje vjere, shvate i prihvate Boije uenje i vjerske propise, oni e biti sposobni vladati svojim osjeanjima i uvijek biti sigurni od prljavtine i grijeha. Seksualni nagon najsnanija je tjelesna pouda koja vlada mladima. Mnogi mladi ljudi padaju na ovom ispitu. Velika snaga vjere uspjela je sauvati mladog Boijeg poslanika Jusufa, a.s., u najteem uvjetima uzavrelosti seksualnih strasti i odrati njegove skute istima i neukaljanim grijesima. I poe da ga na grijeh navodi ona u ijoj je kui bio, pa zakljua sva vrata i ree: Hodi! Sauvaj Boe! uzviknu on, Gospodar me moj lijepo pazi; a oni koji dobro uzvrate zlim nee nikad uspjeti.43 Ukoliko razum mladih potrai pomo od snage vjere i zajedno zaponu raditi na osiguranju sree, neposlune strasti e se primiriti, a mladi ljudi e biti u stanju svoja osjeanja potiniti i staviti pod nadzor, na taj nain osiguravajui sebi istinsku sreu u ivotu.

42 43

Medmeu-l-bahrejn, Akl. Jusuf, 23.

178

10. PREDAVANJE

Uzvieni Allah je u Svojoj knjizi rekao: Reci: Svako postupa po svom nahoenju...1

Uroeni i steeni nagoni

Skup tjelesnih elja i emocionalnih nagona mladih moemo podijeliti u dvije skupine. Jedna skupina nagona stvorena je u samom ovjeku i njen iskonski korijen je u ljudskoj prirodi. Druga vrsta su steene elje, a njihovo izvorite je u nainu porodinog odgoja i posebnim uvjetima drutvene sredine. Prirodni nagoni i elje doivljavaju postepen razvoj od djetinjstva pa do puberteta, pokreui se jedan za drugim. U trenutku kada dijete postane punoljetno, ve prije potaknuti nagoni postaju snaniji i oituju se mnogo izraenije. Pored toga, pristizanjem puberteta kod adolescenata se javljaju i zapoinju djelovati i drugi prirodni nagoni, kao to su to seksualne privlanosti, gorljiva ljubav prema osobama suprotnog spola, irenje linosti, snana elja za postizanjem samostalnosti, elja za ukraavanjem i samouljepavanjem kao i drugi slini poticaji. Nagoni i elje steene putem dobrog ili loeg porodinog odgoja i utjecaja drutvene sredine postepeno se javljaju u doba prije puberteta. Zavisno od toga koliko su se duboko tragovi dobrog ili loeg odgoja ukorijenili u dui djeteta, elje koji proistiu iz njih e se oiglednije ispoljavati, a dobre ili loe tenje e se postepeno uvrstiti u obliku linih karakternih crta kao to su udnja za pravdom i nepristranou ili poticaj na nasilnitvo i tlaenje, sklonost prema ljubavi i brinosti ili osjeaj osvetoljubivosti i neprijateljstva, dareljivost i velikodunost ili sebinost i krtost, i druge sline osobine. Kada dijete postane punoljetno i pone koraati kroz uzavreli svijet adolescencije, a moi njegova tijela i due se budu razvijale velikom brzinom,
1

El-Isra, 84.

179

tada e se jasnije pokazati rezultati dobrog ili loeg odgoja iz djetinjstva jer e se tek tada snanije i jae oitovati, tako da e cjelokupno ponaanje i govor adolescenata staviti pod svoj utjecaj. Kada majka donese dijete na svijet, ono ne zna nita, njegovo srce je bez tragova bilo kakva znanja i nauke, ali Bog ga je opskrbio sredstvima za saznavanje darovao mu je um koji je sposoban da se postepeno usavrava i postane spreman za uenje naunih sadraja. Podario mu je i oi i ui kako bi njegov um povezao s vanjskim svijetom i kako bi putem onoga to slua i onoga to vidi spoznao istine i postigao vie stepene u nauci i spoznaji. Allah vas iz trbuha majki vaih izvodi, vi nita ne znate, i daje vam sluh i vid i razum da biste bili zahvalni.2

Prvi uitelj djeteta

Prvi uitelji koji dijete ue lekcijama ivota i na istoj tabli njegova srca crtaju lijepe ili loe slike jesu njegovi otac i majka. Porodini odgoj je prvi inilac koji istom srcu djeteta daruje pohvalne ili pokuene osobine i stvara u njemu dobre ili loe tenje. Tijelo i dua djeteta na poetku se oblikuju u porodinom okruenju. Prvi temelji njegovog tjelesnog i moralnog zdanja oblikuju se u okrilju roditelja. Svjesni i brini oevi i majke su oni koji uspiju izgraditi sposobnu i vrijednu djecu, a nemarni i neuki su oni koji djecu pretvore u iskvarene i nesposobne osobe.
Trebaju da majke razumom i milju, u skutima svojim odnjeguju djecu uenim. Majka uiteljica, a dijete je novi softa, majin skut je, eto, prva kola bila. Naravno, dijete moe u budunosti poletjeti nebom uspjeha, ali njegova sudbina je vezana za osobe pod ijim je nadzorom i kontrolom, koje polau prve zakone i pravila za nain njegova ponaanja i morala i grade u njemu prva oekivanja od ivota. Ni jedna drutvena ustanova nije toliko utjecajna
2

En-Nahl, 78.

180

u izgradnji djeteta kao to je to dom, zato to se u njemu oblikuje djetetov prvi moralni okvir. U jednom dobrom i prikladnom domu ranije i bre nastaju i razvijaju se sredstva za usavravanje i napredak, pomaui djetetu da korak po korak hodi putem samopouzdanja, strunosti i zanimanja za rad, a to su odgovornost i uzajamno razumijevanje. U loem domu atmosfera sprjeava dijete u napredovanju prema savrenstvu. Ono osjea da ga niko ne eli i moda se upravo zato u ivotu ne kree s pouzdanjem i sigurnou, ili je, opet, prestravljen jer je mnogo zastraivan, pa se plai svega i nakon nekog vremena doe u stanje u kojem se srami ivota. Nekad se roditelji ponaaju prema djeci na takav nain da dijete nikada nije u stanju predvidjeti njihove reakcije, pa se neprestano nalazi u stanju nervoze. Dijete moe biti i predmetom ljubomornog nadmetanja roditelja. Isto tako, da bi se domoglo neeg to mu je potrebno, ono moe biti prisiljeno ui i u napadako nadmetanje, i u tom sluaju nee proi dugo, a njemu e rije neprijatelj biti mnogo razumljivija od rijei prijatelj. Moda e, druei se s odraslijima od sebe, doi do pogrenog zakljuka da, ukoliko odustane od insistiranja na ispunjavanju svih svojih linih potreba, njegov ivot nee imati nikakvog smisla. Osobe koje se raaju u ovakvim kuama i porodicama stupaju iz perioda djetinjstva u period puberteta, ali ne mogu uspjeno proi stepene napretka prema savrenstvu.3

Srce djeteta je poput praznog i za sjetvu pripremljenog zemljita na kojem se mogu uzgajati bilo koje sjeme i biljka, ali i pripremiti uvjeti za njihov rast i napredak. Ispravno ili neispravno ponaanje i govor roditelja, kao i metode njihova odgoja u porodici, poput sjemena su koje se ubacuje u dijete i koje se postepeno u njemu razvija i raste da bi u vrijeme puberteta i mladosti dostiglo krajnji razvoj i dalo svoje plodove. Plodovi lijepog ili loeg porodinog odgoja su pohvalne ili pokuene tenje koji nastaju u dubinama ljudskih dua i ijem zadovoljenju ovjek sa zanimanjem i arom tei. Proizvod porodinog odgoja su moralne vrline ili pokuene osobine koje mladi prihvataju i na ijim temeljima uspostavljaju svoje odnose s drugim ljudima. U svetoj vjeri islamu ispravan odgoj djece jedna je od neospornih dunosti roditelja i dio obaveza za koju e ovjek biti izriito pitan od strane Velikog Allaha. Ispravan odgoj djece spada u red prava koje djeca imaju kod roditelja.
3

Aqle kamel, str. 221.

181

Prava djece i dunost roditelja

Ali ibn Husejn, a.s., je rekao: Dijete ima svoje pravo kod roditelja. Znaj da je ono od tebe poteklo i da je dobro i zlo njegovog ivota u tvojim rukama. Znaj da si ti odgovoran za njegov ispravan odgoj i lijepo po naanje. Ti posjeduje odgovornost da ga uputi Uzvienom Bogu i da mu pomogne u njegovoj pokornosti Bogu. Mora biti odgovoran pri odgoju djece. Tvoje ponaanje mora biti poput ponaanja ovjeka koji zna da e za lijep odgoj njegova djeteta biti nagraen i da e za njegovo loe ponaanje i odgoj biti kanjen.4 Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., rekao: Pravo djeteta kod roditelja je da mu daju lijepo ime, da mu podare lijep odgoj i da ga podue Kuranu.5 Prema miljenju cijenjenih islamskih predvodnika prihvatanje lijepog ponaanja i odgoja jedna je od obaveza ovjeka i jedan od najneophodnijih stubova sree u ivotu. Imam Sadik, a.s., je rekao: Ako ti do kraja ivota ostanu samo jo dva dana, prvi dan posveti usavravanju morala i ponaanja, kako bi na dan svoje smrti mogao zatraiti pomo od tog to si stekao prethodnog dana.6 Oevi i majke ispravnim odgojem djece ispunjavaju svoj najvei nacionalni i ljudski dug i izvravaju jednu od najvanijih islamskih dunosti. U nebeskom uenju islama, roditelji, kada su u pitanju djeca, ne mogu niim plemenitijim ni uzvienijim sluiti od ispravnog odgajanja djece. O tome su do nas stigle mnoge predaje i hadisi. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Nema boljeg poklona roditelja svojoj djeci od dara lijepog odgoja.7 Prenosi se takoer da je hazreti Ali, a.s., rekao: Lijep odgoj bolji je od bilo kakvog porijekla i plemenitiji od bilo kakvog srodstva8 Imam Sadik, a.s., je rekao: Najbolje nasljedstvo koje oevi ostavljaju svojoj djeci je lijep odgoj, a ne imetak.9
4 5 6 7 8 9

Mekarimu-l-ahlak, str. 232. Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1264. Revdatu Kafi, str. 150. Mustedrek, sv. 2., str. 625. Gureru-l-hikem, str. 379. Revdatu Kafi, str. 150.

182

Hazreti Ali, a.s., je rekao: Nema nasljedstva kao to je odgoj. 10 Hazreti Seddad, a.s., u vrenju teke obaveze odgoja djece traio je pomo Uzvienog Boga. U dovama upuenim Bogu, izmeu ostalog, Imam Seddad kae: Boe moj, pomozi mi u njihovom odgoju i dobroinstvu prema njima.11 Hazreti Ali, a.s., u pismu upuenom hazreti Hasanu je napisao: Pourio sam s tvojim odgojem prije nego to srce tvoje otvrdne, a razum tvoj bude okupiran (drugim obavezama).12 Ukratko, porodini odgoj je prvi odgojni inilac koji gradi psihu i razvija tenje kod djece. Roditelji svojim primjernim ili loim ponaanjem uspostavljaju temelje duhovne linosti svoje djece i usmjeravaju njihovu misao na pravi ili pogrean put. Ponaanje djece u mladosti je srazmjerno odgoju iz djetinjstva.

Utjecaj drutvene sredine

Uvjeti drutvene okoline su drugi odgojni inilac koji gradi psihu i razvija osjeaje i tenje djece. Dijete je neprestano pod drutvenim utjecajem. Dobre ili loe navike i osobine zajednice utjeu na njegovu psihu i prodiru u dubine njegove due, ali taj se utjecaj snano oituje tek u vremenu mladosti. Kao to prirodna sredina i uvjeti suneve svjetlosti, hladnoe i toplote, vlanosti i suhoe, kao i drugi klimatski uvjeti, ostavljaju tragove na tijelu ljudi, a pokatkad i na moralu, isto tako i uvjeti drutvene sredine, moral i opi odgoj ostavljaju dubok utjecaj na misli i psihu ljudi. Svaki se ovjek, htio to ili ne, nalazi pod stalnim utjecajem odgojnih inilaca svoje sredine u skladu s kojima se razvija i raste.
Bie ije djelovanje zavisi od djelovanja drugih pripada drutvenoj sredini. Ono to radi zavisno je od oekivanja, zahtjeva, nijekanja i potvrivanja drugih. Bie ije djelatnosti su vezane za djelatnosti drugih bia ne moe djelovati ne obazirui se na druge, zato to su djelatnosti drugih ljudi nuni preduvjeti
10 11 12

Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1129. Sahifeje Sedadijje (dova Li veledihi). Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 903.

183

i njegove i svaki njegov pokret utjee na druge. Bilo bi nezrelo pokuati odrediti i procijeniti djelovanje neke osobe ne obazirui se na druge. Kao to jedan trgovac ne moe sam sa sobom poslovati, tako ni jedan ovjek ne moe ivjeti iskljuivo se oslanjajui na sebe. Svi moemo lahko uoiti djelovanje drutva na izgradnju vanjskih navika ljudi. Pod utjecajem ivota s drugima ne samo ljudi ve i psi i konji mijenjaju svoje navike stiui nove.13

U djetetu postoji sposobnost usvajanja svih vrsta jezika i rijei u bilo kojoj sredini da se rodi, ono e rasti i dolaziti u dodir se s drugim osobama te sredine, pa e nauiti jezik tog drutva, zajedno sa svim njegovim detaljima i osobinama, i razgovarati na njemu. Sposobnost prihvatanja svake dobre ili loe naravi takoer je prisutna u djetetu ono e usvojiti osobine drutva u kojem ivi i svaka osobina i narav koja vlada ljudima ostavit e utjecaj na njega, tako da e na kraju biti odgojeno s moralom i navikama tog naroda. U drutvu iji su lanovi zarobljeni u kandama nerazumne zaslijepljenosti i pokuenih obiaja, koji se inate i uporni su u praznovjerjima, a katkad poseu i za ubistvima i prolijevanjem krvi, dijete e biti odgojeno kao zaslijepljeno i svojeglavo. Drutvo u kojem je gostoprimstvo prihvaeno kao nacionalni obiaj i veina ljudi pazi na njega, smatrajui ga svojom obavezom, i djeca e takoer biti odgojena kao velikoduna i gostoprimljiva.
U ratnikom plemenu, u kojem se kolektivni uspjeh i pobjeda postiu ratom, svako dijete koje se rodi pod pritiskom ratnike sredine ui kako treba uestvovati u grubim i pustolovnim izrazima sile. Kada stupa u rat, svi ga bodre i hvale i on tada postaje bitan. Meutim, kada odbaci ratobornost, biva suoen s mrnjom, podsmijehom i prezirom drugih. Jasno je da e mu ovakva sredina dati ansu da ispolji svoje ratoborne tenje i osjeaje i da e uiniti sve da one budu nad drugim. Kao rezultat toga, misli djeteta se usredsreuju na stvari vezane za rat i tako ono postaje zvanini lan i nasljednik asti svoga drutva, a njegov razum postepeno poprima boju drutvenog.14

Oblikovanje linosti
Utjecaj sredine na izgradnju linosti ljudi veoma je znaajan. Kada bi se neko od nas rodio u plemenu Eskima, njegova linost bi bila potpuno drugaija od linosti koju trenutno posjeduje. Ne samo da bismo se razlikovali
13 14

Mukaddemei bar felsafeje amuze va parvare, str. 16. Isto, str. 19.

184

u pogledu naina odijevanja, gradnje kua, govora i naina ishrane nego bi i na pogled na svijet, kao i na nas same i nae mjesto u tom svijetu, bili potpuno drugaiji. Antropolozi s pravom istiu znaaj kulturnog i drutvenog obrasca na oblikovanje linosti.15

Lijep ili lo odgoj koji dijete ui u svojoj porodici i drutvenoj sredini taloi se duboko u njemu oblikujui glavne stubove moralne i duhovne linosti. Kada prolazi kroz doba puberteta i zvanino postaje lan zajednice, on to ispoljava kroz nain svoga govora i ponaanja i djeluje u skladu s onim to je nauio. Reci: Svako postupa po svom nainu miljenja.16 Djela ljudi u saglasnosti su s njihovim osobinama i naravima koje su ukorijenjene duboko u njima i koje uobliavaju duhovnu i psihiku stranu njihove linosti. Loa djela i pokuene osobine, u koje dijete pada zbog loeg pristupa njegovih roditelja odgoju ili zbog iskvarenosti drutvene sredine, neke su od najveih linih i drutvenih poasti dananjeg vremena. Ovakva djeca tokom puberteta i mladosti, pa sve do kraja svoga ivota neprestano pate zbog loe naravi, a i drugi, takoer, pate zbog njihova loeg ponaanja i govora.
Potrebno je znati da je tjelesne nedostatke mogue veoma brzo otkloniti, ali duevne bolesti mogu da zauvijek ostanu u ovjeku, zato jer je samo lina volja ta koja je u stanju pomoi mu u lijeenju. Osobe ije su misao i dua usljed negativnog utjecaja drutvene sredine i loeg kunog odgoja skrenule s Pravog puta ni same nisu svjesne u emu je greka i zato u ivotu ne mogu biti sretne i uspjene. Rezultat tete i povreda koje su nanesene dui i misli djeteta tokom djetinjstva jeste taj da, kada odraste, nee imati normalan moral i ponaanje.17

Dijete po prirodi eli biti u svakom pogledu slobodno da ini sve to mu je volja, ali ta neograniena sloboda nije dobra za njega. Razboriti roditelji moraju krajnje ozbiljno i zainteresirano raditi na uravnoteavanju elja i sklonosti svoje djece, obrazovanjem i odgojem stati u kraj njihovim neumjesnim eljama te sauvati djecu od loih djela i zastranjivanja, kako u mladosti ne bi pali u ponor nesree i propasti.
15 16 17

Usule ravanenasije Man, str. 156. El-Isra, 84. Rod va zendegi, str. 15.

185

Hazreti Ali, a.s., je rekao: Ko stavi sebi u zadatak da unaprijedi svoje ponaanje, umanjit e mu se nedae.18 Takoer se prenosi od hazreti Alija, a.s., da je rekao: Ko se ne bude borio protiv svojih strasti u doba djetinjstva svoga, nee biti plemenit u starosti svojoj.19 Tijelo i dua djeteta grade se uporedo. Kao to se tijelo djeteta uz ispravnu ishranu i odravanje zdravlja jako brzo razvija i postaje sve snanije, i njegova dua se isto tako moe hraniti ispravnim poduavanjem i odgojem pa snagom i zdravljem duha stii do savrenstva koje joj prilii i pripremiti se za jedan dobar i sretan ivot. Roditelji trebaju iskoristiti zlatnu priliku koja im se prua u djetinjstvu njihove djece da u njima postave temelje cjeloivotnog blagostanja i sree.
Spoznaja fiziolokog vremena nam daje mnotvo vrijednih podataka vezanih za odgoj ljudi i pojanjava nam u kojem trenutku ivota i kojom metodom ovo djelo moe biti uinkovito. Naa vremenska dimenzija uobliava se posebno tokom djetinjstva, kada su ivotne aktivnosti mnogo izraajnije. U tom vremenu, kada su funkcije organa mnogo aktivnije i kada je mogue odgojiti dijete kako elimo, potrebno je posvetiti dovoljno panje tjelesnom i psihikom odgoju. U sutini, u tjelesnom, umnom i moralnom odgoju potrebno je obratiti panju na prirodu odreenog ivotnog razdoblja kojem dijete pripada.20

Jedna od tekih obaveza oeva i majki u odgoju djece je ispravno usmjeravanje njihovih iskonskih prirodnih elja. Djeca prirodno posjeduju porive i nagone koji e, ukoliko se na samom poetku ispravno usmjere i budu ispravno upotrijebljeni, biti izvor njihove sree i blaenstva u ivotu, a ukoliko doe do istupanja s pravog puta, nesumnjivo e im donijeti mnoge tekoe i opasnosti.
Nagon u ponaanju i djelovanju ovjeka igra ulogu posrednika. Moral je ustvari nastojanje pronalaska pogodnog tla za oitovanje nagona. Naravno, ostvarivanje ovog nastojanja nije nimalo lagan posao. Nagoni koji ne budu upotrijebljeni na putu obnove snaga sami e se na jedan haotian i divlji nain iskazati na neprimjerenom mjestu ili e se preobraziti u psihiku bolest.21

Dobar dio loeg ponaanja i pokuenog morala mladih proistie iz greaka ili popustljivosti oeva i majki pri usmjeravanju i upuivanju nagona
18 19 20 21

Gureru-l-hikem, str. 645. Isto, str. 645. Ensane naenahte, str. 181. Ahlak va ahsijat, str. 160.

186

i tjelesnih poriva njihove djece tokom djetinjstva. Kao pouku, u nastavku emo navesti nekoliko primjera. elje za nadmonou, prevlau, za sticanjem moi i vanosti neke su od prirodnih tenji ovjeka i ogranak su poriva samoljubivosti. Dijete s jedne strane eli privui panju drugih i pokazati svima svoju linost, dok se s druge strane, zbog nemoi svoga tijela vidi slabim i osjea manje vrijednim. Ovaj unutranji sukob tjera dijete na djelatnost. Ono nastoji koliko mu to vlastita snaga dozvoljava da potakne svoje unutranje sposobnosti kako bi drugima na taj nain pokazalo svoje bie i uvrstilo svoju vrijednost. Dijete se veseli svakom uspjehu koji ostvari na ovom putu. Kada prvi put svojom ruicom uhvati i podigne neku stvar, kada ispusti vrisak, kada prvi put stane na svoje noge beskrajno se obraduje, a srea i zadovoljstvo mu se jasno vide u oima i izrazu lica. U tim trenucima oekuje da oni koji su oko njega obrate panju na njega, da zajedno s njim uestvuju u njegovoj radosti i veselju i da ga podre u tom njegovom uspjehu i pobjedi. Ukoliko roditelji neprekidno budu imali na umu ovaj prirodni nagon, te ako na odgovarajui nain zadovolje udnju djeteta za iskazivanjem svoga postojanja, ukoliko ga u krugu porodice budu smatrali ovjekom i praktino ga budu uvaavali i potivali, ako se budu zanimali za njegovo djeije ponaanje i govor, a ne budu ga s podsmijehom i uvredom poniavali i nanosili mu bol, takav odnos e dovesti do dva velika rezultata: 1. Njegov prirodni nagoni e biti usmjereni prema pravom i sigurnom putu. 2. Dijete e odrasti u samostalnu osobu, koja e imati svoju linost. Prenosi se da je Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., rekao: Iskaite po tovanje prema svojoj djeci i lijepo s njima postupajte.22 Dijete ija tenja za samopotovanjem i potivanjem njegove linosti bude zadovoljena i koje u praksi bude uvaavano i potovano nee padati u ponienja i poraze, nee se osjeati manje vrijednim te e sigurno tokom djetinjstva, mladosti i sve do kraja ivota biti sauvano od neeljenih posljedica koje proizlaze iz osjeanja nie vrijednosti. Dijete koje u krugu porodice ne budu uvaavali i potovali na odgovarajui nain, a otac i majka ga zanemare, iji nagon ljubavi prema sebi i poriv za samoisticanjem budu suzbijani, koje stalno bude poniavano i vrijeano, koje bude osjealo da ga ne smatraju ovjekom ili mislilo da je suvian lan u ivotu porodice i da ga niko ne eli, sigurno e biti gnjevno i uznemireno. S ciljem nadomjetanja unutarnjeg osjeanja manje
22

Biharu-l-envar, sv. 22., str. 114.

187

vrijednosti, a radi zadovoljenja svojih neostvarenih udnji, dijete posee za neispravnim metodama, a ponekad i veoma opasnim djelima, kako bi se na taj nain dokazalo i pokazalo svoju linost i kako bi privuklo panju drugih na sebe. Ukoliko roditelji ne shvate svoje odgojne pogreke pa to hitnije, uvaavanjem linosti djeteta i pokazivanjem umjesne ljubavi prema njemu, ne raspletu unutranji komplekse i ne usmjere njegove nagone i porive na pravi put, nee proi mnogo vremena, a njihova priroda e potpuno naviknuti na izopaenost i razvrat pa e u vrijeme mladosti, a ponekad i do kraja ivota, jo uvijek initi neispravna i djeija djela. Neka djeca koja su zapostavljena od strane roditelja osjeaju da, ukoliko budu imali neke sasvim uobiajene molbe i ukoliko ih zatrae na uobiajen nain, niko nee obratiti panju na njih i nee im ispuniti njihovu potrebu. Da bi ostvarili svoj cilj, a pored toga i dokazali svoju linost, oni poseu za upotrebom sile. Dijete vriti, baca se na zemlju, lupa snano vratima, razbija staklo, stvara atmosferu bojazni i straha. U sutini, ruenjem i nanoenja tete svemu to mu doe do ruku eli stii do svog cilja. U takvim prilikama, dunost roditelja je da, s jedne strane paze na linost djeteta i njegove elje, da uvijek kada dijete ima neku ispravnu i umjesnu elju nju i ispune te da mu ne daju priliku za ruenje, a s druge strane, moraju djetetu ukazati da pokuena djela ne vode do pobjede i uspjeha.
U prvim godinama ivota mogue je da dijete umisli da je jedini put za ostvarenje svega to eli nanoenje ozljede i bola sebi i drugima. Naprimjer, misli da e ukoliko bude glasno vritalo, lupalo petama o pod, udaralo se i svoje lice okrvavilo moi prestraiti svoje roditelje i natjerati ih da mu se povinuju. Ukoliko dijete bude imalo uene i razumne roditelje, oni e mu pojasniti da se na takav djetinjast nain ne odnosi prema problemima, ali ukoliko njegovi roditelji budu neuki i nerazumni te svaki put pogrenim metodama budu ruili samopouzdanje djece, postepeno e se takva djeija metoda ustaliti u svijesti djeteta i na taj nain sprijeiti napredak sposobnosti miljenja pri rjeavanju problema, to e rezultirati zaustavljanjem umnog razvoja. Ukoliko dijete bude odgajano ovakvim metodama, mogue je da e u mladosti, pa ak i u etrdesetim godinama svoga ivota, radi ostvarivanja svojih elja posegnuti za iskaljivanjem ljutnje i bijesa, tuom ene i djece ili psovanjem svih koji su mu podreeni. Ukoliko se dogodi da ovakav ovjek stupi na politiku pozornicu, umjesto da se potrudi da loginim putevima doe do uspjeha, on e nastojati svoje politike rivale ukloniti na najbrutalnije naine, slino onim udarcima, psovkama i lupanju nogom koje je inio u djetinjstvu.23
23

Aqle kamel, str. 23.

188

Nekoj djeci je uskraeno uvaavanje i potivanje pa, da bi privukla panju ljudi na sebe i drugima pokazala svoju linost, ismijavaju druge ljude oponaaju njihov govor i hod kako bi na taj nain nasmijavali narod i tako nadomjestili vlastiti unutarnji kompleks nie vrijednosti, kao i da bi bili u centru panje. Mnogo je djece koja na ovakav neispravan nain postignu uspjeh i privuku panju ljudi na sebe. Ukoliko roditelji ne ukau djetetu na pokuenost ismijavanja ljudi i hitno se ne posvete odgoju svoje djece, ako ne usmjere njihov poriv ljubavi prema samim sebi i tenju za samoisticanjem na ispravan nain te ne zaustave ove nepristojnosti, dijete e postepeno naviknuti na tetne i neljudske osobine i one e postati nerazdvojivi dio njihove naravi i karaktera. Kada postane punoljetno, dijete e i danje nastaviti s loom praksom i suprotno istini i plemenitim vrlinama, nastavit e s omalovaavanjem i vrijeanjem ljudi.
Profesor Overstreet, predava na univerzitetu Kalifornija, o nekim mladim u Sjedinjenim Amerikim Dravama koji su u djetinjstvu imali lo odgoj, kae: Nekada stavi zapaljenu petardu u neiji dep da iznenada eksplodira ili natopi cvijet neim to zaudara da bi se drugi smijali izrazu lica onog ko za to ne zna kada pomirie cvijet. Ili, opet, stavi naizgled bezopasnu malu bombu pod tokove automobila da eksplodira kada se ljudi budu opratali od drutva, da bi se drugi tome smijali i da bi on uivao u tome. Nekad pocijepa hotelski namjetaj, nekad odjeu nekih gospoa. Iako je odrastao, iako mu je opala kosa, a stomak porastao, on sebe jo uvijek zamilja istim onim nestanim djeakom iz prolosti, ponaajui se kao to se ponaao u to vrijeme.24

Naalost i u naoj zemlji ima adolescenata oboljelih od bolesti uznemiravanja ljudi. Oni zbog loeg odgoja u djetinjstvu, uznemiravaju narod. Ismijavaju sve prolaznike, muko, ensko, staro, mlado, poniavajui ih nepristojnim pokretima i pogrdnim rijeima, umiljajui pritom da e u oima ljudi biti bitni, hrabri i da e na taj nain stei mo i vanost. Nesvjesni su injenice da takva tetna ponaanja ne samo da ih ne ine velikim nego upravo suprotno, bit e izvor njihovog ponienja i prezira u oima drugih ljudi.

Uskraivanja tokom djetinjstva

Poniavanje djeteta, okrutnost, guenje linosti i dostojanstva i svakovrsna ogranienja i uskraivanja koje djeca doivljavaju putem loeg odgoja u vremenu djetinjstva ostaju u njima i oituju se u doba puberteta u razliitim oblicima.
24

Aqle kamel, str. 24.

189

Neki mladi postaju nasilnici i tirani ili vrijeaju i ismijavaju ljude, a ima ih i koji nanose tetu sebi i drugima. Neki opet spas trae u svijetu iluzija i mate smatrajui sebe herojima i junacima, osamljuju se i izoliraju smatrajui se boljim od svih, dok su drugi po njima nesposobni da shvate njihova uzviena osjeanja. Neki ak postaju ulizice i poslunici i iako ne pokazuju reakcije, u dubinama svoga srca gaje neprijateljstvo prema osobama koje su upravljale i upravljaju njima.
Ukoliko dobro promislite, shvatit ete da je uzrok odreenih misli i djela skriven u vaoj podsvijesti. U stvari, vi apsolutno ne znate zato posjedujete te misli i zato inite ta djela, jer va razum i volja nemaju nikakvog utjecaja na njih. Te misli, ideje i djela posljedica su sitnih i naoigled neznatnih povreda vae due i vae svijesti koje su vam nanesene tokom djetinjstva, poput gorkih dogaaja i sjeanja na trenutke kada je vaa njena dua bila teko potresena, npr. uskraivanje ljubavi i panje vaih blinjih tokom djetinjstva, zastraujue scene, povrede i uvrede itd. Ukoliko shvatite izvor i uzrok tih vaih misli i djela i prisjetite se dogaaja koji su potresli vau duu, vi ste napravili jedan korak prema uspjehu i pobjedi nad svojim psihikim manjkavostima.25

Pretjerano iskazivanje ljubavi

Naravno, moramo rei i to da, kao i grubost, pretjerana ljubav prema djeci ima neeljene posljedice. Drugim rijeima, kao to poniavanje i vrijeanje djece, neuvaavanje njihove linosti, zanemarivanje djeijeg osjeaja ponosa i samoljublja ostavlja na duu djeteta negativan trag, a gorke posljedice toga se oituju u doba puberteta i mladosti, isto tako pretjerivanje u ljubavi i blagonaklonost ine djeiju duu preosjetljivom i neuravnoteenom i bit e tokom mladosti izvor nesree.
Oni sebe smatraju dostojnim svakog blaenstva, umiljajui da se svijet mora pokoravati njima. Svaki put kada se suoe s neuspjehom i oajem (zbog uskraivanja neega), optuuju zemlju i vrijeme za svoje neuspjehe, iako moda nisu preduzeli znaajne mjere, ni uloili truda i rada, smatrajui se zbog tog neuspjeha nesretnim i uskraenim, gubei iznova djeli svojih duhovnih snaga. Ovakve osobe uglavnom ive u uvjerenju da su drugi krivi za njihov neuspjeh, u srcima osjeaju gnjev prema svima, pa ak i javno iznose mrzovolju, gubei na taj nain jednog po jednog prijatelja.26
25 26

Rod va zendegi, str. 171. Salamete ruh, str. 55.

190

Imam Bakir, a.s., je rekao: Najgori oevi su oni koji pretjeruju u svom dobroinstvu i panji prema djeci.27
Naravno, djeca imaju jaku potrebu za ljubavlju, ali ne onom pretjeranom ljubavlju koja e pobuditi njihove apetite i elje. Postoje nepromjenjivi zakoni koji neprekidno, u svakom vremenu djeluju na ustrojstvo ivota i drutva. Srea i spokojstvo due se ne stiu ukoliko ne uzmemo u obzir te vjene i nepromjenjive zakone i ne slijedimo ih. Jedan od tih zakona je i taj da svaki ovjek, u okrilju vlastite strpljivosti, istrajnosti i upornosti u izvravanju obaveza, vlastitim rukama kroji svoju sudbinu. Meutim, pokvareno i razmaeno dijete je preslabo da bi se moglo uz takav trud uzdii u ivotu. Ono se neprestano nalazi u zamiljenom i neuravnoteenom svijetu, do smrtnog trenutka mislei da e jednim svojim osmijehom ili gestom pobuditi osjeanja milosti i ljubavi kod svih.28

ivot prate nedae i tekoe. Dijete koje se suoi s tegobama ivota, ako ga neuki roditelji ne budu bezrazlono mazili i bez potrebe podravali, samo e poeti tragati za rjeenjem problema. Potaknut e svoje misli, te e strpljivo i staloeno rjeavati tekoe jednu za drugom. Jasno je da e ovakvo dijete, kada stupi u doba mladosti, postati vrijedan i aktivan ovjek spreman da se odupre tekoama ivota i da ih snano savlada. Suprotno tome, razmaena, samozadovoljna djeca, u mladosti su nesposobna i nekarakterna. Njihova lahko povrediva i krhka dua nema snage da izdri tegobe ivota. Snani valovi ivota veoma brzo ih slamaju.
Svoje malo edo s mukama podii jer naporom svako je do lagode stigao, U suprotnom, izgubit e vrijednost kao suza djetetova Onaj djeak neumjeni to je svjetlost oka tvoga. Neprestano u potrebi i oskudici bie djeak onaj, kojeg je otac u blaenstvu i imanju podigao, Lahko e odjeu sree obale eljene, Obui kapetan to tekoe mora je iskusio.

Imam Musa ibn Dafer, a.s., je rekao: Bolje je da se dijete tokom dje tinjstva suoi s tekoama i problemima koji su neizbjeni pratilac ivota i njegova cijena kako bi u mladosti i u zrelim godinama bilo izdrljivije i strpljivije.29
27 28 29

Tarih Jakubi, sv. 3., str. 53. Ma va farzandane ma, str. 40. Vesail, sv. 5., str. 126.

191

Mladost i iskazivanje karaktera

Kao to se u pubertetu negativne osobine loe odgojene djece jasnije oituju i tjeraju ih na snanije djelovanje, tako se pojaavaju i postaju uoljivijim i pozitivne osobine i pohvalne moralne vrijednosti lijepo odgojenog djeteta. Dijete koje je od poetka odgajano u istoti i dobronamjernosti, ija je dua odgojena i oplemenjena pohvalnim osobinama ovjekoljublja, brinosti, sluenja drugim ljudima, iskrenosti i potenja, pravde i drugih pohvalnih odlika, iste te osobine e kada postane punoljetno jo vie iskazati, a u mladosti e plamen istoe i plemenitih vrlina u njemu gorjeti znatno snanije i izraenije. U ivotopisu Boijeg poslanika Muhammeda, s.a.v.a., ovo pitanje je jasno uoljivo. Poreenjem Poslanikova djetinjstva i njegove mladosti postaje jasno kako se pohvalne moralne ljudske osobine iz doba djetinjstva, u mladosti pojaavaju i znatno izraenije oituju. Kao primjer, navest emo jedan dogaaj iz ivota Boijeg poslanika. Kada je Muhammed, s.a.v.a., imao sedam godina, upitao je svoju po majku Halimu: Gdje su mi braa? Ona je odgovorila: Otili su i odveli na ispau ovce koje nam je Bog tvojim obiljem i blagoslovom darovao. Mali Muhammed ree: Majko, nisi prema meni postupila pravedno. Halima ga upita: Zato? Muhammed ree: Je li pravedno da, dok sam ja u hladu atora i ispijam mlijeko, moja braa budu ispod sunca i jarke vreline? Sedmogodinji Muhammed, s.a.v.a., u skuenoj atmosferi doma razgovara sa svojom pomajkom o pravednosti. On jo kao djeak u svojoj svijesti razvija ideju o pravdi i pravednosti. Kada je ovo dijete stupilo u pubertet i mladost, u njegovoj svijesti se ideja pravde i pravednosti razvila, a on je svoj misaoni i idejni domet proirio s ogranienog, porodinog miljea na iru drutvenu pozornicu grada Mekke i udruio se sa skupinom uglednih ljudi Hilfu-l-Fudul za uspostavu ope drutvene pravde u ovom gradu. Evo kako je historija zabiljeila i opisala ovaj dogaaj.

Savez dobroinstva i krjeposti

U predislamskom dobu, u asnom gradu Mekki tri ovjeka iz plemena Derham i Katur, po imenu Fudejl ibn Haris Derhami, Mufeddal ibn Fedale Derhami i Fadil ibn Vedae Katuri, udruili su se u namjeri da uspostave
192

drutvenu pravdu. Oni su se obavezali da e stalno voditi brigu o drutvenim poslovima grada Mekke, i da e se s krajnjom iskrenou truditi i zalagati na putu provoenja pravde i ouvanja prava stanovnika Mekke i ljudi koji uu u ovaj Sveti grad iz drugih gradova i zemalja te da e na tom putu upotrijebiti svu raspoloivu snagu. S obzorom na to da su imena ove trojice ljudi bila izvedena iz korijena fedale, ovaj savez je nazvan Hilfu-l-fudul, to u prijevodu znai Savez krjeposti.30 Dok su glavni ljudi ovog saveza bili ivi, oni su izvravali svoje obaveze i zalagali se za ouvanje prava svih ljudi. Taj savez je postao poznat i narod je pronosio slavu i priu o njemu. I nakon njihove smrti, dugi niz godina narod je s punim potovanjem spominjao njihova imena i sjeao se saveza krjeposti. Meutim, od tog saveza nije ostalo nita osim imena. U vrijeme kada je Muhammed bio mladi i kada mu jo uvijek nije bila sputena objava, uinjena je nepravda nekom sitnom trgovcu, nakon ega je jedna skupina dobronamjernih ljudi Mekke poela razmiljati da, kao i nekada u prolosti, osnuju savez za provoenje pravde i zatite prava ljudi. Grupa uglednih i potovanih ljudi Mekke iz plemena Benu Haim, Benu el-Mutallib, Benu Esed, kao i Zuhre ibn Kilab i Tejm ibn Murre okupila se u kui Abdullaha ibn Dezana i zaklela na predanost u borbi za uspostavljanje pravde i sprjeavanje nasilja i terora, sklopivi savez. U znak spomena na prola vremena i ovom savezu dato je ime Hilfu-l-Fudul.31 Hazreti Muhammed je tokom svoje mladosti koliko je bilo mogue izbjegavao doticaj sa zabludjelim neznabocima predislamskog doba, pa se suzdravao i od druenja s njima i sjedenja u njihovom drutvu. Meutim, uee na ovom sastanku je prihvatio s oduevljenjem i pridruio se uglednim prvacima Mekke u savezu za borbu protiv nepravde i zatitu prava svih ljudi jer je ova inicijativa bila u skladu sa istom duom i pravdoljubivom naravi hazreti Muhammeda, s.a.v.a. Osoba koja je jo u djetinjstvu razmiljala o pravdi, koja je u sedmoj godini razgovarala sa svojom pomajkom o pravednosti, zasigurno e u mladosti biti jo predanija i gorljivija u tom svom idealu. On mora iskoristiti svaku priliku koja mu se prua na putu uspostave drutvene pravde i latiti se svakog sredstva na putu ostvarenja tog svetog cilja. Sada, kada je grupa monih Mekkelija donijela odluku da udrue svoje snage na putu uspostave
30

31

Ibn Esir: Kamil, sv. 2., str. 15. Hilfu-l-Fudul, savez trojice ija imena su izvedena iz arapskog glagolskog korijena fadule ( )u znaenju biti dobar, biti izvrstan, biti kre postan. Dvojica od njih nosila su ime Fudejl ( )u znaenju krepostan, vrijedan, odlian, izvrstan, a treem je bilo ime Mufaddal ( )u znaenju omiljen, povlaten, vanredan. Ibn Esir: Kamil, sv. 2., str. 15.

193

pravde i pravednosti i spreavanja nepravde, Muhammedu se ukazala najbolja prilika. Zato je on i iskoristio ovu priliku i udruio se s njima i zvanino postao lan saveza Hilfu-l-Fudul. Kada je hazreti Muhammedu, s.a.v.a., sputena Objava, on je pozvao cijelo ovjeanstvo na pravdu i pravednost. Glas njegov je preao podruje Mekke i preao granice Hidaza, te odjeknuo itavim svijetom. Meutim, on nikada nije zaboravljao slatku uspomenu na ponosni savez Hilfu-l-Fudul i uvijek ga je s veseljem i zadovoljstvom spominjao. Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., nakon to ga je Uzvieni Allah ui nio poslanikom, rekao je: Bio sam na dan sporazuma zajedno sa svojim amidama u kui Abdullaha ibn Dezana. Kada bi mi dali crvene deve (najvrjednije arapsko bogatstvo) u zamjenu za taj sporazum, ja ih ne bih poelio. Kada bi se danas, u vrijeme islama, neko pozvao na taj savez i zatraio od mene pomo, ja bih mu se odazvao.32 Nemamo pouzdane podatke u koliko sluajeva je ovaj savez od svog osnivanja bio uspjean u provoenju prava i uspostavi pravde, ali u historijskim djelima zabiljeena su dva sluaja koja emo u nastavku ukratko prenijeti i opisati. Prvi dogaaj: Prva nepravda koju je savez Hilfu-l-Fudul uspio odstraniti, koja je ustvari i bila povod za uspostavljanje ovog saveza, dogodila se kada je jedan ovjek iz Zubejda uao u Mekku i sa sobom donio neku trgovaku robu za prodaju. As ibn Vail, jedan od imunijih Mekkelija, kupio je tu robu od njega, ali je odugovlaio s plaanjem. Zubejdija je na sve naine pokuavao da doe do svog prava i naplati svoju robu, ali nita nije pomagalo. Od koga god je traio pomo, nije mu pomogao. U takvom beznau se rano ujutro, kada su ljudi iz plemena Kurej poeli da se okupljaju u svojim centrima oko Kabe, popeo na uzvienje Ebu Kubejs iznad Mekke i glasno, citirajui tri distiha, svima ukazao na nepravdu koja mu je nanesena. U posljednjem distihu je rekao:
Potovanje pripada narodu koji bude posjedovao lijepe moralne osobine, A ne onima koji su odjenuli odoru prevare i lukavtine i gaze prava drugih ljudi.

Rijei ovog ovjeka iz Zubejda su teko pale Abdullahu ibn Dezanu i Zubejru ibn Abdul-Mutallibu koji su odluili pomoi unesreenom ovjeku. Da bi bili potpuno sigurni da e uspjeti u svom naumu i provedbi prava, oni
32

Ibn Esir: Kamil, str. 16.

194

su svoj plan predstavili nekolicini bogatih i uglednih stanovnika Mekke. Meu njima je bio i hazreti Muhammed. Rezultat toga je bilo sklapanje saveza Hilfu-l-Fudul. Zatim su otili kod Asa ibn Vaila, uzeli Zubejdijinu trgovaku robu i vratili je njenom vlasniku.33 Drugi dogaaj: Jedan ovjek iz plemena Hasam doao je u Mekku radi obavljanja vjerskog obreda. Taj ovjek je sa sobom poveo i svoju izuzetno lijepu kerku. Jednoga dana, Nebih ibn Hadad je ugledao njegovu kerku, ija ljepota ga je oparala. On je na silu oteo kerku od oca i odveo je svojoj kui. Tog stranca je ovaj nemio dogaaj teko pogodio. Neki ljudi, koji su saznali za nedau koja se dogodila njegovoj keri, rekoe mu da postoji samo jedan nain da spasi svoje dijete, a to je da zatrai pomo od saveza Hilfu-l-Fudul. ovjek iz plemena Hasam stao je pored Kabe i poeo glasno da doziva savez Hilfu-l-Fudul u pomo. Nekoliko ljudi iz mekanskih plemena, koji su bili lanovi saveza, iz okoline Mesdidu-l-harema su pohitali i okupili se oko njega. Isukali su svoje maeve iz korica, stavili ih na ruke i povikali: Tvoji prijatelji su spremni, reci kakvu potrebu ima! Opisao im je dogaaj koji se zbio s njegovom kerkom, koju je Nebih ibn Hadad na silu oteo. Grupa ljudi isukanih maeva otrala je do njegove kue. Kada je Nebih izaao iz kue, rekli su mu: Odmah oslobodi djevojku. Ti zna ko smo mi i kakav smo savez sklopili u vezi s provedbom pravde u Meki. Nebih ree: Dobro, pokoravam se, ali dozvolite mi da samo veeras zadrim djevojku kod sebe, a sutra u je osloboditi. Okupljeni mu rekoe: Ne! Ni trenutka vie nema. Odmah je mora izvesti iz kue. Nebih, vidjevi da nema druge, pokori se i oslobodi djevojku te je preda njenom ocu.34 Savez Hilfu-l-Fudul jedna je od najsjajnijih taaka ivota hazreti Muhammeda, s.a.v.a., tokom njegove mladosti. Dijete koje jo tokom ranog djetinjstva razmilja i govori o pravdi i pravednosti ne moe u mladosti gledati nepravdu Arapa i nijemo utjeti. Upravo iz tog razloga uestvuje u savezu Hilfu-l-Fudul i u saradnji sa skupinom dobronamjernih i utjecajnih ljudi Mekke die se sa ciljem uspostave pravde i prava. Tako je, ustvari, stvorio za bespomone Mekkelije i hodoasnike Harema najbolje utoite.
33 34

Sireje Halebi, sv. 1., str. 156. Isto, str. 157.

195

Ukratko, lini odgoj tokom djetinjstva oblikuje psihu djeteta. Dobro ili zlo koje dijete naui od oca i majke ili pod utjecajem drutvene sredine ini podlogu njegova govora i ponaanja tokom mladosti, pa sve do kraja ivota. Sretni li su oni mladi koji su u djetinjstvu odgajani u dobroti i istoti i koji su u krugu porodice i drutvenog okuenja stekli pohvalne i moralne osobine! Takvi mladi ljudi se bez nekog naroitog truda i sasvim prirodno kreu Pravim putem i putem spasenja, pripremajui preduvjete za vlastitu sreu i sreu drugih ljudi.
Period djetinjstva posjeduje vrste potporne take na koje se oslanja i vee razvoj osjeanja u narednim etapama ivota. U veini sluajeva, ako ovjek ne posjeduje znanja o djetinjstvu djeteta koje je stupilo u period puberteta, nije u stanju shvatiti njegovo ponaanje. Panja i ljubav koja je iskazana prema djetetu u periodu njegova ranog djetinjstva, odnosno prije njegove pete ili este godine, dobro ili loe iskustvo koje je dijete tokom tog perioda usvojilo, ostavlja snaan peat na njegovu podsvijest koja ini osjeajnu stranu njegove linosti, poput energetskih centara koji bez znanja osobe djeluju na njegovo budue ponaanje.35

Sada se postavlja jedno pitanje: Ukoliko su adolescenti tokom djetinjstva imali lo odgoj, ili su ih njihovi odgajatelji pouili lekcijama izdaje i nepotenja, moraju li takva djeca u pubertetu i mladosti biti nemoralna i nepotena? Jesu li oni osueni na uenje koji su stekli u djetinjstvu i ne mogu se popraviti, ili ipak mogu snagom vlastite volje i izbora odstraniti iz sebe zastranjeli odgoj perioda djetinjstva i nadomjestiti ga ispravnim uenjem koje e voditi srei? Na svu sreu, s gledita vjere i nauke odgovor na ovo pitanje je obeavajui. Ukoliko mladi koji je tokom djetinjstva imao lo odgoj, ili su ga neuki i tendenciozni odgajatelji odgojili kao zastranjelog donese ozbiljnu odluku da se popravi, u stanju je ukloniti nepoeljan odgoj, a zatim, uei ispravne moralne i ljudske pouke i nauavanja i praktino ih slijedei, u stanju je izgraditi se u jednog lijepo odgojenog i estitog ovjeka i s uspjehom proi mnoge visoke stepene savrenstva.

Univerzalni poziv islama

Islam sve mlade, bez obzira na rasu, naciju i odgojne uvjete smatra mukellefima, tj. osobama koje su erijatski gledano obavezne obavljati vjerske dunosti i provoditi vjerska uenja. Islam sve mlade poziva u vjeru i moralnost. Da su loe odgojeni mladii bili nepopravljivi, Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., ih nikada ne bi pozvao u vjeru i moralnost.
35

e midanam (Bolug), str. 42.

196

To to Boiji poslanik, s.a.v.a., provodei Boiju naredbu sve punoljetne mlade ljude, koji su odrastali u svim dobrim ili loim odgojnim uvjetima, poziva na put istote i vrline i smatra ih obaveznim da izvravaju moralne i ljudske obaveze, ukazuje nam da je prema stanovitu cijenjenog Predvodnika islama, s.a.v.a., mogue popraviti ponaanje loe odgojenih mladih. Meutim, to je zadatak koji iziskuje ozbiljan trud i vrstu odluku. Mladi ljudi koji su odgojeni s iskvarenim moralom moraju uz pomo uenih i kreposnih prepoznati svoje moralne nedostatke, a zatim se potruditi da ih izlijee. Potrebno je takoer izvui pouku i iz loeg ponaanja drugih ljudi, te uz pomo razuma i misli popraviti samog sebe i sauvati se od sramote runih djela. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Misao je isto ogledalo (koje pokazuje stvarni lik onoga to se u njemu ogleda) i vrijednost koja opominje i daje savjete; dovoljno je ovjeku za vlastiti odgoj da izbjegava ono to ne bi elio da drugi ine.36 Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., takoer rekao: Onog ko svoju duu ne oisti, njegovi pokueni obiaji e osramotiti.37 Svi ljudi, bez obzira na dob, duni su popraviti se, kloniti se neistoa i traiti od Allaha oprost za grijehe. Meutim, izvrenje ove svete obaveze za mlade je bolje i vanije, zato jer mladi tokom mladosti uspostavljaju temelje za cijeli ivot. I ta je bolje od toga da iskoriste ovu priliku i proiste se od loeg odgoja iz djetinjstva i prljavtine grijeha te da ostatak ivota proive u istoi i dobroinstvu? Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., je rekao: Pokajanje je uvijek dobro, ali je u mladosti bolje.38 Logika psihologije takoer kae da mladi mogu u sebi ugasiti loa sjeanja i nepoeljni odgoj iz djetinjstva, ozbiljnom odlukom i voljom ukloniti njihov utjecaj te umjesto njih oplemeniti svoju duu pohvalnim navikama i poeljnim osobinama. Doktor Eustace Chesser kae:
Mogue je da se u periodu djetinjstva, kao proizvod inilaca koji aktivno utjeu na razvoj vae linosti, izloite odreenim manjkavostima i potekoama. No, na svu sreu, te manjkavosti i potekoe nisu neto to e vjeno ostati i to je nemogue otkloniti, naprotiv, ozbiljnou i voljom mi uglavnom
36 37 38

Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1246. Gureru-l-hikem, str. 719. Medmua verram, sv. 2., str. 118.

197

moemo ukloniti tetne utjecaje svog djetinjstva. Posebno se moramo potruditi tokom mladosti da, ukoliko nae tijelo ili dua posjeduju manjkavosti koje su rezultat prolih dogaaja, uklonimo te manjkavosti.39 Ako ste u bai svoje kue posadili tikvu, moda ponekad zaelite izabrati jednu tikvicu i na njenoj kori ibicom ispisati svoje ime. Vi ste u tom trenutku potpuno svjesni da e, to ta tikvica bude vie rasla, trag koje ste vi urezali u njenoj kori biti vei te da, u trenutku kada se rast tikve upotpuni i kada prispije za branje, va trag ili pisanje vie nee biti tako jasni kao na poetku, ali e biti mnogo vei. Na isti nain tragovi koji nastanu na dui djeteta takoer ostaju. Mogue je da ti tragovi i sjeanja oslabe, ali opseg njihovog djelovanja i utjecaja e se proiriti, a tragovi e se oitovati u moralu i ponaanju. Znamo da tikva nije u stanju u potpunosti ukloniti tragove na svojoj kori, ali ukoliko elimo i odluimo, mi moemo da ne dopustimo tim skrivenim tragovima i sjeanjima koja su se zadrala u naoj svijesti da negativno i tetno djeluju na na ivot.40

Obaveza mladih
Mladii koji su tokom djetinjstva ispravno odgajani tokom mladosti imaju samo jednu teku obavezu: da paze da se strasti, bijes i drugi prirodni nagoni u njihovom tijelu ne pobune i ne usmjere ih na put prljavtine i grijeha. Mladi koji su tokom djetinjstva imali lo odgoj te u moralnom pogledu posjeduju nepoeljne sklonosti imaju dvije velike obaveze: prva je da svoje strasti i prirodne nagone stave pod kontrolu i sprijee njihovu pobunu, a druga je da otklone utjecaj pokuenih osobina steenih tokom djetinjstva, i postepeno odbace svoje loe navike te da se okite pohvalnim osobinama i poeljnim moralom. U svakom sluaju, mladi iz obje skupine moraju spoznati zahtjeve svoje mladalake naravi i u svakom pogledu voditi brigu o sebi. Moraju znati da je mladost period strasti i srdbe, oholosti i samoljublja, nemara i neobavijetenosti i da su na ivotnom putu neprestano izloeni opasnostima koje prijete njihovoj srei.

Opijenost nemarom i samoobmanom

Hazreti Ali, a.s., je rekao: Mnogo kasnije se trijezne opijeni nemarom i samoobmanom, nego opijeni vinom.41
39 40 41

Rod va zendegi, str. 16. Isto, str. 17. Gureru-l-hikem, str. 440.

198

Mladii koje su roditelji tokom djetinjstva dobro odgojili nikako se ne trebaju oholiti i pomisliti da e rezultati ispravnog odgoja uvijek u svim okolnostima i u svakom obliku biti postojani i stalni. Ako ih tokom mladosti zarobe strasti i nagoni njihovih strasti, ako njihove prirodne i nagonske udnje budu vladale njima, pokidat e svu osnovu ispravnog odgoja iz djetinjstva i bit e izgubljen sav viegodinji trud njihovih oeva i majki, a oni e skrenuti s Pravog puta i na kraju pasti u ponor zablude i nesree. Adolescent koji je u djetinjstvu imao lo odgoj i odrastao u iskvarenoj sredini neka ne gubi nadu i neka ne misli da e ga zloslutne posljedice loeg odgoja uvijek, na svakom mjestu i u svakoj situaciji vrsto pratiti. Ukoliko budu svjesni svojih vlastitih duhovnih sposobnosti, ukoliko u mladosti donesu vrstu odluku da e se truditi da dostignu vlastitu vjenu sreu i blaenstvo, ako s ciljem spoznaje i izljeenja svojih unutarnjih bolesti iskreno prihvate uzvieno islamsko uenje i predaju se u ruke uenim i kreposnim odgajateljima, biti e sposobni poruiti temelje loeg odgoja iz djetinjstva, osloboditi se njihovih stega i nepoeljnih osobina i sauvati se od njihovih neeljenih posljedica. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Onaj ko spozna dostojanstvo, bit e uvan od izopaenosti i ponienja u koje ga vode njegova strast i udnja i bit e zatien od elja svojih unutarnjih.42

42

Gureru-l-hikem, str. 710.

199

11. PREDAVANJE

Uzvieni Allah u Svojoj knjizi kae:

Kad hoemo neki grad da unitimo, onima koji su u njemu na rasko navikli prepustimo da se razvratu odaju i da tako zaslue kaznu, pa ga onda do temelja razruimo.1

Mladost i buenje nagona

Kada dijete okonava doba djetinjstva, prolaskom kroz turbulentno doba puberteta ono stie do perioda zrelosti u smislu obaveznosti izvravanja vjerskih dunosti u mladosti i u njemu se prirodno bude i razvijaju razliite elje. Adolescent, potaknut arom i nemirom puberteta, poinje djelovati na zadovoljavanju prohtjeva due i unutranjih udnji. On eli da shvati tajne prirode, da sazna uzroke i posljedice svijeta, da upozna Tvorca svijeta i da se upozna s vjerskim temama. Adolescent je sa svojom iskonskom sklonou privren istinoljubivosti i iskrenosti, ednosti i vrlinama, pravdi i potenju, junatvu i asti. On eli slobodu. Zaljubljen je u sticanje samostalnosti, dokazivanje vlastite linosti i iskazivanje vlastitog bia. Pristizanjem puberteta kod adolescenta se javlja gorljiva ljubav prema suprotnom spolu tako da su ostali porivi u sjeni seksualne strasti. Mladi izraavaju jako zanimanje za ljepotu, ukraavanje i samouljepavanje te isticanje ljepote. Adolescent eli da se prilagodi drutvenoj sredini, da postane njen utjecajan lan i da svojim vlastitim radom i zalaganjem ostvaruje zaradu i stie bogatstvo. Sve u svemu, pod utjecajem puberteta u mladim ljudima javljaju se razliiti porivi koji snano, u svakom pogledu, ostvaruju utjecaj na njihovo tijelo i duu. Svaka je udnja, koja je u dubini ovjeka stvorena mudrom Boijom odredbom, poput grane stabla ljudske sree. Mladi koji tragaju za sreom i uspjehom, koji ele postati ljudi u istinskom znaenju te rijei i postii istinsku sreu, moraju obratiti panju na sve svoje prirodne elje te svaku od njih zadovoljiti na ispravan i odgovarajui nain.
1

El-Isra, 16.

200

Oni koji svoju sreu trae u zadovoljavanju samo nekih nagonskih udnji ili koji okosnicu svoje panje i nastojanja usmjere na zadovoljavanje samo jedne tenje i zanemare druge unutranje sposobnosti, ine nepravdu svojoj ovjenosti i nikada nee postii savrenstvo i sreu koje kao ljudska bia zavrjeuju. Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., je rekao: Onaj ko bude drao da su Boije blagodati prema njemu iskljuivo u onome to jede i pije, taj je zabasao u neznanje i porekao Allahove blagodati. Propao mu je trud, a kazna Boija mu se pribliila.2
Na ispravan i praktini cilj bi trebao biti da svoje bie razvijamo u svakom pogledu, a ne samo da se posvetimo podacima koje nam nude knjige ili, jaanju naeg tijela, ili da samo mislimo na posao i novac. Naravno, sve navedeno je vano, ali najvanije je da mi budemo istinski ljudi.3

Izgradnja tijela i due

Mladost je doba stabilizacije ovjekove linosti. Ovaj period je znaajna i vrijedna prilika mladih da se izgrade i pripreme svoje tijelo i duu za jedan zdrav i astan ivot te da se opskrbe svim potrebnim praktikim i naunim uvjetima. Koristei ovu priliku potrebno je obratiti panju na sve materijalne i duhovne prohtjeve i ostvariti sve svoje sposobnosti vodei rauna o ravnotei i balansu meu njima te iskoristiti svaku od njih za postizanje vlastite sree.

Promjena koja nastaje u dui

Period puberteta ovjeku daje priliku da u najveoj mjeri proiri svoj horizont i cijelo svoje bie te upozna sve svoje razliite sposobnosti kako bi izbjegao eventualne greke u konanom izboru koji mora uiniti za period zrelosti. Djelatnosti adolescenta nisu prosta djeija igra, nego sasvim ozbiljne stvari koje se ujedno smatraju neim to definira njihovo usmjerenje prema buduoj odgovornosti i njen uvod. Velika korist ovog perioda je u tome to ovjeka ne ograniava iznenadno, ve on napreduje postepeno prema granici ili iznad granice koja je klasini obrazac ljudskosti. Mladost je zbog posjedovanja snane vizualizacije
2 3

Tuhafu-l-ukul, str. 52. Rod va zendegi, str. 18.

201

i znatielje najvelianstvenije doba promjene duhovne fizionomije ovjeka. Nove misli, posebni stavovi, tj. sve ono to odreuje njegovu budunost, u ovom periodu doivljava razvoj i progres. U ovom periodu uspostavljaju se naa fundamentalna stanja i odnosi naspram ivota. Onda kada stiu godine zrelosti, ovjek u trenucima umora oivi sjeanja iz ovog perioda, sjeanja koja su izvor raanja povjerenja, ednosti i plemenitosti.4

Uravnoteenje prohtjeva due, odmjeravanje nagona, zadovoljenje svih unutranjih elja uz uvaavanje principa ravnotee i harmonije, koritenje svih ljudskih sposobnosti, sticanje svih zdravih uvjeta za ivot, tj. samoizgradnja mladih nije jednostavan i lahak posao.

Potreba mladih za uputom

Adolescent kojeg s jedne strane mori nedozrelost prirodnog razuma, a s druge je okupiran snanim i vatrenim osjeajima, nikada nee biti u stanju samostalno prepoznati sve svoje koristi, niti e moi ispravno odrediti pravi put za vlastiti spas i izbavljenje, kao ni osigurati sebi sve to je potrebno za sreu i uspjeh u ivotu. On na ovom opasnom i krivudavom putu mora koristiti uzviene upute islama i zatraiti pomo od uenih i sposobnih ljudi. On treba svoj put proi sa svjetlom znanja i spoznaje i u njihovom okrilju spasiti se zablude i propasti. Prenosi se da je Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., rekao: Onaj ko svoja djela bude inio bez znanja i spoznaje, od tih djela e biti vea teta nego korist.5 Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., rekao Kumejlu ibn Zijadu: Za svako djelo ti je potrebno znanje.6 Imam Sadik, a.s., je rekao: Onaj ko se bez znanja upusti u neki posao je poput putnika koji se kree po bespuu, a njegova brzina mu samo poveava udaljenost (od puta).7 Da bi mladi to bolje shvatili sami sebe, bolje upoznali svoje unutarnje prohtjeve i potrebe, uspjeli u zadovoljavanju svih svojih unutranjih udnji, te da se ne bi suoili s iskljuivou ili tromou, kao i da bi s blistavom
4 5 6 7

e midanam (Bolug), str. 125. Tuhafu-l-ukul, str. 47. Isto, str. 171. Kafi, sv. 1., str. 43.

202

svjetiljkom vjere i znanja sigurno hodili putem sree i sauvali se od opasnosti pobune nagona i odlaska u krajnost putenih udnji, ovu raspravu emo posvetiti temi uravnoteenja tenji (motiva) i razgovarat emo o tome s mladim generacijama.

Izvor tenji
Tenje koji prirodno postoje u mladima izviru iz razliitih izvora. Korijen nekih tenji je u ljubavi prema sebi, seksualnim strastima ili u nekim drugim prirodnim nagonima, od kojih se odreeni dio razvija i doivljava procvat upravo u dobu puberteta. Neke tenje crpe inspiraciju iz iskonske spoznaje i moralne savjesti koji su utkani u prirodu i bit ovjeka. Dio tenji proistie iz suda razuma i preciznih prorauna intelekta. Predmet razmatranja u ovoj raspravi su sve unutranje tenje mlade generacije. Ove iskonske udnje i prirodne elje su ovjekova pokretaka snaga u razliitim oblastima ivota. Ovi porivi ovjeka potiu na priskrbljivanje uitaka ili otklanjanje boli, na trud i zalaganje, te svojim ushienjem i zanosom ine ivotni ambijent toplim. Zanimljiva injenica koju bi mladi trebali zapamtiti i neprestano imati na umu jeste to da mo privlaenja i poticajna snaga svih unutranjih tenji ovjeka nije ista motivi nekih unutranjih tenji su izuzetno moni i snani, dok je, nasuprot njih, poticajna snaga dijela udnji osrednja ili slaba. Naprimjer, seksualni nagon ili elja za tjelesnim uitkom, s jedne strane, i tenja predanosti u ispunjavanju obeanja te istinoljubivosti, s druge strane, postoji u prirodi svakog mladog ovjeka, s tom razlikom da je seksualni podraaj putene strasti i poticajna snaga mladih koja ih tjera na pokoravanje seksualnom nagonu znatno snanija od snage prirode koja potie na predanost u ispunjenju obeanja i istinoljubivosti. Seksualni nagon je poput plamtee vatre iji vatreni plam izvire iz dubine due mladog ovjeka i ako pree prag svrsishodnosti, snano se rasplamsa i podivlja, ukoliko se ispravno ne suspregne, u stanju je spaliti korijen moralnih vrlina i plemenite ljudske naravi i unititi ljudsku sreu.

Glavna tenja
Seksualni nagon, prije ili kasnije, posebno kod djeaka, prodrijet e do granice savjesti. Seksualni podraaji, poput sudara valova s obalom, zapoet e borbu. Djelovanje ovog nagona je toliko snano da zasjenjuje sve ostale

203

podraaje. Njegov posredni utjecaj je jo intenzivniji stavlja pod svoj utjecaj cjelokupan emocionalni ivot i izraavanje ljubavi. I ako u dobi izmeu 13. i 14. godine jo uvijek okupira samo ogranieni prostor osjeajnosti mladih, tri ili etiri godine nakon toga potpuno e ovladati njima i postati izvorite svih izraza ljubavi.8

Ne samo nagon seksualne strasti nego i podraajne snage svih nagona u ljudskom biu, znatno su snaniji od snage moralne savjesti i razuma. Kada se ovjek nalazi u normalnom stanju, odnosno u trenucima kada na njega ne djeluju strasti, on veoma jasno uje glas savjesti i razuma i razlikuje dobro od zla. Meutim, u trenucima kada doe do podraaja nagona i kada se oni uzjogune, kada se pokrenu strast i srdba i zaponu svoje vatreno djelovanje, cijelo ljudsko bie postaje megdan njihove najezde. Tada razumske i moralne tenje bivaju nadvladane, a njihov glas koji je izvor ivota i dobrobiti za ovjeka ne dopire do uha.
Poput pasa usnulih su elje Dobrota i zlo u njima se skrila Jer snage ne imadoe, svi odreda pozaspae Poput klada razbacanih, tijela ranjenih Sve dok se me njima ne pojavi leina I dah roga pohlepe ne stigne do pasa, U sokaku njihovu kad se pojavi magarca leina Zbog nje se razbudi stotinu pasa usnulih, Gramzljivosti koje bijahu utihnule i skrite Svoje glave pomaljaju i pir svoj zapoinju Svaka dlaka na tom psu posta otri zub U nakani obmane dahtanje se ubrza Stotinu ovakvih pasa drijema u ovome tijelu Jer lovine nemadoe, zato svi i pospae

Sukob tenji
Na ivotnom putu ljudske vrste, a posebno mladih generacija, na putu zadovoljavanja tenji postoji jedna velika tekoa koja neprestano prijeti njihovoj srei, a to je sukob koji postoji izmeu unutranjih udnji ovjeka.
8

e midanam (Bolug), str. 46.

204

Razliiti porivi koji postoje u ovjeku su neusklaeni i opreni jedni drugima. Nekontrolirano i prekomjerno zadovoljenje bilo kojeg poriva nuno iziskuje potiskivanje nekog drugog poriva. Nesumnjivo, ovakvo djelo imat e neeljene posljedice po sreu ovjeka. Imam Ali, a.s., govorei o ljudskom srcu kao udnovatom i zadivljujuem, kae da se u ovom centru emocionalnih tenji nalazi itav spektar mudrih elja i njima suprotnih tenji: U ovjeku ima komad mesa koji je prionuo uz njega sa ilom i najza udniji je dio u njemu. To je srce. Ono ima spremnicu mudrosti i ono to je tome opreno. Tako, ako ono vidi zraku nade udnja ga po niava. A kad udnja uzavri pohlepa ga razara. Ako ga razoaranje nadvlada tuga golema ga ubija. Ako se srdba u njemu die ljutnja silna se razvije. Ako je ushieno zadovoljstvom zaboravlja biti oprezno. Ako ga strah obuzme strepnja ga potpuno zaokupi. Ako se posvu da mir rasprostre nemarno postaje. Ako zadobije obilje imetka imunost ga tlaiteljem uini. Ako ga nevolja zadesi nestrpljenje ga otkrije. Ako ga nagrize oskudica klonulost ga obuzme. Ako ga glad napada slabost ini da malaksa. Ako pretjera u sitosti teina trbuha ga mui. Tako, pomanjkanje svako mu je tetno i pretjerivanje svako ga razara.9

Uravnoteenje tenji
Jedina metoda koja moe ukloniti sukob izmeu tenji i svaku od prirodnih udnji ovjeka zadovoljiti prikladno i u ispravnoj mjeri jest usaglaavanje poriva i ograniavanje unutranjih elja. Najvea provalija koja se nalazi na putu mladih i u koju uglavnom padaju jest slijepo slijeenje nekih nagona i zadovoljavanje dijela putenih prohtjeva. Cilj vjerskog i naunog odgoja mladih je da ih upute kako da se odnose prema svojim tenjama i kako da ih sauvaju od pretjerivanja koji e ih odvesti u pad i propast. Pitanje izbjegavanja robovanja strastima, ograniavanja unutarnjih poriva i uravnoteavanja elja due ne samo da je stroga islamska obaveza nego je i s gledita razuma, nauke, odgoja, etike, zdravlja, drutva i, ukratko, nunosti ivota neophodno kategorino i nezaobilazno pravilo. ovjek, da bi ostvario zdrav i lagodan ivot, neminovno mora zanemariti svoje neprimjerene udnje i kloniti se neljudskih djela. ovjek s razuzdanim
9

Nehdu-l-belaga, izreka 108., str. 487.

205

prohtjevima i nesputanom slobodom udnji due nikada nee biti u stanju nastaviti svoj lini i drutveni ivot, niti e moi pripremiti uvjete za vlastiti spas i izbavljenje. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Kada ne bi bilo nade u Dennet i straha od Dehennema, kada ne bi bilo nagrade i kazne, opet bi nam priliilo da tragamo za plemenitim moralnim osobinama, zato jer doista one vode putu spasa.10 Kako bi mladi bolje shvatili nunost uravnoteavanja prohtjeva due i njihovu neophodnost u razliitim segmentima ivota, ukratko emo navesti nekoliko primjera. Jedna od obaveza lijenika tokom lijeenja jeste uravnoteenje sklonosti pacijenta. S jedne strane, pacijent trai zdravlje i poboljanje stanja, dok je s druge strane sklon uzimanju raznih vrsta hrane. Ukoliko pacijent i dalje bude elio da slobodno i bez ogranienja zadovolji svoju elju za konzumiranjem razne hrane i sve to poeli bude jeo, takvo ponaanje e biti opreno njegovoj tenji za poboljanjem zdravstvene situacije, zato jer je neka hrana tetna za njega i pogorat e njegovu bolest. Struan lijenik e detaljnim pretragama uravnoteiti sklonost pacijenta prema hrani, te e mu, u skladu s tanim proraunom, neku hranu dozvoliti, a neku zabraniti. Time lijenik zadovoljava pacijentovu sklonost prema hrani na ispravan, odmjeren nain, a s druge strane, pazi i na njegovu elju za ozdravljenjem. Pored toga, svojom naredbom otklanja sukob koji postoji izmeu njegove sklonosti prema hrani i njegove elje za poboljanjem zdravlja. Jedna od obaveza pravednog zakonodavca u ouvanju pravde i granica te uspostavi drutvene pravde jeste uravnoteenje ljudskih sklonosti. S jedne strane, svaki ovjek eli da bude slobodan, dok s druge strane, trai mir i sigurnost. Ukoliko ljudi ele bezuvjetno zadovoljiti svoju tenju za slobodom, i da svako ini ono to mu je volja, onda bi se trebali odrei elje za sigurnou i uguiti svoju tenju za spokojem, jer je apsolutna sloboda nepomirljiva sa sigurnou i uzrokuje anarhiju. Pravedan zakonodavac ispravnim proraunom uravnoteenja tenju za slobodom doputa sve dok ona nije opasnost za sigurnost drutva i dok ne naruava slobodu drugih. Kao posljedica toga, s jedne strane, u odreenoj mjeri je zadovoljena tenja za slobodom, a s druge strane, u praksi je zadovoljena elja za sigurnou. Pored toga, uklonjen je sukob koji je postojao izmeu ove dvije tenje.
10

Adabu-n-nefs, sv. 1., str. 26.

206

Jedna od uputa razuma je uravnoteenje poriva. ovjek, s jedne strane eli da uiva u svim uicima ivota, a s druge strane, eli biti zdrav i snaan. Neki uici, kao to su heroin i alkoholna pia, opreni su naoj elji da budemo zdravi i snani. U ovakvim situacijama razum se uplie s ciljem regulacije i uravnoteenja elje za uitkom. On dozvoljava korisne uitke, ili u najmanju ruku one koji nisu tetni, i ovjeka udaljava od tetnih uitaka. Ovakvom uputom, s jedne strane, bit e u ispravnoj mjeri zadovoljena tenja za uicima, dok e s druge strane praktino panja biti posveena tenji za zdravljem. Pored toga, uspostavljanjem granica za uitke bit e otklonjen konflikt izmeu to dvoje. U ova tri primjera, nunost uravnoteenja naih tenji s gledita lijeenja, zdravlja, drutva i razuma je oita. I u ostalim segmentima ivota uspostavljanje granica prohtjevima due je prijeko potrebno. Bez toga nee biti mogue osigurati zdrav i ispravan lini i drutveni ivot. Jedna od iskonskih tenji koja postoji u dubini mladih generacija jeste tenja za moralnim vrlinama i ljudskim osobinama. Mladi ovjek, u skladu sa svojom iskonskom prirodom, eli da postane istinski ovjek, da ivi istim i plemenitim ivotom i da doivi istinsku sreu. Bez sumnje, zadovoljenje ove ljudske udnje i postizanje ovog svijetlog cilja je ostvarivo samo onda kada se mlad ovjek suzdri od grijeha i neistoa i ugui elje koje su tetne za ovjeka. Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., rekao: Onaj ko voli plemenite ljudske osobine neka se udalji od onog to je zabranjeno.11

Islam i uravnoteenje tenji

Sveta vjera islam eli uputiti ljudsku zajednicu na put spasa i istinske sree, a ljude uiniti istinskim ljudskim biima. Cilj cijenjenog Poslanika islama je da u sjeni boanskog uenja uravnotei prohtjeve due i unutranje udnje ovjeka i da ih sve u ispravnoj mjeri i u granicama svrsishodnosti zadovolji. Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., je rekao: O robovi Boiji! Vi ste poput bolesnika, a Gospodar svjetova je poput lijenika. Dobro za bole snika je u onome to lijenik zna i preduzima, a ne u onome to bolesnik eli i to umilja (bez ikakva znanja). Zato se pokorite i predajte Boijoj zapovijedi, kako biste bili u skupini spaenih.12
11 12

Mufid: Irad, str. 141. Medmua verram, sv. 2., str. 117.

207

Kao to se bolesnik, da bi ozdravio mora pokoravati nareenjima ljekara, regulirati svoje gastronomske elje, kao to se ovjek s ciljem ouvanja sigurnosti mora pokoravati zakonu i ograniiti svoju elju za slobodom, i kao to ovjek, da bi ouvao svoje tjelesno zdravlje i snage, mora slijediti razum i odrei se tetnih i opasnih uitaka, isto tako bi svi ljudi trebali slijediti uzvieno boansko uenje kako bi postigli visoka duhovna savrenstva i uzviene ljudske osobine, i odbaciti sve one tenje koji su izvor prljavtine i grijeha. Ljubav prema sebi, seksualna pouda, poriv za osvetom, elja za imetkom i bogatstvom, elja za moi i poloajem, elja za slobodom, elja za iskazivanjem nezavisnosti i linosti, kao i ostale tenje i elje koje postoje u ovjeku moraju biti uravnoteene. Sve ove elje, porivi i tenje se moraju zadovoljiti s mjerom, daleko od bilo kakva pretjerivanja. Da bi se uklonio sukob tenji, potrebno je svaku elju zadovoljiti u mjeri koja ne uzrokuje suzbijanje ostalih tenji i ne protivi se ovjekovoj srei i spasenju. Da bi mladi bili svjesni svog unutranjeg stanja i upoznali se sa sukobima razliitih prohtjeva due, da bi osjetili nunost njihovih uravnoteenja i tako praktino slijedili odgoj islama, smatramo nunim da ukratko progovorimo o temi seksualnog nagona i upozorimo ih na odreene opasnosti kojima mogu na Ovom putu biti izloeni. Naravno, i ostali nagoni e kroz poreenja sa seksualnim nagonom biti rasvijetljeni. Seksualni nagon ili poriv za zadovoljenje tjelesnog uitka jedan je od najsnanijih poriva koji je mudrom Boijom odredbom stvoren u ovjeku. Ukoliko ovaj gorljivi poriv bude na ispravan nain uravnoteen i ispravnoj mjeri zadovoljen, on e biti izvor najslasnijeg uitka i uzrok ouvanja ljudske vrste. U suprotnom, ukoliko se sa svojeglavou i razuzdanou uzjoguni i pree granice svrsishodnog, uzrokovat e velike i nenadoknadive tete i izopaenosti i biti izvor nesree i pada ovjeka. Ukoliko seksualni nagon bude ogranien i upotrijebljen tamo gdje mu je mjesto, on nee doi u sukob s ostalim ljudskim porivima i tenjama. Mladi e zadovoljenjem seksualnog nagona biti u stanju zadovoljiti i ostale prirodne porive i iskonske udnje. Meutim, tamo gdje seksualni nagon ne bude uravnoteen, tamo gdje mladi budu eljeli da slobodno i kako im je volja zadovoljavaju tu svoju potrebu, tu e se pojaviti neusklaenost i sukobi izmeu tenji. Imajui u vidu to da su seksualni nagon i tenja strasti znatno snaniji od drugih tenji, ova borba e se neminovno okonati pobjedom seksualne strasti i porazom ostalih prirodnih ljudskih udnji. Mladi su, shodno svojoj ljudskoj naravi, skloni istinoljubivosti i iskrenosti, pravednosti i potenju, povjerljivosti i ispunjavanju obeanja. Izvor ovih
208

istih ljudskih tenji su moralna savjest i Boije nadahnue. Uzvieni Bog je ove svete tenje stvorio u ljudima kako bi ih oni slijedili i ustanovili svoj ivot na temeljima ovih pohvalnih osobina te kako bi u konanici postali istinskim ljudima i postigli duhovne stepene savrenstva i sree. Kada se u naravi mladia neuravnoteena i svojeglava seksualna strast pobuni, a njegove tjelesne tenje potaknu i uzburkaju, moralna savjest i ljudske tenje u njemu e biti suzbijene, a na putu stizanja do cilja i zadovoljenja udnje za uitkom mogue je da posegne za laima i potvorom, pronevjerom povjerenja, krenjem dogovora, zloinom, tj. svim neljudskim neistotama i grijesima, te radi zadovoljenja svog seksualnog poriva i kratkotrajnog uitka razori temelje svoje vrline i vjene sree. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Koliko je prezrenih i niskih zadovoljstava koja sprjeavaju ovjeka da dostigne uzviene stepene!13 Mladi ljudi prirodno tee dostojanstvu i potovanju te na najmanju gestu ponienja i uvrede reagiraju burno. Ovaj prirodni nagon je pokreta koji ih potie na iskazivanje vlastite linosti i priskrbljivanje drutvenog potovanja. Upravo ovaj prirodni nagon ne dozvoljava mladima da se prepuste niskosti i prezrenosti i padnu u bijedu i potinjenost. Mladi koji ne bude u stanju uravnoteiti svoj seksualni nagon i savladati ga teko da e uspjeti na dostojan nain zadovoljiti svoju tenju za dostojanstvom i potovanjem zato to e neobuzdana i svojeglava strast biti izvor njegovog moralnog obeaenja i osramoenja, to nikako nije saglasno s njegovom tenjom za dostojanstvom i potovanjem.

Zarobljenici strasti, razvrat i bestidnost

Mnogo je mladia i djevojaka koji su postali robovi svoje strasti i zarobljenici svojih vlastitih putenih poriva, koji se na putu sladostraa i zadovoljenja svoje tjelesne poude poniavaju i predaju injenju gnusnih djela i na kraju padaju u vrtlog razvrata i bestidnosti. U sutini, da bi zadovoljili svoju seksualnu strast, oni moraju pogaziti svoju tenju za ljudskim dostojanstvom i vrlinama, a svom ugledu i karakteru, kao i svojoj porodici, okrenuti lea. Hazreti Ali, a.s., je rekao: ovjek koji nadvlada svoje strasti sauvat e svoje dostojanstvo i svoju ast.14
13 14

Gureru-l-hikem, str. 550. Mustedrek, sv. 2., str. 287.

209

Prenosi se da je Zapovjednik pravovjernih, a.s., takoer rekao: Robovi svojih strasti prezreniji su od robova kupljenih novcem.15 Hazreti Ali, a.s., je rekao: Ko ovlada svojim strastima, bie uzvien, a onom koga nadvladaju njegove strasti dostojanstvo e biti unieno.16 Najasnije i najvrjednije blago koje je Bog darovao ovjeku je razum. Razum je blistava svjetiljka na putu ivota. Razum je vodi ovjeka prema srei. Razuman ovjek, prirodno, nastoji sva svoja djela uskladiti sa zapovijedima razuma i pokoravati se uvijek njegovim naredbama koje mu osiguravaju sreu.

Pobuna strasti i zatamnjenje razuma

Naalost, poriv seksualne strasti toliko je snaan i moan da je ukoliko ga se ne dovede u ravnoteu i krene putem nepokornosti i pobune sposoban pomraiti svjetiljku razuma i odvesti mlade na put umobolnih i opasnih djela. U predislamsko doba na bazaru Ukaz dogodio se krvavi sukob izmeu plemena Benu Amir i Benu Kenane u historiji je ovaj dogaaj zabiljeen kao Harb el-Fidar. Prenosi se da je jedna ena iz plemena Benu Amir sjedila na bazaru Ukaz kada joj se pribliio jedan mladi iz plemena Benu Kenane, napravio nekoliko koraka oko nje i zatraio joj da ustane i da mu se pokae kako bi se on nasladio gledanjem u nju. Meutim, ena je odbila ispuniti njegovu elju, ime je mladi doivio poraz u zadovoljenju svoje putene strasti pa je poeo razmiljati kako da joj se osveti. Onda je sjeo iza nje, a da ona to nije ni primijetila, i otrim noem joj otpozadi pocijepao haljinu. U trenutku kada je ena krenula sa svog mjesta, kroz procjep na haljini su joj se razotkrile stranjica i stegno. Ljudi koji su to izbliza gledali poeli su se smijati, a ena se zbog uvrede razbjesnila, glasno vrisnula i poela dozivati u pomo pleme Benu Amir. Nije prolo mnogo vremena, a ve se s isukanim sabljama okupio vei broj pripadnika plemena Benu Amir, koji su potom nasrnuli na mladia. Mladi je takoer pozvao svoje saplemenike u pomo i kad su se i oni okupili, oba plemena nasrnue jedni na druge. U ovom dogaaju palo je nekoliko mrtvih glava.17
15 16 17

Gureru-l-hikem, str. 498. Mustedrek, sv. 2., str. 287. Sireje Halebi, sv. 1.

210

Nerazumni postupak mladia na bazaru Ukaz koji je uzrokovao ubistvo nekoliko ljudi proiziao je iz njegove seksualne poude, a historija ovjeanstva biljei mnotvo po obliku razliitih, ali sadrajno slinih dogaaja. Ukoliko se seksualni nagon ne sputa i ukoliko se drzniki pokrene, u stanju je umanjiti svjetlost razuma, oslabiti njegovu snagu i nagnati mlade na injenje djela koja su suprotna razumu i dobru i koja e za posljedicu imati nenadoknadive tegobe i patnje. Hazreti Ali, a.s., je rekao:Zalazak razuma je u sastanku strasti i srdbe.18 Takoer se prenosi da je Imam Ali, a.s., rekao: Onaj ko ne vlada svojim strastima, ne vlada ni svojim razumom.19

Vlast strasti nad tijelom i duom

U principu, seksualni nagon je u periodu mladosti najmonija snaga koja vlada tijelom i duom mladih, i najsnaniji poticaj koji zaokuplja njihove misli. Mlad ovjek razmilja o zadovoljenju svoje strasti i sladostrasnom uivanju vie nego o bilo emu drugom, dok mnogo manje obraa panju na razumska gledita i promiljanja. Iz istog razloga, ukoliko se pri izboru supruge bude povodio iskljuivo eljom i oslanjao samo na svoju vlastitu prosudbu te ustegao od savjetovanja s razumnim i razboritim ljudima, uglavnom e poiniti greku. Mislei na zadovoljenje prolaznog tjelesnog uitka on sam sebi uzrokuje nesreu i cijeli svoj ivot sam sebe baca u okove i zarobljenitvo (strasti).
Brak ili zajednicu dvije osobe moemo usporediti sa spojem dva magnetna pola, pozitivnog i negativnog, ijim spojem ili nastaje ugodan i topao ambijent ili se kua pretvara u pakao. To to kau da je brak lutrija, uope ne stoji jer ukoliko neko nepromiljeno i bez testiranja kupi naoale koje mu uope ne odgovaraju, kriv je on, a ne njegova srea i sudbina. Ne treba se eniti elei dva dana provoda. Dijete, zbog neznanja, posee za svim to je ukusno i ne razmilja o teti toga. Mladi ljudi u svom odnosu prema braku uglavnom postupaju poput djece, lakomo i neiskusno. ele brak zbog zabave i uitka, umiljajui da e ta zabava s istim uitkom trajati zauvijek. Dakle, od svog ljubljenog suprunika ne oekuju i ne ele nita do zadovoljstvo i uitak. Meutim, ozbiljna i zrela linost od svoga suprunika oekuje mnogo vie, oekuje da tokom prolaska kroz dolinu ivota bude
18 19

Mustedrek, sv. 2., str. 287. Isto.

211

njegov prijatelj, da mu bude svjetiljka, vodi, saputnik, koji e suosjeati s njim i u tuzi i u srei. Zbog toga trebamo izabrati suprunika koji e biti u svakom pogledu sposobna i ogovarajua osoba. Potrebno je u ovom ozbiljnom i delikatnom trenutku dati vei udio razumu u odnosu na ljubav i srce te zatraiti upute od iskusnih i uenih prijatelja, a posebno od oca i majke, koji su takoer i prijatelji, a i ueni jer brak treba biti sazdan na temelju razuma i ukraen ljubavlju, poto u suprotnom postoji velika vjerovatnoa da e doi do njegovog uruavanja.20

Hazreti Ali, a.s., je rekao: Neobuzdanost strasti prema enama osobina je glupih ljudi.21 Imam Sadik, a.s., je rekao: Doista je ena poput ogrlice, stoga dobro pazi ta vjea sebi oko vrata.22 Poticaj seksualnog nagona u mladima znatno je snaniji od razumskih tenji i tenji moralne savjesti pa je uravnoteenje tog snanog nagona prvi i temeljni stub odgoja mlade generacije. Ukoliko seksualna strast bude ispravno ograniena i zadovoljena u erijatskim i zakonskim okvirima, tada nee doi do sukoba izmeu nje i drugih ljudskih tenji i moralnih vrlina. Mladi mogu s jedne strane zadovoljiti svoje nagonske udnje, a s druge strane svoje moralne poticaje i razumske upute zaodjenuti odorom razuma. Kao rezultat toga, mlad ovjek e postati istinski ovjek koji e zadovoljavajui svoje udnje stvoriti sve pretpostavke za vlastitu sreu.

Gaenje razuma
Ukoliko seksualna strast bude neobuzdana i buntovna, ukoliko mladi budu zarobljenici svoje strasti i predaju joj se, bit e stvoreno tlo za pojavu sukoba izmeu tenji u njegovom biu. U takvoj situaciji seksualna strast, kao najsnanija nagonska snaga, nadvladat e tijelo i duu mladih i preuzet e u svoje ruke svu snagu i kontrolu pa ih na putu zadovoljenja gorljivog poriva odvesti u nemoral i grijeh. U tom trenutku, moralna savjest e biti uguena, a vatreni plamen razuma priguen. Tada se mladi mogu ukaljati razliitim vrstama neistoa i kriminala i nai se na ivici pada u nesreu i propast.
20 21 22

adkami, str. 148. Mustedrek, sv. 2., str. 532. Kafi, sv. 5., str. 332.

212

Soba tuge
Mustafa Lutfi Menfeluti napisao je jednu lijepu priu pod naslovom Soba tuge, u kojoj je opisao potresnu sudbinu jedne djevojke i jednog mladia kroz koju postaju jasne posljedice neodgovarajueg zadovoljavanja tjelesne poude, sukoba poriva i posljedica koje proizlaze iz njih. Ovu pripovijetku prenosimo u cijelosti, da bi mlade djevojke i mladii izvukli pouku.
Imao sam druga koji mi je bio drag vie zbog njegova znanja i vrline nego zbog vjere i morala. Uvijek bih mu se obradovao kada bih ga ugledao. U njegovom prisustvu osjeao sam se veselo. Nisam obraao panju na njegovo sluenje i njegovu pokornost, niti na njegove poroke i grijehe. On je za mene bio samo jedan bliski prijatelj. Nikada nisam razmiljao o tome da od njega nauim neto iz erijatskih nauka ili kakvu lekciju iz plemenitosti i morala. Dugi niz godina bili smo jednostavno prijatelji. Tokom tog perioda niti sam ja vidio bilo to loe od njega, a niti se on naao uvrijeenim s moje strane. Jednom sam zbog dugog putovanja bio prisiljen napustiti Kairo i rastati se od svog voljenog prijatelja. Neko vrijeme smo se dopisivali i na taj nain imali podatke jedan o drugom, ali onda je to prestalo. Oekivao sam njegova pisma, ali ona za sve vrijeme moga putovanja vie nisu stizala. Sve vrijeme sam bio veoma zabrinut i uznemiren. Nakon povratka s putovanja, zaputio sam se kui prijatelja, da ga vidim. Bijae odselio iz te kue. Komije mi rekoe da je to bilo davno i da ne znaju gdje je otiao. Uloio sam mnogo truda da pronaem svog prijatelja. Traei ga, odlazio sam na svako mjesto gdje je postojala mogunost da ga vidim, ali ga nigdje nije bilo. Polahko sam gubio nadu, i na kraju sam bio uvjeren da sam izgubio prijatelja i da vie nema puta da doem do njega. Sputavane suze pune bola tada su potekle. Plakao sam. Bio je to pla ovjeka koji je u ivotu imao malo odanih prijatelja, pla osobe ije srce je bilo izbodeno strijelama sudbine, sudbine ije strijele nikada ne mae cilj i ija bol i rana se osjeaju neprestano. Igrom sluaja, jedne tamne noi krajem mjeseca, kada sam se vraao kui, zalutao sam. Ne znajui, stigao sam do zabaene mahale, s uskim i jezivim sokacima. U tom trenutku, zbog teke tame osjeao sam se kao da se kreem tamnim i beskrajnim morem nad kojim su se nadvile dvije ogromne mrane planine. Strani valovi bi se ponekada uzdizali i kretali naprijed, a ponekada sputali i vraali nazad. Jo uvijek ne bijah stigao do sredine tog crnog mora kada zauh glas iz jedne od tronih kua. Osjetio sam uznemireno komeanje, koje je ostavilo dubok i emotivan trag na mene. Rekao sam sebi: udnovato, koliko tajni beskunika i boli ljudi skrhanih alou skriva u svojim njedrima ova mrkla no.

213

Jo prije sam se bio zarekao Bogu da u kada god vidim nesretnika, ako budem u mogunosti, pomoi mu, a ako i sam budem nemoan, suzom i uzdahom dijeliti tugu i bol s njim. Zato sam se okrenuo i krenuo prema toj kui. Lagano sam pokucao na vrata. Niko nije doao da otvori. Drugi put sam jako pokucao. Vrata se otvorie. Ugledao sam desetogodinju djevojicu koja je u ruci drala fenjer slabane svjetlosti. Pod slabom svjetlou fenjera vidio sam da je na njoj bila pohabana odjea, ali njena ljepota u toj odjei bila je potpuna poput punog mjeseca koji se skriva iza ratrkanih oblaka. Upitao sam djevojicu: Imate li u kui bolesnika? S bolom i tugom koji su razdirali njeno srce, djevojica odgovori: O ovjee, spasi mi oca! S duom se rastaje. Izgovorila je ove rijei, i zaputila se u unutranjost kue pokazujui mi put. Iao sam za njom. Odvela me je na ardak kue koja nije imala nita do jedna mala vrata. Uao sam u sobu. Kako je to samo jeziva soba bila, kako alosna i dirljiva situacija! U tom trenutku pomislio sam da sam doao iz svijeta ivih u svijet mrtvih. Taj mali ardak mi se inio poput groba, a bolesnik poput mrtvaca. Priao sam bolesniku i sjeo pored njega. Bio je beskrajno nemoan. Tijelo mu je bilo poput kafeza sazdanog od kostiju koje diu, ili kao suha trska iz koje dolazi zvuk u trenutku kada vjetar kroz njega zavihori. Iskazujui saaljenje i ljubav stavio sam svoju ruku na njegovo elo. Otvorio je oi i gledao me neko vrijeme. Malo po malo, poeo je micati svoje beivotne usne i sasvim slabim glasom ree: Hvala Bogu kad sam pronaao svoga prijatelja! Te rijei su me tako snano potresle da sam osjeao da mi je srce iupano i da se kree prsima. Shvatio sam da sam pronaao davno izgubljeno. Ali, nikada ga nisam elio vidjeti u trenutku njegove smrti i posljednjim satima njegova ivota. Nisam elio probuditi i pojaati svoju skrivenu tugu gledajui ovu potresnu scenu. Vidno zauen i potresen upitao sam ga: Prijatelju moj, u kakvom to stanju ja tebe vidim? Zato si dospio u ovakvu situaciju? Znakom mi je dao do znanja da eli sjesti. Podmetnuo sam ruke ispod njegovog tijela. Uz moju pomo ustao je i sjeo na krevet. Malo po malo, poeo je govoriti i priati mi svoju priu. Rekao je: Deset punih godina ja i moja majka ivjeli smo u jednoj kui. U naem komiluku ivio je jedan bogat ovjek. Taj bogati ovjek imao je veliku i luksuznu kuu i jednu prelijepu kerku, kojoj nije bilo ravne po ljepoti ni u jednoj vili ovog grada. Bio sam zaljubljen u nju toliko da sam u potpunosti izgubio strpljenje i mir. inio sam sve ne bih li doao do nje. ta god da sam govorio i bilo koju metodu i sredstvo da sam koristio, nita nije vrijedilo, rezultata nije bilo. I dalje me je ta lijepa djevojka zaobilazila i odbijala. Na kraju sam joj obeao brak i time sam zadobio njenu saglasnost. Sprijateljila se sa mnom i mi smo se tajno viali sve dok

214

jednog dana nisam doao do elje svoga srca. Jednim postupkom slomio sam joj srce i ukaljao obraz. Dogodilo se ono to se nije trebalo dogoditi. Veoma brzo sam shvatio da djevojka nosi dijete. Kolebao sam se i bio sam izgubljen, ta da radim. Da li da budem dosljedan svome obeanju te da se vjenam s njom ili da prekinem ljubavnu vezu i da je napustim? Naposljetku sam odabrao drugi izbor. Promijenio sam mjesto stanovanja kako bih pobjegao od nje. Preselio sam se upravo u ovu kuu u kojoj si me ti naao. Nikakvih vijesti o njoj nisam imao. Od tog trenutka prolo je nekoliko godina dok jednoga dana na moju adresu nije stiglo pismo. U tom trenutku ispruio je ruku i ispod jastuka izvukao jedan stari, poutjeli komad papira i dao ga meni. Proitao sam pismo u kome su stajale sljedee rijei: To to ti piem pismo ni sluajno ne znai da elim obnoviti prolo prijateljstvo i ljubav. Za tu stvar nisam spremna napisati ak ni jedan jedini redak. Dogovor poput tvoga prevarantskog dogovora i ljubav kao to je tvoja lana ljubav, koja je suprotna istini, ne zasluuju da se uope i spomenu, a kamoli da zbog njih alim i udim za njihovom obnovom. Ti zna da je onog dana kada si me napustio u mom srcu gorjela plamtea vatra, a u stomaku sam imala bebu koja se pomjerala. Ta vatra je bila vatra ala zbog prolosti, a neroena beba izvor straha i sramote za budunost. Ti nisi iskazao ni trunku obzira prema mojoj prolosti i mojoj budunosti. Pobjegao si da ne vidi zloin koji si sam napravio i da ne brie suze koje si sam prouzrokovao. Mogu li te zbog ovakvog nemilosrdnog i neovjenog postupka nazvati asnim ovjekom? Ne, nikada! Ti ne samo da nisi astan ovjek nego nisi uope ovjek. Sve su se prezrene osobine zvijeri i krvolonih ivotinja sastale u tebi na jednom mjestu i ti si postao olienje svakog zla, neistoe i nemoralnih, loih djela. Govorio si mi: Volim te. Lagao si. Ti si samo sebe volio i bio zainteresiran samo za svoje nagone. Sreo si me u trenutku prolaska hodnikom vlastite seksualne pohote, vidio si me kao sredstvo za zadovoljenje vlastitih elja, jer u suprotnom, nikada ne bi doao u moju kuu niti bi obratio panju na mene. Izdao si me. Obeao si mi brak, ali si prekrio zavjet i nisi ispunio svoje obeanje. Mislio si da ena koja je uprljana grijehom i pala u poronost nije dostojna da ti bude supruga. A nije li moja grjenost posljedica djela tvojih ruku? Ima li moj pad drugog uzroka osim tvog zloina? Da tebe nije bilo, ja se nikada ne bih uprljala grijehom. Tvoje stalno insistiranje me je uinilo bespomonom i tako sam se na kraju, poput malog djeteta koje je palo u ruke nemilosrdnom i monom silniku, predala tebi i izgubila snagu otpora. Ukrao si moju ednost i nevinost. Nakon toga i sama sam sebe osjeala prezrenom i ponienom. Srce mi je bilo ispunjeno tugom i emerom, a ivot mi je postao teak i nepodnoljiv. Za mladu djevojku, kao to sam bila ja, kakvu je slast ivot mogao da ima? Niti je mogla biti zakonita ena jednom ovjeku, niti asna majka svome djetetu. I ne samo to, nije

215

se smjela normalno pojaviti u drutvu. Bila sam neprestano izgubljena i posramljena, lila sam suze tuge i sjete, od tuge prikrivala rukama lice i razmiljala o svojoj mranoj prolosti. Kada bih se prisjetila sramote koju sam poinila, korenja naroda, od straha bi mi se zglobovi kostiju raspadali od bola, a srce se od tuge raspuklo. Ukrao si mi spokoj i mir. Toliko sam bila uznemirena i jadna da sam pobjegla iz svog velianstvenog i lijepog doma. Napustila sam voljenog oca i majku, odrekla se luksuznog i ugodnog ivota i nastanila u jednoj maloj udaljenoj kuici u koju niko nije navraao, da tamo provedem ostatak svoga tunog ivota. Ubio si mi oca i majku. Saznala sam da su oboje u mom odsustvu ispustili due i napustili Ovaj svijet. Njihovo srce je prepuklo zbog tuge rastanka sa mnom. Umrli su izgubivi svaku nadu da e me ponovo vidjeti. Mislim da drugog uzroka njihovoj smrti nije bilo. I mene si ubio jer je onaj gorki otrov to sam ispila iz tvog vra, ona duboka tuga koja ubija, koju si svojim rukama posadio u mom srcu i protiv koje sam ratovala i borila se, nanijela posljednji udarac mome tijelu i mojoj dui. Sada se nalazim u postelji i iekujem smrt. Posljednji dani moga ivota prolaze. Ja sam sada poput suhog drveta u ijoj dubini tinja vatra koja ga neprekidno pee i samo to se nije u potpunosti raspalo. Mislim da je Bog spustio svoj obzir na mene i primio moju dovu. Rijeio je da me oslobodi svih ovih muka i nedaa i da me iz svijeta smrti i nesree prenese u svijet ivota i smiraja. Uz sve tvoje grijehe i zloine moram rei: Ti si laljivac, ti si prevarant, ti si obmanjiva, ti si lopov, zloinac! Ne mislim da e te pravedni Bog ostaviti na miru i da te nee kazniti zbog nepravde koju si nanio meni napaenoj i obespravljenoj. Ovo pismo nisam napisala traei ponovno uspostavljanje zavjeta prijateljstva i ljubavi, jer si ti prezreniji od toga da s tobom razgovaram o zavjetu ljubavi. Pored toga, ja se sada nalazim na pragu kabura. Rastajem se od dobra i zla ivota, od sree i nesree ivota. Niti u mom srcu vie ima elje za prijateljstvom s nekim, a niti mi smrtni as doputa da sklopim zavjet ljubavi. Ovo pismo ti piem iskljuivo iz jednog razloga: a taj je da ti ima amanet kod mene, a to je tvoja bezgrjena djevojica. Ako u tvome tvrdom srcu ima i trunke oinskog osjeanja, doi i uzmi ovo dijete koje osta bez staratelja, da je ne pogode nesree koje su joj napaenu majku pogodile i da joj ivot ne bude ispunjen tegobama i neuspjehom kao to je moj ivot bio. Jo nisam bio proitao cijelo pismo, pogled mi pade na njega. Vidio sam kako mu suze teku niz lice. Upitah ga: ta se poslije dogodilo? Ree: Kada sam proitao pismo, cijelo tijelo mi je zadrhtalo. Od estine bola i uznemirenosti osjeao sam kao da e mi se prsa raspui i da e mi srce od tuge ispasti. Brzo sam otiao na adresu koju mi je dala. Bila je to ova ista kua. Uao sam na ardak kue. Ugledao sam na ovom

216

istom krevetu jedno nepomino tijelo i malu djevojicu koja je sjedila pored tijela i gorko i bolno plakala. Iz straha od tog jezovitog prizora nekontrolirano sam vrisnuo i pao u nesvijest. Kao da su se u tom trenutku moji neljudski grijesi utjelovili u strane krvolone zvijeri. Jedna je svojim kandama nasrnula na mene, a druga je svojim krvoednim zubima eljela da me rastrga. Kada sam doao svijesti, dao sam Bogu zavjet da neu izai iz ovog ardaka, kome sam nadjenuo ime Soba tuge, i da u, ne bih li se iskupio za zlo i sve ono to sam uinio toj djevojci, ivjeti i umrijeti isto onako kako je ona ivjela i umrla. A sada, evo, pristigao je trenutak moje smrti. Osjeam u sebi olakanje i zadovoljstvo savjesti, zato jer mi unutranji glas srca govori da mi je Bog oprostio nedjela, da mi je oprostio sve grijehe koji su rezultat ravnodunosti i okrutnosti moga srca. Kada je izgovorio ove rijei, usta mu zanijemie, a lice mu promijeni boju. Pao je na krevet. Posljednje rijei koje je zadnjim atomima snage veoma tiho izgovorio bile su: Kerku mi pazi, prijatelju moj!, nakon ega je duu predao Stvoritelju due. Ostao sam tu pored njega neko vrijeme. Uinio sam sve to se oekuje od jednog prijatelja. Napisao sam pisma svim prijateljima i poznanicima i obavijestio ih o njegovoj smrti i svi su bili prisutni na njegovoj denazi. U cijelom ivotu nikada nije bilo dana kao taj dan, u kojem su i ene i ljudi plakali. A Bog zna, i sada dok piem ovu priu, od plaa i uzbuenja ne mogu da se kontroliram i nikada neu zaboraviti njegov slabani glas u posljednjim trenucima ivota, kada je rekao: Kerku mi pazi, prijatelju moj!23

Proganjanja moralne savjesti

Ovaj bolni dogaaj proistekao je iz seksualnog prestupa jednog mladia i neumjesne predanosti jedne djevojke. Sukob tenji i proganjanja moralne savjesti su ga pogorali, da bi na kraju mladi skonao u jednoj zaista potresnoj i alosnoj situaciji. Da su djevojka i mladi jo na poetku uravnoteili svoju seksualnu poudu, da su stavili pod kontrolu svoje putene udnje, da su se nisu vezali jedno za drugo vezom koja je suprotna ednosti i zakonu, ni jednom od njih se u ivotu ne bi dogodili takvi potresni i bolni dogaaji. Naalost, mladi je bio pod utjecajem svojih strasti. Njegova seksualna pouda je u potpunosti vladala njime i on je razmiljao samo o njenom zadovoljenju. Na putu do svoga cilja nije prezao od lai i krenja zavjeta. Djevojka, takoer, nije kontrolirala svoje putene strasti. Nije imala dovoljno snage i odlunosti da se odupre zovu seksualnog poriva. Ona se
23

En-Nazarat, sv. 1., str. 245.

217

iskljuivo plaila za svoj obraz i ast. Zato se predala i prihvatila nedozvoljenu vezu s mladiem onog trenutka kada joj je obeao brak, zato jer je mislila da je ovim obeanjem uklonila sukob izmeu strasti i asti, te da e na taj nain biti sauvan njen obraz. Nakon to je posluao strast i zadovoljio svoj seksualni nagon, mladi je ostavio djevojku i, suprotno moralu iskonske prirode i plemenitih ljudskih osobina, prekrio dato obeanje. Djevojka, iji je potreba za dostojanstvom pogaena, iz straha od sramote i loeg glasa naputa oca i majku, kuu i ivot, luksuz i smiraj. Ukratko, ona se odrekla svega to je imala i predala se ivotu ispunjenom gorinom i tugom. Duevni porazi i gubljenje asti i obraza sprili su svaku poru njena bia i odveli je u mladalakim godinama u preranu smrt. Mladi, koji je pristiglim pismom bio obavijeten o sramnim rezultatima krenja obeanja i izdaje, bio je izuzetno teko pogoen. Kada je izbliza vidio nesretnu djevojku koja je bila u samrtnom asu, uasnut od prizora pao je u nesvijest. Muenja moralne savjesti i unutranja korenja toliko su ga uzdrmali da nakon smrti djevojke vie nije mogao nastaviti normalno ivjeti. Osjeaj srama ga je natjerao da ostane u tom kobnom ardaku, u tom bolnom i nepodnoljivom ambijentu, dok ne umre. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Koliko li je kratkotrajnih uitaka koje nasljeuje dugotrajna tuga!24 Nagonski porivi, posebno seksualna elja, najvee i najopasnije su provalije koje se nalaze na ivotnom putu mladih. Oni koji ele sreu i uspjeh u ivotu moraju uravnoteiti svoje putene strasti i staviti svoje nagone pod kontrolu razuma kako bi se sauvali od opasnosti njihove iskljuivosti i pobune i kako ih ne bi pogodile tekoe i nesree. Osobe koje ne uravnotee svoje strasti i koje su robovi uitka i strasti, koje ne sputaju svoje nagone i koje su zarobljenici zabave i prohtjeva svoga ega, osobe koje Boije blagodati koriste neumjesno i na putu zadovoljenja svojih putenih elja ne prezaju od injenja djela suprotnih moralu i ednosti, u arapskom se jeziku nazivaju mutref.

Bestidni robovi strasti

Ova skupina hedonista i samoljubivih, robova vlastitih strasti i lakomih ljudi ne samo da svojim neuravnoteenim porivima i razuzdanim tenjama svoj ivot ine turobnim i nesretnim nego ovi opasni inioci unesreuju i
24

Vesail, sv. 4., str. 29.

218

drutvo. Oni mogu svojim neprihvatljivim ponaanjem i druge ljude odvesti na stranputicu i odvesti ih na put poroka i grijeha. Oni su u stanju poremetiti moralnu ravnoteu i plemenite osobine ljudi, sruiti zdanje na kome se gradi srea i spas naroda, te na kraju pripremiti sve preduvjete za pad i propast drutva. asni Kuran, govorei o ovoj veoma bitnoj drutvenoj i odgojnoj pojavi, upozorava muslimane na pogubnost i opasnost koju za njih predstavljaju lakomi hedonisti koji oboavaju svoje strasti. Kad hoemo jedan grad da unitimo, onima koji su u njemu na rasko navikli prepustimo da se razvratu odaju i da tako zaslue kaznu, pa ga onda do temelja razruimo.25

25

El-Isra, 16.

219

12. PREDAVANJE

Uzvieni Allah u Svojoj knjizi kae:

Mi ovjeka stvaramo u skladu najljepem, zatim emo ga u najnakazniji lik vratiti, samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela inili: njih eka nagrada neprekidna.1

Temelj odgoja mladih

Spoznaja prirodnih tenji i iskonskih elja mladih te ispravno i odmjereno zadovoljenje svake tenje najznaajnija je osnova odgoja mladih ljudi. Dobar odgajatelj je onaj koji u prvom redu temeljito proui svu sloenost prirode mladih, zatim se potpunom i svestranom analizom upozna sa svim njihovim unutranjim udnjama i svaku od njih ispravno i razumski zadovolji u umjesnoj i odgovarajuoj mjeri. Ovakav odgoj je u harmoniji s mudrim sistemom Boije kreacije i u potpunom saglasju sa zakonom stvaranja. To je najbolji i najpostojaniji odgoj. On moe uinkovito izgraditi mlade ljude i osigurati uvjete za njihovu sreu i vjeno blagostanje. Vei dio zastranjenja mladih, koja okonavaju nesreom i propau, proistiu iz dva izvora: ili se dogaaju zbog zanemarivanja odreenih prirodnih tenji tako da su u praksi uguena, ili usljed toga jer mladi u zadovoljavanju nekih tenji pretjeruju i idu u krajnost.

Zanemarivanje moralnih principa

Doktor Carrel kae:
Ve sada je potrebno uzeti u obzir pitanje preporoda opeg obrazovanja. Osnovne kole, srednje kole i fakulteti nisu uspjeli odgojiti ljude i ene koji e s uspjehom znati ispravno voditi ivot. Zapadna civilizacija propada zato
1

Et-Tin, 46.

220

jer ni kola ni porodica ne uspijevaju odgojiti ovjeka koji e istinski biti civiliziran. Poraz dananjeg odgoja i obrazovanja u vezi je s nedostatkom razboritih roditelja, s jedne strane, i prvenstva koji odgajatelji daju misaonim pitanjima, dok nedovoljno razumijevaju fizioloka pitanja i zanemaruju moralne principe, s druge strane. Dogaaji iz proteklih godina jasno su pokazali sve manjkavosti mlade populacije koji su okonali kole i fakultete. Kada doe do uruavanja drutva, kakve koristi imamo od poveanja znanja, knjievnosti, umjetnosti i filozofije? Da bi naa civilizacija mogla nastaviti ivot, potrebno je da svako sebe pripremi za ivot, ali ne na temeljima ideologija, nego prirodnog poretka stvari. Prema tome, potrebno je iskljuivo intelektualno poduavanje zamijeniti potpunijim obrazovanjem. Drugim rijeima, potrebno je potaknuti sve nasljedne sposobnosti i ovjeka koji je ovako odgojen upoznati sa istinama svijeta i drutva.

Spoznaja istina
Mi danas nemamo odgajatelje za sveobuhvatno obrazovanje i odgoj. Zato su nam prije svega nune kole za odgoj takvih odgajatelja, kako bi u njima bili podueni ispravnom nainu ivota i njegovim propisima i tehnikama. Dunost ovakvih odgajatelja je da odgoje potpuna bia, da u svakoj osobi, onoliko koliko to njene line nasljedne sposobnosti omoguavaju, razviju lijepo ponaanje, samokontrolu, potenje, estetiku, religioznost, hrabrost, junatvo. Istovremeno, oni neprestano trebaju biti u kontaktu s lijenicima, profesorima tjelesnog odgoja, strunjacima za umni razvoj, istinskim vjerskim licima i s roditeljima djece. Na kraju, treba voditi rauna o utjecaju svih ovih razliitih faktora kako bi svako dijete bilo izgraeno kao uravnoteeno bie. Ovakav uitelj je istinski upravitelj kole.2

U svetoj vjeri islamu odgoj mlade generacije oslanja se temelj buenja svih prirodnih tenji i usmjeravanja svih prirodnih udnji. asni poslanik islama precizno je vodio brigu o svim materijalnim i duhovnim eljama mladih i, uporedo s vjerskim, moralnim i praktinim pouavanjem, on ih je sve gradio kao meusobno uravnoteene i skladne i svaku od njih u ispravnoj mjeri i na prikladnom mjestu zadovoljavao. Mladi koji je odgajan u nebeskoj koli islama i u skladu s uenjem asnog Boijeg poslanika, istinski je ovjek i posjedovat e u ivotu sve privilegije sree i blaenstva.
2

Rah va rasme zendegi, str. 170.

221

On posjeduje bogatstvo, vjeru i moral. Ne razmilja ni o emu osim o istoti i dobroti. Oslanjajui se na Velikog Boga on e posjedovati spokojnu i smirenu duu i pri suoavanju s dogaajima u ivotu nee gubiti prisebnost i svoje duhovne osobine. To je vrijedan i estit ovjek koji nikada ne bjei od vlastitih obaveza. On uiva u svim uicima ivota na dozvoljen nain i u mjeri koja je svrsishodna. On ne osjea uskraenim. Ukratko, mladi koji se odgaja u skladu s islamom postii e savrenstvo koje mu prilii i zadovoljiti na umjestan nain sve svoje tenje. Kako bi se mladi to potpunije upoznali s odgojnim uenjima islama u vezi s oivljavanjem tenji i uravnoteenjem udnji, kako bi im u odreenoj mjeri bile jasnije naune i praktine metode Boijeg poslanika i istih Imama, a.s., kroz ovu raspravu razgovarat emo i o nekoliko drugih tema, ne bi li mladi, slijedei ih, pripremili uvjete za svoju sreu i uspjeh. Neke od tenji, koje su iskonski utkane u prirodu ovjeka i iji glavni korijen postoji u dubinama due svih nacija i naroda, boanska su spoznaja i moralna savjest. ovjek svojom iskonskom prirodom shvaa da u ovom promjenjivom i uzburkanom svijetu postoji mo koja je uvijek stabilna i nepromjenjiva. Promjene koje se dogaaju u svijetu na tu snagu ne utjeu, tok vremena je ne mijenja. Ta nepoznata istina je nepromjenjiva boanska bit. Tjeran uroenom udnjom i prirodnim tenjama ovjek eli bolje upoznati tu istinu, stei dublje spoznaje o njoj, predati se i pokoriti toj postojanoj i neogranienoj snazi.

Prirodna vjera
Predano okreni svoje lice vjeri, Boijoj prirodi, na kojoj je On stvorio ljude. Nema promjene u Boijem stvaranju. To je ispravna vjera, a veina svijeta ne zna.3 Prenosi se da je Zurare rekao: Upitao sam Ebu Dafera (Imama Bakira) a.s.: ta je to prava vjera hanefijjet? Rekao je: To je fitret (iskonska priroda ovjeka) na kome je Bog stvorio ljude, stvorio ih je spoznajom o Njemu.4
3 4

Er-Rum, 30. Biharu-l-envar, sv. 2., str. 87.

222

Postojana istina
Don B. Kajzl kae:
to vie promie na ivot, pitanje iskona postojanja ovog svijeta sve vie privlai nau znatielju i sve vie se zalaemo za spoznaju ljepote, dobrote i istine Stvoritelja i naeg odnosa s Njim, a naa panja sve vie se usmjerava s materijalnog na duhovno, od naeg bia prema svijetu. Uviamo da je princip ivota promjenjiv. Nae bie svakih sedam godina doivljava promjenu. Bilje i drvee vehne i sui se. Roaci i prijatelji, svi umiru. Obiaji, navike, drutva, sve to postoji, nestaje. No, ta je postojano? ta je ono to ne umire? Ljudski um uloio je veliki trud istraujui i tragajui za tom nepromjenjivom, postojanom i vjenom osnovom kako bi doao do istine prema kojoj ono to je u ovom nepostojanom svijetu vjeno i neprolazno jeste postojanje Gospodara, drugim rijeima, primarnog uzroka stvaranja.5

Boije nadahnue
ovjek je sposoban svojom ljudskom prirodom bez odgajatelja i uitelja spoznati osnovne principe dobra i zla pa se prirodno priklanja dobru i izbjegava zlo. Ova prirodna snaga raspoznavanja izvire iz boanske upute utkane u ljudsko bie po njegovom stvaranju. Ovaj dar u Kuranu je nazvan Boijim nadahnuem.

I due i Onoga koji je stvori pa joj put dobra i put zla shvatljivim uinio.6 Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., tumaei kuranski ajet i put joj dobra i put zla shvatljivim uinio, rekao: Bog je pojasnio ovjeku ono ta treba initi i ono ta treba ostaviti.7 Psiholozi ovu unutranju spoznajnu snagu, koja je utkana u ljudsku prirodu, koja se nalazi u najdubljim dubinama due svih naroda i pomou koje ljudi prepoznaju naelna dobra i zla, nazivaju moralnom savjeu. Jean-Jacques Rousseau kae:
Pogledajte sve narode svijeta. Prelistajte sve historije. Meu svim tim udnim i nepravednim opredjeljenjima, meu svim tim obiajima i navikama
5 6 7

adkami, str. 41. E-ems, 78. Kafi, sv. 1., str. 163.

223

koje su beskrajno raznovrsne, na svim mjestima nai ete iste principe pravde i potenja, ona ista moralna pravila, ista znaenja dobra i zla. Prema tome, u dubinama naih dua nalazi se uroeni princip pravde i bogobojaznosti, i uprkos postojanju zakona i obiaja mi na temelju njega donosimo sud o svojim djelima i djelima drugih i odreujemo jesu li dobra ili zla. Ovaj princip je upravo ono to ja nazivam savjest. Pravo reci, ima li na svijetu ijedna zemlja u kojoj se djela kao to su predanost vjerovanju i doktrini, ispunjenje obeanja, milostivost, dobronamjernost i vitetvo smatraju zloinom, i dobar ovjek bude omraen, a lo ovjek cijenjen? O, savjesti! O, uzviena nebeska tenjo! O, vjeni i nebeski glasu! O, pouzdana uputo neukih i maloumnih bia! Ti si taj koji je razuman i slobodan. O, ti, koji bez greke prosuuje o dobru i zlu! Ti si taj koji ovjeka pribliava Bogu. Ti si taj koji ljudsku prirodu dobru upuuje i njegova djela usaglaava s moralnim zakonima. Da tebe nije, ja u sebi ne bih osjeao nita to bi me uzdiglo iznad etverononih ivotinja. Jedina prednost nad njima bila bi mi to bih uz pomo svoga nesreenog i nesistematiziranog razuma lutao i padao iz jedne u drugu greku.8

Kao to glavni korijeni nagona i prohtjeva due postoje u ovjeku jo od njegova djetinjstva, postepeno se razvijaju tokom godina i u skladu s razvitkom tijela, da bi se s periodom puberteta jako i snano pokazali, isto je tako i temeljno sjeme iskonske spoznaje i moralne savjesti skriveno u dubinama djeije due jo od perioda njegova djetinjstva i izraava se manje ili vie slabijim intenzitetom. U trenutku kada dijete stupi u doba puberteta i mladosti, njegovo tijelo i dua stiu snagu, sjeme spoznaje i savjesti doivljava procvat, a njegova iskonska tenja za vjerom i moralom se snano budi.

Nesposobnost djeteta da shvata apstraktno

U godinama djetinjstva ljudska psiha i svijest jo uvijek nisu spremni za spoznaju vjenih istina, kao to su potenje, ljepota, dobrota i napokon iskon stvaranja, odnosno Gospodar. Dijete je vezano za materijalne stvari i nije u stanju shvatiti znaenja apstraktnih. Budui da je istina metafiziki pojam, kao i vjera koja je tuma odnosa izmeu ovjeka i Boga, oni su nepojmljivi za dijete. Dijete je vezano za ono to moe vidjeti, to moe dodirnuti, uti, pomirisati i okusiti. Potrebno je vrijeme da ono napusti prizemno gledanje i pone shvatati apstraktne stvari i znaenja koji su istinski pokretai svijeta.
8

Emil, str. 204.

224

Prema obavljenim istraivanjima, vjera u religijske istine zapoinje u dobi od dvanaest godina. Vjera u vjene istine, odnosno potreba za oboavanjem, kod zdravih i normalnih ljudi postaje snanija i intenzivnija s godinama ivota. U skladu sa stepenima razvoja i rasta due i tijela, upliv i utjecaj vjere na nau misao i naa djela se poveava.9

Tenja za duhovnou kod mladih

Velike promjene u pubertetu otkrivaju i pokreu u biima mladih sve skrivene prirodne sposobnosti. S pristizanjem puberteta, s jedne strane u mladom ovjeku se bude nagonske elje, dok se s druge strane, bude i tenje za duhovnou i moralna savjest. Kao to podraaj poriva potie mlade na zadovoljenje putenih elja, isto ih tako tenje za duhovnou potiu na zadovoljenje duhovnih elja. Prema vjerovanju psihologa, period puberteta i mladosti je period u kojem dolazi do stanovitog ispoljavanja vjerskih osjeanja i procvata moralnih i vjerskih tenji. Mladi se ljudi, tjerani iskonskom prirodom, ele upoznati s iskonom svijeta, ele upoznati Boga Stvoritelja i oboavati Ga. Mladi ljudi u skladu sa svojom ljudskom prirodom tragaju za Istinom i trude se spoznati je te na taj nain zadovoljavaju svoju iskonsku tenju za spoznajom. Mladi svojom prirodnom tenjom i iskonskom eljom iskazuju sklonost prema ednosti, vrlinama, pravdi, potenju, povjerenju, dranju dogovora, prema iskrenosti i pravednosti, tj. prema ljudskim vrlinama, i tee svoju linost izgraditi na temeljima elja moralne savjesti. Snaga i slobodna volja mladih u izboru pohvalnih ili pokuenih osobina je jednaka i iako oni mogu odabrati neispravno i uputiti se na put stranputice i neistoe, iskonski poticaji i unutranje tenje koje postoje u dubinama njihovih dua usmjeravaju ih ipak na put moralnih vrlina i lijepih ljudskih osobina te odvraaju od injenja loih, nemoralnih djela.

Glas potenja i estitosti

Mladi ljudi iz dubine samih sebe, koja je sredite prirodnih elja, uju samo jedan glas, a to je glas poziva na potenje i estitost, glas istoe i vrline, koji je utkan u prirodu ljudi i koji se naziva boanska inspiracija i moralna savjest.
9

adkami, str. 40.

225

Prirodna tenja mladih prema moralnim vrlinama i pravednosti, istoi i ednosti tako je snana da, ukoliko u porodinoj atmosferi vide kod oca i majke nasilniko i neljudsko ponaanje, to ih tako estoko naljuti da barem rijeima protestiraju i kritiziraju nepravdu i samovolju oca i majke, smatrajui to izvorom srama za ovjeka. Adolescenti ne samo da razmiljaju o vlastitim pohvalnim osobinama i ednom ponaanju nego je njihova unutranja elja i iskonska tenja da istoa i plemenite vrline postanu atributi svih ljudi na svijetu. Oni pate zbog iskvarenosti i nemoralnosti drugih ljudi i ale zbog zastranjenja i ogrezlosti u grijehu. elja im je da cijelim svijetom vladaju plemenite ljudske osobine i moralne vrline, da svi ljudi svijeta hode putem potenja i estitosti. Maurice Debesse, profesor na univerzitetu u Strassbourgu kae:
Otprilike u periodu izmeu petnaeste i sedamnaeste godine adolescenti, potaknuti svetim pozivom ili hrabrou, ustanu protiv nepravde. Poele iznova preurediti svijet, ukloniti i unititi zlo i ustanoviti vladavinu apsolutne pravde.10

Metafizike i vjerske vrijednosti nalaze se blizu moralnih ideala mladih ljudi. Mladi student posjeduje veliki interes za nauna sredstva pomou kojih se traga za istinitim pojanjenjima pojava i stvari u svijetu.

Razvoj linosti
Auguste Comte je u svom Zakonu o tri stanja period puberteta nazvao godinama metafizike. Veina ljudi u trenutku susreta s pitanjima vezanim za tajne svijeta i postojanja osjeaju jednu vrstu posebne uznemirenosti koja je jedan drugi put dosezanja do natprirodnog. Veoma je teko u mislima mladih ljudi napraviti jasnu granicu izmeu podruja metafizike i pitanja vezanih za vjeru, zato jer sve duhovne vrijednosti djeluju uzajamno. Kao da su svi psiholozi saglasni u injenici da postoji veza izmeu krize puberteta i naglog buenja vjerskih osjeanja. U to vrijeme dogaa se odreena vrsta vjerskog buenja. To se ak primjeuje i kod onih osoba koje u prolosti nisu marile za pitanja vezana za vjeru i vjerovanje i koja se ponovo u godinama svoje zrelosti takoer, vraaju nemaru i zapostavljanju vjere. Prema miljenju Stanley Halla ovaj osjeaj se javlja najkasnije do esnaeste godine. Ovu transformaciju moemo smatrati jednom konciznom i saetom slikom razvoja linosti mladog ovjeka. Ovi osjeaji mladom ovjeku, koji
10

e midanam (Bolug), str. 122.

226

je izloen utjecaju razliitih snaga, omoguavaju da krajnji uzrok svoga postojanja pronae u postojanju Boga. Postojanje Boga umanjit e njegove unutranje patnje i muenja i postat e mu jasno da i on takoer ima svoje mjesto u svjetskom ivotnom sistemu. Kod ljudi koji su tokom djetinjstva imali vjersko obrazovanje i odgoj ne postoji ovakvo naglo buenje vjerskih osjeaja, ali njihova ljubav prema Bogu postat e snanija i, kako to P. Bourret kae, razlikovat e se od onog osjeaja koji su tokom djetinjstva gajili prama Bogu, a posebno po pitanju djevojica, ija osjeanja su praena gnostikim iskoracima. Na kraju, ovo je period u kojem vjersko nadahnue poprima preciznu formu.11

Godine snanog zanimanja za natprirodno

Mladi ljudi, bez obzira kojem narodu i naciji pripadali, potaknuti svojom prirodom tee spoznaji Boga i plemenitim moralnim osobinama. Ova duboka i prirodna tenja nagnala je psihologe da period puberteta nazovu godinama natprirodnog i da u svojim raspravama o psihologiji adolescenta zasebno razmatraju ovu temu. Iskonska tenja mladih prema vjeri je tako snana da svi psiholozi kau: Postoji neosporna veza izmeu krize puberteta i buenja vjerskih osjeanja. ak i ona djeca koja su odgojena u porodicama koje su daleko od vjere, u periodu puberteta pokazuju vei interes za vjerska pitanja.

elja mladih da upoznaju vjeru

Traganje za vjerom jedna je od prirodnih udnji ovjeka koja se, kao i druge prirodne tenje, budi u mladim ljudima s pristizanjem puberteta, potiui ih na trud i zalaganje. Mladi prirodno imaju snanu elju za shvatanjem vjerskih pitanja i s panjom i zadovoljstvom prate vjerska predavanja i razgovore. Kada je asni Poslanik islama, s.a.v.a., ustao u Mekki i obznanio ljudima svoj poziv, dolo je do snanog talasanja i uzbuenja meu mladima. Pod utjecajem iskonske tenje za vjerom oni su se okupili oko njega, a njegov govor je ostavio snaan peat na njih. To je u porodicama uzrokovalo velike nesporazume izmeu mladih i starih. Mnogoboci su upravo tu pojavu stavili meu ostale prigovore upuene Poslaniku, s.a.v.a.
11

e midanam (Bolug), str. 118.

227

Historija je zabiljeila sluaj kada su prvaci plemena Kurej doli kod njegovog amide i zahtijevali da prestane pozivati ljude u vjeru. Kurejije se okupie oko Ebu Taliba i rekoe: O Ebu Talibe! Tvoj brati govori loe o naim bogovima, kvari nau omladinu i razbija nae zajednicu.12 Govor Boijeg poslanika sluali su svi ljudi, i ene i mukarci, i stari i mladi, ali mladi su pokazivali vie zanimanja od drugih jer je ih je buenje iskonske tenja za vjerom u periodu puberteta uinilo zaljubljenim u uenje vjere i morala. Govor Boijeg poslanika bio je odgovor na sklonosti mladih prema vjeri i duhovnoj hrani. Upravo zbog toga oni su vie od odraslih i starih osoba pokazivali zanimanje za uenja Boijeg poslanika. Kada je Musab ibn Umejr, posebni izaslanik Boijeg poslanika, stigao u Medinu da poduava Kuranu asnom i da iri islamsko uenje, mladi su se vie od starijih odazvali njegovom pozivu i iskazali veu elju da upoznaju islam. Musab ibn Umejr je uao u kuu Esad ibn Zurare. Svakoga dana odlazio je i uestvovao na sastancima plemena Hazred i pozivao ih u islam, a njegovu pozivu su se odazvali mladi.13 Prirodna tenja za vjerom i moralom, koja je mudrom boanskom odredbom stvorena u dubini svakog ovjeka i koja se oituje u obliku naglog buenja vjerskih osjeanja, jedna je od najboljih i najsnanijih odgojnih platformi mladih generacija. Sposobni odgajatelji koriste iskonske tenje i sklonosti due mladih te ih nastoje neprekidno odrati ivotnim i budnim i svoje odgojne planove ustanovljavaju na tim prirodnim eljama. Zadovoljenje iskonske elje mladih za vjerskim i moralnim vrijednostima podrazumijeva slijeenja i pokoravanja prirodnim zakonima stvaranja. Odgoj koji bude u skladu s glasom iskonske prirode i utemeljen na osnovama prirodnih tenji bit e izvor vjene sree i blaenstva mladih i uvijek postojan. Ove razliite tenje, koje se bude sa stizanjem perioda puberteta, izuzetno su vrijedno bogatstvo mladih i svaki od njih ima udio u odgoju mladog ovjeka. Ueni odgajatelji na najprimjereniji nain koriste svaku od tih tenji i ispravno ih usmjeravaju na njihovu vlastitu prirodnu putanju. Meutim, prema miljenju psihologa i pedagoga, ono to je bitno i na to moramo obratiti panju jest pitanje odakle da zaponemo s odgojem mladih i kojoj tenji da damo prednost nad drugim prirodnim eljama?
12 13

Biharu-l-envar, sv. 6., str. 343. Ilamu-l-vera, str. 68.

228

Maurice Debesse, univerzitetski profesor iz Strasbourga kae:

Izmeu razdoblja kada tek stasali mladi spoznaje vrijednost vlastite linosti i vremena kada shvata drutvene vrijednosti postoji jedno prelazno razdoblje. Mi se moramo potruditi da ga ouvamo i mladog ovjeka u tom periodu podvrgnemo odgoju te da ga izmeu razliitih estetskih, moralnih i vjerskih vrijednosti pouimo onim vrijednostima koje uzvisuju njegovu linost. Zasigurno e na ovakav nain vrijednosti koje okruuju mladog ovjeka promijeniti njegovu mladost. Koju vrijednost treba odabrati? Kojoj od njih da damo prednost nad drugim? To su temeljna, gorua i sporna pitanja oko kojih vode ratove i prepirke razliita vjerovanja i ideologije. Ja u se ovdje suzdrati od bilo kakve vrste izbora zato jer ova tema umnogome zavisi od stava samog odgajatelja.14

Poetak odgoja
Nebeska vjera islam jasno je dala odgovor na ovo pitanje i uroenu sklonost prema vjeri uzela u obzir kao osnovnu tenju u odgoju mlade populacije. Islam vodi brigu o svim prirodnim udnjama mladih i svaku od njih zadovoljava na prikladan nain i u ispravnoj mjeri. Meutim, islam daje prednost oivljavanju sklonosti prema vjeri u odnosu na ostale sklonosti i udnje i zapoinje svoj odgoj zadovoljavanjem tenji prema uroenoj spoznaji i moralnoj savjesti. Islam vjerskim i moralnim odgojem tokom perioda puberteta odgaja mlade u linosti koje e krasiti vjera u Boga i plemenite vrline. Poklanja im ljudski karakter i priprema ih za jedan ist i astan ivot, koji e biti ispunjen vjerom u Boga i plemenitim ljudskim osobinama. Ali, a.s., u dijelu svoga opirnog pisma opisao je svoje znalake metode i ispravan stav o nainu odgoju hazreti Mudtebe (Imama Hasana), a.s., svoga tek stasalog sina, gdje je zapoeo s oivljavanjem vjerskih osjea nja. Zatim daje do znanja: ...i sada poinjem tvoj odgoj s pouavanjem Allahovoj knjizi i njenom tumaenju, s namjerom da te poduim islam skim propisima, onome to je halal i onome to je haram...15 Pouavanje vjerskom uenju i odgoj vjerskih i moralnih osjeanja kod mladih imaju dva velika uinka. Prvo, na ovaj nain zadovoljavamo njihova vjerska osjeanja, kao jedan od uroenih nagona, a drugo, snaga vjere
14 15

e midanam (Bolug), str. 121. Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 905.

229

suspregnut e ostale prirodne tenje i nagonske udnje mladih te sprijeiti njihovo ispoljavanje i pobunu zatitivi mlade od nesree i propasti. asni Kuran govorei o ovoj temi kae:

Mi ovjeka stvaramo u skladu najljepem, zatim emo ga u najnakazniji lik vratiti, samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela inili: njih eka nagrada neprekidna.16

Stvaranje ovjeka
Mudri Bog stvorio je ovjeka u najboljem liku i utkao u njegovu prirodu tenju za spoznajom i raspoznavanjem dobra i zla. Naalost, veina ljudi, zbog zanemarivanja glasa svoje prirode i razuzdanog ispoljavanja nagona i prohtjeva due, padaju u sunovrat i okreu se prema propasti i ponienju. Samo one osobe koje budu slijedile glas svoje iskonske prirode i koje svoju potrebu za vjerom i moralom budu zadovoljavale uporedo sa svim drugim prirodnim potrebama bit e sretne i blaene. Sa stizanjem puberteta u biima mladih ljudi bude se vjerska osjeanja i sklonosti, inei mlade strasno zainteresiranim za duhovnog uenje. U kriznim pubertetskim godinama ova uroena udnja je snana i vatrena, pa mladi s velikim zanimanjem i nestrpljenjem tragaju za vjerskim temama, no nakon prolaska puberteta ona postepeno gubi na snazi i pretvara se u obinu tenju.

Osnovni sadraj knjige odgoja

Nebeska vjera islam u odgoju mlade generacije u najveoj mjeri koristi vjersko buenje i gorljive tenje za vjerom koje se prirodno javljaju u mladima tokom kriznog perioda puberteta. Islam nastoji iskoristiti ovu kratkotrajnu i vrijednu priliku i uiniti je glavnim poglavljem knjige svoj odgojnog djelovanja, te na taj nain u mladima uspostaviti najuzvienije i najie temelje. Islam je svoj vjerski i moralni odgoj, kao temeljne stubove odgoja mladih, uredio u skladu s njihovim uroenim udnjama, a na temelju ponude i potranje.
16

Et-Tin, 46.

230

U trenutku kada korjenite promjene puberteta u mladim ljudima bude potrebu za vjerom i interes za uenje vjerskih tema, asni predvodnici islama, ne gubei ni trenutka vremena, poinju s predoavanjem vjerskih sadraja i obavezuju mlade na uenje asnog Kurana i islamskih propisa, obavljanje dunosti robovanja Bogu i ustezanje od injenja grijeha, tj. obavezuju ih na izvravanje vjerskih obaveza i pokornosti Boijim naredbama. U vezi s tim postoje brojne predaje. Prenosi se da je Imam Sadik, a.s., rekao: Onom ko ui Kuran dok je mlad, Kuran se pomijea s njegovim mesom i njegovom krvlju. (Kuran ostavi snaan peat i utjecaj na cijelo bie mladog ovjeka).17 Hazreti Sadik, a.s., je rekao: Neka se dijete prvih sedam godina igra, drugih sedam godina ui pisanje, a sljedeih sedam godina neka ui ta je dozvoljeno, a ta zabranjeno.18 Prenosi se da je Boiji poslanik, s.a.v.a., rekao: Allah e sedam skupina ljudi staviti pod svoju sjenu (zatitu), u danu kada druge sjene osim Njegove nee biti: pravednog vladara, mladia koji je odgojen u robova nju Bogu...19
O, mladiu, ti ve danas pokornosti put izaberi, Jer sutra ti iz starosti mladost nee doi. Sudbina mi ivot od mene ukrade, ija svaka no je ko no Kadra bila. Vrijednost dana ja tad nisam znao, Tek je shvatih sada, kada sam ga izgubio.

Pokajanje mladih
Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Bog od svih stvari najvie voli mladia koji se pokaje.20 Zadovoljenje udnje mladih za vjerom i pouavanje vjeri i moralu ubrajaju se u prijeke odgojne potrebe. Mladi koji izbjegavaju izvriti ovu prirodnu dunost, prema miljenju predvodnika vjere, zasluuju kaznu.
17 18 19 20

Vesail, sv. 2., str. 140. Kafi, sv. 6., str. 47. Medmeu-l-bejan, sv. 2., str. 385. Mikatu-l-envar, str. 155.

231

Prenosi se da je Imam Bakir, a.s., rekao: Ako vidim mladia, sljedbenika moga, koji se ne trudi uiti i spoznati vjeru, estoko u ga kazniti.21 Staratelji adolescenata su takoer duni svoju djecu podsticati na uenje vjerskih propisa i obaveza i odgojiti ih u duhu vjere i potenja. Predvodnik islama je imao loe miljenje o oevima koji se nemarno odnose prema ovoj velikoj odgojnoj obavezi i koji zanemaruju duhovnu potrebu svoje djece za vjerom. Prenosi se da je Boiji poslanik, s.a.v.a., pogledao prema jednoj skupini djece pa rekao: Teko li je djeci vremena pred Sudnji dan od njihovih vlastitih oeva. Neko je rekao: Je li to zato to su njihovi oevi mno goboci? Odgovorio je: Ne, nego zato to su vjernici, a ne pouavaju ih niemu od vjerskih obaveza. I ako se dogodi da dijete samo neto naui od vjerskih propisa, zabranjuju im obavljanje tih dunosti, i zado voljavaju se samo time da njihova djeca ostvare i priskrbe sebi neto od Dunjaluka. Ja se odriem njih, a i oni se odriu mene.22 Da bi vjersko uenje ostavilo dubok utjecaj na adolescente i da bi se njihova dua odgojila u vjeri, potrebno je iskoristiti prvu priliku i zapoeti pouavanje onog trenutka kada se u njima probude vjerska osjeanja. Kada je u pitanju odgoj mlaih generacija, ovo pitanje je bilo u sreditu panje cijenjenih islamskih predvodnika. Imam Sadik, a.s., je rekao: Pourite s pouavanjem hadisu svoje djece, prije nego to vas zalutali protivnici na putu do srca vae djece preteknu (i vau djecu poue pogrenim idejama i u srca im ubace klicu nevjerstva, nemorala i iskvarenosti.)23

Snaga vjere
Vjera u Boga jedan je od najvrih stubova sree ovjeka. Vjera u Boga je izvor snage ljudskog duha. Vjera u Boga izvor je spokoja srca i smiraja due. One koji vjeruju i ija se srca, kad se Allah spomene, smiruju a srca se doista, kad se Allah spomene smiruju!24

21 22 23 24

Sefinetu-l-bihar, str. 680. Mustedrek, sv. 2., str. 625. Kafi, sv. 6., str. 47. Er-Rad, 28.

232

Adolescent koji je od samog poetka odgajan s vjerom u Boga i koji je uenjem Boijih propisa i njihovim provoenjem zadovoljio svoju tenju za vjerom, ni u najteim tekoama ivota ne gubi pribranost ve oslanjajui se na snagu vjere uspijeva nadvladati sve nedae. Wiliam James, otac moderne psihologije i profesor na univerzitetu Harvard, kae:
Vjera je jedna od moi uz iju pomo ovjek ivi, njeno potpuno ieznue bilo bi jednako padu ovjeka.25

Don B. Kajzl kae:

Odsustvo vjere je bolno posebno zato to je u oima onoga koji ne vjeruje svijet i sve to je u njemu nitavno, besmisleno i nestalno, dok ovjek koji vjeruje vidi svrhu i cilj u stvaranju i u ivotu, iako to nije u stanju drugima dokazati. Vjera je stub koji nas kroz vjetrometinu ivota uva od pada i poraza. To je veliko mjerilo i ukoliko budemo sve stvari njim vagali, s lahkoom emo shvatiti niskost i nitavilo koju nam priinjavaju lagoda i nelagoda. Niti emo se u nelagodi osjeati poraenim i nemonim, niti emo se u lagodnosti uzoholiti i zalutati. Osoba koja nema vjere utopljenik je koji bespomono udara rukama i nogama u moru sumnje, besmisla i neodreenosti. On nije u stanju razluiti dobro od zla, korisno od tetnog, istinu od lai. Svakoga dana, svakoga sata ima neko drugo uvjerenje i neprekidno se nalazi u prepirci i sukobu sa samim sobom, s prirodom, s ljudima koji ga okruuju.26

Ljubav prema slobodi

Doktor Carrel kae:
Danas, kao i u svim drugim razdobljima, u svim dravama postoje ljudi i ene kojima ivot sam po sebi nije dovoljan cilj, nije najvrjedniji dar prema njihovom miljenju. Oni su eljni ljepote, slobode i ljubavi, oni ele doi do Boga. Na njihova pitanja filozofija, osim u malo detalja, nije dala odgovora. Ni Sokrat, ni Platon nisu uspjeli umiriti ljudsku uznemirenost po pitanju tajne ivota. Samo je vjera ponudila potpuno rjeenje za ovaj problem i bila u stanju tokom proteklih stoljea umiriti uznemirenu znatielju koju su ljudi
25 26

Ajine zendegi, str. 155. adkami, str. 43.

233

imali u vezi s vlastitom sudbinom. Vjersko nadahnue, svijest o Bogu i vjerovanje daruju ovjeku postojanost, izvjesnost i spokoj.27

Da bi ovjek postigao istinsku sreu i ostvario jedan istinski ljudski ivot, treba mu odgoj. Potrebno je djecu jo od perioda djetinjstva, pa sve do puberteta i mladosti drati pod nadzorom i pravilno ih odgajati. Potrebno ih je poduiti ta je dobro, a ta loe, zainteresirati ih za izvravanje njihovih dunosti. Sve nebeske religije, sve naune i pedagoke kole su jednoglasne po ovom pitanju, s tom razlikom to boanske religije vjeru u Boga smatraju glavnim temeljom i osnovnim preduvjetom odgoja i svoj odgoj grade na njemu, smatrajui je najboljim sredstvom za ostvarivanje ljudskih moralnih dunosti.

Odgoj bez vjere u Boga

Druge pedagoke kole ili su nijeme kada je u pitanju uloga vjere u Boga u odgoju ili su, poput materijalista, pobornici odgoja bez vjere. Ovo je najistaknutiji princip koji odvaja boansku kolu Vjerovjesnika od svih ostalih ljudskih kola. Sljedbenici Boijih vjerovjesnika vjeruju da je Svijet postojanja djelo Velikog Boga. Oni vjeruju da je Moni Bog Svojom mudrom voljom stvorio ovjeka i u njemu moralnu savjest te ga nadahnuo i za dobro i za zlo. Oni vjeruju da slijeenje moralne savjesti nije nita do slijeenje stvaralake zapovijedi Velikog Boga. Meutim, sljedbenici materijalistike kole smatraju da je svijet rezultat kretanja materije. Oni vjeruju da su nastanak ovjeka, kao i fenomen savjesti, ustvari posljedice sluajnog slijeda dogaaja u prirodi. Prema njihovom stanovitu, moralna savjest nema nikakvu duhovnu vrijednost koja bi ovjeka obavezivala na njeno slijeenje i zbog ijeg bi se potovanja ovjek trebao odrei tenji i strasti suprotnih savjesti.
Osjeanja snanija od logike potiu ovjeka na pokret, bez obzira u kom se ivotnom dobu nalazio, i on e se s veom eljom pokoriti tegobnim ivotnim zakonima ukoliko ih prihvati kao Boiju volju, a ne samo kao neku slijepu snagu. Praksa pokazuje da su ljudi skloniji slijeenju linosti, nego slijeenju nekog pravila. Prirodni zakoni ouvanja ivota, produetka vrste i uzvisivanja due, ukoliko se shvate kao Boiji volja, postaju snaniji i utjecajniji.28
27 28

Rah va rasme zendegi, str. 126. Isto, str. 169.

234

Sljedbenici poslanika vjeruju da moralno i znanstveno uenje Boijih poslanika izvire iz volje Mudroga Boga i njihovo izvravanje smatraju izriitom dunou svih ljudi. Oni vjeruju da pokoravanje naredbama Boijih izaslanika uzrokuje zadovoljstvo Gospodara i da je izvor vjene sree i blaenstva, a da neposlunost naredbama Boijih poslanika izaziva Boiju srdbu i da je izvor njihove nesree. Iz istog razloga, oni iskreno prihvataju izvravanje vjerskih propisa i u skladu s njima djeluju. Meutim, sljedbenici ljudskih kola miljenja moralna uenja i praktine propise smatraju proizvodom miljenja ovjeka; ovjeka koji je neprestano izloen pogrekama, ovjeka koji pada pod utjecaj raznih inilaca i stalno mijenja svoje uvjerenje. Moe se desiti da oni u nekom normalnom stanju upotrijebe odreene odgojne mjere i da se u skladu s njima ponaaju, ali onog trenutka kada moralna uenja zasmetaju njihovim strastvenim uicima i putenim eljama, oni tim uenjima okreu lea i s ciljem postizanja svojih elja idu u smjeru suprotnom odgojnim pravilima. Lecomte du Noy kae:
Neki ateisti, koji su po svojoj naravi moralni, kau: Poto je temeljni problem u slijeenju moralnih zakona, ukoliko budemo sposobni praktino provesti ove zakone, mi neemo imati potrebu za vjerom. Ova metoda oit je pokazatelj nepoznavanja psihologije ovjeka, jer je ovjek uvijek sumnjiav prema zakonima ije izvorite ne poznaje. Pored toga, ova metoda dokaz je za neshvatanje sutine problema, zato jer je cilj da se ovjek iznutra usavri kako bi mogao moralno razmiljati, a ne natjerati ovjeka da se ponaa moralno. Sve dok ponaanje svakog ovjeka ne bude znak njegove duboke unutranje promjene i usavravanja, ono e biti samo niz konvencionalnih i privremenih vjetakih ogranienja koja e se s prvom izgovorom raspriti u zraku. Ukoliko moralne zakone budemo samovoljno nametali, koliko god oni posjedovali praktinu vrijednost, ljudi se nikada nee biti u stanju uspjeno oduprijeti ivotinjskim porivima.29

Ukratko, kola odgoja Boijih poslanika ostavlja utjecaj na dubinu misli i metode razmiljanja svojih sljedbenika i vjersko i moralno uenje usauje u njihove due. Vjera u Boga je temeljni oslonac vjere i najbolji svjedok za provedbu moralnih uenja i praktinih mjera. Ljudi koji posjeduju istinsku vjeru u Gospodara svijeta i koji su istinski prihvatili Boiju vjeru izvravaju sve svoje obaveze na svim mjestima i u svim situacijama. Oni ne prelaze granice vrline i morala koji su granica boanskog uenja. Ukoliko se sluajno i dogodi da u nekoj prilici uine pogreku i prekre vjerska pravila, uznemire se i ine pokajanje Bogu traei oprost za svoj grijeh.
29

Sarnevete beer, str. 216.

235

Odgoj koji nije utemeljen na vjeri u Boga ne posjeduje garant izvrenja i nikada se nee vrsto ukorijeniti u dubinama ljudskih dua. Ovakav odgoj, iako je mogue da u nekom normalnom stanju uspostavi moralan i drutven sistem, biva uzdrman tokom drutvenih previranja i nagonskih uznemirenosti pa gubi svoj utjecaj. Ljudi odgojeni u ovoj pedagokoj koli u vanrednim okolnostima mogu da poine velike zloine i neljudska i nemoralna djela. Dokaz za ovu tvrdnju su stravini dogaaji koji su se dogodili u civiliziranom zapadnom svijetu tokom Prvog i Drugog svjetskog rata.

Raspad sistema moralnih vrijednosti

Edgar Pesch, poznati francuski psiholog kae:
Ideoloke i moralne forme koje su ukraavale evropsku civilizaciju zbog toga to je njihov temelj bio iskljuivo materijalan, raspale su se pod utjecajem Prvog svjetskog rata. Strah i uznemirenost u jo veem i intenzivnijem obimu obuzeli su svijet tokom Drugog svjetskog rata. Potovanje ivota, ljudskosti, kao i predstave o moralnim vrijednostima posvuda su iezli. Progoni, pokolji civilnog stanovnitva, koncentracioni logori za prinudni rad (u kojima ne samo da su vladali glad i razne zarazne bolesti nego su se nad logoraima provodile strane torture i muenja), nerazumna i masovna ruenja bombardiranjima, sve se to smatralo normalnim i uobiajenim metodama u ratu. Tokom tog stranog perioda grupa autora pravnika pokuavala je predstaviti zakonskim ovo novo pravo, sputajui na taj nain predstavu o pravdi na najnii nivo. U skladu s navedenim, dolo je vrijeme da se sve dobronamjerne osobe pozabave dubokim promiljanjem i istraivanjem sljedeeg pitanja: Kakva je bit, sutina civilizacije i kuda ona vodi ovjeka?30 Postoji veliki broj civiliziranih ljudi koji se zgraavaju nad pomisli o ubistvu ili incestu, ali iste te osobe nisu spremne odrei se svoje pohlepe, nasilnosti i seksualnih poriva. Oni su spremni da, ako e ih to spasiti kazne, laima, prevarom, potvorom i optubom uvrijede svog istovrsnika i nanesu mu tetu.31 Tokom rata drave sve nepravde, sve napade koje bi i najmanjem obliku u normalnim okolnostima bile sramotne, smatraju dozvoljenim. U tom smislu vlasti ne samo da se u svom odnosu prema neprijatelju slue obmanama
30 31

Andiehaje Frojd, str. 117. Isto, str. 123.

236

i prevarama nego se ne ustruavaju ni od znalakog i namjernog izgovaranja lai pa su se, kao to se to moglo primijetiti tokom svjetskog rata, la i prevara bili rairili kao nikada prije.32 Ovakva situacija ne samo da je unitavala bilo kakav pokuaj podizanja ovjekovog dostojanstva u svijetu nego su vlade na taj nain potpomagale unitenje drutava kojima su vladale i posredno su potkopavale i unitavale moralne osnove koje su podignute uz krvav trud i napor.33

Ukratko, svaki odgoj, i ako bude posjedovao nauni i psiholoki korijen, ukoliko ne bude oslonjen na vjeru u Boga i predanost izvravanju Boijih naredbi, u kriznim situacijama i pred nagonskim porivima, nee imati snage za otpor, nee moi ovjeka nagnati na izvravanje njegovih obaveza na svim mjestima i u svim situacijama i sprijeiti ga da ini nemoralna i neljudska djela.
ovjek to na putu spoznaje nema vjere Lik on ljudski ima, al karakter nema O, ti, to se znanjem dii, znanje svoje uveaj Ne bi l spozno da bez vjere znanje vrijednost nema Palau ti znanja ako cijelu od kamena i eljeza sazda Zatrest e se, sruit e se, ako temelj od vjere ti ne bude Iako je u znanju poput mora, bez vjere je ovjek na dan krizni Poput lae Nuhove, ali lae za oluju nespremne Miica svijesti o Bogu polomit e bezvjernike ake eline Iako se ovjek svjestan Boga s pobunom pod ruku ne laa

Odgoj u skladu s prirodom

Sveta vjera islam na putu izgradnje jednog vrijednog, sposobnog, potenog i ednog naroda svoja odgojna uenja je uredila na temeljima uroene vjere, i od perioda mladosti novi narataj odgaja s vjerom u Boga. Islam u najveoj mjeri koristi snagu moralne savjesti ovjeka, koja je Boije nadahnue genetiki utkano u nae bie i isprepleteno sa ovjekovom sudbinom i koja odgaja mlade i oplemenjuje ih ljudskim osobinama i moralnim karakterom.
32 33

Andiehaje Frojd, str. 125. Isto, str. 126.

237

Islam je snano buenje vjerskih osjeanja adolescenata uinio podrujem djelovanja vjerskog odgoja. U vrijeme kada se prirodnim tokom u njima probudi sklonost za vjeru, islam ih tek tada smatra obaveznim da ispunjavaju vjerske obaveze i izvravaju vjerske dunosti, uvrujui vjeru ljudi u Boga kroz izvravanje dnevnih molitvi. Ukratko, islam zapoinje odgoj mladih generacija njihovom uroenom tenjom za vjeru i moral. Zadovoljavanjem ovih duhovnih udnji on uravnoteava i ostale prirodne tenje mladih, a sprjeava i njihovu radikalizaciju i bunt. Nebeska vjera islam vjeru u Boga i zadovoljenje udnje za vjerom smatra garantom provoenja svih moralnih i praktinih naela i tim istim putem ljude udaljava od nemorala i grjenosti. Mladi koji ele biti odgojeni s moralnim vrlinama i ljudskim osobinama, koji ele postii najsjajniji duhovni karakter, mladi koji ele i u normalnom stanju i u trenucima krize uvijek vladati tenjama svoje due i koji ele svoj ivot provesti u ednosti i potenju, odmah po pristizanju perioda puberteta trebaju posluati glas svoje iskonske prirode koja ih poziva na vjeru i glas svoje moralne savjesti pa od onog trenutka kada se u njima probudi prirodna tenja za vjerom trebaju usvajanjem ispravnog vjerovanja, plemenitih moralnih vrlina i izvravanjem praktinog vjerskog programa, tj. slijeenjem Boije vjere zadovoljiti uroenu potrebu za njom, uvrstiti svoj duhovni ugovor s Velikim Bogom i u svakoj situaciji Ga se sjeati.

Slijeenje Boijeg zakona

Odgajatelji koji ele odgajati sposobne i estite mlade ljude i uiniti od njih moralne i kreposne osobe moraju slijediti zakon stvaranja i svoj odgoj uskladiti s uroenim udnjama mladih. Buenje tenje za vjerom i moralom kod mladih i zadovoljenje te njihove udnje nije nita drugo do pokoravanje Boijem zakonu stvaranja (sunnetullah), dok je zanemarivanje duhovnih tenji mladih i guenje njihove udnje za vjerom otvoreno suprotstavljanje prirodi i sistemu zakona na ijim temeljima je stvoren ovjek. Bez sumnje, nepokornost zakonima stvaranja imat e neeljene posljedice, a prekritelj nee proi nekanjen. U razvijenim modernim dravama, jedan od najveih drutvenih problema jeste pitanje mladih i mnogi naunici su svoje misli usmjerili prema njemu. U skladu s preciznim statistikim podacima, svake godine u zapadnim zemljama broj kriminalnih djela i zloina koje su poinili mladi ljudi vei je
238

nego prethodne godine. Mlade generacije su zbog nedostatka vjere i loeg odgoja krenule putem pobune i neposluha i pale u kaljuu raznih vrsta nedolinih i zabranjenih djela. Krenje zakona, razuzdanost, svojeglavost, nasilje, kraa, krenja prava drugih, naputanje kole, tetne ovisnosti, beae i druge sline vrste poroka meu mladima neprestano su u porastu. Ovi neeljeni dogaaji rezultat su odgoja iz kojeg je prognana vjera i nepotivanja zakona prirode i zakona stvaranja. Grijeh i nemoral, koji su posljedica nevjerovanja, uinili su ivot mladih i njihovih staratelja gorkim, a drutvo suoili s brojnim neprilikama i tekoama. Allah, d.., u Kuranu kae: A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e tekim ivotom ivjeti.34

34

Taha, 124.

239

13. PREDAVANJE

Uzvieni Allah u Svojoj knjizi kae: Za one koji se klone velikih grijeha i razvrata i koji, kad ih ko rasrdi, oprataju.1

Jedan od stubova civilizacije

Uravnoteenje prohtjeva due i sputavanje nagona jedan je od glavnih oslonaca civilizacije i temeljni preduvjet sree i uspjeha ovjeka. Ovu injenicu prihvataju i potvruju sve boanske religije i svi naunici. Onaj ko eli u duhovnom smislu biti istinski ovjek i pod okriljem boanskog uenja stii do istinskog savrenstva, ivjeti duhovnim ivotom i posjedovati uzviene moralne vrline i ljudske osobine, on mora u ispravnoj mjeri sputati svoje nagone i prohtjeve due i sprijeiti bilo kakav oblik njihovog pretjeranog ispoljavanja jer je neobuzdano i bezuvjetno slijeenje strasti izvor opadanja i propasti ovjenosti. Imam Sadik, a.s., je rekao: Ne oslobaaj duu i njene prohtjeve, doista e je ti prohtjevi i unititi.2 Ostavimo li po strani duhovnu i vjersku stranu ovog pitanja, osoba koja eli biti civilizirana, tj. koristiti se prednostima civilizacije, pridruiti se ljudima u materijalnom pogledu i ivjeti u drutvenoj zajednici, mora sputavati svoje nagonske porive i putene strasti.
Mnoge osobe su u sukobu sa civilizacijom jer civilizirani nain ivota sputava njihove nagone. Potrebno je imati na umu da protesti takvih ljudi nikako nisu umjesni jer je sputavanje nagona u tehnikom smislu potpuno nuno da bi civilizacija dola do svojih ciljeva. Prema tome, traganje za sigurnou i spokojem koji su posljedica civilizacije, bez odricanja od prirodne (ivotinjski razuzdane) slobode sebino je oekivanje. Da bi ovjek ivio u drutvu, mora odustati od te prirodne slobode koja je teorijski postojala u predcivilizacijskom razdoblju.
1 2

E-ura, 37. Kafi, sv. 2., str. 336.

240

udnja za povratkom u prirodno stanje sa ciljem slobodnog zadovoljenja nagona je greka, ali oekivati ivot u civiliziranom drutvu i istovremeno posjedovanje potpune slobode je sebino licemjerstvo zato to e takvo ponaanje neminovno dovesti do krenja prava drugih ljudi. Sprjeavanje napadnog i nasilnog ponaanja je nunost svake zajednice. Potpuno je jasno da dokle god se napad i nasilje ispoljavaju u obliku nagona, nee se moi uspostaviti nijedna drutvena relacija.3

Ukratko, svi vjerski lideri i sve naune kole svijeta imaju jednoglasno miljenje da je sputavanje nagona i uravnoteenje tenji i prohtjeva due jedna kategorina i neizbjena nunost u ivotu ovjeka. Za postizanje istinske sree ili u najmanju ruku za izgradnju istinske civilizacije ovjek se neminovno mora odrei neograniene i bezuvjetne slobode svojih prohtjeva i tenji due i ogranieno, u ispravnoj mjeri i umjesno zadovoljiti svoje nagone. Veoma je bitno i vrijedno napomene i to kako i kojom snagom moemo obuzdati snanu pohotu i buntovne nagone? I kojim sredstvom je mogue sauvati ovjeka od opasnosti pobune njegovih tenji i iskljuivog ispoljavanja putenih poriva, kao i zlodjela proisteklih iz njih? Drugim rijeima, koja snaga moe biti garant za provedbu uravnoteenja nagona ovjeka? Jedan od veoma efikasnih inilaca u uravnoteenju prohtjeva due i obuzdavanju ljudskih nagona je razum.

Razum i odmjeravanje strasti

Razum svojim ispravnim proraunima ograniava slobodu ovjeka i razdvaja Pravi put od stranputice, ispravno od neispravnog. Razum je u stanju odmjeriti strasti i nagone ovjeka i stvoriti pretpostavke za uravnoteenje prohtjeva i udnji. Razum je u stanju uputiti ljudske nagone na put dobra i put estitosti i sprijeiti njihovo razuzdavanje i pobunu. Sve u svemu, razum je vodi ije je slijeenje razlog osloboenja i spasenja ovjeka. Ali, a.s., je rekao: Tvoj razum te vodi istinskoj uputi.4 Velika tekoa koja se isprijeila na putu razuma je to to su djelatna snaga strasti i poticaji nagona izuzetno snani i moni. Kada se osjeanja i nagoni uzbude, kada se strast i srdba pobune i kada uzburkaju ljudsko bie, svjetiljka uma slabi, a svjetlost razuma se stiava i gubi snagu svoga otpora.
3 4

Andiehaje Frojd, str. 121. Gureru-l-hikem, str. 516.

241

U tim trenucima porivi i strasti poput razorne poplave preuzimaju snagu u svoje ruke i slobodno vladaju cijelim biem ovjeka potiui ga na injenje loih djela, to naposljetku moe prouzrokovati velika zlodjela, a ponekad i nenadoknadive tete.

Snaga razuma
Zapovjednik pravovjernih, a.s., rekao je: Srdba kvari razum i udaljava od dobra i ispravnosti.5 Prenosi se takoer da je Ali, a.s., rekao: Pad razuma veinom se dogaa pod utjecajem pohlepe.6 Razum je u normalnim situacijama veoma djelotvoran u sputavanju nagona i uravnoteenju prohtjeva due i u stanju je ograniiti slobodu ovjeka na ispravnom temelju njegove vlastite koristi i interesa, ali u trenucima razdraenih osjeanja i pobune nagona razum postaje nemoan tako da nije u stanju zaustaviti nepokorne nagone u njihovom ekstremnom i napadnom nastupu. Znanje je takoer jedan od inilaca uravnoteenja prohtjeva due i sputavanja ljudskih nagona. Znanje je poput rasplamsale baklje koja osvjetljava mrani put ivota pun krivina i titi od stranputice i pada u provaliju. Znanje, bez sumnje, ima veoma djelotvornu ulogu u razvoju ljudskih mogunosti i izgradnji estitih i sposobnih osoba. Znanje je u stanju svojom realistinou ograniiti nagonske udnje ovjeka, ukazati mu na put njegova osloboenja i spasenja i odvratiti ga od nedolinog zadovoljavanja prohtjeva due. Ali, a.s., je rekao: U skladu s poveanjem ovjekova znanja poveava se i obzir njegov prema dui njegovoj i trud njegov u smislu moralnog preodgoja i kreposti due njegove.7 Znanje, uprkos svim sjajnim utjecajima koje ima, isto kao i razum, nema snage da se odupre pobuenim osjeanjima i gubi snagu pred podraenim nagonima. Univerzitetsko obrazovanje ne moe sauvati ovjeka od pohlepe, gramzljivosti, samoljublja i slavoljublja, nije u stanju sputati ljudsku strast i srdbu, niti je u stanju podstai ovjeka na portvovanost i samoodricanje.
5 6 7

Gureru-l-hikem, str. 49. Isto, str. 195. Mustedrek, sv. 2., str. 310.

242

U historiji nauke, Galileju, poznatom nauniku, u vezi sa sluajem kretanja Zemlje dogodio se opasan presedan: visoko crkveno sudsko inkvizicijsko vijee ga je pozvalo na suenje i njegov nagon samoodranja se naao u opasnosti. Da bi sauvao svoj ivot, Galilej se odrekao svog naunog uvjerenja, pokajao se zbog svojih rijei i zatraio oprost.
Kancelarija svetog oca je pripremala njegovu izjavu. Dvadesetog juna 1633. godine osuenika je pozvala pred sud i 22. juna ga prisilila da potpie pokajniku izjavu sljedeeg sadraja: Ja, Galilej, u sedamdesetoj godini ivota padam na koljena pred vaim velianstvom i u trenutku dok gledam Svetu knjigu pred oima i dodirujem je svojim rukama, kajem se i poriem svoju neistinitu tvrdnju o kretanju Zemlje i smatram tu tvrdnju odbaenom i nitavnom.8

Odgoj je, takoer, poput znanja, jedan od djelotvornih inilaca uravnoteenja prohtjeva due. Ljudi koji su od djetinjstva bili pod nadzorom vrijednih i sposobnih odgajatelja i od poetka odgajani na ispravan nain, u godinama zrelosti u znatnoj mjeri e biti u stanju vladati svojim nagonima i tenjama. Pod utjecajem ispravnog odgoja, oni su ve svikli na ednost i potenje i uvaju se grijeha i nemorala. Ali, a.s., je rekao: Onom ko se obavee na moral, umanjit e se loa djela.9 Ukoliko odgoj bude temeljen na nagonu samoljublja i proet osjeanjima on e biti uinkovit inilac sputavanja uroenih poriva i uravnoteenja nagona, ali ako ne bude posjedovao emotivnu stranu i bude iskljuivo temeljen na razumskom i naunom prosuivanju, u trenutku pobune nagona i uzburkanih osjeanja nee posjedovati snagu otpora niti e moi sprijeiti njihovo nekontrolirano divljanje.

Novi odgoj i obrazovanje

Ve due vrijeme novi odgoj i obrazovanje na planu sputavanja nagona i izgradnje istinske civilizacije vladaju zapadnim svijetom. Kroz ovaj novi sistem tokom nekoliko generacija odgojeno je na stotine miliona ljudi. Meutim, uprkos svem naporu i trudu uloenom na ovom planu, osobe koje su prole taj novi odgojno-obrazovni sistem nezadovoljne su i ale se na sputavanje njihovih nagona i zapreke koje je civilizacija stvorila na putu
8 9

Tarihe ulum, str. 193. Gureru-l-hikem, str. 245.

243

njihovog zadovoljenja. Takve osobe kada god i kako god mogu, nastoje zadovoljiti svoje nagone i elje due gazei sva pravila odgoja i civilizacije. Edgar Pesch, kae:
Nasilna i nedrutvena ponaanja koja mnogi lanovi drutva ispoljavaju odmah nakon poputanju drutvenih stega i zapreka jasno nam dokazuju da ljudi, i pored toga to ive u drutvu i to su stvorili brojne civilizacije, nisu civilizirani. Oni u ovom znaenju ne pripadaju krugu civiliziranih ljudi zato jer uvaavaju civilizaciju samo naizgled i dok nad njima traje drutvena prisila.10

Sigmund Freud u jednom od svojih djela kae:

Broj osoba koje licemjerno prihvataju civilizaciju je mnogo vei od osoba koje su istinski civilizirane. Sistemima i zakonima civilizacije nije iskljuivi cilj neka vrsta podjele bogatstava, nego ovi inioci trebaju poduprijeti civilizaciju i sauvati je od nagonskih i neprijateljskih pobuda ljudi.11 albe ljudi upuene civilizaciji u stvari odraavaju njihove samoljubive, nasilne i nedrutvene nagonske podraaje. Osobe koje pritube upuuju civilizaciji te kritiziraju njene vidove, duhovne, politike ili ekonomske oblike same nisu uistinu civilizirane. To su osobe koje lau predstavljajui se civiliziranim. Mnogi ljudi nastoje svoje nagone zadovoljiti pod platom civilizacije. Otprilike svi oni, kada se nalaze pod panjom i prismotrom drugih ljudi, potvruju i istiu drutvene granice i zabrane, ali samo onda kada se one odnose na druge. Meutim, istog trenutka kada se te granice pred njima isprijee, oni se poinju buniti i osuivati ih.12

inioci sputavanja nagona

Iako postoje i drugi inioci koji ograniavaju tjelesne porive i sprjeavaju agresivno ispoljavanje nagona, kao naprimjer nacionalni nadzor, osuda javnog mnijenja ili kazneno pravo, od kojih svaki na sebi svojstven nain djeluje u smislu uravnoteenja tenji i ograniavanja neumjesnih sloboda, u dananjem svijetu, razum, znanje i odgoj prepoznaju se kao tri velika inioca za obuzdavanje nagona i odgajatelji se uglavnom oslanjaju na njih. Kao to je ve reeno, ni jedan od navedenih inioca nije u stanju oduprijeti se navali pobuenih strasti i nagona pa njihov rezultat nije u svim sluajevima pozitivan i plodonosan.
10 11 12

Andiehaje Frojd, str. 116. Isto, str. 118. Isto, str. 119.

244

Sada se postavlja pitanje zato razum, znanje i odgoj nisu u stanju pravilno sputati udnje due i ljudske nagone? Zato u trenucima uzbuenja, strasti i srdbe i ostalih nagonskih udnji razum, znanje i odgoj doivljavaju poraz i gube utjecaj? Odgovor na ovo pitanje je sljedei: Najvea snaga koja potie ovjeka na injenje pohvalnih ili pokuenih djela i koja ih tjera na kretanje i djelovanje jesu osjeanja. Hrabrost, ponos, iskrenost, vitetvo, samopregnue, portvovanost, ili suprotno od tog, strah, prezrenost, licemjerstvo, samoljubivost, podlost sve te osobine izviru iz osjeanja. Razum nam je u stanju svojim preciznim analizama i ispravnim proraunima pokazati put sree i blaenstva, ali snaga koja je u stanju pokrenuti ovjeka da se uputi na ovaj teko prohodan put pun opasnih krivina i voditi ga kroz njega jeste snaga njegovih osjeanja. Milost, ljubav, dobroinstvo, ovjekoljublje, irokogrudnost i druga slina ista osjeanja izvor su ovjekove sree, dok su zavist, samodopadanje, karijerizam, oholost, krtost i druga slina neista osjeanja uzrok nedaa i nesree za ovjeka. Ukratko, ljudski osjeaji su najsnanija pokretaka snaga u ovjeku i ogroman dio njegovog pozitivnog, ali i negativnog djelovanja u polju njegovog duhovnog i materijalnog ivota izvire upravo iz njih.

Snaga nagona i slabost razuma i znanja

Imajui u vidu injenicu da nagonske tenje i prohtjevi due spadaju u grupu izuzetno monih i snanih osjeaja, jasno je zato razum, znanje i odgoj nisu u stanju sputati nagone i strasti, jer je snaga nagona i prohtjeva due znatno vea od snage razuma i znanja, a manja sila nikada nije sposobna nadvladati i poraziti silu veu od sebe. U dananjem svijetu, ogroman nauni napredak ovjeanstvu je omoguio da izgradnjom brana ukroti velike rijeke i sakupi na milione kubnih metara vode kako bi, u odgovarajuem trenutku i odgovarajuoj mjeri, pokrenuo protok vode s ciljem izgradnje i razvoja. Ovakvim postupkom, s jedne strane, na najbolji nain iskoristi se potencijal jedne rijeke, a s druge strane, titi se od razaranja nastalih poplavom. Nesumnjivo temeljni uvjet da bi se rijeka ukrotila jeste ravnotea snage pritiska vode i otpora brane. Obrazovani i struni arhitekti svojim preciznim proraunima grade branu na takav nain da je snaga njene izdrljivosti vea od maksimalnog pritiska vode, kako bi brana bila sposobna prilikom poplave rijeke oduprijeti se najsnanijem pritisku vode.
245

Nagonske tenje i prohtjevi due u biu svakog ovjeka su poput blagoslovljenih izvora koji, ukoliko se budu na ispravan nain ukrotili i koristili u ispravnoj mjeri i u svom vlastitom toku, postaju izvor sree i blaenstva za ovjeka i drutvo. Ukoliko budu razuzdani i nepopustljivi, uzrokovat e velika nedjela i nenadoknadive tete i opasnosti. S ciljem sputavanja nagonskih osjeanja i kroenja tjelesnih poriva potrebno je upotrijebiti snanija osjeanja. Razum, znanje i odgoj ne posjeduju snagu otpora pred razarajuom poplavom nagona i ne mogu ih sprijeiti u njihovom nasrtaju i izljevu. Samo je osjeanje u stanju sputati drugo osjeanje, pobijediti ga i ukrotiti.
Niko se potpuno ne rtvuje zarad neke naune istine. ak je i Galilej odustao od svjedoenja. Racionalna ispravnost neke dunosti ne podrazumijeva nuno i pokoravanje toj obavezi. Kada neka teorija ostvari utjecaj na promjene u postupcima naroda, to je stoga to je, pored razumskih inilaca, u sebe ukljuila i emotivne. Samo je ljubav u stanju poruiti debele zidove iza kojih smo skrili nae samoljublje i rasplamsati u nama ar i elju te nas odvesti radosna i ozarena lica na bolni put portvovanosti. Zbog majine ljubavi ak se i malodobno dijete ponaa razumski. Izuavanje knjige prava nije u stanju pobuditi u nama gorljivost i strast. Muenici koji su pali na putu Isaovom, a.s., nisu rtvovali svoje ivote zbog prirodnih zakona. Jedan apstraktan pojam ne moe biti pokreta ovjeka osim kada je praen nekim vjerskim faktorom.13

U nebeskoj koli islama, radi sputavanja nagona i uravnoteenja prohtjeva due, posebna panja se poklanja razumu, znanju, odgoju, stidu, kao i drutvenoj vrijednosti, nacionalnoj kontroli i nadzoru, zakonskim kaznenim propisima, tj. svim djelotvornim iniocima. Brojni su kuranski ajeti i vjerske predaje koji govore ponaosob o svakom od njih. No, najvea snaga i mo koja se koristi s ciljem sputavanja nagona i koja ostvaruje najbolje i najplodotvornije rezultate je osjeaj potrebe za vjerom.

Ljubav prema Bogu

Islam je ogromnom snagom vjere i ljubavi prema Velikom Bogu u svojim istinskim sljedbenicima izgradio velianstvenu branu koja je u stanju oduprijeti se najteim poplavama nagona i najsnanijim navalama strasti te s velikom lahkoom sputati udljive i snane tenje. Drugim rijeima, islam se na polju uravnoteavanja prohtjeva due i sputavanja ljudskih udnji ne zadovoljava samo razumom, znanjem i logikom,
13

Rah va rasme zendegi, str. 113.

246

nego koristi i vjerska osjeanja koja su iskonski ukorijenjena u najvee dubine ljudske prirode te na taj nain svoje sljedbenike titi od opasnosti koje im prijete od pobune prohtjeva due. U nastavku emo ukratko pojasniti nain i metode islamskog odgoja. Kao to je u prethodnom poglavlju napomenuto, spoznaja Boga i moralna savjest iskonski su utkani u prirodu svakog ovjeka. Uporedo s rastom djeteta razvija se i njegova sposobnost spoznaje, a bude se i snae njegove iskonske sposobnosti.

Moralna savjest
Moralna savjest, koja je u Kuranu asnom objanjena kao boansko nadahnue, jedan je od vrstih oslonaca odgoja. Moralna savjest je poput plamtee baklje iji plamen neprestano sija iz najveih dubina ovjeka i koja se nikada i ni u kakvoj situaciji ne brie i ne gasi. Henri Baruk kae:
Moralna savjest nije vjetaka reakcija, nego najdublji inilac ljudske prirode. Ljudi i pored raznovrsnih pobuna nisu u stanju ugasiti i unititi svoju savjest. I vie od toga, zaudna postojanost i stamenost moralne savjesti ak i u trenucima teke bolesti, opeg ludila i duevnog pada, i njen opstanak nakon zgasnua sjaja razuma i intelekta svjedoe o njenom izuzetnom znaaju i uzvienom stepenu koji ima u dui ovjeka. Dio naunika se pita nije li moralna savjest proizvod vjerskog obrazovanja i odgoja?! Meutim, mora se napomenuti da se i u tajanstvenim ceremonijama primitivnih ljudi pronalaze jasni tragovi iste te savjesti. Strahovi i traenje oprosta primitivnih plemena svjedoe nam o postojanju savjesti jo od samog poetka ljudskog postojanja. Poricanje ove injenice bi znailo da nita ne razumijemo o ljudskom karakteru.14

Poetak tenje za vjerom i duhovnou

Prema vjerovanju veine specijaliziranih naunika, pored ve postojee iskonske prirodne spoznaje i moralne savjesti, od poetka dvanaeste godine, s poetkom pubertetskog doba, kod djece se javljaju neke druge sklonosti i tenje, a to su ljubav i sklonost prema vjeri. Uporedo s razvojem i snaenjem svih prirodnih inilaca puberteta, i ova sklonost jaa i razvija se, doivljavajui svoj vrhunac u esnaestoj godini ivota.
14

e midanam (Bimarihaje ruhi va asabi), str. 67.

247

Don B. Kajzl kae:

Shodno rezultatima obavljenih testova, openito se zanimanje za vjeru javlja u dvanaestoj godini.15

Maurice Debesse kae:

ini se da su svi psiholozi saglasni da izmeu krize punoljetstva i naglog buenja duhovnih i vjerskih osjeanja mladih postoje odreene veze. U tim vremenima dogaa se svojevrstan vjerski pokret koji je uoljiv ak i kod osoba koje su u prolosti bile potpuno ravnodune u odnosu na pitanja vjere i vjerovanja. Ova vjerska osjeanja svoj vrhunac doivljaju oko esnaeste godine.16

Otuda se u dobi od dvanaest godina u mladima javljaju tri iskonska bogatstva, tri duhovne tenje: 1. tenja za spoznajom Boga i zanimanje za nadmaterijalno, 2. moralna savjest i spoznajna snaga pomou koje shvatamo osnove vrlina i poroka, 3. interes za vjeru. Moe se rei da se prve dvije tenje nalaze u treoj, tako da se potpunim zadovoljenjem tenje za vjerom zadovoljava i tenja za spoznajom i moralnom savjesti.
Veoma je teko u mislima mladih ljudi napraviti jasnu granicu izmeu metafizikog podruja i vjerskih pitanja jer sve duhovne vrijednosti tee uzajamnom pribliavanju.17

Temelj odgoja u islamu

Islam na putu uravnoteenja prohtjeva due i sputavanja nagona maksimalno koristi snagu spoznaje, savjesti i vjere, i temelje svog odgoja uvruje na osnovama nepromjenjivog zakona stvaranja i iskonske prirode. Zanimljivo je da se tenja za vjerom javlja u dvanaestoj godini ivota, upravo kada poinje pubertet. U tom trenutku nagoni jo uvijek nisu potpuno probueni, a djeija narav jo uvijek nije zarobljena pobunom strasti. Kao da je Mudri Bog s ciljem prevencije jo prije pojave olujne navale nagona
15 16 17

adkami, str. 41. e midanam (Bolug), str. 118. Isto.

248

pripremio sredstvo za njihovo sputavanje, dajui im zatim tokom nekoliko godina puberteta priliku za samoizgradnju i razvoj vjerskog osjeanja. S ciljem zadovoljenja tenje adolescenata za vjerom i koritenja njihovih vjerskih osjeanja, potrebno je neprekidno voditi rauna o dvjema stvarima: prvo, da njihova vjerska osjeanja budu usmjerena na Pravi put, a drugo, da se naunim i praktinim sredstvima omogui njihov pravilan razvoj. Adolescent je sa svojim snanim interesom za vjeru poput gladnog djeteta koje trai hranu i razmilja o tome kako da utoli svoju glad. Kao to gladno dijete hranei se zdravom hranom postaje snano, a od pokvarene hrane se zatruje, isto tako e prava i dokazana vjera biti izvor sree za adolescenta, a neispravna vjera i praznovjerje uzrok njegove nesree i skretanja s Pravog puta. Ispravna uputa sastoji se od toga da se jo na samom poetku tenja adolescenata za vjerom usmjeri oboavanju Boga i vjerovanju u Istinu, te da se proiste od vjerovanja u isprazne matarije i praznovjerja. Dugi niz stoljea diljem zemaljske kugle razliite forme mnogobotva, idolatrije, isprazne matarije i krivovjerja pod imenom vjere okupirale su ljudski um. Veina ljudi se iz neznanja okrenula takvim iskrivljenim, neispravnim i neprimjerenim vjerovanjima i njima zadovoljila svoju iskonsku tenju za vjerom. Skupina ljudi se, opet, odvaila i krenula u borbu i istraivanje sa ciljem pronalaska ispravne vjere, te su naposljetku promijenili svoju vjeru, dok su neki suzbili svoju iskonsku tenju za vjerom i potpuno se udaljili od nje. U dananjem svijetu napretka nauke i irenja kulture mlada generacija je u vezi s pitanjem vjere suoena s jednim velikim problemom. S jedne strane, iskonska religiozna osjeanja i prirodna tenja za vjerovanjem mlade usmjerava prema putu vjere i potie ih na uenje vjere, dok ih s druge strane, praznovjerni i nerazumni sadraji koji se nalaze u mnogim velikim svjetskim religijama obeshrabruju i kolebaju i oduzimaju im duevni spokoj i sigurnost. Vjerske voe veine religija u svijetu, koji su i sami zarobljenici praznovjerja, nisu u stanju ispravnim i obrazloenim dokazima zadovoljiti mlade i usmjeriti njihove vjerske tenje na ispravni put. Rezultat toga je da mnogi mladi uzaludno gube svoje duhovno i vjersko bogatstvo.

Kriza sumnje
U svom kulturnom i intelektualnom miljeu mlad ovjek nastoji pomiriti svoja vjerska uvjerenja s naunim podacima. Kriza sumnje se javlja oko sedamnaeste i osamnaeste godine, naroito kod mladih koji se obrazuju. U tom vremenu, prema njihovom kritikim duhu, javljaju se odreene suprotnosti i nesklad izmeu nebeskih pouka i tekstova i odreenih naunih rezultata ili pitanja vezanih za svakodnevni ivot.

249

Katoliki psiholozi su primijetili da se ovakve krize javljaju posebno u onim sluajevima u kojima su vjersko pouavanje i odgoj bili na osnovnom i poetnom stadiju. U takvim sluajevima mladi e skinuti odoru vjere kao to skinu odjeu koja im poinje smetati. Mladi ponekad, nakon to napuste ovu vrstu rasprava, gube vjeru, a ponekad upravo suprotno, pod utjecajem dokaza jo vie jaaju svoju vjeru. Neki drugi, opet, odabiru neku odreenu vjeru u kojoj nema fanatizma.18

Ukratko, osnovni uvjet da bi adolescenti iskoristili svoju tenju za vjerom i duhovnosti jeste da se njihova vjerska osjeanja pravilno usmjere i da se njihove udnje za vjerom koje su skrivene duboko u njima, ispravno zadovolje posredstvom ispravnog vjerskog uenja, kome je stran svaki oblik praznovjerja i izmiljanja. Islam je svojim pounim, moralnim i praktinim savjetima osigurao zadovoljenje ovog svetog cilja koji je temeljni stub ljudske sree i pozvao svoje sljedbenike na najstamenije duhovno uenje i najiu nebesku vjeru.

Postojano uenje

Ovaj Kuran vodi jedinom ispravnom putu.19

Islam je svoj duhovni poziv i nebesku uputu zapoeo buenjem ljudskog razuma i od ljudi zatraio da razumski i promiljanjem prihvate asno kuransko uenje. Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaa, pa zato se ne opametite?20 Islam sputavanje i gaenje svjetiljke razuma smatra najveim iniocem pada i ponienja ovjeanstva. ovjek koji ne koristi razum i ne razmilja, kako to jasni Kuran kae, opasniji je od bilo koje ivotinje. 21 Najgora bia kod Allaha su oni koji su gluhi i nijemi, koji nee da shvaaju.
18 19 20 21

e midanam (Bolug), str. 120. El-Isra, 9. El-Enbija, 10. El-Enfal, 22.

250

Islam je vjera promiljanja i razmiljanja, vjera nauke i uenja. Islam je vjera stvaranja i iskonske prirode. Nebeska vjera islam ne samo da je ista od uobrazilja i praznovjerja nego je ak i jedan dio asnog Kurana objavljen s ciljem borbe protiv lanih vjera i izmiljenih vjerovanja. Kuran se estoko suprotstavlja i bori protiv oboavanja idola, krava, zvijezda, Mjeseca, tj. protiv svih oblika praznovjernog mnogobotva i upuuje ovjeanstvo na put razumskog i naunog jednobotva. Islam se estoko suprotstavlja svakom obliku neznalakog praznovjerja. Usprotivio se temelju vjerovanja u trojstvo: oca, sina i svetog duha to je naalost danas najrairenije vjerovanje u Evropi i Americi te je skinuo sramni naziv Boiji sin s Isaa, a.s. Islam je oistio svijetlu odoru Isaa sina Merjemina, a.s., od mrlja pretjerivanja krana i predstavio ga iskljuivo kao jednog od odabranih Boijih poslanika.

Mjerilo nadmonosti islama

Islam je vjera istine, istinska vjera ovjekova blaenstva. Vjera islam je ista od praznovjerja i uobrazilja. Ona ljude upuuje na Pravi put istine i put vrline i ta njena prednost mjerilo je nadmoi koju posjeduje u odnosu na sve svjetske vjere. asni Kuran upravo potcrtava ovu injenicu i jasno donosi radosnu vijest svim muslimanima o pobjedi islama nad svim vjerama svijeta. On je poslao Poslanika Svoga s uputom i pravom vjerom da bi je izdigao iznad ostalih vjera, makar ne bilo po volji mnogobocima.22 Kao rezultat toga u islamu je ispravna uputa vjerskog osjeanja adolescenata, kao jednog od osnovnih uvjeta za koritenje njihovih duhovnih snaga, osigurana na veoma dobar i primjeren nain. Uzvieno uenje Boijeg poslanika, s.a.v.a., u stanju je u svim stoljeima i vremenima usmjeriti vjerska osjeanja mladih na Pravi put i put Istine i na najbolji mogui nain pripremiti teren za zadovoljavanje njihovih duhovnih udnji.

Odgoj vjerskih tenji i osjeanja

Jo jedan uvjet za koritenje duhovne snage mladih na putu ograniavanja njihovih tjelesnih udnji je odgoj vjerskih tenji. Potrebno je naunim i praktinim uputama razvijati vjerski osjeaj adolescenata i stvoriti snane
22

Et-Tevbe, 33.

251

temelje za njegovo jaanje, kako bi se mogli oduprijeti navali nagona i pobuni strasti i sprijeiti njihovo ekstremno i nekontrolirano izraavanje. Vjerski osjeaj adolescenata, koji se prirodno javlja i snano i iznenadno oituje u kriznom dobu puberteta, jeste poput sjemenke voke iz koje e, ukoliko se poloi u zemljina njedra i bude propisno njegovana, izniknuti i izrasti veliko i plodonosno drvo, a ako se niko ne bude brinuo o njoj, ostat e u svom prijanjem neznatnom obliku. Vjerski osjeaj je poput estetskog osjeaja, iji je glavni korijen skriven duboko u ovjeku. Da bi se ovaj osjeaj osnaio i uvrstio u red snanih ljudskih osjeanja, potrebno ga je njegovati, kako bi se ispravno razvijao i postigao svoje savrenstvo. Islam je ustanovio stubove svoga vjerskog i duhovnog odgoja mladih na temelju razvoja vjerskih osjeanja i oivljavanja iskonske ljudske potrebe za vjerom, a njegova osnova je prvenstveno vjera u Boga. U asnom Kuranu i islamskim predajama vjera u Boga je predstavljena kao temelj sree i spasa ovjeanstva i ovo pitanje je spomenuto u stotinama kuranskih ajeta i hadisa. Islam adolescentima vjeru u Boga ne namee slijepo i nesvjesno, nego ih potie da ovo pitanje prvo stave pred sud razumu i da prouavanjem Boijih znakova i ajeta dou do spoznaje postojanja Boga te bespogovornim sudom uma povjeruju u Njegovo sveto Bie. Drugim rijeima, adolescent u svom odnosu prema Bogu prolazi kroz razliite stepene da bi konano stigao do stepena vjerovanja, koji je, meutim, tek poetak vjerskog odgoja. 1. Iskonska spoznaja koja prirodno postoji u svakom ovjeku od njegova djetinjstva. 2. Naglo buenje vjerskih osjeanja koje se javlja od dvanaeste godine. Ova osjeanja potiu mlade da obrate panju na svoju iskonsku spoznaju i da se posvete izuavanju i istraivanju iskona svijeta. 3. Razumsko istraivanje i uvianje Boijih znakova. 4. Vjera u Boga i osjeaj ljubavi prema Njegovom Svetom Biu.

Kuran i priroda
Kuran nije knjiga historije prirode, ali u njoj se nalaze na stotine ajeta u kojima se govori o stvaranju ovjeka i ivotinja, biljaka i minerala, nebeskih tijela i drugih zemaljskih i nebeskih stvorenja. Kuran navodei ove primjere ima za cilj privui panju ovjeka na promiljanje o Boijim znakovima.
252

Namjera je da se ljudi potaknu na paljivo izuavanje knjige stvaranja i da rukovoeni razumom spoznaju Boije postojanje, Njegovo znanje, mo, volju, mudrost, dobrotu i milost, tj. Njegovo bie i Njegova svojstva, te da povjeruju u Boga koji posjeduje sva savrenstva.

Kuran i Boija svojstva

asni Kuran poziva ljude Bogu Svemilosnom ( )i Milostivom (,) koji sve zna ( ,)koji je pravedan ( ,)Bogu koji voli svoje robove, koji je prema njima blag i milostiv i koji ih neprestano obasipa svojom panjom i svojim blagodatima, Bogu koji je sveznajui i koji je obavijeten o tajnim mislima i skrivenim djelima ljudi, Bogu koji je pravedan i koji je zadovoljan s dobrotom i dobroiniteljima, a nezadovoljan nepravdom i nepravednima, Bogu koji iz svoje dobrote i milosti dobroinitelje nagrauje, a prijestupnike kanjava, Bogu koji prihvata pokajanja pokajnika i oprata im njihove grijehe, Bogu koji uje dove i molitve ljudi i koji ih uslianjem njihovih dova pomae, Bogu u iju dobrotu i milost ljudi trebaju uvijek gajiti nadu, ali i strahovati od Njegova srdbe i Njegove kazne. Ukratko, asni Kuran, govorei o vjeri u Boga, stvara uzajamnu vezu izmeu razuma i osjeaja. Kuran, pored razumskog obrazlaganja u smislu dokazivanja Boijeg Bia i Njegovih svojstava, ovjeka upozorava i na Boiju milost i Boiju srdbu i u ljudima budi osjeanje straha od Boije srdbe i nade u Boiju milost.

Stvaralaki um
Prema rijeima Arthura Contona, teorija o Bogu bolje nego i jedna druga teorija pojanjava svijet i ona je poput mnogih teorija fizike. Teorija o Bogu je bila iznimno plodotvorna i ne postoji nijedan razlog za njeno odbacivanje. Millikan, Eddington i Jaynes vjerovali su kao i Isaac Newton da je svijet proizvod jednog Stvaralakog Uma, ali ova teorija, kojom su se zadovoljili fiziari i astronomi, nije dovoljna. Taj Newtonov bog nije nita vie do li Platonov (pasivni) bog koji se ne zanima za nae radosti, boli i patnje. Mi ne elimo da na Bog bude jedan veliki matematiar ili jedan opori i neodluni naunik. Mi trebamo Boga koji e nas voljeti, koji e razumijevati na jezik i koji e nam pomagati.23
23

Rah va rasme zendegi, str. 136.

253

Milostivi Bog
Sve sure asnog Kurana zapoinju Boijim imenom. Meutim, od svih Boijih svojstava najveu panju privlae dva i Bog je na svim mjestima opisan njima. Jedno od tih svojstava je Rahman ( )to znai Svemilosni, a drugo Rahim ( )Milostivi. Moglo bi se rei da uzviena uenja islama poinju pozivom Svemilosnom i Milostivom Bogu. Ova dva svojstva najvei su pokretai ljudskih osjeanja, izvor su prijateljstva i ljubavi ljudi prema Bogu te snanog emocionalnog pokretaa koji srca ljudi obasjava svjetlou nade. U islamu, prvi stepen u sklopu razvoja vjerskih osjeanja adolescenata i zadovoljenja njihove udnje za vjerom jeste poziv Bogu Svemilosnom, Milostivom. Ova dva svojstva sjedinjuju razum s osjeajima, spajaju razumsko priznanje i emotivnu ljubav i uspostavljaju temelje vjerskih osjeanja.

Voljeni Bog
Milostivost i dobroinstvo dva su poeljna svojstva koja Boga ine voljenim kod adolescenata i koja potiu njihova osjeanja na to da ga vole. U skladu s jaanjem ljubavi prema Bogu, jaa i njihovo uvjerenje i njihova vjera. Imam Bakir, a.s., u odgovoru na postavljeno pitanje kae: Da li je vjera neto osim ljubavi?24 Ljubav je najmonija snaga koja potie ovjeka u svim razliitim izrazima i vidovima njegova ivota. Ljubav je poeljno osjeanje ije prisustvo umnogome olakava ljudima tekoe i ini podnoljivim mnoge njihove nedae i boli. Ljubav ovjeka vodi na put portvovanosti i da bi stekao zadovoljstvo voljenog, ovjek je spreman rtvovati sve to ima.

Najbolja nagrada
Religija i vjera, prema rijeima Imama Bakira, a.s., nisu nita drugo do ljubav i prijateljstvo, ljubav prema Bogu, Poslaniku i Boijim prijateljima (evlijama). Nema vee i uzvienije nagrade za zaljubljenike u Boga od zadovoljstva njihovog Gospodara i sticanja zadovoljstva Voljenog.
24

Revdatu Kafi, str. 80.

254

...A zadovoljstvo Allahovo kao dar najvei uistinu, to je uspjeh velianstveni!25

Poziv zasnovan na ljubavi

Najvei garant provedbe islamskih propisa kod vjernika i vjernica su ljubav prema Gospodaru i sticanje Boijeg zadovoljstva. Zarad poticanja vjernika na dobro i odvraanje od loeg Kuran asni im se obraa jezikom ljubavi i osjeanja, i oslanja se na Boiju ljubav ili srdbu. Kao primjer, navest emo nekoliko kuranskih ajeta koji govore o tome:

Osobe koje Bog voli

Allah, zaista, voli pravedne.26 Allah, zaista, voli pobone.27 Allah, zaista, voli one koji se kaju.28 ...A Allah voli one koji se mnogo iste.29 ...A Allah voli one koji dobra djela ine.30 ...A Allah izdrljive voli.31
25 26 27 28 29 30 31

Et-Tevbe, 72 El-Maide, 42. Et-Tevbe, 4. El-Bekare, 222. Et-Tevbe, 108. Ali Imran, 148. Ali Imran, 146.

255

Osobe koje Bog ne voli

Allah, doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu.32 A Allah ne voli nered!33 Allah ne voli nasilnike.34 Allah, uistinu, ne voli vjerolomnike.35 On doista ne voli one koji se ohole.36 Allah ne voli nijednog nevjernika, grjenika.37

Boija ljubav i portvovanost

ovjek tjeran svojim prirodnim nagonom i sklonou voli svoj ivot i imetak i svom svojom snagom i moima nastoji ih sauvati i zatititi, ali vjera u Boga u vjernicima tako je jaka i snana da je ovjek spreman svjesno prei preko svoga ivota i imetka i rtvovati se na putu prijateljstva i ljubavi prema Bogu. 38 Allah voli one koji se na Njegovu putu bore u redovima kao da su bedem vrsti.
32 33 34 35 36 37 38

El-Bekare, 190. El-Bekare, 205. Ali Imran, 57. El-Enfal, 58. En-Nahl, 23. El-Bekare, 276. Es-Saff, 4.

256

...I koji od imetka, iako im je drag, daju roacima, i siroadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva...39

Dobroinstvo u ime Boga

Iz nekoliko navedenih kuranskih ajeta moe se jako dobro shvatiti do koje se mjere nebeska vjera islam u razvoju vjerskih osjeanja oslanja na ljubav prema Bogu i kako kroz ljubav prema Gospodaru potie svoje sljedbenike na injenje dobrih djela, a putem straha od Njegove kazne odvraa od injenja grijeha. Jasno je da to je osjeaj prijateljstva prema Gospodaru jai, a ljubav prema Njemu snanija, to e rezultati i provoenje vjerskih uputa biti bolji. Da bi u srcima svojih sljedbenika ojaao osjeaj ljubavi prema Bogu, islam nastoji to je mogue vie produbiti i osnaiti korijene prijateljstva u srcima ljudi i u tom smislu slui se svim naunim i praktinim sredstvima, slijedei ovaj sveti cilj kroz svoje opsene upute. Vjerske obaveze (farzovi) i pohvalna djela (mustehabi) koje je islam propisao, kao i dove i apuua moljenja Bogu, uinkoviti su inioci u jaanju prijateljstva i ljubavi prema Gospodaru. Namaz, kao jedna od najvanijih islamskih dunosti, sredstvo je duhovnog pribliavanja ovjeka Bogu, Gospodaru svih svjetova.

Veza izmeu stvorenja i Stvoritelja

Namaz je sredstvo za uspostavljanje neposredne veze izmeu stvorenja i Stvoritelja. Onaj koji redovno klanja svakoga se dana nekoliko puta obraa Bogu, te na taj nain obnavlja prijateljstvo sa svojim Voljenim, s Njim razgovara i pridobija Njegovu milost i panju. On tokom dana nekoliko puta od Boga trai pomo i podrku uvrujui svoju slabu odlunost snanom boanskom voljom, te na taj nain vlada prohtjevima due i titi sebe od prljavtine grijeha. 40 ...Namaz, zaista, odvraa od razvrata i od svega to je runo.
39 40

El-Bekare, 177. El-Ankebut, 45.

257

Pokorni rob u posljednjoj treini noi, privuen ljubavlju prema Bogu, naputa mjesto svoga poinka da bi klanjao neobavezni noni namaz, poput zaljubljenika osamljuje se sa svojim Voljenim, lije suze ljubavi i s njim apui razgovara. Ovaj duhovni postupak i unutranji nemir, ove ponone molitve i aputanja daruju mu duhovnu svjetlost i istou, jaaju njegovu vjeru i rasplamsavaju njegovu ljubav prema Bogu.

Pokoravanje Voljenom
Izvravanje vjerske obaveze posta, davanje zekata i drugih ibadeta, kao to je to namaz, jaaju vjeru i snae ovjekovu ljubav prema Bogu, zato to se ibadet izvrava s jasnim ciljem pokoravanja Boijim naredbama. Pokoravanje naredbi Voljenog ovjeka pribliava Njemu i poveava stepene njegove ljubavi. Sveta vjera islam na putu razvoja vjerskih osjeanja adolescenata i sputavanja njihovih poriva i udnji due, u skladu sa svojim sistemskim uputama ide korak po korak naprijed i gradi ih kao ljude snane volje i vjere.

Uspostavljanje temelja vjere

1. U prvoj prirodnoj prilici, odnosno u vrijeme snanog buenja vjerskih osjeanja, kada adolescenti postaju eljni vjerskih sadraja, islam ih poziva Gospodaru Svijeta i jednostavnom razumskom logikom, koja je na nivou njihova poimanja, donosi im dokaze o postojanju Boga te uspostavlja temelje njihove vjere. 2. Predstavlja Boga svojstvima koja potiu ljubav, svemilost i milostivost. Na taj se nain osjeaji adolescenata usredotouju na Boga i u njima se usauje ljubav prema Njemu. Ljubav prema Bogu je najbolji odgovor na vjerska osjeanja adolescenata i najbolji nain zadovoljenja njihove tenje prema vjeri. 3. Koristi ljubav prema Bogu, koja je primarni vjerski osjeaj, da adolescente upuuje na put slijeenja i pokoravanja Poslaniku islama, s.a.v.a., i gradi u njima osjeaj ljubavi i privrenosti izvravanju vjerskih dunosti i obaveza. Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!, a Allah prata i samilostan je.41
41

Ali Imran, 31.

258

Kada adolescent osjea da e zbog njegova slijeenja Boijeg poslanika, a.s., biti obasut Boijom ljubavlju i Njegovom panjom i da e ga Gospodar zavoljeti, njegova vjerska osjeanja e ojaati, a ljubav prema Bogu se poveati. 4. Nada u milost adolescenta obavezuje na izvravanje obaveznih i pohvalnih dunosti i na taj nain izmeu njega i Voljenog Boga uspostavlja neposrednu vezu. Dnevne namaze koje je postepeno nauio i vjebao od sedme godine sada mora redovno izvravati, po nekoliko puta na dan razgovarati s Bogom i svojim jednostavnim jezikom od Njega traiti pomo i podrku, posredstvom dova i apuih razgovora s Bogom u osami zalijevati mladicu ljubavi prema Bogu, koja je iznikla duboko u njemu i svakoga dana vie nego prethodnog voljeti Boga, Sveprisutnoga, Onoga koji sve nadzire, te gajiti nadu u Njegovu milost i strahovati od Njegove srdbe. Adolescentu koji se od dvanaeste godine odgaja u skladu s uenjima islama i koji se ispravno razvija i raste u okrilju vjere u Boga i molitve, vjerska osjeanja e biti dobro razvijena, tako da e u esnaestoj godini ivota izrasti u ovjeka s uvjerenjem i vjerom. Njegovi razvijeni i snani vjerski osjeaji bit e u stanju oduprijeti se nagonima i putenim strastima i sprijeiti njihovo divljanje i pobunu. Adolescent ija vjerska osjeanja nisu podrana i razvijana, a katkada su i sputavana, ija udnja za duhovnou nije zadovoljena i iju unutranjost nije obasjala svjetlost vjere, u esnaestoj godini ivota bit e potpuno potinjen svojim putenim nagonima. Njegova nerazvijena vjerska osjeanja nee biti sposobna oduprijeti se udnjama due i nee ga moi zatititi tokom vatrenih i opasnih godina mladosti od stranputice i grijeha.

Krizni period vjere i zadovoljenje sujete

Maurice Dabesse govorei o ovoj skupini adolescenata kae:
Kada se tek otkrivene vrijednosti u smislu kreiranja ponaanja mladih ljudi suele jedna s drugom, vjera adolescenta tada prolazi kroz krizni period. Ovo stanje se posebno dogaa kada boanske vrijednosti dou u sukob s drugim vrijednostima koje podilaze osjeaju samopotovanja mladih i udovoljavaju njihovom samoljublju, ili kada strasne elje ustanu protiv vjerskih moralnih zakona. U takvoj situaciji vjera e biti unitena u snanoj poplavi razuzdanih apetita (nagona i pouda).42
42

e midanam (Bolug), str. 119.

259

Iskonska spoznaja, moralna savjest i vjerska osjeanja tri su iskonske tenje koje su zajedno s ostalim iskonskim tenjama utkane u prirodu mladog ovjeka. Ukoliko elimo ispravno odgajati adolescente, moramo ih promatrati upravo onakvim kakvi su i stvoreni. Potrebno je obratiti panju na sve strane i vidove njihove linosti materijalne, duhovne, tjelesne i psihike te nepristranim pristupom iskoristiti njihova prirodna bogatstva i iskonske tenje pa graditi njihov odgoj upravo na temeljima tih elja.

Protivljenje zakonu stvaranja

ovjek je bie sazdano od tijela i due, tjelesnih organa i psihe. ovjek je skup razliitih iskonskih udnji i prirodnih elja. Sveobuhvatna srea i blaenstvo ovjeka e se osigurati onda kada se analiziraju sve njegove materijalne i duhovne strane i kada sve svoje tenje zadovolji u odgovarajuoj i ispravnoj mjeri. Panja prema odreenim tenjama i njihovo zadovoljenje i zanemarivanje dijela iskonskih udnji i njihovo guenje suprotno je zakonu Stvaranja i srei i spasenju ovjeka. Doktor Carrel kae:
Mi nemamo drugog izbora nego da prostudiramo ovjeka s razliitih fiziko-hemijskih, anatomskih, fiziolokih, umnih, moralnih, umjetnikih, vjerskih, drutvenih i drugih gledita. Bilo koji naunik koji bude prouavao jednu od grana ovog zamrenog skupa, zbog profesionalne deformacije pomislit e da ga je spoznao, ali njemu se zapravo tek rasvijetlio jedan mali djeli, i on je prihvatio da dio predstavlja cjelinu. Na razum ne prihvata ono to se ne slae s naunim ili filozofskim uvjerenjima vremena. Naunici su, kao i ostali ljudi, podloni uvjetima svoga vremena i prostora i lahko zaboravljaju sudove koji nisu pojanjeni i protumaeni postojeim teorijama. Naune metode se ine nedovoljnim za prouavanje svih ljudskih djelovanja. Oito je da naunici nisu u stanju analizirati sve vidove ljudske linosti, zato to nae tehnike ne shvataju nita to ne posjeduje masu i veliinu i nemogue ih je upotrijebiti za neto drugo do za one stvari koje se mogu smjestiti u vrijeme i prostor. One nisu u stanju su da procijene pohlepe, zlobe, neprijateljstva, ljubavi, ljepote, matu naunika, nadahnue umjetnika i vjerska uvjerenja. Iz tog razloga, skup podataka neophodnih za spoznaju ovjeka je ostao nepotpun. Prema tome, potrebno je prouiti ovjeka u svim njegovim vidovima i ne propustiti bilo koji od njih.43
43

Ensane naenahte, str. 3637.

260

Zanemarivanje vjerskog osjeanja

Na nesreu, dananji svijet u svom odgoju vjerskim tenjama i osjeanjima mladih ljudi, kao dijelu njihovih iskonskih udnji, ne pridaje znaaj kakav bi to trebalo. Potpuno su zaboravljena vjerska osjeanja koja se prirodno bude s krizom puberteta i koja e, ako budu podrana, postati najvea snaga za sputavanje nagona i prohtjeva due. U dananjem svijetu osjeaj za ljepotu, koji je jedan od iskonskih ljudskih osjeaja, podupire se i razvija na razliite naine i neprestano se jaa, ali se vjerski osjeaj adolescenata ne podupire i odgajatelji se ne zalau za njegov razvoj, to na kraju proizvodi nezainteresiranost za vjerovanje.

Svojeglavost mladih
Zanemarivanje vjerskog osjeaja adolescenata izravno je suprotstavljanje zakonitostima prirode i zakonu stvaranja, a nepokoravanje zakonima stvaranja nee proi bez kazne. Kazna za ovo suprotstavljanje je pojava buntovnitva i neposlunosti mladih i sve vea svojeglavost i razuzdanost u cijelom svijetu.
Svijet se naao u oaju zbog zloina mladih. Trei kongres Ujedinjenih Nacija na temu Sprjeavanje prestupnitva i medicinski tretman prestupnika nakon sedam dana rada i uea oko hiljadu sudija, sociologa i policijskih slubenika zavrio je svoj rad u Stockholmu. Uesnici na kongresu zatraili su od svih vlada svijeta da se zauzmu u borbi protiv prestupnitva mladih i donesu nune odluke radi prevencije zloina, jer se svijet naao u oaju zbog njih.44

Prestupnitvo mladih
New York se trese od nasilja i prestupa mladih. Mladi prestupnici su glavni uzrok ove uznemirenosti. Za samo deset godina, od 1954. do 1964. godine, broj zloina i kriminalnih djela koje su poinili maloljetnici mlai od esnaest godina, i enskog i mukog spola, povean je za 15 procenata. Privedeni maloljetnici poinili su uglavnom zloine kao to su ubistva, silovanja, oruani napadi, krae i trgovina opojnim drogama. Samo u 1964. godini mladi ispod
44

Ruznameje Etelaat, br. 11765.

261

dvadeset godina starosti koji su napravili jedan od zloina ove vrste inili su 38 procenata svih uhapenih zloinaca.45 Nije li ivot savremenog doba degradirao misaoni i moralni nivo ovjeka? Zato se svake godine na borbu protiv prestupnitva mora troiti na milijarde dolara? Zato uprkos ovim ogromnim ciframa zloinci ponovno pobjedniki napadaju i pljakaju banke, ubijaju policajce, kidnapiraju i ubijaju djecu? Gledajui unazad tok civilizacije doista je umjesno zapitati se nisu li uzroci ovog opadanja skriveni u nama i naim sistemima?46

Odgoj bez vjere

U zapadnom svijetu, Sigmund Freud je jedan od onih koji su zanemarili iskonsku tenju ovjeka za vjerom i promiljali o obrazovanju i odgoju bez vjere. Freud priznaje da je vjera u znaajnoj mjeri uspjela u sputavanju poriva i prohtjeva due ovjeka, pa kae:
Naravno, vjera je, stoga jer je u velikoj mjeri pomogla u sputavanju nedrutvenih nagona, uinila znaajnu uslugu ovjenosti i civilizaciji, ali u ovom smislu nije uspjela u dovoljnoj mjeri ii naprijed.47

Sa druge strane, on savjetuje:

Dobro je da se testira i jedno nereligijsko obrazovanje i odgoj, da se narod privikne i oslobodi ove utjehe i nadzora vjere, kako bi se samostalno i oslonjen na vlastitu linost suprotstavio opasnostima i tjeskobama i napustio ovo utoite.48

Lana civilizacija
Lana civilizacija zapadnih zemalja i moralni sistem evropskih naroda u vremenu prije Prvog svjetskog rata dali su Freudu nadu da je mogue bez vjere i vjerovanja stvoriti jednu istinsku civilizaciju, koja e omoguiti sreu i blaenstvo ljudima i uspjeno sputati neposlune ljudske nagone. Opaajui odgovornost ljudi evropskih nacija, koja je nastala pod utjecajem novog sistema obrazovanja i odgoja, Freud je pretpostavio da su narodi
45 46 47 48

Ruznameje Keyhan, br. 6596. Ensane naenahte, str. 265. Andiehaje Frojd, str. 96. Isto, str. 97.

262

zapadnog svijeta postali istinski ljudi i da posjeduju uzviene ljudske osobine i visoke moralne vrijednosti.
U takvoj situaciji Prvi svjetski rat se sruio poput uragana i uzrdmao Freuda. U to vrijeme on je provodei svoje starake dane gledao kako se uruavaju i nestaju moralna i ideoloka mjerila i vrijednosti u kojima je i on sam ivio. Freud je elio svojim znanjem i naukom primiriti ljude i pripremiti ih za suoavanje s brojnim ivotnim iskuenjima, ali ove vrijednosti su nestale sa zvukom prvog topovskog hica. ovjek, koji se diio time to je mogao poput ptice letjeti nebom, koristio je prvi avion za bacanje prvih bombi. Dok je jo rat bjesnio, 1915. godine Freud je u jednom svome djelu napisao sljedee: Dogodio se rat o kojem nismo nikad eljeli ni razmiljati. Ovaj rat ne samo da je u pogledu usavravanja stravinih razornih sredstava najkrvaviji i najrazorniji nego je to rat bez presedana i u pogledu brutalnosti, grozote i okrutnosti. Odnos i metode ponaanja drava prema svojim susjedima, koji nisu bili u saglasnosti s moralnim zakonima, a i okrutno ponaanje kakvo se vidjelo kod nekih ljudi nikada se nije oekivalo od predstavnika najuzvienije ljudske civilizacije i sve su nas zapanjili i zbunili. Masovni zloini koji su se dogaali u Evropi prijetili su ovjeanstvu velikim kulturnim nazatkom, a takoer, neizvjesnost i strah od novog rata natjerala je Freuda na promiljanje o budunosti ovjeanstva. Svoje gorke i neprijatne misli napisao je u djelu pod naslovom Civilizacija i njene nelagode.49

Divljaka masovna ubistva i neljudska djela zapadnih zemalja tokom Prvog svjetskog rata teko su pogodila Freuda i ostavila dubok utjecaj na njegove misli i naune teorije. On je shvatio da nereligijski odgoj i obrazovanje nisu u stanju evropske narode pretvoriti u istinski civilizirane i sprijeiti ih da ine zlodjela i neljudske postupke.
Freud je, kao uostalom i svi ljudi tog vremena, sa svih strana bio okruen atmosferom masovnih ubistava i alosti, koja se iznenada u ljeto 1914. godine nadvila nad Evropom. Ovi historijski dogaaji, koji e prirodno svakog mislioca natjerati na razmiljanje, rastuili su Freuda. U trenucima kada bi samo jedan tren iz svoje radne sobe provirio u svijet, pred sobom bi ugledao haos, uznemirenost i prijetei svijet. Otprilike u njegovoj ezdesetoj godini ivota, Freudova misao doivljava preobrazbu u smislu da je pitanja na koje je do tada gledao iskljuivo s gledita njihove naune upotrebljivosti poeo promatrati iz mnogo dalje i vie perspektive.50
49 50

Andiehaje Frojd, str. 101. Isto, str. 100.

263

Freud je 1917. godine napisao:

Gledanje u djela koja se ne podudaraju s naim predstavama o civiliziranom ivotu a kao rezultat ovih zvjerstava mi na ljude u svijetu gledamo kao na zloince i kriminalce bacilo nas je u oajnu i bolnu tugu. Zbog toga trenutno ljude dananjeg svijeta smatramo prezrenim i izopaenim, dok smo za te iste ljude prije rata pogreno pretpostavljali da se nalaze na viem moralnom i duhovnom nivou.51

Edgar Pesch dodaje:

Na svu sreu, Freud nije vidio Hitlerova jo stranija muenja i najvea masovna ubistva u historiji. On nije bio svjedok spaljivanja miliona ljudi, stravinih bombardiranja koja su do temelja unitavala i sa zemljom sravnjivala gradove, niti stranih i razornih torpeda i atomske bombe.52

Ukratko, Freud je promatrajui zapadne narode i njihovo licemjerno i prevarantsko ponaanje pretpostavio da emo, ukoliko zanemarimo ljudske duhovne tenje i vjerska osjeanja i odgojimo i obrazujemo ovjeka bez vjere u Boga, moi stvoriti istinski civilizirane ljude, biti u stanju podariti im ljudske osobine, obuzdati njihove snane porive i usmjeriti ih na put vrlina i ovjenosti. Meutim, nemilosrdna zvjerska ubistva i neovjeni postupci civiliziranog svijeta tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, koji su se dogodili tokom Freudovog ivota i nakon njegove smrti, praktino su opovrgli njegovu teoriju i dokazali da odgoj i obrazovanje bez vjerovanja i vjere nisu u stanju uravnoteiti prohtjeve ljudske due i ovjekove buntovne porive usmjeriti ispravnom i svrsishodnom putu. Kao saetak ove rasprave moemo rei da se islam u svom putu ispravnog odgoja mladih generacija oslanja na iskonsku spoznaju, moralnu savjest i vjerska osjeanja adolescenata, kao unutranje udnje i glas njihove prirode.

Islam i nagoni mladih

S ciljem susprezanja uroenih poriva mladih i uravnoteenja njihovih tenji, islam koristi razum, nauku i pedagogiju, ali uporedo s tim i veliku snagu vjere u Boga i vjerske upute. Islam je posredstvom vjere u Boiju milost i srdbu u svojim sljedbenicima izgradio osjeaj straha i nade i usmjerio ih stazi pokornosti zapovijedima Gospodara i izbjegavanju grijeha. Meutim, nebesko uenje jae se oslanja
51 52

Andiehaje Frojd, str. 117. Isto, str. 180.

264

na snagu Boije ljubavi i nade u Boiju milost, nego na srdbu Gospodara i strah od Njegove kazne. Islam razumskom logikom i prakticiranjem vjere postepeno snai u adolescentima ljubav prema Bogu te na taj nain gradi snanu branu koja e stati nasuprot njihovim putenim tenjama i nagonskim osjeanjima, tj. gradi sistem koji osjeanjima obuzdava osjeanja.

Najuzvieniji vjerski osjeaj

U islamu je ljubav prema Bogu, ljubav prema Gospodaru najuzvieniji vjerski osjeaj. Potpuni vjernik je onaj ovjek ija je ljubav prema Bogu toliko snana da nadvladava sve druge ljubavi i sve prohtjeve due koji postoje u njemu i koji svaku stvar voli sve dok ona ne proturjei ljubavi prema Bogu. Osoba kojoj su ivot, imetak, ena, djeca, posao i druge ovozemaljske blagodati drae od Boga nije dostigla savrenstvo vjere i takva osoba se ne moe okititi duhovnim astima i ponosom jednog istinskog i potpunog vjernika. Reci: Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa vaa, i ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgovaka roba za koju strahujete da proe nee imati, i kue vae u kojima se prijatno osjeate miliji od Allaha i Njegova Poslanika i borbe na Njegovom putu, onda priekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grjenicima nee ukazati na Pravi put.53 ...Za one koji se klone velikih grijeha i razvrata i koji, kad ih ko rasrdi, oprataju.54

Savreni ovjek
Hazreti Seddad, a.s., je rekao: Potpun i divan li je ovjek onaj koji je uinio da njegovi prohtjevi budu pokorni.55
53 54 55

Et-Tevbe, 24. E-ura, 32. Medmua verram, sv. 2., str. 10.

265

Treba napomenuti da se vjerski osjeaj, molitva i robovanje, kao i ostale prirodne tenje moraju uravnoteiti i u ispravnoj mjeri provoditi. Kao to smatra pokuenim pretjerivanje u zadovoljavanju seksualne poude ili ljubavi prema bogatstvu i poloaju, islam isto tako smatra nepoeljnim i pretjerivanje u vjerskom osjeanju. Cijenjeni velikani islama, govorei o ovome svojim sljedbenicima su preporuili put umjerenosti i sredine. Ali, a.s., u svojoj oporuci je rekao: O sine moj, budi umjeren u poslovima vezanim za ivot i budi umjeren u izvravanju svojih ibadeta.56 Imam Sadik, a.s., je rekao: Ja sam bio mladi i iznimno sam se trudio u injenju ibadeta, pa mi je otac rekao: O sine! Obavljaj manje ibadeta od onoga to vidim da sada obavlja, jer kada Allah zavoli nekog roba on je s njim zadovoljan, iako obavlja manje ibadeta.57

56 57

Biharu-l-envar, sv. 15., drugi dio, str. 173. Kafi, sv. 2., str. 87.

266

14. PREDAVANJE

Uzvieni Allah u Svojoj knjizi je rekao: Zar je onaj koji ima jasnu predstavu o Gospodaru svom kao onaj kojim se lijepim ine runa djela njegova i koji se za strastima svojim povodi?1

Tenja za samostalnou i isticanje vlastite linosti

Jedna od tenji koja se prirodno javlja kod adolescenata s pristizanjem puberteta i koja ih potie na djelovanje i zalaganje jeste elja za sticanjem samostalnosti i ostvarivanje linosti. Dijete se zbog slabosti tijela i nedoraslosti uma ne smatra sposobnim za samostalnost. Ono je neprekidno zavisno od oca i majke i ivi pod njihovim skrbnitvom. Meutim, stupajui u doba korjenitih promjena, odnosno puberteta, okonava se doba djetinjstva i s opim razvojem tijela, adolescent postepeno poprima odlike i osobine potpunog mukarca ili ene. Uporedo s javljanjem tjelesnih promjena dolazi i do promjena u unutarnjim eljama adolescenata i u njima se javljaju nova osjeanja. Jedna od njih je elja za sticanjem samostalnosti i samosvojnosti.

Tenja mladih za slobodom

Potvrda drutvene linosti mladih oituje se u mnogobrojnim situacijama, ali to oitovanje uvijek je u obliku jedne vrste potpuno linog djelovanja: adolescent pokazuje elju da napusti zavisni oblik ivota karakteristian za djetinjstvo te da stekne samostalan i slobodan ivot. Takoer, mlada osoba vie ne treba skrbnika i staratelja i u drutvu je odgovorna za svoje postupke i djela. Krivini zakon i pravni propisi takoer potvruju ove injenice. Mladi, kako se to kae, vie nisu mala djeca. Ovo je razdoblje u kojem moramo, malo po malo, poputati konopce broda. Mladi, htjeli to ili ne, nuno streme jednom sasvim novom
1

Muhammed, 14.

267

nainu ivota koji se razlikuje od ivota u djetinjstvu. Oni ostavljaju svoje stare djeije navike i zapoinju neke nove djelatnosti, naputaju ogranieni svijet prvih godina ivota i pripremaju se za pregnua doba zrelosti. elja za samostalnou nije nita drugo do jasan pokazatelj tog razvoja i usavravanja.2

Prihvatanje lanstva u drutvu

Potrebno je na ispravan nain zadovoljiti tenju mladih za samostalnou i samosvojnou, kao i da se u drutvu ove dvije uroene udnje praktino ostvare, jer pod utjecajem puberteta na plea mladih ljudi bivaju stavljene dvije velike odgovornosti. Jedna od njih je pozivanje na odgovornost u izvravanju linih obaveza, a druga je prihvatanje lanstva u drutvu. Postizanje samostalnosti uvjet je za jaanje line odgovornosti adolescenata, dok je sticanje samosvojnosti uvjet za njihovo lanstvo u drutvenim poslovima.

Zasluenost nagrade, ali i kazne

Shodno islamskim propisima i dravnim zakonskim propisima mladi su odgovorni za svoja djela. Oni su samostalni i slobodni u injenju pohvalnih ili pokuenih djela i lino zasluni za nagradu ili kaznu za uinjena djela. Onaj ko u skladu sa erijatskim propisima ili zakonima razuma biva pozvan na odgovornost za uinjena djela mora biti samostalan i mora posjedovati slobodu izbora i volju. Mladost je vrijeme zalaska djetinjstva i nastupanja novog drutvenog ivota. Adolescent pod utjecajem puberteta naputa ogranienu sredinu porodice i stupa na iroki prostor drutvene zajednice. On mora prihvatiti lanstvo u drutvu i preuzeti teret odgovornosti. Osoba koja eli biti utjecajan lan drutva i stupiti u redove korisnih osoba mora prije svega posjedovati linost, kako bi bila u stanju prilagoditi se i usvojiti osobine nune za pripadnost drutvu. Osobine koje neko prihvata radi prilagoavanja sredini u psihologiji spadaju u osobine linosti. Sve u svemu, nunost line odgovornosti i prihvatanja lanstva u drutvu iziskuje od adolescenta da stekne samostalnost i samosvojnost. Ove dvije iskonske tenje moraju biti zadovoljene na odgovarajui i ispravan nain.
2

e midanam (Bolug), str. 72.

268

Veliki problem mlade generacije

Jedna od najveih tekoa s kojima se susreu mlade generacije upravo je ostvarivanje samosvojnosti te odabir i prihvatanje nunih osobina s ciljem prilagoavanja drutvu. Veliki broj adolescenata zbog svojeglavosti ili zato to nema strunih odgajatelja skree s Pravog puta i, umjesto da odaberu korisne i pohvalne osobine, svoju linost kaljaju tetnim i pokuenim osobinama to rezultira njihovom nesposobnou da se prilagode drutvu. Vei broj pobuna, nepokornosti, neuspjeha, poraza, neimatine, a ponekad i samoubistava izravno proistie iz slabosti karaktera i pogrene procjene i odabira mladih u procesu njihova prilagoavanja drutvenoj sredini.

Prilagoavanje sredini
U mjeri u kojoj slabi veza mladih ljudi s porodinom sredinom, linost mladog ovjeka, koja se osjea snanijom, slobodnijom, energinijom, ispunjena eljom za dokazivanjem, suoava se s novim tekoama i izazovima. Potvrda linosti, to je u ovom dobu sasvim prirodno, uglavnom proizvodi sukob izmeu pojedinca i sredine u kojoj ivi. Mundus je primijetio da su adolescenti skloniji nastojanju da prilagode drutvenu sredinu sebi, nego sebe sredini. Drutvena stega s kojom se adolescenti susreu nakon izlaska iz porodine sredine iznenadi ih. Nekolicina se snano razbjesni, neki pognu glave, dok im se samo jedna ograniena skupina prilagodi. Upravo ovdje se javlja neposluh i tenja za bezvlaem, a kod onih koje imaju nestabilnu narav i zaudne predstave i matanja.3

Mnogobrojni su uzroci greaka adolescenata pri odabiru karakternih osobina te njihovog skretanja s puta vrlina i dobrobiti. Bez sumnje, psihika stanja i tjelesni porivi mladih ljudi tokom kriznog perioda puberteta neki su od djelotvornih uzronika ovih greaka.

Osjeaj nadmoi nad drugima

Jedna od prirodnih tenji adolescenata je elja za prevlau i nadmoi. Ova uroena udnja koja se budi sa stizanjem puberteta dragocjena je vrijednost toga doba. Ukoliko ova tenja bude usmjerena na ispravan put i iskoritena na
3

e midanam (Bolug), str. 82.

269

odgovarajui nain, ona e adolescente uputiti na put uspona i napretka i pokrenut e njihove unutranje sposobnosti, ili obrnuto, ukoliko oni ove prirodne udnje ne iskoriste ispravno i ukoliko pri njihovom zadovoljenju preu granicu umjerenosti, pripremit e sve uvjete za svoju vlastitu nesreu i tekoe.

Postizanje snage i poloaja

Tenja za isticanjem linosti i nadmoi jedan je od uroenih nagona ovjeka. Ova tenja je kod adolescenata ljudi veoma mona i snana pa svaki adolescent arko eli da u drutvu postigne mo i visok poloaj, da stekne slavu i ponos. Moe se rei da je gorljiva udnja adolescenata za snagom i zadobijanjem panje drugih ljudi njihova reakcija na poniavanja koja su doivljavali tokom djetinjstva. Adolescent koji je tek okonao godine ponienja razdoblja djetinjstva i raskrilio krila spreman za nove uzlete, uiva jer je postigao snagu i stekao odreeni ugled, te na taj nain nastoji to prije nadomjestiti sve one slabosti i ponienja iz doba djetinjstva.
Jedna od tenji koje McDougall smatra nagonskim je tenja za isticanjem vlastite linosti i postizanjem to veeg poloaja i stepena u drutvu. U psihologiji Alfreda Adlera i njegovih sljedbenika ova pojava nije samo nagon, nego i glavni motiv ponaanja ili motiv koji se uglavnom smatra uzrokom za tu vrstu posebnog ponaanja ovjeka. Adler tenju za isticanjem vlastite linosti smatra reakcijom na osjeaj istinskog ili umiljenog osjeaja manje vrijednosti ili njegova nadomjetanja. Svi doivljavaju odreeni vid osjeaja manje vrijednosti i umanjivanja, jer smo svi jednom bili djeca. Osjeaj manje vrijednosti u djetetu nastaje kao posljedica tri srazmjerna iskustva. 1. osjeaja nemoi, 2. osjeaja da je slabiji od odraslih, 3. osjeaja zavisnosti od odraslih. Svako dijete eli da poraste i da bude odrastao ovjek i radi na postizanju premoi, da bi na taj nain nadvladao svoj osjeaj neznatnosti i manjkavosti.4 Potvrda vlastitog bia kod mladih jasan je pokazatelj napretka njihove tjelesne i intelektualne snage u posljednjoj fazi njegova razvoja. Istovremeno, to je reakcija elje za snagom nasuprot osjeanja podreenosti koji mladi posjeduju u odnosu na punoljetne osobe i generacije starije od sebe.5
4 5

Ravanenasije edtemai, sv. 1., str. 116. e midanam (Bolug), str. 88.

270

Oponaanje drugih ljudi

Oponaanje je jedna od prirodnih tenji koju posjeduje svaki ovjek u razliitim dobima ivota, ali je ovo osjeanje kod mladih generacija snanije. ovjek se oponaanjem obogauje naunim i praktinim iskustvima drugih ljudi i prelazi puteve kojima su njegovi prethodnici stigli do odreenih rezultata te na taj, manje mukotrpan i bri nain prolazi kroz faze i stepene vlastitog napretka i uzdizanja. Adolescenti se poistovjeuju s drugim ljudima da bi oblikovali vlastite linosti i odabrali potrebne osobine. Oni metode drugih uzimaju kao uzore za svoje vlastite. S obzirom na injenicu da je tenja za samoisticanjem i sticanjem vlastite linosti kod adolescenata jako snana, oni nastoje koliko god je to u njihovoj moi oponaati poznate i istaknute linosti, uzimajui njihove osobine i vrline za uzor pri izgradnji vlastite linosti, nadajui se da e i oni to prije stei to vie slave i ponosa te tako privui panju svih ljudi.
im se razvije samoljubivost, ovjek poinje neprekidno sebe vrjednovati u odnosu na druge ljude. Znai, nemogue je da mlad ovjek pogleda u druge ljude, a da istog trena ne bude svjestan samog sebe i da se ne usporedi s njima. Nai mladi im se upoznaju s nekom velikom historijskom linou, istog trena mijenjaju svoju metodu. To jednostavno znai da ele da se stave u njihovu poziciju. Drugim rijeima, oni nekada ele da su Ciceron, nekada Tribun, a nekada Aleksandar Makedonski. Stoga onog trenutka kada se vrate samim sebi postaju nezadovoljni vlastitim stanjem, ale zbog svog poloaja i padaju u beznae.6

elja za slavom i samoisticanjem

Adolescenti uivaju u iskazivanju vlastitog bia i dokazivanju svoje linosti. Oni pokazuju iznimnu elju za injenjem svakog djela koji e ih uiniti slavnim i kojim e se istaknuti ili koje e biti znak njihove snage. Adolescenti, nagnani udnjom za prevlau i nadmonou, zaljubljeni su u junaka djela i iskazuju veliko zanimanje za istinske i mitske junake. Vole paljivo iitavati njihovu historiju, njihov ivotopis, upoznajui se precizno s njihovim usponima i padovima. ele izgraditi svoju linost na temelju linosti poznatih junaka, ija djela uzimaju za uzore u svim svojim postupcima.
6

Emil, str. 189.

271

Ponekad se poistovjeuju sa sportskim zvijezdama i slijede njihovo ponaanje i govor, a nerijetko, da bi i sami postigli stepen zvijezde, treniraju mukotrpno, preko svojih mogunosti, ili, opet, poseu za injenjem opasnih i tetnih djela zbog kojih jo u mladosti uzalud gube svoje zdravlje.
Ukoliko tjelesne, sportske aktivnosti adolescenata ne budu pod strogim nadzorom, mogu usljed pretjerivanja izazvati nenadoknadive tete. Prije vie od jednog stoljea u industriji su uspostavljeni strogi zakoni koji predviaju pravno gonjenje zloupotrebe i izrabljivanja radne snage adolescenata i djece. I u sportskim aktivnostima je potrebno izraditi preciznu medicinsku analizu. Ukoliko se ovome ne posveti duna panja i potrebna obazrivost, tek stasali mladi ljudi pod snanim utjecajem suparnitva i pritiska vlastitog ponosa init e napore koji su iznad njihovih mogunosti. Jednako kao to je zabranjen prisilan rad osnovaca i uenika u tvornicama, potrebno je sprijeiti i zabraniti i svaku vrstu prijevremenog napora tek stasalih mladih ljudi. U suprotnom, mogue je da doe do poremeaja u anatomiji njihova skeleta, a jo gore od toga, pritisak na srce uzrokuje opasne i hronine srane bolesti.7

Ponekad adolescenti oponaaju filmske zvijezde i njihova lana i nestvarna djela uzimaju kao uzor za svoj vlastiti stvarni ivot pa takvo pogreno ponaanje smatraju izvorom vlastitog ponosa i slave. Hodaju poput filmskih zvijezda, govore, odijevaju se, gledaju i smiju se kao oni, koketiraju, udvaraju se i prave iste frizure kao njihove omiljene filmske zvijezde, tj. umjesto da svoju linost grade na temeljima moralnih vrlina i ljudskih osobina i postanu vrijedne osobe, oni samo oponaaju, nanosei na taj nain najveu tetu i udarac svojoj duhovnoj linosti.

Zanemarivanje moralnog osjeaja

Doktor Carrel kae:
Neograniena rasprostranjenost dnevnih novina, filmova i radija spustili su intelektualni nivo drutvenih klasa na najniu taku. Uenici i studenti vlastite misli grade na osnovu iskrivljenih radio i filmskih programa na koje su se navikli. Dananja drutvena atmosfera ne samo da ne olakava intelektualni razvoj nego ga ak i onemoguava. Primijenjena umjetnost se iri velikom brzinom. Posebno je arhitektura stupila u jedno novo poglavlje veleljepne zgrade izmijenile su izgled gradova. Meutim, to nije sluaj s moralom koje je dananji drutveni
7

e midanam (Bolug), str. 39.

272

ambijent u potpunosti zaboravio, ustvari unitio. Adolescenti od junaka s filmskog platna ue kako e se ponaati i postupati i u svojim igrama ih oponaaju.8

Bez ikakve sumnje, u dananjem svijetu tampani mediji i filmovi igraju izrazito djelotvornu ulogu u oblikovanju drutvenog miljenja i linosti ljudi, posebno mladog narataja. Sadraji koje adolescenti itaju u asopisima i novinama ili gledaju na filmskom platnu ostavljaju duboke tragove u njima. Nesvjesno, mladi bivaju usmjereni na isti taj put i odgajani u istom tom duhu. Prema miljenju velikih svjetskih psihologa, ova dva snana i utjecajna inioca ne samo da ne obavljaju svoj zadatak oblikovanja javnog miljenja na ispravan nain ve se, naprotiv, veoma esto dogaa da drutveno miljenje skreu s pravog puta i guraju na put razvrata i nemorala.

Vijesti iz tampe
Overstreet, univerzitetski profesor u Kaliforniji i Njujorku, kae:
Najvanije vijesti u novinama su vijesti koje uznemirujue i zamarajue djeluju na ljude, u najmanju ruku na itaoca. Vijesti iz unutranje politike obino se shvataju kao i vijesti sa sportskih dogaaja ili tunjava i nereda. Veina lokalnih vijesti koje se prenose u stupcima i naslovnicama odnose se na izvjetaje o dogaajima tipa: Nekog su ubili. Drugog kidnapirali. Treeg napali i premlatili. Tamo neki trajkuju zbog nekog. Neko je tokom kupoprodaje nekog prevario. Treeg su pritvorili. Ubica je pobjegao. Neko je odao neije povjerljive tajne... Ovakve i sline vijesti sainjavaju vei dio najvanijih vijesti iz nae zemlje. Sve u svemu, veina dnevnih novina je dola do zakljuka da ljudi u veini prilika iskazuje vee zanimanje za onu vrstu ivota koji je na odreen nain odstupio sa svoje putanje, nego za onom vrstom ivota koji tee svojim normalnim tokom.

Skretanje s puta ivota

Moe se rei da tampa u ljudima gradi trajnu zainteresiranost za nesree i neuobiajene dogaaje. Ukoliko se moe pronai bilo kakva stvar za rat i razmirice, taj se podatak preuveliava, a ako se moe skinuti veo s nekog tunog dogaaja, stavljaju ga na naslovnu stranicu. Sa stanovita naeg obzira
8

Ensane naenahte, str. 144.

273

prema savrenstvu, s gledita psihologije svaki ovakav postupak ima svoje posebno znaenje, a ope je to da iz dana u dan, iz godine u godinu, svi mi, i mladi i stari, postepeno na ivot poinjemo da gledamo iskrivljeno. Mi ivot vidimo kroz primjere netrpeljivosti, pune nesrea i razaranja, koji su nam zanimljiviji od ivotnih primjera prijateljstva i plodonosnog stvaranja. Mi posjedujemo takvu civilizaciju u kojoj tampa i mediji jo od djetinjstva snano utjeu na vei dio populacije. Postepeno je u svijest prodrla takva predstava, prema kojoj je zanimljivo sinonim za rat i neobine dogaaje.9

Doktor Eustace Chesser, britanski lijenik i psiholog, kae:

Vidimo da se u nekim filmovima nasilje i brutalnost prikazuju kao istaknuta osobina vrijedna hvale. U ovim filmovima razbojnici, gangsteri i ljudi iz ume (Tarzan) predstavljaju se kao ideali i uzori naeg ivota. Tjelesna snaga je pohvalna i dobra, ali kao to to Shakespeare kae: Posjedovati divovsku snagu i mo je krasno i divno, ali upotreba te snage i moi je kao i sam div, postupak divljaki.10 Adolescentne godine su doba u kojem adolescenti uspostavljaju svoju duhovnu linost i pripremaju se za prilagoavanje drutvu. U tom vremenu oni bi trebali biti pod potpunim nadzorom i stalno usmjeravani od strane sposobnih i dobronamjernih odgajatelja, kako bi sigurno prebrodili ovo krizno razdoblje i sauvali se od eventualnih opasnosti koje im prijete i u koje mogu pasti svakog trenutka. Adolescenti su s ciljem izgradnje svoje linosti, s jedne strane primorani oponaati metode drugih ljudi i slijediti u razliitim ivotnim situacijama njihova iskustva, a s druge strane zaljubljeni u vlastite tenje za nadmonou i visokim stremljenjem, ele postaviti ponaanja junaka i slavnih linosti sebi za uzor i na taj nain zadovoljiti svoju tenju za prevlau.

Neprirodni i ruilaki filmovi

Nemali je broj adolescenata koji su gledajui tetne i neprirodne filmove skrenuli s puta ednosti i vrline, te su, s ciljem zadovoljenja elje za nadmoi i isticanjem svoje linosti, poinili velike grijehe i sami sebi zauvijek pripremili uvjete za nesretan ivot.
Savremene generacije mladih koje posjeduju pretjeran interes za film, bez ikakve sumnje teit e da njihov vlastiti ivot lii na ivote filmskih
9 10

Aqle kamel, str. 200. Rod va zendegi, str. 225.

274

junaka, uope ne obraajui panju na izmiljene i lane prizore i dijelove filma. Filmski junaci preteno na poprita dogaaja istupaju s krajnjom odvanou, ne postoje nikakve prepreke koje e ih sprijeiti u dostizanju njihova cilja i na tom putu pobjeuju sve protivnike. Ono to se u ovim filmovima prekomjerno upotrebljava jeste pitolj. S krajnjim aljenjem zakljuujemo da slijeenje i oponaanje ovih primjera nee uvijek biti plodotvorno i umjesto pobjede, sticanja bogatstva i bogate ljubavnice, to je ukras dananjih filmova, uobiajeno ljude ekaju optuenike klupe, pad i ozloglaenost. Ko je taj ko bi se usudio da porekne pogubne utjecaje kriminalistikih romana na nae mlade? Za mlade ljude teko je igrati ulogu vjetog policijskog inspektora, ali im je zato veoma lahko igrati ulogu zloinca, igru koja e ih skupo stajati u ivotu.11 Opasnost kinematografije. Zanimljiva tuba koju je prole sedmice u Bejrutu jedna majka podnijela protiv svoga sina zaintrigirala je panju javnosti i ukazala im na opasnost kriminalistikih filmova za psihu djece. Ova ena, koja se zove Amina Gandur, u svojoj albi je navela da njen dvanaestogodinji sin, Adnan Gandur, redovno bjei iz kole i troi velike sume novca, a ona ne zna odakle Adnan donosi taj novac. Nakon to je provedena istraga nad dvanaestogodinjim Adnanom, on je priznao da je tehnike krae nauio gledajui filmove i da je do sada poinio 27 kraa. Izmeu ostalog, ukrao je i sedam bicikala koje je zatim prodao.12 Prije nekog vremena u Teheranu je uhapena jedna skupina mladih ljudi, kradljivaca automobila, od kojih su neki bili srednjokolci. Mladii iz ove skupine bili su starosne dobi od 16 do 20 godina i veina ih je tokom istrage i ispitivanja dala sljedee priznanje: Ni sami ne znamo zato smo to inili. Ali ta god da je bio razlog, mi smo u krai automobila, posebno u samom odvanom inu krae, uivali, ali nikada nismo potpuno iskoristili novac steen kraom. U Sjedinjenim Amerikim Dravama uhapeno je nekoliko bandi maloljetnih kradljivaca automobila. Tokom istrage svi su priznali da nisu krali automobile zbog siromatva, nego zbog toga to su uivali u junakom djelu samog ina krae. eljeli su na ovaj nain prekriti drutvene stege, obiaje i dravne zakone, i u tom poslu uivati. Naunici smatraju da ovi dogaaji imaju vie uzroka, meu kojima je utjecaj kriminalistikih filmova, televizije i asopisa na prvom mjestu.13

Iako je gledanje neprirodnih kriminalistikih filmova tetno za veinu adolescenata koji nastoje oblikovati svoju linost i moe se desiti da ih odvede s
11 12 13

e midanam (Denajat), str. 27. Ruzname Etelaat, br. 10386. Isto, br. 11230.

275

pravog puta i ponuka da oponaanjem filmskih junaka poine teka kaznena djela i zloine, ipak je gledanje prizora nasilja i kriminala mnogostruko opasnije za adolescente koji zbog jednog ili vie razloga pate od kompleksa nie vrijednosti ili su bili uskraeni za ispravan odgoj u djetinjstvu. Razlog je to to u njima, pored elje za prevlau, postoje i drugi motivi koje ih potiu na injenje prestupa. Adolescent kojem je tokom djetinjstva iskazivana prekomjerna ljubav i koji je izrastao u uobraenu linost kojoj sada drutvo ne pridaje znaaj i poniava je, adolescent koji je bio lien oinske i majinske ljubavi i u kojem je ubijen osjeaj dostojanstva, adolescent koji je zbog lijenosti ili zbog nezrelosti uma i inteligencije zaostao u obrazovanju u odnosu na svoje vrnjake i zbog toga bio zapostavljen, adolescent koji se zbog nekog tjelesnog nedostatka vjeito osjea jadnim i manjkavim te zbog toga pati, adolescent koji je u krugu porodice ili drutva izloen stalnom maltretiranju i teroriziranju i na ije pravo se niko ne osvre, ukratko, adolescent koji u sebi ne posjeduje duevni smiraj i koji se zbog jednog ili vie razloga u dui osjea manje vrijednim, neprestano razmilja o nainima kako da nadomjesti taj osjeaj manje vrijednosti. On eli na bilo koji mogui nain da se istakne i dokae svoje postojanje i snagu te na taj nain prikrije vlastiti osjeaj manje vrijednosti i manjkavosti. Neprirodni, tetni filmovi pokazuju adolescentu nain i put kako da to izvede. Filmski junaci ga pouavaju na koji nain da izvri osvetu, terorizira, ini nasilje, plai druge ljude, istakne svoju linost, svoj govor i stavove nametne drugima, da se kraom domogne bogatstva, da na nezakonit nain zadovolji svoju seksualnu strast, tj. pouavaju ga da s jedne strane postane junak, ispolji svoju tenju za moi, a s druge strane da poini velika djela te na taj nain nadomjesti unutranje osjeaje nie vrijednosti. Nesumnjivo, oponaanje je jedan od temeljnih stubova napretka ovjeka i veoma utjecajan inilac pojedinanog i drutvenog napretka pa je potrebno da adolescenti iskoriste ovu prirodnu tenju na putu izgradnje svoje linosti. Meutim, kako sluajno ne bi pod utjecajem slijepog i neispravnog oponaanja pogrijeili, zalutali i skrenuli s pravca vrlina i dobrobiti, potrebno je neprestano imati na umu dvije stvari.

Poraz grjenika
1. Adolescenti ne smiju slijediti zastranjene i grjene osobe niti ugledati se na njihova loa djela nadajui se da e time postii visok drutveni poloaj i slavu, jer kriminalci veoma brzo skonaju, s porazom i neuspjehom u ivotu.
276

Hazreti Husejn ibn Ali, a.s., je rekao: Ko eli postii neto grijeenjem prema Allahu, prije e mu nestati ono u to se nada i prije e ga pogoditi ono ega se plai.14
Openito, nae ponaanje je pod utjecajem oponaanja. Da nije ovog uroenog poriva, svaki ovjek bi morao jo od djetinjstva zapoeti sa sticanjem iskustava ivota i svaki ovjek bi posjedovao sebi svojstveno ponaanje i djelovanje. Naravno, u takvom sluaju drutveni ivot bi bio izuzetno teak, a moda i nemogu. Naalost, ponekad neispravno rasuivanje, strast i udljivost neke ljude nagnaju na oponaanje osoba koje ne potvruju svi i koje umni ljudi ne cijene. Isto tako, mogue je da se brzoplet mladi, ludo eljan samoisticanja i potovanja, umjesto strpljivog pripremanja jedne po jedne stvari potrebne za odrastanje, okrene slijeenju i oponaanju neke osobe koja je, igrom sluaja, ostvarila svoj ideal na neispravan nain, te tako samog sebe baci u hiljade tekoa i neprilika.15

2. Adolescenti moraju biti svjesni da su prirodna graa i uroene sposobnosti ljudi razliite. Bog je ljude stvorio razliitim i svaki ovjek posjeduje veu spremnost za obavljanje odreenog posla koji je prikladan za njegovu grau. asni Poslanik, s.a.v.a., je rekao: Radite! Jer svakom ovjeku je olakano da ini ono za to je stvoren.16 ovjek e dostii savrenstvo kojeg je dostojan onda kada iskoristi sve svoje skrivene mogunosti i pokrene sve svoje unutranje sposobnosti. Pod oponaanjem se misli na to da ovjek s ciljem oivljavanja vlastitih sposobnosti i iskazivanja strunosti, iskoristi metode drugih ljudi i pree put kojim su oni proli i stigli do plodotvornih rezultata, a ne na to da u svom umiljaju postajanja junakom slijepo oponaa junake i na taj nain ugui uroene sposobnosti koje mogu biti izvor ovjekove slave i dostojanstva.
Ljubav i pustolovina nisu stvari koje same po sebi mogu initi va ivot. Prema tome, ne treba mnogo hoditi za njima. One e same u odreenom trenutku doi vama, pod uvjetom da nastojite uvijek biti ono to jeste i da ne elite biti na mjestu nekog junaka iz romana ili filmova.

Koritenje prirodne nadarenosti

Ukoliko posvetite panju samo jednom vidu svoje vlastite linosti i budete je razvijali u namjeri da izgledate poput kakvog izmiljenog junaka, vi nikada
14 15 16

Biharu-l-envar, sv. 17., str. 149. adkami, str. 112. Sefinetu-l-bihar, str. 732.

277

neete posjedovati svoju istinsku linost. ovjek iji su pokreti, ponaanje i misli prirodni i istinski bit e vrjedniji i vie potovan od osoba koje se izvjetaenim ponaanjem ele nametnuti drugima. ovjek moe svojim vlastitim trudom, upornou i eljom izai iz anonimnosti, postii slavu i potovanje i posjedovati istaknutu linost, ali osobe koje iskljuivo ele oponaati junake nikada se nee moi uzdii iznad pukog oponaatelja. Srea, ljubav, uspjeh i napredak sve e to jednoga dana pripadati vama, koji budete iskoristili svoje prirodne snage i umijea, a ne onim osobama koje su svojim nedolinim moralom i ponaanjem, oholou i pohlepom, nepovjerenjem ili pretjeranim povjerenjem u ljude ili slijepim slijeenjem unitili svoje sposobnosti.17

U narednoj raspravi napomenut emo neka uzviena islamska uenja, s ciljem da se adolescenti na putu izgradnje vlastite linosti u odreenoj mjeri upoznaju s islamskim uputama, kako bi izbjegli guenje vlastitih prirodnih sposobnosti slijepim oponaanjem i kako ne bi pali u nemoral i kaljuu grijeha, da na putu zadovoljenja tenje za moi ne krenu krivim putem i poput nekih vrnjaka zalutaju i skrenu s puta sree i dobra, odnosno kako bi osobine linosti adolescenata bile ustanovljene na ispravnim temeljima koji e dati rezultate, i kako bi do kraja svoga ivota uivali u ovim korisnim rezultatima.

Najuzvienije bogatstvo kao izvor ponosa

Pohvalne osobine i moral u svetoj vjeri islamu smatraju se najuzvienijim izvorom drutvene asti i ugleda. Moralne vrline i ovjene osobine tajna su uspjeha i ostvarivanja vlastitih elja i najbolje sredstvo prilagoavanja vlastite linosti drutvenoj sredini. Lijep moral u stanju je ovjeka uiniti omiljenim i voljenim u oima ljudi i priskrbiti mu sva sredstva potrebna za materijalni i duhovni smiraj, u svim njegovim vidovima. Zabiljeene su brojne predaje koje govore o ovoj temi. Ali, a.s., je rekao: Najvea vrijednost ovjeka je lijep moral.18 Takoer, Ali, a.s., je rekao: Mnogo je onih koji su bili omiljeni pa ih je ponizila njihova ud, a mnogo je i prezrenih koje je njihova ud uinila omiljenim.19 Imam Sadik, a.s., je rekao: Lijep moral poveava opskrbu.20
17 18 19 20

Rod va zendegi, str. 18. Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1094. Biharu-l-envar, sv. 15., str. 211. Sefinetu-l-bihar, str. 411.

278

Ali, a.s., je rekao: Riznice opskrbe su skrivene u usavravanju morala.21 Tenje due i snani poticaji nagona veliki su problem s kojim se suoavaju mladi na putu izgradnje vlastite linosti i prepreka u usvajanju pohvalnih ljudskih osobina i moralnih vrlina. Razum i moralna savjest, kao bogatstvo vrline i ovjenosti, pozivaju ovjeka na pohvalne osobine i moral. Meutim, udljiva dua i raspojasani nagoni, da bi se ostvarili, potiu ovjeka na nasilje i tjeraju ga na injenje zloina i neistih djela.
ovjek se koleba da li da svoj osjeaj potrebe zadovolji napadom i nanoenjem tete drugom ovjeku, da izrabljuje svoje istovrsnike ne nadoknaujui njihov trud, da seksualno iskoritava bez pristanka, prisvoji neiji imetak, poniava, mui i ubija... Ova tenja za tlaenjem temeljni je inilac nereda i poremeaja u naem ophoenju s drugim ljudima. Rezultat ovog primitivnog neprijateljstva, koji ljude tjera na protivljenje drugim ljudima, jeste to da je civilizirano drutvo neprestano izloeno prijetnji ieznua.22

Slijeenje nagona bez ikakve sprege i uvjeta iziskuje guenje ljudskih tenji i unitenje onoga ime se ljudski rod ponosi. Adolescenti su u izboru moralnih vrlina i plemenitih ljudskih osobina neprestano izloeni borbi ovih dviju suprotstavljenih snaga. Oni koji ele biti istinski ljudi i koji ele postii visoke stepene duhovnog savrenstva moraju donijeti odluku da e se svom snagom suprotstaviti nagonima kako bi se mogli sauvati od sigurnog ponienja i propasti.

Sukob naravi i obaveze

Hazreti Ali, a.s., je rekao: Dua je prirodno sklona loem moralu, a rob (Boiji) je zaduen da se okiti pohvalnim osobinama. Dua po svojoj prirodi hita poljima suprotstavljanja (vrlinama i moralu), a rob (Boiji) nastoji da je odvrati od loih elja. Pa kada pusti uzde njene (oslobodi svoju duu kontrole), taj je sauesnik u neredu njegovu, a ko pomogne svoju duu u njenim prohtjevima, doista je potpomogao ubistvo vlastite linosti (ovjenosti). 23 Tenja za buntovnitvom, nasilnim ponaanjem prema drugima, izazivanjem i uznemiravanjem ovog ili onog te dostizanjem prohtjeva
21 22 23

Biharu-l-envar, sv. 17., str. 130. Andiehaje Frojd, str. 123. Mustedrek, sv. 2., str. 270.

279

due imanentna je prirodi ovjeka i nalaze se u svim ljudima, s tom razlikom to je ovo psihiko stanje kod nekih osoba snanije, a kod drugih slabije. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Naravi ljudi su razliite. Najbolja od njih je ona narav koja bude to dalje od svega to je loe.24
Adolescenti, bez obzira kojoj skupini pripadali, ukoliko ele se oplemeniti ljudskim odlikama i posjedovati asnu linost, moraju sputati tenje, osloboditi se stege robovanja svojoj dui i neobuzdanog i bezuvjetnog pokoravanja njenim prohtjevima.

Trud na putu slobode

Imam Sadik, a.s., je rekao: Sputaj svoju duu u njenim tetnim tenjama prije nego to te napusti. Potrudi se za oslobaanje svoje due kao to se trudi da pribavi sebi opskrbu, jer doista je dua tvoja zarobljenik djela tvojih.25 Jedna od prednosti ovjeka nad ivotinjama je i ta to su ivotinje potpuno predane vlastitom nagonu i pokorne vlastitim porivima, dok razuman ovjek slijedi razum i pokoran je svome interesu i dobrobiti, korisne tenje provodi, a kloni se tetnih. Ukoliko ovjek, poput ivotinje, bude slijedio iskljuivo svoje nagone i ne bude mario za vlastito dobro, on i nee biti nita drugo do li ivotinja. Imam Ali, a.s., je rekao: ovjek koji ne raspozna dobro od zla je poput ivotinje. 26 Savladavanje nagona i borba protiv prohtjeva due je izuzetno teak i mukotrpan posao. Cijenjeni islamski predvodnici borbu protiv due sklone zlu (nefsu-l-emmre) i neprimjerenih nagona smatrali su najviim stepenom svetog dihada (borbe). Ali, a.s., je rekao: Doista je najvrjednija borba ovjekova borba protiv vlastite due.27
24 25 26 27

Gureru-l-hikem, str. 220. Mustedrek, sv. 2., str. 310. Tuhafu-l-ukul, str. 99. Gureru-l-hikem, str. 220.

280

Uobliavanje linosti
U svetoj nebeskoj vjeri islamu uobliavanje linosti i prihvatanje osobina koje su u saglasnosti s drutvom zapoinje nadvladavanjem nagona i snagom vlastite samokontrole. Drugim rijeima, adolescent koji eli izgraditi dostojnu linost i okititi se plemenitim moralnim vrlinama i ljudskim osobinama, prvo treba staviti pod kontrolu tenje due i obuzdati svoje nagonske udnje. Ali, a.s., je rekao: Suprotstavi se vlastitom nefsu i ustraj u tome. Drui se s uenima i uen budi.28 Prezrene i nekarakterne osobe, koje pokorno robuju svojim strastima, neprestano su izloene prestupu i grijehu, nikada nee biti u stanju svoju linost oplemeniti uzvienim ljudskim osobinama ni postati istaknuta linost, osim ako se oslobode okova zarobljenitva vlastitih nagona i nadvladaju vlastite tenje. Osjeaj tenje za nadmoi jedna je od prirodnih, uroenih tenji mladih ljudi i jedan od temeljnih stubova njihova uzdizanja i napretka. Adolescenti s ciljem zadovoljavanja ove prirodne elje odabiru put junaka, oponaaju filmske zvijezde i slavne junake. Oni u borbi sa svojim sportskim protivnicima i u pobjedi na terenu trae potvrdu vlastite linosti i prevlasti, nesvjesni postojanja jednog snanog unutranjeg protivnika, odnosno svoje buntovne due sklone grijehu, i ne razmiljaju o nadvladavanju tog snanog neprijatelja. Meutim, islam smatra da se prvi i najznaajniji znak snage i moi svake osobe ogleda u njenoj borbi protiv nagona i pobjedi nad prohtjevima due. Kratko reeno, u oima ljudi junak je ona osoba koja svojim junakim podvizima uspije pobijediti druge ljude, dok je sa stanovita islama to osoba koja svojom elinom voljom pobjedi svoju strast i svoje nagonske tenje i porive stavi pod nadzor. Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Nije snaan onaj ovjek koji pobijedi ljude, ve je snaan ovjek koji pobjedi svoj nefs.29 Boiji poslanik, s.a.v.a., je takoer rekao: Nije snaan onaj ko u hrvanju svoga protivnika baci na zemlju, ve je snaan onaj ko se svlada u trenucima srdbe.30 Ali, a.s., je rekao: Onaj ko savlada svoj nefs, postii e krajnji stepen snage i moi.31
28 29 30 31

Gureru-l-hikem, str. 400. Medmua verram, sv. 2., str. 10. Isto, sv. 1., str. 122. Gureru-l-hikem, str. 642.

281

Junak nad junacima

Boiji poslanik, s.a.v.a., proao je pored skupine ljudi meu kojima je bio jedan ovjek koji je dizao teak kamen zvan Kamen najsnanijih i svi su mu se udili. Boiji poslanik ree: ta se dogaa? Rekoe: Jedan ovjek die kamen koji zovu Kamen najsnanijih. Boiji poslanik ree: Hoete li da vas obavijestim o onome ko je snaniji od tog ovjeka? ovjek kojeg psuju, a on to podnese i savlada svoj nefs, pobijedi svog ejtana i ejtana onog koji mu je opsovao.32 Prema miljenju cijenjenih islamskih predvodnika nadvladavanje neumjesnih nagonskih poriva i izbjegavanje neistoe i grijeha nisu samo jasan dokaz vrste odlunosti i snage ljudske due, nego su i izvor dostojanstva i ponosa ovjeka. Mladi ljudi koji ude za istinskom popularnou svoju linost trebaju graditi na temeljima samokontrole i nadvladavanja prohtjeva due te na taj nain pripremiti uvjete za vjeno dostojanstvo i sreu.

Osloboenje od ponienja grijeha

Imam Sadik, a.s., je rekao: Onaj ko eli snagu bez porodice, bogatstvo bez imetka, velianstvenost bez posjedovanja snage neka se premjesti iz ponienja injenja grijeha i nepokornosti u snagu pokornosti Njemu.33 Imam Ali, a.s., je rekao: Onaj ko ogranii svoju strast, uistinu je sauvao svoju (duhovnu) vrijednost.34 Adolescenti koji ele izgraditi svoju linost u skladu s uzvienim islamskim uenjem i ukrasiti se plemenitim ljudskim osobinama, u prvom redu moraju obuzdati svoju udljivu duu. Trebaju zapoeti samoizgradnju nadvladavanjem tenji vlastite due, te koristiti vlastitu potrebu za nadmoi u suzbijanju i nadzoru nad svojim nagonskim eljama.

Ostvarivanje plemenite duhovne linosti

Onaj koji nadvlada svoje tjelesne elje, stavi pod kontrolu vlastite nagone, uzde svoje nepokorne due stavi u ruke razuma i bude sposoban sputati
32 33 34

Medmua verram, sv. 2., str. 10. Biharu-l-envar, sv. 15., dio 2, str. 164. Tuhafu-l-ukul, str. 97.

282

vlastite elje, posjeduje najuzvieniju duhovnu vrijednost i svojstvo linosti. Takva osoba se kloni grijeha i nemorala i ne ini kriminal ni zloin. Takav ovjek, ukoliko se uspne na najvie naune stepene ili bude obavljao najvie dravne ili vojne funkcije, ili se, opet, nae meu najbogatijim privrednicima drutva, ili ue u skupinu nacionalnih heroja, odnosno, bez obzira na koji visoki poloaj da se uspne ne ini grijeh i ne naputa put istote i vrline. On uvijek vlada svojom duom i u skladu s drutvenom sredinom slijedi ispravna naela morala i ovjekoljublja. Zapovjednik pravovjernih, a.s., je rekao: Onom ko razumu svome da prednost nad strastima svojim, djela i zalaganje e biti dobri i pohvalni.35 Suprotno tome, onaj ovjek koji u zadovoljenu vlastitih nagonskih elja ne bude sluao glas razuma i vlastite koristi, svoju udljivu duu ostavi slobodnom i prepusti je njegovim niskim eljama, neprestano e biti na ivici zastranjenja i pada. Takva osoba je rob svojih strasti i uitka i nee okusiti slast slobode kao obiljeja ljudske asti i dostojanstva, izvora njegove sree i blaenstva.

Opasnost od razuzdanih poriva

Ali, a.s., je rekao: Onoga ko pusti uzde svoga nefsa, nefs e odvesti pute vima tame.36 Ali, a.s., je, takoer, rekao: Ko svoj nefs prepusti uicima bit e nesretan i daleko od Boijeg blagoslova.37

Pokoravanje strastima
ovjek koji je rob strasti i koji se pokorava prohtjevima svoje due nije u stanju izgraditi estitu i vrijednu linost i postii visoke stepene ljudskog savrenstva. Ako takva osoba, pretpostavimo, bude uspjena u sticanju znanja i stekne imetak i bogatstvo, ili stigne do visokog poloaja poto je rob svojih tjelesnih poriva sve e to zloupotrijebiti u korist
35 36 37

Gureru-l-hikem, str. 645. Isto, str. 705. Isto, str. 644.

283

zadovoljavanja svojih niskih strasti, kretat e se suprotno vlastitom dobru, ali i koristima drutva u cjelini, to e u konanici uzrokovati njegovu sramotu i propast. Ali, a.s., je rekao: Ko se pokori svome nefsu u njegovim strastima, doista je potpomogao vlastito unitenje.38
Imetak i poloaj neovjeka no u ruci je Onog to bruku i sramotu svoju hoe Bezdunoga pokvarenjaka pouavat znanju i vjetini Isto to i sablju davat u ruke je razbojniku Dati sablju u ruke pijanoga ovjeka Bolje neg znanje neovjeku dati je Znanje, imetak, poloaj i veze Smutnju donose u ruci pokvarenjaka

Razlozi pristranosti
Naalost, poriv samoljublja koji postoji u svim ljudima tamni je zastor koji uglavnom ovjeka sprjeava da nepristrano sagledava stvari i spoznaje istinu. Iz istog razloga oni koji slijede strasti, svoje loe i pokuene tenje i sklonosti smatraju zakonitim, te s ciljem zadovoljavanja svojih tjelesnih elja ine nedolina djela, a potom ta neprimjerena djela promatraju oima svoje samoljubivosti i smatraju ih dobrim i lijepim, a da pritom uope ne obraaju panju na njihovu ogavnost i neistou. Uzvieni Bog, govorei o ovoj skupini ljudi kae: Onaj kome su njegova runa djela prikazana lijepim, a i on ih smatra lijepim...39 Ponekad su neispravne drutvene metode i loe opeprihvaene navike poput poronosti, alkoholizma, kocke i sl., koje su manje-vie postojale i postoje u svim narodima, uzrok zastranjenja i ine da u oima ljudi neprimjerene tenje postaju primjerenim, a nedolina djela dolinim, a posljedica toga bit e biti udaljenost ljudi od stvarne sree i istinskog savrenstva.
38 39

Gureru-l-hikem, str. 683. Fatir, 8.

284

Razluivanje dobra od zla

Kako adolescenti na putu savladavanja prohtjeva due i izgradnje vlastite linosti ne bi pali u grijeh i stranputicu i kako bi pri odreivanju korisnog i tetnog u svom ivotu izbjegli lo utjecaj samodopadanja ili pogrenih drutvenih i porodinih navika, odnosno, da bi na temelju istine raspoznali korisne od tetnih tenji i nepristrano prepoznali dobre i loe tenje due i na temelju toga djelovali, moraju slijediti Boije uenje i istinske upute asnog Kurana. Zar je onaj koji ima jasnu predstavu o Gospodaru svom kao onaj kojem se lijepim ine runa djela njegova i koji se za strastima svojim povodi?40 Istinski oboavaoci Boga i oni koji slijede i oboavaju svoje strasti dvije su potpuno razliite skupine, vjeno suprotstavljene i u praksi suprotne i proturjene jedna drugoj. Oni koji oboavaju Boga slijede Boije zapovijedi u svim vidovima svog materijalnog i duhovnog ivota, zadovoljavaju svoje nagonske udnje u granicama Boijeg zadovoljstva i ne obaziru se na one tenje koje su u suprotnosti s boanskim uenjem. Islam ovu skupinu smatra spaenom.

Istinsko spasenje
Ali, a.s., je rekao: Sretan je i spaen onaj ovjek ije djelo i znanje, lju bav i mrnja, uzimanje i ostavljanje, razgovor i utnja, ponaanje i govor budu posveeni Allahu.41 Oboavatelji strasti slijede nagonske elje i bespogovorno i bezuvjetno se pokoravaju tjelesnim prohtjevima. Njihov cilj je zadovoljene strasti i uivanje, dok boanskim zapovijestima i moralnim principima i osobinama ne pridaju ni najmanju panju. Velika je vjerovatnoa da e takve osobe na putu stizanja do svojih ciljeva poiniti velike grijehe i neljudska djela te prouzrokovati goleme tete i nevolje, kao to su, prema svjedoanstvu historije, u proteklim vremenima oni koji oboavaju svoje strasti inili mnoga nenadoknadiva nedjela i zloine te injenjem tekih grijeha napravili neizbrisivu mrlju na licu ovjeanstva.
40 41

Muhammed, 14. Tuhafu-l-ukul, str. 91.

285

Utjecaj ispravnog odgoja

Naravno, potrebno je rei da je nadvladavanje snanih nagona i strasti izuzetno teak i mukotrpan posao, ali osobe koje su u djetinjstvu i kriznom pubertetskom dobu odrasle uz ispravan odgoj i u ije due je, pod utjecajem stalne brige i panje sposobnih odgajatelja, prodrla ljubav prema Boijem uenju te koji su od samog poetka odgajani kao vjernici koji oboavaju Boga, u mladosti i zrelosti imaju tako snanu linost da mogu staviti pod nadzor prohtjeve due, s lahkoom sputati udljive nagone i suspregnuti svoje neprimjerene elje. Kao primjer, navest emo jedno historijsko predanje. Jezid, Muavijin sin, imao je jednog sina kojeg je veoma volio. Dao mu je ime Muavija i elio je da mu sin bude dobro odgojen i da uspjeno savlada sve stepene ljudskog savrenstva. Kada mu je sin stasao do doba obrazovanja, Jezid je za njegovo obrazovanje i odgoj odabrao jednog veoma sposobnog i uenog uitelja po imenu Omer el-Maksus. Omer el-Maksus je bio vjernik koji je istinski volio Alija, a.s., i koji je u dui mrzio nepravedno ponaanje Jezida. Ovaj vrijedni uitelj tokom nekoliko godina u kojima je bio zaduen za poduavanje i odgoj Muavije, sina Jezidovog, poduio ga je temeljnim principima islama i vjerovanja, u njegovu biu upalio svijetle zrake asnog kuranskog uenja i odgojio ga kao ovjeka koji je istinski uvjeren u islam i prava Poslanikove porodice, a.s. Kada je taj odgojeni mladi jo uvijek bio u cvijetu svoje mladosti, otprilike kada je imao dvadeset godina, umire mu otac, Jezid ibn Muavija, te ga narod izabere za nasljednika i da obeanje njegovom hilafetu. Oko dvadesete godine, tanije izmeu osamnaeste i dvadeset i tree, zapoinje doba ispoljavanja gorljivih mladalakih tenji i najburnije doba ivota. U ovim godinama seksualna strast dostie svoj vrhunac, a tenja za prevlast, slavu, ljubav prema imetku i poloaju snano se bude u svakom ovjeku. U ovom razdoblju mladi su oarani uicima i strastima i postoji mogunost da na putu ostvarenja svojih unutranjih udnji poine neka loa i po njih tetna djela. Nasljeivanje Jezida i upravljanje prostranom zemljom bio je najbolji nain da se zadovolje nagonske udnje mladog Muavije. Nasljeivanjem Jezida mogao je nai odgovor na svoje seksualne strasti, tenju za prevlau, elju za imetkom, tj. za sve svoje gorljive prohtjeve. Da je kojim sluajem Muavija ibn Jezid bio rob prohtjeva svoje due i da nije imao ispravan islamski odgoj, mogao je iskoristiti prijestolje halife i zadovoljiti sve svoje mladalake strasti na nain kako je to elio. Meutim, ueni i sposobni uitelj,
286

u okrilju vjere u Boga i asnog kuranskog uenja, odgojio ga je tako snane volje, slobodoumnog i nezavisnog da ni visoki poloaj halife sa svim sjajem i glamurom nije uspio slomiti njegovu linost i uiniti ga zarobljenikom strasti i tjelesnih tenji. Muavija ibn Jezid je etrdeset dana bio na poloaju halife. Tokom ovog kratkog vremena dobro je razmotrio sramne postupke koje je inio njegov otac. Shvatio je kakve je teke zloine inio Jezid tokom nekoliko godina svoje vladavine i kako je svojim ogavnim djelima ustao protiv Uzvienog Boga i nanio islamu i muslimanima nenadoknadive tete. Muavija ibn Jezid se naao na jednoj veoma bitnoj raskrsnici. Trebao je donijeti odluku i izabrati jedan od dva puta: da nastavi sa svojom vladavinom i da svoje bie poput oca uprlja zloinima i neistoom grijeha, uporedo zadovoljavajui sve svoje strasti i tjelesne prohtjeve ili, opet, da bude pokoran boanskim zapovijedima, da slijedi Istinu i vrline i da se otvoreno odrekne vodstva koje je izvor srama i pada u kaljuu grijeha, te na taj nain ugui negativne i neljudske nagone. Na kraju je donio odluku. Snagom vjere i dubokog vjerskog odgoja koji je stekao od svog uitelja tokom djetinjstva i adolescentnog doba pobijedio je prohtjeve svoje due i povukao se s poloaja halife. Muavija ibn Jezid je otvoreno i hrabro okrenuo lea poloaju i vlasti koji su bili uprljani brojnim grijesima. Onoga dana kada je namjeravao javno obznaniti svoje odstupanje od hilafeta, popeo se na minber u prisustvu dravnih velikodostojnika i irokih narodnih masa svih slojeva. Nakon zahvale Bogu i selama Njegovom asnom Poslaniku rekao je: Moj djed, Muavija ibn Ebi Sufjan, u vezi hilafeta sukobio se s osobom koja je bila najdostojnija tog poloaja od svih ljudi. Njegovo iskustvo u islamu je due, hrabrost i znanje njegovo su vei od hrabrosti i znanja svih ljudi. Prije drugih je islam prihvatio i bio je Poslaniku blii od svih. Bio je sin amide asnog Poslanika i suprug hazreti Zehre i otac dva unuka (Poslanikova). Moj djed Muavija je ustao i ratovao protiv njega i vi ste pomogli moga djeda, dok hilafet nije pripao njemu. Jednoga dana smrt mu pritee, usamljen poinu u svom grobu i sada je okovan stegama svojih djela. Nakon njega hilafet je pripao mome ocu Jezidu ibn Muaviji koji zbog svog loeg ponaanja i grijeenja nije bio dostojan hilafeta, ali je tvrdoglavo zajahao na prohtjeve due svoje. Svoja odvratna djela smatrao je dobrim. Krio je Allahove zabrane i dozvolio da se poini najvea nepravda prema djeci asnog Poslanika, ali vrijeme njegova hilafeta je bilo kratko. Njegov ivot je veoma brzo okonan i on se sada nalazi u stegama svojih grijeha, a narod su ophrvale posljedice njegovih hravih djela.
287

Kada je govor Muavije ibn Jezida u prisustvu zapanjenog naroda stigao do ovog dijela, rijei su mu zastale u grlu. Jedno vrijeme je glasno plakao. Nakon toga je rekao: O ljudi! Ja vae grijehe ne elim sebi na plea tovariti i omu grijeha vaih ne elim sebi oko vrata baciti. A sada znajte i vi i vlast koju ete izabrati. Ja povlaim svoje obeanje i povlaim se s poloaja hilafeta. Muavijine rijei ustalasale su skup i svi su se zgledali u udu pomijeanom s potresenou. Mervan ibn Hakem koji je sjedio neposredno pored minbera usprotivi se rijeima Muavije ibn Jezida. No, ovaj je Mervanu otrim tonom rekao: Odmakni se od mene! Ulazi li to u moju vjeru kroz vrata obmane i prevare? Ja nisam osjetio slast vaeg hilafeta da bih pio gorinu njegove odgovornosti i grijeha. Ako je hilafet izvor koristi i dobra, naalost, moj otac od njega nita sebi nije spremio do grijeha i tete. Ako je izvor nedaa i nesree, dovoljno je ono to je zadesilo moga oca. Ja se neu njime uprljati! Nakon toga je planih oiju siao s minbera. Porodicu Beni Umejje ovaj govor je teko pogodio i razbjesnio, suoivi ih s velikom opasnou i mogunou gubljenja hilafeta. Otili su kod Omera el-Maksusa, Muavijinog uitelja, i rekli mu: Ti si ga ovako odgojio i odvratio ga od hilafeta. Ti si mu usadio ljubav prema Aliju. Ti si ga nagovorio da izgovori ove plamene rijei i da progovori o nepravdi i tiraniji Beni Umejja! Nakon toga su ga epali, iskopali rupu i ivog ga u nju zakopali.42 Muavija ibn Jezid, oslanjajui se na snagu vjere, izgradio je linost koja je bila sposobna nadvladati prohtjeve due i oduprijeti se najveem poloaju koji je uvjetovan injenjem grijeha i neovjenih djela i ne ukaljati obraz svoje ljudskosti. On nije bio kao njegov otac, koji se predano pokorio vlastitim strastima, bio zarobljenik snanih okova nagona i kao nepravedni tiranin zasjeo na tron hilafeta poinivi zloine koji nisu zaboravljeni ni nakon mnogih stoljea, niti e ikada biti zaboravljeni. Zar je onaj koji ima jasnu predstavu o Gospodaru svom kao onaj kojem se lijepim ine runa djela njegova i koji se za strastima svojim povodi?43

42 43

Damiri: Hejavetu-l-hejavan, sv. 1., str. 44. Muhammed, 14.

288

15. PREDAVANJE

Uzvieni Bog u Svojoj knjizi kae:

Kada Lukman ree sinu svome, savjetujui ga: O, sinko moj...1

Jedna od prirodnih udnji adolescenata jeste da im se ukae potovanje kao odraslim ljudima, da ih drugi prihvate s dunim potovanjem i uvaavanjem. Adolescenti oekuju da njihovi oevi, majke, ali i rodbina i svi drugi ljudi na njih gledaju kao na odrasle osobe i da se u svom ophoenju, pozdravljanju i prijemu, tj. u svim uobiajenim ivotnim i drutvenim prilikama i poslovima prema njima odnose kao prema odraslim osobama. Ukoliko bi se prema adolescentima odnosilo kao prema djeci, ukoliko bismo ih mazili kao malodobnu djecu, to bi ih estoko uznemirilo i povrijedilo jer bi osjeali da ih drugi ljudi jo uvijek smatraju djecom i da nisu spremni prema njima se ophoditi kao prema punoljetnim i odraslim ljudima.

Oslobaanje od stega iz djetinjstva

Adolescent je radostan jer je izaao iz djetinjstva i oslobodio se zatvora djeatva, izaao je iz skupine djece i pridruio se skupini mladih i odraslih. On se vie nikada ne eli vratiti u doba djetinjstva i ne eli da se drugi prema njemu ophode kao prema djetetu. On ni po koju cijenu ne eli izgubiti osjeaj da je sada odrasla osoba, niti dozvoliti da se povrijedi njegova linost i ponos. Dijete se zbog svoje tjelesne slabosti i nezrelosti razuma nuno mora oslanjati na svoga oca i majku, kretati se u ogranienom porodinom prostoru i bespogovorno sluati i pokoravati se njihovim zapovijestima. Meutim, punoljetan adolescent, nakon to je izaao iz doba djetinjstva, sebe vidi snanim i jakim. On se ne zadovoljava samo time da ga drugi smatraju odraslim ovjekom, nego eli da u svim vidovima ponaanja i govora bude kao odrastao ovjek. On eli izai izvan okvira porodice, poput odrasle osobe prikljuiti se drutvu i slobodno se mijeati i komunicirati s ljudima.
1

Lukman, 13.

289

On vie nije spreman poput maloljetnog djeteta bespogovorno se pokoravati ocu i majci, niti eli prihvatati zapovijedi bilo koga drugog.
Porodica je za dijete jedna prirodna sredina u kojoj ono moe u potpunosti doi do svog vlastitog izraaja i procvata. Meutim, nakon puberteta ova sredina je za djelatnost adolescenata, posebno za djeake, nedovoljna i skuena. Kuna atmosfera i poslovi ih ine nervoznim i neraspoloenim, jer se ele s bliskim i odabranim prijateljima posvetiti etnji i druenju. Oni vie nisu pokorni i mirni, nadzirati ih i upravljati njima je teko, a ponekada i nemogue.2 to je snaga vea, ovjek je prema stegama zarobljenitva nestrpljiviji i uznemireniji. Svaka vrsta zatite adolescentima je teko prihvatljiva i bilo kakva vrsta pritiska, tjeskobe i stege ine im se nepodnoljivim. U principu, mlad ovjek uope ne shvata uzrok postojanja i nunosti tih stega.3

udnja za slobodom
Osjeanja elje za potivanjem i au i udnja za slobodom i nezavisnou, koje se u adolescentima pojavljuju po pristizanju puberteta, prirodna su pojava koja je Boijom odredbom utkana u prirodu svakog ovjeka uvijek je i na svakom mjestu postojala i postojat e i u budunosti. Ova tenja i sklonost iri njihov ivotni djelokrug, otvara pred njima nove vidike i uvodi ih u prostranu arenu drutvenog ivota, pripremajui ih za lanstvo u drutvenoj zajednici. Ukoliko se ova prirodna tenja zadovolji na ispravan nain i ukoliko se bez ikakvih pretjerivanja i zastranjivanja bude kretala svojom zacrtanom putanjom, adolescenti e se s lahkoom uspjeti ukljuiti u drutvo i usvojiti neophodne vjetine i sposobnosti koje e im omoguiti uspjeno uklapanje u drutvenu sredinu.

Naputanje svojeglavosti
Ukoliko oevi i majke budu upoznati s psihikim stanjem svoje djece koja su stupila u adolescentno doba i budu im u ispravnoj mjeri dozvoljavali slobodu i samostalnost, ukoliko budu u okvirima njihovog interesa i dobra prihvatali zadovoljenje intelektualnih tenji i potreba, ne budu ih nepromiljeno izlagali tekoama i bezrazlono ljutili i uznemiravali, a s druge
2 3

e midanam (Bolug), str. 78. Isto, str. 76.

290

strane, adolescenti budu svjesni svojih granica i okane se tvrdoglavosti i svojeglavosti, ukoliko pri zadovoljavanju vlastitih tenji za slobodom i samostalnou ne pretjeraju i ne prekorae dozvoljenu granicu, odnosi adolescenata s njihovim oevima i majkama ostat e vrsti, na ispravnom temelju prijateljstva i potovanja.

Obaveze roditelja i djece

Oevi i majke trebaju s velikim interesom i eljom nauiti svoje oinske i majinske dunosti. Pored toga, djeca takoer trebaju smjerno prihvatiti korisne savjete i pouke svojih oeva i majki koji su proizvod njihova vlastitog iskustva. Ukoliko oevi, majke i djeca budu upoznati s nainom razmiljanja, osjeanjima, udnjama i tenjama jedni drugih, meu njima e biti uspostavljeno istinsko povjerenje. U tom sluaju oevi ili majke nee bezrazlono prigovarati svojoj djeci i od bia koje jo nije potpuno stasalo i koje se nalazi pod njihovim skrbnitvom nee imati pretjerana oekivanja. Dijete e, takoer, biti spremno prihvatiti neka nuna ogranienja i primijenit e savjete i upute svoga oca i majke.4

Naalost, pojedini neuki oevi i majke iz raznoraznih razloga suprotstavljaju se tenji svoje djece za samostalnou i slobodom kao prirodnim pravom, tumaei tu njihovu tenju kao tvrdoglavost, bestidnost, samoljublje i sklonost za pretjerivanjem. Takvi roditelji svojim nepristojnim ponaanjem i govorom ne samo da toplu atmosferu porodinog ivota ispunjenu ljubavlju i brinou pretvaraju u hladnu atmosferu bez ljubavi i suosjeanja nego nerijetko bivaju osnovni uzrok pobune i protesta adolescenata, praktino ih tjerajui na injenje opasnih i nedolinih djela.
Neki oevi i majke, koji su inae dobronamjerni, nisu u stanju shvatiti psihiko stanje i potrebe svoje djece i ine one iste pogreke koje su inili njihovi oevi i majke tokom odgoja njih samih. Oni su zaboravili tekoe i brige vlastitog pubertetskog doba. Nisu svjesni injenice da su pogrean nain razmiljanja i rasuivanja i njihovi duevni i moralni nedostaci izravna posljedica toga to su njihovi roditelja, iako iz dobre namjere, zbog skuenosti svoje spoznaje bili nepotrebno strogi prema njima. A onda se pitaju zato naa djeca bjee od nas i zato se ni u emu ne ele s nama savjetovati.5 Tokom puberteta dolazi do pomjeranja sredita osjeanja ljubavi, tako da porodina ljubav ini samo jedan dio, jedan element mladalakih osjeanja.
4 5

Rod va zendegi, str. 163. Isto, str. 162.

291

Ponekad odnosi izmeu oca i sina zapadaju u krize koje prati osjeaj netrpeljivosti i mrnje. Takva situacija se esto dogaa kod adolescenata buntovnog karaktera prilikom sueljavanja s autoritativnim, ali i obrnuto, sa slabim oevima i majkama. Ponekad se javlja jedna vrsta neprijateljskog osjeanja koje je u stanju pokidati porodine veze. Ono poinje neposlunou, nakon toga nastupa bijeg iz oeve kue i razmjena estokih i uvredljivih rijei, sve dok ne doe do potpunog prekidanja veza meu njima.6

U nekim sluajevima poremeaji u porodinim odnosima i neprijateljstvo oeva i majki prema djeci proizlaze iz tvrdoglavosti i svojeglavosti napadnih adolescenata. Razuman roditelj je u granicama koje se ne kose s interesom i dobrom djece spreman dati im odreenu slobodu i samostalnost, ali nerazumno i bezobrazno dijete se ne zadovoljava tom granicom i ne mari za vlastiti interes i dobro koji se kriju u tim granicama. Ono vrijea i poniava roditelje, a njihove mudre savjete i upute izvrgava ruglu i ismijavanju. Ovakvo dijete se neprestano nalazi na ivici pada u propast i nesreu i mogue je da svojim neprimjerenim ponaanjem proizvede nesagledive i nerjeive tekoe, kako sebi, tako i porodici u kojoj ivi. Kako bi oevi i majke stekli uvid u psihiko stanje adolescenata i kako bi na temelju vjerske upute i naunih metoda bolje spoznali vlastite dunosti, kako bi izbjegli nepotrebnu strogou prema svojoj djeci i u odgovarajuoj mjeri dozvolili zadovoljenje njihove potrebe da budu cijenjeni i potovani, kao i tenju za slobodom, a s druge strane, kako bi i adolescenti upoznali svoje granice i bili obazriviji prema vlastitoj koristi i dobru, kako ne bi svoju mladalaku snagu i polet iskoristili na pogrean i neprimjeren nain te svojim pretjerivanjem pripremili teren za vlastiti moralni sunovrat, ukazat emo na dio islamskih uputa i pouka sadranih u vjerskim predajama, a uz to emo citirati i neka nauna istraivanja vezana za ovu temu. Prvu istinu koju oevi i majke trebaju prihvatiti i poznavati kao nepobitnu jeste to da promjene u pubertetu mijenjaju prirodno stanje tijela i duha njihove djece. Pubertet praktino okonava doba njihova djetinjstva i daruje im jednu novu linost. Otac i majka moraju biti svjesni da adolescent vie nije ono dojueranje dijete i da ne mogu vie svoje punoljetne mladie i djevojke smatrati djecom i ponaati se prema njima onako kako su se ponaali dok su jo bili djeca. asni poslanik islama je u jednom hadisu veoma jezgrovitim i sveobuhvatnim rijeima pojasnio psiholoko i duevno stanje djece tokom djetinjstva i
6

e midanam (Bolug), str. 81.

292

puberteta. Iz naina izlaganja Boijeg poslanika, s.a.v.a., postaje jasna vrijednost linosti adolescenata, kao i zadaa oeva i majki prema njima. Boiji poslanik, s.a.v.a., je rekao: Dijete je sedam prvih godina gospodin i zapovjednik (roditeljima), drugih sedam godina je rob (koji se pokorava svojim roditeljima) i treih sedam godina je ministar (s kojim se otac i majka savjetuju).7

Doba prije puberteta

Prema djetetu se zbog njegova slabana tijela i nedoraslosti razuma tokom prvih sedam godina ivota odnosimo s mnogo njenosti i samilosti. Ono tokom ovog razdoblja zapovijeda svome ocu i majci. Otac i majka iz ljubavi i milosti ispunjavaju elje svog djeteta i pokoravaju se njegovim rijeima, pazei koliko god je to mogue da ne povrijede njegova osjeanja. Upravo je zbog toga asni Boiji poslanik rekao da je dijete tokom prvih sedam godina zapovjednik i gospodin. Tokom drugih sedam godina ivota, kada dijete vidljivo ojaa, vie se prema njemu ne odnose kao prije s blagou i samilou. Imajui u vidu da dijete u tom razdoblju u odreenoj mjeri shvata dobro i zlo, roditelji ga smatraju odgovornim za njegove postupke, ali poto njegov razum jo uvijek nije razvijen, ono nije u stanju potpuno i ispravno razluiti dobro od zla, tako da mu otac i majka dunosti i obaveze obznanjuju u obliku bespogovornih naredbi i zapovijedi, ne dozvoljavajui mu da iznosi svoje miljenje o korisnom i tetnom, dobru i zlu u ivotu, niti da samostalno neto ini u skladu s vlastitim sudom. Njemu ne ostaje nita drugo do da bespogovorno izvrava zapovijedi i da bude pokoran svojim roditeljima. Zbog toga je Boiji poslanik, s.a.v.a., rekao da je dijete tokom sedam drugih godina svoga ivota pokorni rob svojih roditelja.

Period puberteta i mladosti

Treih sedam godina ivota, koje zapoinju od petnaeste godine, predstavljaju doba puberteta i mladosti. U ovom razdoblju adolescent doivljava brze tjelesne i duevne promjene i u veoma kratkom vremenu dolazi do korjenitih promjena uoljivih na njegovom tijelu, ali i njegovim mislima. Boiji poslanik je duhovni znaaj i osobinu nove linosti adolescenta predstavio i pojasnio rijeju vezir ministar.
7

Mekarimu-l-ahlak, str. 115.

293

Rije vezir u rjenicima nalazimo s razliitim znaenjem. Vezir je osoba koja na svojim pleima nosi teak teret i koja posjeduje veliku odgovornost. Iz istog razloga se i osobe koje u dravnoj vladi obavljaju visoke i odgovorne poloaje nazivaju veziri, odnosno ministri. Dijete je prije puberteta zavisno od svojih oca i majke i u porodinom miljeu ne posjeduje nikakvu odgovornost, ali kada stasa, ono preuzima teret odgovornosti za svoja djela. Rije vezaret ministarstvo takoer znai i pomaganje, pruanje podrke i pomoi. Vezaret oznaava i intelektualnu pomo i saradnju u poslovima rukovoenja, upravljanja i savjetovanja. Dijete u doba mladosti u krugu porodice treba biti podrka i pomo ocu i majci. On treba svojim savjetom i razmjenom ideja pomoi svojim roditeljima u upravljanju i ureenju ivota i biti njihov saradnik i pomonik u odreivanju interesa i prioriteta porodice. Kao da je asni Boiji poslanik, s.a.v.a., elio ovim jezgrovitim rijeima ukazati svojim sljedbenicima da je porodica poput jedne male drave u kojoj su otac i majka lanovi upravnog tijela. Djeca, dok su jo mala i dok jo nisu umno uznapredovala, ne mogu iznositi svoje stavove i miljenja u vezi s odlukama od kljunog znaaja za porodicu. Jedina njihova obaveza je pokoravanje zapovijedima oca i majke i ispunjavanje njihovih razumskih naredbi. Meutim, kada dijete postane zrelo, ono mora dio odgovornosti upravljanja ovom dravom preuzeti na sebe i poput ministra uestvovati u radu visokog savjetodavnog vijea porodice te iznositi svoja vienja i stavove, koji e biti uzeti u razmatranje od strane lanova upravnog vijea, odnosno oca i majke. U ovom hadisu Poslanik, s.a.v.a., je za mlade upotrijebio rije vezir i na taj nain im je iskazao najveu poast. Ukoliko otac i majka postupe po uputama Boijeg poslanika i svoje punoljetno dijete pozovu da se prikljui vijeu porodice s ciljem saradnje u razmjeni ideja i savjetovanja, oni e tako iskazati obzir prema njegovoj duhovnoj vrijednosti i na dostojan nain zadovoljiti njegovu tenju da bude cijenjeno i potovano. Imam Sadik, a.s., je rekao: Svome djetetu dozvoli da se igra sedam godina, sedam godina ga odgajaj i sedam godina ga uini sebi bliskim prijateljem i sagovornikom.8

Prijateljstvo oeva i mladih osoba

U ovoj predaji, Imam Sadik, a.s., iskazao je potovanje i ast mladima rijeju elzeme to znai uiniti nekog nerazdvojnim, usko povezanim, odnosno nerazdvojnim prijateljem svojih roditelja. Oevi i majke su prije puberteta upravljali svojom
8

Vesail, sv. 5., str. 125.

294

djecom, ali od petnaeste godine su duni iskazati potovanje prema linosti djece i, umjesto zapovijedanja, biti njihovi bliski i iskreni prijatelji i vedri sagovornici. Sa stanovita islama, iskazivanje potovanja i asti mladima je jedna od bespogovornih obaveza oeva i majki, kao i svih ostalih lanova drutvene zajednice. Iskazivanje potovanja prema njima ostavlja duboke tragove na sve moralne, drutvene, ekonomske, psihike i odgojne vidove njihova ivota, to sve rezultira njihovim sjajnim uspjesima. Mladi koji je cijenjen i potovan od strane svoga oca i majke, koji uestvuje u porodinom vijeu i ijim se stavovima pridaje panja, prema kojem se otac odnosi kao prema iskrenom prijatelju i uvijek ga cijeni i potuje, koji se u porodici i drutvu osjea kao odrasla, potovana i cijenjena linost, nastoji se ne ukaljati niskostima i neistoama i ponaa se dostojno potovanja koje mu je ukazano. On se pazi i uva od djela koja bi mogla uzdrmati njegov poloaj i status i ukaljati njegovu vrijednost. Ali, a.s., je rekao: Onome ko bude cijenio i potivao svoju linost, strasti e biti prezrene.9 Prenosi se takoer da je hazreti Ali, a.s., rekao: Onaj ko bude cijenio i potivao svoju linost, nee je poniziti grijesima.10

Neuvaavanje adolescenata
Suprotno tome, onaj mladi ija linost ne bude cijenjena i uvaavana od strane oca, majke i drutva u dubini svoje due e imati osjeaj ponienja i manje vrijednosti i neprestano e patiti zbog ovog unutranjeg osjeanja koje ga proganja. On e tada pokuati na bilo koji mogui nain privui panju i dokazati se u krugu porodice i drutva. U situaciji kada nee uspjeti doi do svog cilja na ispravan nain, on e pribjei nedolinim i nedozvoljenim djelima govorei samom sebi:
Do srca drage valja doi svakom varkom i obmanom, Pokornou kad ne mogne, valja onda grijeh poinit

Opasnost od zastranjenja i pada

Ovakav mladi je izvor brige i nespokoja i za porodicu i za drutvo. On se neprestano kree po ivici zastranjenja i pada te je mogue da e poiniti teka kriminalna djela i nenadoknadive zloine.
9 10

Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 1283. Gureru-l-hikem, str. 677.

295

Imam Hadi, a.s., je rekao: Ne budi siguran od zla onog ko sebe vidi niskim.11 Nova psihologija, takoer, pridaje punu panju pitanju potivanja linosti adolescenata. Oevi i majke koji zanemare ovo prirodno pravo i na svoju djecu koja su stupila u doba puberteta i dalje budu gledali kao na djecu, s naunog gledita zasluuju prijekor. Prema stanovitu zapadnih naunika, dio poremeaja u ponaanju adolescenata, njihove svojeglavosti i buntovnitva izvire iz zanemarivanja njihovog drutvenog poloaja.
Prema miljenju nekih oeva i majki, njihova djeca nikada nee odrasti. Oni im govore: Ti e vjeno ostati moje malo milo. Mi znamo da ovakav nain ophoenja teko pada mladima. Zato se ne treba uditi njihovoj nepokornosti i pripisivati im bolest. Mladi danas misle da im je oduzet poloaj koji zasluuju i osjeaju da u drutvu nema mjesta za njih. Louvin, poznati ameriki psiholog, poredi status dananjih mladih sa statusom rasnih manjina, pa kae: Kao to se manjine klate izmeu dva stoera, veine i ograniene grupe ljudi iste rase ili klase, tako se i mladi nalaze u stanju neizvjesnosti i kolebanja izmeu svijeta djetinjstva i svijeta punoljetnih. Ustvari, oni se nisu pridruili ni jednom od ova dva svijeta. Louvin dalje kae: Situacija tek stasalih mladih ljudi u poreenju sa zrelim i odraslim osobama u svakom pogledu je slina situaciji jednog novaka u vojsci ili novaka koji jo uvijek nije siguran je li prihvaen u neku novu sredinu ili nije. Mi obino od mladih traimo da budu razumni, da rade i privreuju, tj. da se ponaaju kao mi, ali im u isto vrijeme uskraujemo njihovo pravo na punu autonomnost i dajemo im jednu sporednu i bezvrijednu ulogu. Oni se nalaze izmeu dva razliita nivoa, s nogama u zraku, klate se as na jednu as na drugu stranu. Osim to objavljuju vijesti koje sadre kritiku i okrivljavanje mladih, ni jedna dnevna novina svoje tekstove ne posveuje mladima. Prema tome, mladi ponekada itaju djeije asopise svoje mlae brae, a ponekada dnevne novine svojih oeva.12

Prilagoavanje drutvu
Jedna od tekoa koja se isprijeila na ivotnom putu mladih i koja obavezno mora biti otklonjena jeste pitanje postizanja sposobnosti potrebnih za ukljuivanje mladih u drutvo. Mladi su duni to prije izgraditi svoju linost, pripremiti teren za vlastiti intelektualni razvoj i pripremiti se za prilagoavanje vlastite linosti drutvu i prihvatanje drutvene odgovornosti.
11 12

Tuhafu-l-ukul, str. 483. Madalleje hokuke emruz, br. 6., god. I, preneseno iz mjesenika France, str. 77.

296

Razvoj razuma
Pitanje uvaavanja i potivanja linosti osobe u krugu njihove porodice umnogome pomae mladima na putu ostvarenja ovog cilja. Mladi prema kojem se otac odnosi kao prema nekom bliskom prijatelju, koji shodno rijeima asnog Boijeg poslanika igra ulogu ministra savjetnika u porodinoj dravnoj zajednici, koji prihvata odgovornost, s kojim se otac i majka savjetuju i koji sarauje s njima u poslovima odluivanja o interesima porodice i upravljanja porodinim poslovima, mnogo bre se intelektualno razvija i priprema za ukljuivanje u drutvo.
Porodino vijee. Potrebno je da lanovi porodice ponekad sjednu zajedno, da razgovaraju i da se savjetuju o porodinim pitanjima i tekoama, da analiziraju svoja primanja i trokove i odrede zadatke i zadae svakog lana za narednu godinu. Tokom ovog razgovora djeca se upoznaju s odgovornou i portvovanou oca i majke, ali i s vlastitim obavezama prema ivotu, kao i sa ivotnim tajnama. Ueem u savjetovanju o porodinim poslovima mladi se privikavaju na demokratski nain ivota i shvataju da se pred eljama i udnjama drugih ljudi moraju dobrovoljno odrei nekih vlastitih elja i prohtjeva i pokoriti zakonima drutva. Oni ue kako da uz pomo vlastite snage promiljanja o ureenju poslova i saradnje s drugim ljudima pobijede probleme u ivotu. Mladi ljudi koje su u njihovom domu smatrali savjetnicima i saradnicima i koji su proli dug put vlastitog intelektualnog razvoja, daleko su uspjeniji i mnogo blii konanom uspjehu od svojih vrnjaka.13

Mladi nisu pokorni poput male djece, a niti zreli i iskusni poput odraslih. Ukoliko im oevi i majke daju potpunu slobodu i ne budu uope nadzirali njihova djela i postupke, mogue je da zbog nezrelosti, neiskustva i neobavijetenosti skrenu s Pravog puta i padnu u vrtlog grijeha i nemorala. Ukoliko se poele uplesti u njihov ivot i njihova djela i iznijeti svoje miljenje vezano za ponaanje, govor, drutvo, izlaske i dolaske to teko pada linosti i osjeaju samostalnosti mladih. Nau se povrijeeni, a njihova osjetljiva i lahko uvredljiva dua se uznemiri i uzruja. U takvoj situaciji dolazi do zahlaenja odnosa izmeu mladih ljudi i njihovih oeva i majki i poremeaja unutar porodice i mogue je da tako povrijeena, gnjevna i razbuktala djeca, radi dokazivanja vlastite linosti i snage, uine neka loa i nedolina djela, a ponekada i djela s nenadoknadivim tetama.
13

adkami, str. 162.

297

Ovaj psiholoki sukob predstavlja veliki problem s kojim su oevi i majke suoeni u odgoju svoje mlade djece. Samo ispravan nauni program i razumske metode roditelja mogu rijeiti ovu tekou.
Osjeanja tek stasalih mladia prema drugim osobama izvor su problema za porodicu. Ovo je podruje njihovih tajni. Teko osobi koja neoprezno stupi u to podruje. Otac i majka u ovakvoj situaciji strahuju od opasnih doticaja i druenja njihovih adolescenata i oni su doista tu u pravu. Meutim, taj obzir i strepnja moraju biti praeni jednom vrstom umijea i posebne vjetine koju sama osjeanja ljubavi i dobronamjernosti nisu u stanju nadomjestiti i zamijeniti.14

Briga o potivanju mladih osoba i uvaavanje njihove drutvene uloge najutjecajniji su inioci u rjeavanju ovog velikog psiholokog problema. Mladi snano ude za slobodom, iskazivanjem svoga postojanja, samostalnou i dokazivanjem svoje linosti. Oni se ne ustruavaju prihvatiti savjete roditelja i upute odraslih koje e im pomoi u razumijevanju dobra i zla u ivotu, ali ono to im je teko i to ne podnose jeste autoritativnost i nametanje. Otac i majka koji sa svojim mladim djetetom razgovaraju strogim zapovjednim tonom i, ne obazirui se na dostojanstvo i ponos njegove linosti, ele upravljati njegovim ivotom kao to su to inili tokom djetinjstva, nikada nee biti uspjeni u odgoju svog djeteta. Naprotiv, svojim estokim i grubim govorom i poniavajuim ophoenjem primoravaju mlade na bunt, suprotstavljanje i nasilno ponaanje. Suprotno tome, otac i majka koji budu cijenili i potovali linost svoga djeteta i koji se, shodno zapovijedi Boijeg poslanika, s.a.v.a., budu s njim savjetovali u porodinim poslovima, budu iskazivali potovanje prema njegovim stavovima i miljenjima kao miljenju porodinog ministra, odnosno oni roditelji koji, u skladu s rijeima Imama Sadika, a.s., uspostave prijateljski i iskren odnos sa svojom djecom i koji budu uvijek pridavali panju njihovoj drutvenoj vrijednosti, veoma lahko e ostvariti svoje odgojne namjere i primiriti udljivi duh svoje djece, jer nikada svoje napomene i savjete nee iznositi u obliku naredbe i prisile, ve e u svakoj prilici s njim razgovarati krajnje ljubazno i utivo, iznosei svoje savjete i napomene i pazei na linost mlade osobe. ini se da mladi ovakav odgojni pristup objeruke prihvataju i dobrovoljno provode u praksi.
Ono to dijete treba uiniti pokaite mu. Nemojte mu nanositi bol. Ali to nikako ne znai da adolescenta prepustite samom sebi. U ovom sluaju
14

e midanam (Bolug), str. 79.

298

trebaju se potai i odrediti neki drugi ciljevi i elje i predloiti neka druga djela koja, pored toga to su korisna, dodatno potiu ispoljavanje i uvrivanje njihove linosti, jer ukoliko adolescent s lahkoom poini nedolino i loe djelo, znajte da razlog toga lei u zabranjivanju da se to djelo poini, a on eli poinivi to djelo stei snagu ili u najmanju ruku jednakost sa snagom suprotstavljene skupine, odnosno roditelja. Bez obzira na godine koje imamo, svi mi elimo izgraditi stabilnu linost i uiniti je pobjednikom, ali iskljuivi krivac za ogranienja koja stoje pred naim htijenjima i tenjama jesu druge linosti. Meutim, ograniiti elje i htijenja adolescenata je izuzetno teak posao. Zabrana znai brisanje mladalake ivotne snage, dok mi moramo ovu snagu voljeti i dodatno je unaprjeivati. Prema tome, dovoljno je da mi odredimo pravac kako bi ove djelatnosti bile kreativne i korisne. Vi veoma dobro znate kako su ljubav i mrnja bliski jedno drugom. Mladalaka djela nalaze se u slinom odnosu i rasplamsavaju se s nekoliko rijei i pokreta. Treba znati da je osjeaj i stanje razdraenosti i gorljivosti u mladalakom dobu najvanija stvar u ivotu. Ovaj plamen ne trebamo gasiti, jer moemo kao posljedicu dobiti slabost i nemo mladih. Naprotiv, potrebno ga je pametno usmjeriti na pravi i svrsishodan put.15

Obraanje panje na ponos mladih

Prema mladima treba biti ljubazan, obziran i tolerantan. Potrebno je osvrnuti se na boli i tekoe koji pritiu njihovu duu, cijeniti njihova dobra i pozitivna djela i openito, paziti da se ne povrijedi njihova linost i njihov ponos. Ukoliko sa stanovita psihologije nae ponaanje prema mladima bude ispravno i bez zamjerki, mladi e nam se i u ovim godinama kao i tokom djetinjstva obraati traei pomo, savjet ili podrku. I obrnuto, ukoliko im svojim poticanjima i prekomjernim prodikama dodijemo, oni e nas napustiti i udaljiti se od nas. Ovi mladi osamnaest godina svoga ivota proveli su tu, pored nas, i taj period je bio dovoljno dug da ih upoznamo s njihovim obavezama. U narednom periodu mi bismo se trebali pokazati u ulozi galantnog, osjeajnog i iskrenog prijatelja.16

Dijete prije puberteta ivi u ogranienom miljeu porodice i u doticaju je s malim brojem osoba, ali sa stizanjem puberteta okolnosti u njegovom ivotu
15 16

e midanam (Tarbijjate atfale dovar), str. 87. Ma ve farzandane ma, str. 78.

299

se iz temelja mijenjaju. On stupa u prostrano podruje drutvenog ivota, upoznaje se s nepoznatim osobama, nalazi nove prijatelje, svakoga dana biva svjedokom razliitih scena i prizora i susree se s novim izazovima i situacijama. Ponekada se dogaa da se adolescent na svom novom ivotnom pravcu susretne s tekim situacijama i sadrajima. Ne razumijevajui ta je dobro, a ta zlo u njima, on nije u stanju samostalno donijeti odluku. Zato je nuno da adolescent svoju nedoumicu iznese nekome, da se posavjetuje s nekim kako bi shvatio dobre i loe strane odreenog pitanja. Ukoliko adolescent na ispravan nain ne razmotri sve vidove problema, ukoliko bude povran i ne bude se savjetovao, postoji velika vjerovatnoa da e pasti u ivotne tekoe, probleme i nedae.

Mjerodavni savjetnici
Nesumnjivo, razumni i brini otac i majka najmjerodavniji su savjetnici za razmjenu miljenja. Meutim, obraaju li se mladi u ovakvim prilikama svojim roditeljima? Jesu li im spremni rei svoju tajnu i s njima se savjetovati o ivotnim problemima? Naalost, u veini sluajeva odgovor na ova pitanja je odrian. Tamo gdje otac i majka iskazuju potovanje prema linosti svoje djece i dre ih kao iskrene, drage i cijenjene prijatelje, gdje se savjetuju sa svojim djetetom o porodinim poslovima i krajnje iskreno od njega trae da im svojim idejama i promiljanjima pomogne, ini se da su mladi spremni savjetovati se s njima o problemima koji ih tite i koristiti se njihovim uputama i smjernicama. Meutim, veoma se rijetko dogaa da roditelji u svom odnosu prema djeci budu na takav nain svjesni realnosti i svojih vlastitih obaveza. Tamo gdje otac i majka budu gledali na adolescenta kao na dijete i ne budu potivali njegovu drutvenu vrijednost, gdje prilikom donoenja odluka o porodinim pitanjima budu svoje dijete smatrali strancem i nesposobnim za savjetovanje i konsultacije, tj. u onoj porodici gdje otac i majka ne budu nikakvog obzira prema linosti svog djeteta koje se nalazi u adolescentnom dobu i koji s njim budu razgovarali na isti nain kako su razgovarali tokom njegovog djetinjstva autoritativno i zapovjedniki adolescent e na isti nain oca i majku smatrati strancima i tuincima u vlastitom ivotu: nee im govoriti o svojim tajnama, niti e traiti njihovu pomo u rjeavanju svojih nedoumica.
Naalost, uz svu gorinu i al koju ova istina sa sobom nosi, moramo priznati da su roditelji u trenucima potrebe za savjetom i uputom posljednje

300

osobe kojima se njihova djeca obraaju. Da su uspjeli svoja djela uiniti promiljenijim, a svoje linosti zanimljivijim, nikada ne bi doli u ovakvu nepriliku.17

Dostojanstvo i dokazivanje linosti su najomiljenije stvari u ivotu jednog adolescenta. Oevi, majke i odgajatelji koji su zainteresirani za sreu i uspjeh adolescenata, koji ih ele odgojiti na ispravan nain i sauvati ih od zastranjenja i propasti, moraju u svakom trenutku biti svjesni njihovog psihikog stanja. Moraju se odnositi prema adolescentima na takav nain da ni u kom sluaju ne povrijede njihovu linost i ne stvore okolnosti u kojima e biti povrijeena njihova ast i gdje e biti ponieni. Ukoliko roditelji odgojne sadraje ili upute svojoj djeci iskau na prijateljski nain, u obliku savjeta ili savjetovanja i razmjene miljenja, s lahkoom e prodrijeti u dubine njihove due i uspjet e u svom nastojanju da ih ispravno odgoje. Nebeska vjera islam u svom odgoju mladih generacija daje punu panju ovom veoma vanom psiholokom detalju. U mnogim ajetima i predajama islam svoje sljedbenike pouava da se upuivanje mladih i provoenje odgojno-obrazovnih metoda mora temeljiti na osnovama potovanja i uvaavanja linosti adolescenata.

Pouka i savjet
Kada Lukman ree sinu svome, savjetujui ga: O sinko moj...18

Lukman je bio jedan od Boijih ljudi i predvodnika u vjeri i mudrosti. U Kuranu se nalazi sura (poglavlje) koja je naslovljena po njegovom imenu. Lukman je radi savjetovanja i odgoja svoga mladog sina izrekao duboke i mudre rijei od kojih su neke prenesene u Boijoj knjizi. Zanimljivo je da Allah, d.., pored toga to napominje osnovni tekst i sadraj Lukmanovih rijei, takoer, izrazom ( ) savjetujui ga posebno ukazuje na nain njegova obraanja. Da je ova sintagma izostavljena iz navedenih kuranskih rijei, odnosno da je kuranski ajet objavljen u sljedeem obliku Kada Lukman ree sinu svome:O sinko moj... jasno bi bilo da se mudri i ueni Lukman obratio
17 18

Ma ve farzandane ma, str. 78. Lukman, 13.

301

odreenim rijeima svome sinu, ali ne bi nam bilo jasno na kakav nain se obratio. Uzvieni Bog, spominjui sintagmu savjetujui ga, pojasnio nam je nain i oblik Lukmanova govora i jasno nam ukazao na to da Lukmanove rijei nisu bile grube, zapovjedne, srdite, pogrdne, poniavajue ili proete laskanjem i ulagivanjem, nego da je Lukman blagim i toplim glasom uputio svome sinu savjet i da je svoju odgojnu pouku i sadraj prenio uz puno uvaavanje linosti i ponosa svoga sina. Kao da Bog poruuje oevima da uzmu pouku i ue od mudrog Lukmana metodu savjetovanja i odgoja djece i adolescenata, da blagim tonom savjetuju i govore, ne bi li njihovo ponaanje ostvarilo koristan utjecaj na mlade i bilo uzrok njihove sree i blaenstva. Cijenjeni predvodnici islama pri obavljanju svoje oinske obaveze odgoja djece uvijek su koristili metodu prijateljskog savjeta. Ali, a.s., u svome pismu upuenom hazreti Hasanu, a.s., jasno ukazuje na ovaj bitan odgojni detalj.

Izvrenje oinske dunosti

Ja zaista nikada u svojoj obavezi savjetovanja nisam bio nemaran. Ali budi siguran da, koliko god se trudio, tvoje misli nee dostii misli tvoga prekaljenog oca.19 Ti, dragi sine, doista neprestano vodi brigu o onome to je izvor dobra i sree za tebe, a ja svojom oinskom ljubavlju neprestano vodim brigu o tvojoj srei i spasenju. Oevi i majke mogu iz ovog kratkog, ali pounog teksta izvui dva veoma precizna psiholoka detalja i praktino ih iskoristiti u odgoju svoje djece. 1. Svoje odgojne napomene trebaju iskazati jezikom savjeta i dobronamjernosti, a ne govoriti jezikom naredbe i nadmenog zapovijedanja jer e takav odnos povrijediti i poniziti linost mladih ljudi. 2. Otac i majka se trebaju smatrati sauesnicima u oblikovanju sree vlastitog djeteta. Oni mu trebaju objasniti i rei: Ti zbog ljubavi prema samom sebi tei vlastitoj srei, ali i mi ti zbog svoje oinske i majinske ljubavi elimo sreu i uspjeh u ivotu. Prema tome, i mi i ti imamo jedan jedinstven cilj, a to su tvoj spas i tvoja pobjeda. Da bi se ostvario na cilj moramo saraivati, s tom razlikom to smo mi proivjeli vie
19

Nehdu-l-belaga, Fejz, str. 909.

302

godina ivota, imamo vie iskustva i veoma smo dobro upueni i obavijeteni o opasnostima mladalakog doba. Da bi ovaj uzburkani period okonao u zdravlju i da bi mirne savjesti stigao do sree, u nekim nunim prilikama mi emo ti dati potrebne upute i savjete, ukazat emo ti na opasnosti koje ti stoje na putu. Od tebe oekujemo da prihvatanjem i provoenjem u djelo naih savjeta iskreno sarauje s nama i da na taj nain pripremi teren za vlastiti uspjeh i pobjedu, to jeste na zajedniki cilj. ini se da su adolescenti spremi prihvatiti ovakvu logiku koja je u cijelosti ispunjena dobronamjernou i ljubavlju i spremni su slijediti korisna i dobronamjerna uputstva svojih roditelja, koja su upuena uz puno uvaavanje njihove linosti.

Metoda obrazlaganja
Jedan od puteva i metoda iskazivanja potovanja prema linosti adolescenata, prilikom ukazivanja na njihove moralne dunosti i obaveze, jeste metoda koritenja racionalnog obrazloenja. To znai da oevi i majke odgojne sadraje namijenjene mladima trebaju potkrijepiti objanjenjima i pojasniti im uzroke svojih zapovijedi i uputa. Ovo je jedna od razlika koja odvaja metodu odgoja adolescenata od metode odgoja djece. Djeca su zbog mentalne nedozrelosti nesposobna analizirati dogaaje. Stoga su roditelji duni svoju djecu upozoravati na njihove obaveze i pokazati im put bez ikakve potrebe za objanjenjem. Djeca e se, takoer, bez traenja dokaza pokoriti ocu i majci i izvravati njihove upute i zadatke.
Pozitivne zapovijedi upuene djeci pokazuju put koji ona trebaju proi. Sve zavisi od naina izgovaranja reenice. Za jednu odreenu dob reenica Uradi to! treba imati prizvuk naredbe i ne smije ostavljati mjesta za raspravu. Dijete ima potrebu za jasnim pravilima i potrebno mu je pokazati pravi smjer kojim se treba kretati. Nakon to dijete jo u prvim godinama svoga ivota shvati ta treba initi, nee se navii na bespotrebne rasprave i prepirke.20

Razum adolescenata koji su izali iz djetinjstva u prilinoj mjeri je razvijen tako da je u stanju shvatiti uzroke zapovijedi i analizirati i
20

e midanam (Tarbijjate atfale dovar), str. 78.

303

ralaniti dogaaje i probleme. Otac i majka trebaju iskoristiti spoznajnu snagu adolescenta i logikom obrazloenja ukazati mu na odgojne sadraje.
Nakon djetinjstva oblik bespogovorne naredbe se naputa i poinje se s djelovanjem obrazloenjima i zdravim razumom. Otac od tada mora govoriti: Da sam na tvom mjestu, ja bih radio to i to. i mora to potkrijepiti dokazom.21

Savjeti i upozorenja koje roditelji daju sa obrazloenjem podrazumijevaju preutno prihvatanje racionalnih i spoznajnih sposobnosti njihove mlade djece i iskazivanje potovanja njihovoj linosti. Savjeti i upute uz obrazloenje snae i razvijaju mo razumijevanja i spoznaje adolescenata i potiu njihovu intelektualnu snagu. Pored toga, takvi savjeti i upute imaju mnogo dublji odgojni utjecaj na duu adolescenta i oni ih jako dobro prihvataju i slijede. Cijenjeni predvodnici islama koristili su racionalnu metodu u odgoju mladih narataja, savjetujui svoju mladu djecu uz obavezno navoenje shvatljivog dokaza. Hazreti Ali ibn Husejn, a.s., obraajui se jednom od svojih sinova rekao je: Drago dijete, uvaj se petorice. S njima ne prijateljuj, s njima ne raz govaraj i s njima se ne drui tokom putovanja. Sin ree: Dragi oe! A ko su oni? Hazreti Seddad mu odgovori: Izbjegavaj prijateljevanje s laljivcem, jer on je poput opsjene koja stvari prikazuje suprotno od zbilje, daleko u oima tvojim ini bliskim, a blisko prikazuje dalekim. Izbjegavaj druenje s neobazrivim grjenikom, jer e te prodati za jedan zalogaj ili ak manje od toga. Izbjegavaj druenje sa krticom, jer ti on nee pomoi onda kada ti bude najvie trebala pomo. Izbjegavaj druenje s glupakom jer on zaista eli da ti donese korist, ali ti (iz neznanja) nanese tetu. Izbje gavaj druenje sa osobom koja je prekinula rodbinske veze, jer je takva osoba u Allahovoj Knjizi prokleta.22 Imam Bakir, a.s., je rekao: Jedan od savjeta koje je mudri Lukman upu tio svome sinu je ovaj: Sine, ne udruuj se s grjenikom jer e od nje ga nauiti put njegov. Onaj ko voli prepirku bit e izvrgnut uvredama i psovkama. Onaj ko bude ulazio u mjesto poznato po loem glasu bit
21 22

e midanam (Tarbijjate atfale dovar), str. 79. Tuhafu-l-ukul, str. 279.

304

e optuivan. Ko bude drugovao s loim drugom, nee sauvati svoje zdravlje (moralnu ednost). Onaj ko ne bude vladao svojim jezikom na kraju e se kajati.23

Blagost u kritici
Ne samo da su roditelji duni pridravati se u svojim odgojnim poukama injenica navedenih u vezi s uvaavanjem i potivanjem adolescenata nego ak moraju i u sluaju pogreke i prestupa imati u vidu njihovu linost i svoje kritike i pouke iznijeti tako da mlade ne uvrijede, ne ponize i ne odvedu na put neposluha i protesta. Ali, a.s., je rekao: Ukazati iaretom razumnom ovjeku na greku djelo tvornije je od otvorenog prijekora.24 Ukoliko se aluzijom i na krajnje utiv i blag nain ukae na pogreku i prestup adolescenta, velika je vjerovatnoa da e takav savjet biti djelotvoran, ili e barem s ciljem ouvanja vlastite linosti on odustati od injenja tih prestupa i popraviti se. Suprotno tome, ukoliko primjedbe i napomene oca i majke budu praene ukorom i ponienjem, ne samo da nee imati utjecaja na njih nego je mogue da u odreenim sluajevima to proizvede potpuno suprotan uinak i da se adolescenti, radi dokazivanja svoje linosti, suprotstave oevim i majinim rijeima i ustraju u svom nedolinom postupanju.

Negativan uinak opetovanog korenja

Naalost, neki roditelji zbog nepoznavanja metoda odgoja ponavljaju svoje prijekore, te s namjerom da ih poprave, adolescente neprestano kritiziraju i poniavaju, ne znajui da opetovana kritika i ukor djeluju kontraproduktivno i adolescente ini jo smionijim i bestidnijim u injenju loih i nedolinih djela. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Pretjerivanje u ukoru rasplamsava plamen svojeglavosti.25
23 24 25

Biharu-l-envar, sv. 5., str. 322. Gureru-l-hikem, str. 348. Tuhafu-l-ukul, str. 84.

305

Ali, a.s., je takoer rekao: Izbjegavaj ponavljanje prigovora jer e to ui niti grjenika smionijim i drskijim, a prigovor prezrenim i uzaludnim.26
Roditelji i staratelji trebaju izbjegavati svaki oblik grubog ukora i savjetovanja djece koja su neto skrivila i pogrijeila. Ukoliko neto nisu u stanju pravilno uraditi, ne treba ih zbog toga izvrgavati podsmijehu, nego im treba pomoi da to drugi put bolje urade. Bez sumnje, ukoliko prisutni svjedoci pogreke budu odrasle osobe, koje su njegovi dobronamjerni prijatelji, pa se suzdre od podsmjeha i radovanja tuoj nesrei i oproste mu pogreku, takav njihov postupak e uveliko umanjiti patnju zbog srama. U suprotnom, ukoliko budu nastavljali i ustrajavali na podsmijehu i ukoru, mogue je da osoba koja je poinila pogreku bude jo odlunija i tvrdoglavija u injenju pokuenih djela te umjesto kajanja zapone s odbranom i opravdavanjem svojih greki.27

Uvaavanje i potivanje linosti adolescenata jedna je od najboljih metoda njihovog ispravnog odgoja. Oevi i majke koji na ispravan nain ispune ovu islamsku dunost, koji budu u potrebnoj mjeri uvaavali svoju mladu djecu i koji ih tim metodama odgoje u dobronamjerne i savjesne ljude zasluuju poseban obzir i pohvalu od strane Boijeg poslanika, s.a.v.a. asni Poslanik, s.a.v.a., je rekao: Milost Boija neka je s roditeljima koji pomognu svom djetetu u injenju dobra.28

Neuvaavanje adolescenata
Neuvaavanje linosti jedan je od inilaca koji uzrokuju nepristojnost i zastranjenje mladih. Oevi i majke koji iz osionosti i samoljublja vrijeaju i poniavaju svoju mladu djecu i na taj nain stvaraju preduvjet za pojavljivanje bijesa i revolta u njima odvode ih ravno na put grijeha i nemorala i kod Boga su sauesnici u zlodjelima i prijestupima koje poine njihova djeca. Adolescenti s obzirom na razlike njihovih psihikih stanja i razlike u odgoju tokom djetinjstva razliito reagiraju na uvrede i poniavanja svojih roditelja. Neke to samo duboko potrese i povrijedi. Drugi, opet, svoje negodovanje izraavaju izgovaranjem nepristojnih rijei. Neki se naljute na oca i majku i napuste dom i porodicu. Neki poremete unutranji mir i sklad u porodici, a nerijetko poseu i za ekstremnijim vidovima unitavanja i stvaranja nereda.
26 27 28

Gureru-l-hikem, str. 278. Salamate ruh, str. 73. Mustedrek, sv. 2., str. 625.

306

Velika opasnost nastupa onda kada roditelji iz neznanja i sujete, suprotno islamskim i moralnim normama, ponu psovati i vrijeati svoju djecu, kada se u prisustvu drugih ljudi okome na njih nizom najgnusnijih psovki, najveih uvreda i poniavanja, slamajui u potpunosti njihovu linost. U takvim trenucima adolescenta obuzima snaan val bijesa i ljutnje koja ga vodi u razmiljanje o osveti, pa je u stanju poiniti pogibeljna djela s nenadoknadivim posljedicama. asni Poslanik islama izraavao je estoke kritike i sumnje u pogledu ovakvih roditelja, koji svojim strogim i erijatski nedozvoljenim ponaanjem svoju djecu tjeraju na pobunu i lino ih odvode na put grijeha i kriminala.

Roditelji loeg ponaanja

Boiji poslanik, s.a.v.a., je u svojoj oporuci upuenoj hazreti Aliju, a.s., rekao: O Ali! Prokletstvo Boije neka je na one roditelje koji svoju djecu natjeraju da im budu neposluna.29 Mutevekkil je bio jedan od abasijskih halifa koji je gajio i izraavao snano neprijateljstvo prema najsvjetlijoj blistavoj zvijezdi islama, hazreti Aliju ibn Ebi Talibu, a.s. Mutevekkil je Alija nazivao iskljuivo po nadimku Ebu Turab.30 Kako na javnim, tako i na zatvorenim prijemima i susretima uvijek je koristio priliku da govori loe o ovom asnom velikanu, vrijeajui njegov poloaj. Muntesir Abbasi, mladi Mutevekkilov sin i njegov prestolonasljednik, bio je jako povrijeen loim ponaanjem i odnosom svoga oca prema hazreti Aliju, a.s., i to je u njemu izazivalo uznemirenost i bol, ali pred nepristojnim i nedolinim ponaanjem i govorom svoga oca nije mogao da uini nita osim da trpi i uti. Jednoga dana Mutevekkil je kao i obino tokom prijema, u drutvu vodeih ljudi drave, govorio loe o hazreti Aliju, a.s., i otvoreno ga vrijeao. Muntesir je bio prisutan na tom prijemu. Kao i uvijek, rijei njegovog oca su ga uznemirile i povrijedile. Lice mu je promijenilo boju. Vidjevi da je njegov sin povrijeen i pogoen, ovog puta Mutevekkil se nije mogao suzdrati, nego ga je u prisustvu ljudi poeo vrijeati i poniavati. Izvrijeao ga je i o njemu ispjevao sljedei uvredljivi distih:
29 30

Vesail, sv. 5., str. 115. Ebu Turab, to u prijevodu znai Otac Praine, nadimak je koji je dat hazreti Aliju zbog njegove skromnosti i izbjegavanja raskonog naina ivota. Hazreti Ali je prednost davao sjedenju na zemlji nad sjedenjem na udobnim divanima. (Op. prev.)

307

Bijes je ovog mladia zbog sina njegova amide, Glava mu bila posred majina stidna krila.

Uvreda i psovka koju je izrekao njegov otac bila je za dvadesetpetogodinjeg prestolonasljednika Muntesira preteka i nepodnoljiva. Muntesir se zbog uvrede koju je njegov otac u prisustvu mnotva ljudi nanio njegovoj asti i ponosu estoko razbjesnio. Plamen mrnje, srdbe i kivnje se razbuktao u njegovoj dui. Odluio je da s ocem sravni raune i da mu se osveti tekom i okrutnom osvetom, koja e biti u skladu s psovkama i uvredama koje mu je uputio otac i koja e popuniti prazninu i napuklinu koja je stvorena u njegovoj dui. U istom trenutku kroz glavu mu je sinula misao o oevom ubistvu. Donio je odluku da to uini. Prvom prilikom, svoju zamisao saopio je nekolicini robova u Mutevekkilovoj linoj gardi. Nakon savjetovanja s njima, skovao je plan ubistva, a izvrioce ubistva je motivirao i pripremio obeavi im novane nagrade i unapreenje. Jedne noi, Mutevekkil je na svom dvoru upriliio privatnu pijanku. Sa svojim bliskim prijateljima pio je vino i potpuno se opio. Negdje oko pola noi Bagha Sagir, ef protokola na dvoru halife, uao je u salon i rekao da je vrijeme za halifin odmor te da prisutni trebaju napustiti zabavu. Svi su napustili dvorac i u drutvu halife je ostao samo Feth ibn Hakan, jedan od halifinih dvorskih sluga u kojeg je ovaj imao veliko povjerenje. U tom trenutku, snani mladii koji su bili zadueni za ubistvo Mutevekkila izali su iz svoga skrovita i s isukanim sabljama upali u halifinu sobu za prijeme. Feth ibn Hakan, vidjevi tu scenu, uplaen povika: Zar elite ubiti halifu? i u namjeri da zatiti ivot halife postavi se ispred njega. Meutim, mladii nisu oklijevali, nego su hitro, nizom snanih udaraca sabljama ubili i Mutevekkila i Fetha ibn Hakana i iste noi otili na Muntesirov dvor, poklonili se njegovom hilafetu i obavijestili ga o uspjeno izvedenom ubistvu.31 Mutevekkil je bio svojeglav i ohol otac koji je u prisustvu mnotva ljudi psovkama i uvredama ponizio svoga mladog sina i na taj nain povrijedio njegovu linost. Mutevekkil je bio neuk i nasilan otac, koji je sam svojim nedolinim ponaanjem pripremio tlo za protest i pobunu svog mladog sina i natjerao ga da u tom revoltu skuje plan o ubistvu oca. Neodgovorne oeve i majke nebeska vjera islam osuuje i odbacuje i za njih je asni Boiji poslanik rekao: Prokletstvo Boije neka je na one roditelje koji svoju djecu natjeraju da im budu neposluna.
31

Tetimmetu-l-munteha, str. 343.

308

Obaveza mladih
Saimajui raspravu moemo rei da su adolescenti okonali svoje djetinjstvo i pridruili se odraslima. Roditelji moraju prihvatiti ovu injenicu. Trebaju uvaavati linost adolescenata i neprestano imati na umu njihov drutveni znaaj i ulogu. Potrebno je da pri odgoju djece paze na vlastite moralne obaveze, nain provoenja odgoja i osjeanja i mladih. Svoje preporuke i upute trebaju izraziti u obliku savjeta ili kroz savjetovanje i razgovor s njima te izbjegavati autoritativno ponaanje koje moe slomiti linost mladih. Na kraju, mladima ukazujemo na znaaj dva temeljna pitanja koja, pored toga to odreuju obaveze oeva i majki u pogledu uvaavanja linosti njihove mlade djece, takoer pojanjavaju i obaveze koje djeca imaju prema oevima i majkama. 1. Mladii koji su uvjereni u islam i slijede asnog Poslanika, s.a.v.a., moraju stalno imati na umu injenicu da roditelji imaju ogromno pravo nad svojom djecom. asni Kuran i islamske predaje pravo roditelja nad djecom smatraju znaajnijim i veim od svih moralnih i drutvenih prava muslimana. U situacijama kada oevi i majke iz neznanja, pod utjecajem vlastite svojeglavosti ili povrnosti ne uvaavaju linost svoje mlade djece ili im ine nepravdu, djeca su duna i pored takvog ponaanja roditelja biti strpljiva i pokorna. Trebaju se suzdravati od odmazde i osvete i neprimjerenih reakcija. Mladi u svakom sluaju imaju obavezu da prema oevima i majkama budu utivi i ljubazni. Trebaju se sjetiti dana kada su bili slabani i nejaki i cijeniti teki teret i trud koji su roditelji podnijeli tokom tog razdoblja.
Kako lijepo Zal ree sinu svome, Kad ga vidje snanijeg od leoparda i tijela poput slonova: Ako pamet dozvoli ti da se sjeti, sine moj, Onog doba kad u krilu mom si jadan i nejaak bio. Nee ovog dana prema meni biti osion, Jer sada si poput lava, a ja starica sam.

Imam Sadik, a.s., je rekao: Onome ko svoje roditelje, koji su prema njemu nasilni i nepravedni, pogleda sa zlobom i mrnjom, Allah nee primiti namaz.32
32

Kafi, sv. 23., str. 349.

309

Iz ove predaje jasno je uoljivo da, ukoliko se otac ili majka nepravedno i nasilniki odnose prema svome djetetu, dijete je uprkos tome duno strpljivo podnositi i preutjeti njihovo ponaanje. Na njih ne treba gledati s mrnjom, ne uzvraati im na njihovo nasilje i nepravdu, pa ak ni koliko jednim otrim, prijekim pogledom.
Neprestano imajte na umu da su vai roditelji ljudi. Prema tome, oni posjeduju neke plemenite osobine, ali i vlastite slabosti. Ukoliko se dogodi da se njihove slabosti oituju u njihovom nainu ophoenja i ponaanja prema vama, bolje bi bilo da objektivnim pristupom ovom pitanju shvatite ovaj njihov nedostatak kao neto prirodno, a takoer, i da imate na umu njihove pozitivne i istaknute osobine, istu roditeljsku ljubav koju gaje prema vama, njihovu panju i brinost koju iskazuju te da im na tome budete zahvalni.33

2. Iako su, u skladu s vjerskim i znanstvenim uenjima, oevi i majke duni uvaavati linost mladih osoba i s njima se savjetovati i dogovarati kao s najiskrenijim prijateljem, ta injenica mlade nikako ne bi smjela zavarati da umisle da, sada kada su postali punoljetni, mogu samostalno prosuivati o tome ta je dobro, a ta tetno po njih, te da vie nemaju potrebu za savjetima i uputama roditelja. Istina je da ovjek u svim ivotnim dobima treba uputu i savjet. I stariji oevi i majke, iji je razum dostigao svoju puninu i koji su tokom svoga ivota stekli brojna iskustva, svakoga trena su izloeni zastranjenju i skretanju s pravog puta te su im zbog toga neprestano potrebni savjeti i upute. A ta bi smo tek rekli za adolescente ije poimanje je jo uvijek nezrelo i puno nedostataka i iji razum jo uvijek nije postigao svoju krajnju zrelost i puninu?

Opasnost od privrenosti Dunjaluku

Muhammed ibn Muslim Zuhri je bio razuman i obrazovan ovjek koga je sklonost prema imetku i poloaju zavarala i odvela s Pravog puta. Pod starost je zapao u nedae i tekoe koje su mu zagorale ivot. Hazreti Ali ibn Husejn, a.s., napisao mu je pismo u kojem mu je uputio nekoliko savjeta i uputa. Izmeu ostalog, napisao je i jednu kratku reenicu u kojoj je ukazao na nedostatke i nezrelost razuma mladih ljudi i veinu opasnosti koje vrebaju na mlade na njihovom ivotnom putu.
33

Rod va zendegi, str. 163.

310

Kada je Dunjaluk nekog poput tebe bacio u niskost i propast uprkos brojnosti tvojih godina, upuenosti tvoje u nauku i bliskosti smrti tvoje, pa kako da se uva onaj tek stasali mladi to je neupuen u nauku, ija misao je slaba, a razum nedozreo?34 Mladi, ukoliko ele sreu i spas, moraju dobro promisliti o svojim odlukama i savjetovati se s razumnim i uenim ljudima. Trebaju sluati odmjeren govor svojih oeva i majki i slijediti njihove svrsishodne i korisne savjete i upute. Ali, a.s., je rekao: Ko prihvati savjet, bit e zatien od bruke i sramote.35 Potrebno je da mladi, koji su zbog svoje tvrdoglavosti i svojeglavosti istupili s puta ednosti, istote i vrlina, to prije iskoriste priliku koja im je na raspolaganju i pokoravajui se dobronamjernim savjetima i uputama svojih oeva i majki poprave svoje stanje. Oni trebaju biti sigurni da e se, ukoliko nastave sa svojim nedolinim metodama i budu istrajavali u injenju loih i nepristojnih djela, zasigurno suoiti sa estokom drutvenom kaznom. Na kraju e ih, ukoliko ve ne bude kasno, ivot natjerati da se poprave. Hazreti Ali, a.s., je rekao: Koga blagost i ljubaznost ne popravi, popravit e ga kazna i odmazda.36 Ali, a.s., je takoer rekao: Onoga koga ne popravi velikodunost i darelji vost, popravit e uvrede (koje e doivjeti u drutvu).37

34 35 36 37

Tuhafu-l-ukul, str. 277. Gureru-l-hikem, str. 650. Isto, str. 640. Isto, str. 710.

311

NOVA ISKUSTVA SUSRETA SA FENOMENOM MLADOSTI

Knjiga Mladi, razum i osjeanja autora Muhammeda Taqija Falsafija, u prijevodu Nihada amdia, tretira zanimljivu i aktuelnu temu koja se, iako tradicionalno zasnovana, nadaje sasvim savremeno. U sreditu njenog interesa su mladi u najosjetljivijem periodu svog razvoja pubertetu i adolescenciji, to je u modernoj psihologijskoj znanosti prepoznato kao mrano doba odrastanja. U izlaganju ove teme autor jukstaponira dva fundamentalna pristupa i dva dominantna horizonta razumijevanja, vjerski, sa jasnim islamskim naglascima, i znanstveni, to knjizi priskrbljuje dodatnu uvjerljivost i kvalitet. Tema knjige je izloena metodom spontanog, fleksibilnog i pristupanog diskursa koji nema pretenziju da ostvari potpunu sistematinost, terminoloku preciznost i unutartekstualnu povezanost. Autor oito ne tei znanstveno-metodolokoj besprijekornosti i sadrajnoj koherentnosti, ime ve svjedoi da je knjiga ponajprije namijenjena mladima i irokom itateljstvu. Njegov pristup je vie intuitivno nego strogo racionalno zasnovan, kao da nastoji uspostaviti unutarnju, duhovnu komunikaciju koja smjera senzibilizirati due mladih i ostvariti ih za vjene istine svijeta, ivota i vjere. Stoga ponekad izgleda da izmie zahtjevima, u zapadno-evropskom intelektualnom prostoru, uobiajene discipline pisanja i metodoloke strogosti. tivo knjige se otuda ponekad nadaje donekle rasuto, nedovoljno precizno eksplicirano i nepovezano, sa estim ponavljanjima naizgled slinih ili ak istih formulacija, stavova ili tekstualnih sekvenci; reenice u njemu nadaju se komotnim, odve gipkim i uopenim. Pa ipak, ova knjiga paljivijem i strpljivijem itatelju nudi nova iskustva susreta sa fenomenom mladosti u dananjem svijetu i sugerira, iz horizonta mjerodavne islamske duhovne i vjerske tradicije, interesantna rjeenja mnogih problema koji mladim ljudima u posvudanjoj postmodernoj pometenosti izgledaju nerjeivi. Uvod knjige sadri kratke informacije o naravi teksta i autoru, nudi osnovne naznake o sadraju knjige i pristupu obradi njenih tema; u njemu su i stanovita objanjenja potrebe za ovakovrsnim tivom danas. Prvo poglavlje knjige tretira pitanje razdoblja ivota (djetinjstvo, mladost i starost), razmatra poziciju mladih i njihov znaaj u savremenom i
313

nama pripadajuem svijetu. Autor posebnu panju posveuje islamskom pogledu na mladost i mlade te, pozivajui se na nekoliko paradigmatinih primjera iz doba Muhammeda, a.s., govori o nunosti odlunijeg ukljuivanja mladih u rjeavanje vanih pitanja ivota. On u tom pogledu iscrtava uzorit model Muhammeda, a.s., obiljeen nesuzdranim povjerenjem prema mladima i njegovom odlunou da im povjeri najodgovornije poslove u misiji islama i tek uspostavljenoj muslimanskoj zajednici u Medini i Mekki. U drugom poglavlju autor razmatra temeljne karakteristike mladosti, njenu ljepotu, ar odrastanja i uzbuenja koja je prate u susretu sa radostima ivota. Autor posebnu panju posveuje njegovanju i razvoju senzibiliteta za lijepo i ljepotu. On nastavlja jukstaponirati predstavu islama i Zapada o mladima, ljepoti i darivanom ivotu naznaavajui prednost islamskih rjeenja. U nastavku govori o presudnoj vanosti duhovne, moralne i metafizike ljepote, o Ljepoti Uzvienog Boga koja jeste izvor svake relativne i pojavne ljepote i u kojoj je u konanici tajna ljepote svake mladosti. Ovim autor, zapravo, gradi cjelovitu predstavu ljepote i ukazuje na izvore smisla ljepote to se pojavljuje u bilo kojoj dimenziji mladalake pojavnosti. U treem poglavlju M. Taqi Falsafi razmatra temeljne mogunosti i neponovljive anse to ih u sebi krije mladost te potrebu, naine i uvjete njihovog ostvarenja. U naznaenom okviru on govori o etiri istine ili zapovijedi mladosti: mladost kao neponovljivo doba i ansa ivota; zadaa da se iskoristi mladost; temelj sree ili nesree poloen je u mladosti; mladost je kratkotrajna a mogunosti koje ona nudi brzo promiu; potom o tuzi i brizi kao sjeni mladosti i prijetnjama suspenzije njenih blagodati. U nastavku razmatra neke od dobnih tekoa i psiholokih karakteristika mladih i mladosti. Neke od njih, kao to su neodmjerena matanja i psihika neuravnoteenost, postaju prijetnja na putu ostvarenja mladosti. U narednom poglavlju autor iznosi jednu interesantnu i sa stanovita integrativne pedagogije teko odbranjivu tezu. Naime, on tvrdi da su djetinjstvo i doba adolescencije potpuno nezavisne faze djetetovog odrastanja, dva podruja u svakom pogledu razliita i meusobno oprena. Kako bi argumentirao svoj stav, autor navodi mjerodavna miljenja iz pedagoke, psiholoke i medicinske znanosti o adolescentnom periodu uzrastanja, razmatra neka karakteristina psihika stanja, izazove i socijalne situacije kroz koje prolazi mlada osoba. Predstavljajui rast djeteta i njegovo stasavanje u mladia, autor nastoji ponuditi to cjelovitije i obuhvatnije uvide u sloenost tog procesa. Stoga govori o stanovitim razlikama u rastu ene i mukarca, o rastu lobanje i promjenama koje je prate u doba adolescencije, o kuranskoj
314

mudrosti koja se odnosi na stvaranje, o neskladu, kraju doba djetinjstva, razvoju i prirodnoj sredini. U petom poglavlju autor tematizira razvoj razuma kod mlade osobe. Temu otvara razmatranjem uticaja puberteta na psihika i duhovna stanja mladih i u tom kontekstu govori o dvjema njihovim kljunim intelektualnim i emocionalnim moima: razumu i osjeanjima. Ove moi, u periodu adolescencije, posmatra kao meusobno suprotstavljene. U nadilaenju ambivalencija, svojstvenih ovom periodu odrastanja, od velikog znaaja je pomo iskusnih odgajatelja i uitelja. Njihova zadaa je da podre mladu osobu u sticanju svijesti o izazovima svog odrastanja i da joj pomognu da sebe spozna. Za dostizanje tog cilja nuna je, smatra autor, pomo islama, njegovih duhovnih i intelektualnih iskustava. Otuda on u nastavku razmatra pitanje due, razuma i miljenja iz horizonta islamske filozofije i metafizike. U nastavku govori o primarnom centru memorije i razumskih moi, zbiljskim izvorima misli, o dui i njenom duhovnom aktivitetu, ljudskom mozgu kao mjestu razuma i miljenja, tajnama nedovoljnosti razuma mladih i mladenakoj zanesenosti. Poglavlje zavrava razmatranjem potrebe mladih za voenjem i uputom, razdvajanja spolnog i umnog punoljetstva, potpunog sazrijevanja razuma kod mlade osobe i govorom o dva imperativa, kao pouzdanim orijentacijskim takama na njenom putu sazrijevanja: promiljanju o posljedicama svojih djela i savjetovanju sa onima koji su mudri, iskusni i razboriti. U estom poglavlju M. T. Falsafi nastavlja govor o razumu, jednoj od tri glavne teme svoje knjige. Zasnivajui svoj stav na kuranskoj uputi, hadisu Muhammeda, a.s., i izrekama asnih imama, on razum afirmira kao kljunu prednost i egzistencijalni kvalitet ovjeka u odnosu na druga bia. Meutim, moi razuma nisu podjednako darivane svim ljudima, emu autor posveuje naredne stranice u ovom poglavlju. On govori, iz horizonta mjerodavne islamske duhovnosti i intelektualnosti i savremene znanosti, o instrumentima i metodama mjerenja inteligencije, inhibiciji razuma i njegovoj uskraenosti mnogim ljudima osnaujui, pri tome, svoje stavove primjerima iz islamske prolosti i savremenog ivota. U narednom poglavlju autor, metodom komparativnog pristupa, razmatra dvije vrste razuma, prirodni i steeni, te govori o pretpostavkama i okolnostima, nivoima i nainima njihovog razvoja. On zastupa stav da je razum i pripadajue mu moi spoznaje mogue, metodama kultiviranja i ispravnog obrazovanja, razvijati do dimenzija ljudskog savrenstva. U tom pogledu on dalje razvija temu poglavlja i njegovo izlaganje se usredsreuje na: kognitivne vjebe ovjeka i njegovog razmiljanja kao okosnice odgoja i obrazovanja, na razvoj umijea sluanja (glasova razuma) i razmiljanja,
315

loe navike i njihove negativne posljedice za umsko i duevno formiranje mlade osobe, na ulogu drutvene sredine i karaktera njene komunikacije, na oblikovanje duhovnih i intelektualnih sposobnosti odgajanika, na razvijanje njegovih rasudbenih kompetencija, usvajanje znanja, utivost i umjerenost, na gubitak kriterija i naela harmonije u odgoju i obrazovanju, te na pitanje oskudijevanja u sposobnim i kompetentnim uiteljima, to je imalo za posljedicu nedopustivu didaktiku i pedagoku redukciju u modernim sistemima obrazovanja. Na kraju autor upuuje na odgojno-obrazovna uporita islama, njegove metode i blagodarnu ulogu u intelektualnom razvoju mladog ovjeka. U osmom poglavlju autor govori o znaaju iskustva u razvoju razuma i mjerilima vrijednosti miljenja zasnovanim uglavnom na izrekama hazreti Alija. Prema njegovom miljenju, postoje dva naina razvoja razumijevanja i spoznaje, odnosno razuma. Rije je o sticanju znanja i sticanju iskustva. Vodi na ovom putu razvoja je, naravno, zreo i odgovoran odgajatelj, iji uspjeh zavisi od dosljednog ispunjenja odgojnih dunosti, povoljnih drutvenih okolnosti i kvaliteta kole. Razvijajui diskurs o pretpostavkama razvoja razuma i miljenja autor govori o plodonosnom znanju, svrhovitim promiljanjima i koli ivota. U nastavku raspravlja o sticanju iskustava adolescenata posredstvom historijskih dogaaja, uvaavanja iskustava drugih ljudi i uei iz dogaaja vlastitog ivota. Ovo poglavlje autor privodi kraju razmatranjem razlikovanja izmeu dobra i zla, opasnosti od grijeha i grijeenja i potrebe fokusiranja panje mladih na iskustva iz vlastitog ivota. Svoje izlaganje M. T. Falsafi zakljuuje konstatacijom da mladi ljudi imaju dva puta sticanja iskustva, put prouavanja povijesti ivota ljudi i naroda, njihovo prouavanje i analiziranje te put paljive analize i promiljanja vlastitog ivota i dogaaja naeg svakodnevlja. Oba puta ine djelotvorni medij jaanja naeg uma, sredstvo snaenja rasta i razvoja naeg iskustvenog razuma. O osjeanjima mladih i mnogovrsnim izazovima njihovom emocionalnom ivotu raspravlja M. T. Falsafi u devetom poglavlju svoje knjige. On prvo razmatra sklonosti mladih osoba ka razdraljivosti, uzbuenjima i nekontroli vlastitih emocija, to esto izaziva tekoe u njihovom ivotu i smetnje u ponaanju. Ta pojava je osobito prisutna u pubertetu kada dijete poinje otkrivati svoju osobu i sticati svijet o svojoj vlastitosti. Ono tada prvi put stie svijest o svojim emocionalnim i intelektualnim vrijednostima. Autor podsjea da su emocije, kao i druge vrijednosti ljudskog bia, dar od Boga; stoga ih ovjek mora kontrolirati, oplemenjivati i usmjeravati. On to ini pomou razuma, koji jeste vodi osjeanjima i posredstvom stalnog odgoja i samoodgoja. Da bi posvijetlio vanost razuma u voenju
316

i usmjeravanju osjeanja, on predstavlja njihove karakteristine znaajke i pojanjava razliku izmeu njih. Autor iznosi stav da je razum Boiji znak i red, dokaz i upuiva ovjeanstva te da su mu emocije esto suprotstavljene. Stoga ih je potrebno stalno oplemenjivati i usmjeravati. Suprotstavljenost emocija i neka vrsta njihove pobune protiv razuma dogaa se najintenzivnije u pubertetu. M. T. Falsafi govori, pozivajui se na mudre upute Poslanika islama i imama, o metodama savladavanja nagona i odgoja emocija. U desetom poglavlju autor govori o uroenim i steenim eljama mladih i njihovim nagonima te o mogunostima njihovog oplemenjivanja i kultiviranja metodama ispravnog odgoja. U tom pogledu on istie nezamjenljivu ulogu porodice i roditelja, koji jesu prvi uitelji svoga djeteta i vodii kroz faze njegovog razvoja u kojim je izloeno burama svojih strasti i izazovima emocionalne nestabilnosti. U ovom pogledu autor istie i vanu ulogu drutva; loe drutvo je ozbiljna smetnja odgoju i zdravom emocionalnom ivotu djeteta. U nastavku rada autor neto usredsreeniju i veu panju posveuje oblikovanju linosti mlade osobe, loim i dobrim dimenzija njenog odgoja. Kao to neuvaavanje i poniavanje djece, grubost, guenje njihove linosti i dostojanstva ostavlja na njihove due negativan trag tako i neodmjerena panja, pretjerana briga i nezdrava ljubav tete njihovoj osobi te mogu biti uzronici nestabilnosti i nesree. Deseto poglavlje autor zavrava izlaganjem o savezu dobroinstava i krjeposti te o univerzalnom pozivu islama mladima na put iskrenog vjerovanja, moralnog i krjeposnog ivota. U sklopu jedanaestog poglavlja autor izlae o mladosti i razbuivanju nagona, izgradnji tijela, due i promjenama koje u njoj nastaju, o potrebama mladih za uputom, o iskonskim tenjama i prirodnim eljama mladih, o nesmirenim i uravnoteenim tenjama te o zarobljenicima strasti, razvratu, bestidnosti, pobuni strasti i zatamnjenju razuma. U ovom poglavlju autor posebnu panju posveuje vladavini strasti nad ljudskim tijelom i duom, odnosno moima seksualnog nagona i nainima njihovog savladavanja. Kako bi dodatno aktualizirao pitanje strasti i njenih pogubnih posljedica za ivot mladih autor u svoj diskurs uvodi potresnu priu Mustafe L. Menfelutija, Soba tuge. U njoj je ispriana opominjua sudbina jednog ljubavnog para koji se nesuzdrano prepustio erijatski nedozvoljenim seksualnim uicima. Poglavlje je okonano govorom o proganjajuim glasovima moralne savjesti i o pogibelji koje donosi bestie i robovanje strastima. U dvanaestom poglavlju knjige autor govori o religioznim osjeanjima mladih. On zastupa stav da je potreba za vjerom uroena i iskonska potreba
317

ovjeka koja u njegovom biu osobito jasno progovara u doba puberteta i adolescencije. Mladi ljudi, bez obzira kojem narodu i naciji pripadali, prirodno tee spoznaji Boga i plemenitim moralnim vrijednostima. Iskonsku potrebu mladih za vjerom ustanovila je i psihologija. Psiholozi smatraju da postoji neosporna veza izmeu krize koja se kod djece javlja u pubertetu i oglaavanja potrebe za vjerom. Potraga za vjerom i vjerskim istinama naroito je jaka kod mladih osoba, koje prirodno imaju pojaan duhovni interes, intelektualnu radoznalost i potrebu da izvjesnije utemelje svoje bie. Stoga je za njih presudno vano da otkriju ono stalno, nepromjenljivo i vjeno na kojem je tek mogue, bez osjeaja nesigurnosti, neizvjesnosti i bestemeljnosti, graditi ivot i vlastiti svijet. Svoju iskonsku potrebu za vjerom mladi su potvrdili i u trenutcima pojave Poslanika islama. Oni su ga prvi prepoznali, povjerovali u njegovo poslanstvo i prihvatili istine koje su mu objavljene od Uzvienog Allaha. Islam je postao najsigurnija osnova njihove sree, izvor duhovne moi, smirenosti srca i duevnog zadovoljstva. I danas, nakon toliko vremena, islam zadovoljava duhovne potrebe mladih i doprinosi moralnoj i karakternoj utemeljenosti njihove osobe. M. T. Falsafi smatra da potreba za vjerom, moralom i duhovnim vrijednostima kod mladih nije nita drugo do pokoravanje Boijem zakonu stvaranja (sunnetullah), dok je zanemarivanje te potrebe suprotstavljanje iskonskoj prirodi i sistemu zakona po kojima je stvoren ovjek. U narednom poglavlju autor govori o discipliniranju i uljuivanju strasti i prohtjeva due kao o putu do istinskog ovjeka i njegove ljudske potpunosti. Neoplemenjena priroda i neobuzdane strasti, osim to unitavaju ovjeka i njegovu duu, unitavaju kulturu i ljudsku zajednicu. Stoga autor smatra da je uravnoteenje prohtjeva due i sputavanje nagona jedan od glavnih oslonaca civilizacije i temeljni preduvjet sree i uspjeha ovjeka. Na pitanje: ime se moemo suprotstaviti strasti i provali nagona?, on odgovara: razumom. Razum posjeduje mo da efikasno uestvuje u uravnoteenju prohtjeva due i obuzdavanju nagona. No, sam razum nije dovoljan. Njemu u tome nuno pomau prosvijetljeno znanje, odgoj zasnovan na vrlinama, ista i nepatvorena osjeanja. Milost, ljubav, dobroinstvo, ovjekoljublje, irokogrudnost i druga slina ista osjeanja izvor su ovjekove sree, dok su zavist, samodopadanje, karijerizam, oholost, krtost i druge sline osobine uzrok nedaa i nesree za ovjeka. Otuda autor smatra da su ljudski osjeaji najsnanija pokretaka snaga ovjekovog duhovnog i materijalnog ivota. Meu tim osjeajima najvei znaaj ima osjeaj potrebe za vjerom. U nastavku rada autor usredsreenije razvija islamsku perspektivu odnosa prema nagonima i prohtjevima due. On iznosi stav po kojem se islam u cilju balansiranja prohtjeva due i sputavanja ljudskih
318

udnji ne zadovoljava samo razumom, znanjem i logikom, nego koristi i vjerska osjeanja koja su iskonski ukorijenjena u najdublje dubine ljudske prirode te na taj nain svoje sljedbenike titi od opasnosti koje im prijete od pobune prohtjeva due. U nastavku on kratko pojanjava islamski odgovor na izazov strasti i prohtjeva ljudske due te, u tom smislu, govori o modalitetima i metodama islamskog odgoja. U etrnaestom poglavlju Muhammed T. Falsafi izlae o elji za dokazivanjem i isticanjem, to je, ustvari, nastavak razmatranja teme iz prethodnog poglavlja. Tenja za isticanjem linosti i dominacijom jedna je od najprirodnijih tenji svakog ovjeka, smatra autor. Ova tenja je naroito izraena kod mladih ljudi. Oni snano ele da budu moni i da postignu visok drutveni status, da postanu slavni i uspjeni, priznati i uticajni. Stoga oponaaju one koji su uspjeli i koje, kao takve, promoviraju mediji. Oni esto odabiru pogrene uzore koji tete ispravnom oblikovanju njihove moralne i duhovne linosti. U svom izlaganju autor polazi od injenice da svaki mladi ovjek eli to potpunije ostvariti svoju linost, stoga udi za samostalnou, slobodom i uspjehom u ivotu. U tome vide put samoafirmacije i uspjeha. No, osoba koja eli biti slavna, poznata i uticajna, a pri tome stupiti i u redove korisnih osoba mora prije svega posjedovati linost, jer se tek tada moe integrirati u drutvo i usvojiti osobine nune za korisno pripadanje drutvu. Jedna od najveih tekoa s kojima se susreu mlade generacije upravo je ostvarivanje vlastite linosti i odabir i prihvatanje nunih osobina u cilju prilagoavanja drutvu. Autor smatra da veliki broj mladih zbog svojeglavosti ili neposjedovanja strunih odgajatelja skree s Pravog puta i, umjesto da odaberu korisne i pohvalne osobine, svoju linost degradiraju tetnim i pokuenim udima, to rezultira njihovom nesposobnou da se prilagode drutvu. U nastavku izlaganja M. T. Falsafi upoznaje mlade sa islamskim programima odgoja; opskrbljuje ih islamskim znanjem i iskustvom kako bi mogli lake izbjei guenje vlastitih prirodnih sposobnosti i odoljeti slijepom oponaanju nedostojnih uzora. On nudi islamske metode djelotvornog uvanja od nemorala i kaljue grijeha, te pouava kako na islamski legitiman nain zadovoljiti svoje tenje za moi, samoafirmaciju i uspjeh u ivotu. Uvaavanje linosti mladih je jedna od najaktuelnijih tema savremene pedagoke i openito humanistike znanosti. Uvaavanje linosti drugoga u sistemu njenih referenci je osnova komunikacije i zdravih odnosa meu ljudima. Stoga tom pitanju, s fokusom na mlade osobe, Muhammed T. Falsafi s pravom posveuje posebno poglavlje prvog dijela svoje knjige Mladi, razum i osjeanja. Na samom poetku poglavlja on podsjea da je jedna od sredinjih prirodnih potreba mladog ovjeka da mu se ukae potovanje i
319

da se uvai kao odrasla osoba. On to prije svega oekuje od svojih roditelja i blinjih, kao priznanje njegovom odrastanju i sazrijevanju u punoljetnu osobu. U protivnom, mlada osoba se osjea neuvaenom, ponienom i povrijeenom jer to razumijeva kao svoje neprihvatanje u svijet odraslih. Autor stoga smatra neophodnim paljivo praenje i uvaavanje faza djetetovog odrastanja i sazrijevanja te upozorava na vanost njegovanja paljivih i odmjerenih odnosa naroito izmeu roditelja, napose oeva, i njihove za mladost prispjele djece. On naglaeno obraa panju na osjetljivost mladih, na njihov ponos i samopotovanje, na odmjerenost i blagost kada ih se kritizira i kori. Ovo poglavlje M. T. Falsafi zavrava govorom o obavezama mladih i opasnostima od privrenosti Dunjaluku. Nusret Isanovi

320

Napomena prireivaa
Knjiga Mladi, razum i osjeanja nainjena je prema predavanjima koja je ezdesetih godina 20. stoljea Muhammed Taqi Falsafi drao u teheranskoj damiji Hadi Sejjid Azizullah, pa je na nekim mjestima u tekstu taj oblik iskaza ostavio odreenog traga. S obzirom na injenicu da do brojnih izvora na koje se predava pozivao prireivai nisu bili u mogunosti da dospiju, nije moglo biti provedeno eljeno ujednaavanje u pisanju imena.
321

SADRAJ

Uvod........................................................................................................................ 5 1. PREDAVANJE Razdoblja ivota...................................................................................................... 7 Doba mladosti ......................................................................................................... 7 Znaaj mladog narataja ....................................................................................... 10 Islam i narataji mladih ......................................................................................... 11 Znaaj mladih........................................................................................................ 11 Koritenje snage mladih........................................................................................ 13 2. PREDAVANJE Svjeina mladosti .................................................................................................. 22 Njegovanje i razvijanje osjeaja za ljepotu ........................................................... 24 Islam i razvoj osjeaja za ljepotu .......................................................................... 26 Mladalaka ljepota ................................................................................................ 30 Spona uljepavanja i seksualnog nagona .............................................................. 31 Mladi uivaju u ljepoti .......................................................................................... 32 Umjerenost u uljepavanju.................................................................................... 33 Pretjerivanje u uljepavanju .................................................................................. 33 Duhovna i moralna ljepota .................................................................................... 34 Boija ljepota ........................................................................................................ 35 Ljepota sa stajalita metafizike ............................................................................. 35 elja mladih za duhovnom ljepotom .................................................................... 36 Mehkoa mladih srca ............................................................................................ 37 3. PREDAVANJE Skrivena umijea i koritenje prilike .................................................................... 43 Osjeaj odgovornosti ............................................................................................ 44 Prilike koje prua mladost .................................................................................... 46 Prirodna stanja mladih .......................................................................................... 46 Lina odgovornost mladih .................................................................................... 47 Prilika zvana pubertet ........................................................................................... 48 etiri zapovijedi .................................................................................................... 50 Tuga i briga ........................................................................................................... 51

Postojea prilika .................................................................................................... 54 Sklonost prema zamiljenom i nestvarnom ......................................................... 56 Osjeaj inovativnosti i kreativnosti ...................................................................... 57 Nespoznata mladost .............................................................................................. 58 Psihika rastrojenost ............................................................................................. 59 4. PREDAVANJE Dva nezavisna razdoblja ....................................................................................... 61 Promjene u dobu adolescencije............................................................................. 61 Maloljetnika delinkvencija .................................................................................. 64 Ubrzan i sveobuhvatan razvoj .............................................................................. 64 Shvatanje uzroka dogaaja ................................................................................... 65 Pojavni znakovi adolescencije .............................................................................. 66 Zbiljski uzrok adolescencije ................................................................................ 66 Unutranje lijezde i uloga hormona .................................................................... 66 Zavretak rasta ...................................................................................................... 70 Razlike u rastu ene i mukarca ............................................................................ 71 Neznatan rast lobanje ............................................................................................ 72 Stvaranje na temelju prorauna i mjere ................................................................ 73 Nesklad u rastu...................................................................................................... 74 Kraj razdoblja djetinjstva ...................................................................................... 75 Razvoj i prirodna sredina ...................................................................................... 76 Stadiji razvoja ...................................................................................................... 77 5. PREDAVANJE Utjecaj puberteta na psihika stanja ...................................................................... 78 Najbolje sredstvo za odgoj mladih........................................................................ 80 Razmatranje pitanja razuma .................................................................................. 81 Primarni centar memorije ..................................................................................... 82 Spiritualistika i materijalistika teorija ............................................................... 84 Zbiljski izvor misli ................................................................................................ 84 Dua ne treba energiju........................................................................................... 86 Analiza mozga adolescenata ................................................................................. 88 Tajna manjkavosti razuma mladih ........................................................................ 90 Mladalaka opijenost ............................................................................................ 94 Potreba mladih za uputom .................................................................................... 95 Razdvajanje spolnog i umnog punoljetstva .......................................................... 96 Potpuno sazrijevanje razuma ................................................................................ 98 Prvi imperativ: Promiljanje o posljedicama ........................................................ 98 Drugi imperativ: Savjetovanje s razumnim ......................................................... 99

6. PREDAVANJE Razum: Najvea prednost ovjeka ...................................................................... 100 Plitkoumnost odraslih ljudi ................................................................................. 101 Izbjegavanje druenja s maloumnim ljudima ..................................................... 102 Odgoj u domenu naslijea .................................................................................. 103 Test razuma i inteligencije .................................................................................. 104 Nedostatak razuma .............................................................................................. 106 Izvor umne zaostalosti ........................................................................................ 106 Nadmo razuma onih koji primaju Objavu......................................................... 110 Stepeni razuma i inteligencije ............................................................................. 111 Nesklad izmeu tijela i razuma ........................................................................... 113 Djetinjaste misli .................................................................................................. 114 Znakovi slabosti razuma ..................................................................................... 115 7. PREDAVANJE Prirodni i steeni razvoj razuma ......................................................................... 119 Sticanje znanja i razvoj razuma .......................................................................... 120 Razvoj i uenje.................................................................................................... 121 Postepenost u razvoju ......................................................................................... 122 Postizanje viih stepena savrenstva ................................................................... 123 Okosnica obrazovanja i odgoja ........................................................................... 124 Razvijanje umijea .............................................................................................. 126 rtve loih navika ............................................................................................... 127 Drutvena sredina................................................................................................ 128 Razvijanje sposobnosti razumnog rasuivanja ................................................... 130 Usvajanje znanja i utivosti ................................................................................ 131 Izbjegavanje pretjerivanja ................................................................................... 132 Nesklad u odgoju i obrazovanju ......................................................................... 132 Nesposobni i nestruni uitelji ............................................................................ 133 Islam i generacije mladih .................................................................................... 133 Bolesti zvane lijenost i apatija ............................................................................ 135 Svojeglavost i predanost strastima ...................................................................... 135 Zanimanje mladih za nepoznato ......................................................................... 136 Knjige bajki i fantazija ........................................................................................ 136 8. PREDAVANJE Iskustvo i razvoj razuma ..................................................................................... 138 Mjerilo vrijednosti miljenja ............................................................................... 140 Oblikovanje linosti ............................................................................................ 141 Dunost odgajatelja............................................................................................. 142

Spoj pojavnih i umnih elemenata........................................................................ 143 Plodonosno znanje .............................................................................................. 144 Promiljanje sa ciljem ......................................................................................... 144 kola ivota......................................................................................................... 145 Kuran i historijski dogaaji ............................................................................... 146 Spona izmeu prolosti i sadanjosti .................................................................. 147 Razlikovanje dobra od zla................................................................................... 151 Opasnosti grijeha ................................................................................................ 151 Obraanje panje na dogaaje iz vlastitog ivota ............................................... 153 9. PREDAVANJE Krize i nervoze .................................................................................................... 158 Iskazivanje sposobnosti ...................................................................................... 159 Usmjeravanje osjeanja ...................................................................................... 160 Razlike izmeu razuma i osjeanja ..................................................................... 161 Vodi prema vrlinama ......................................................................................... 163 Snaga osjeanja ................................................................................................... 164 Postepeni razvoj osjeanja ................................................................................. 164 Pubertet i razvoj nagona...................................................................................... 165 Pobuna nagona .................................................................................................... 165 Susprezanje poriva .............................................................................................. 166 Razuzdanost nagona............................................................................................ 167 Slabi razum i snana osjeanja ........................................................................... 169 Mlade generacije i osjeanja ............................................................................... 171 Razdraljiva dua mladih .................................................................................... 171 Delinkvencija ...................................................................................................... 172 Razbuktala osjeanja........................................................................................... 173 Emocionalni podraaji ........................................................................................ 173 Procjena i vaganje loih djela ............................................................................. 176 Borba protiv loih osobina .................................................................................. 176 Religijsko uenje................................................................................................. 177 10. PREDAVANJE Uroeni i steeni nagoni ..................................................................................... 179 Prvi uitelj djeteta ............................................................................................... 180 Prava djece i dunost roditelja ............................................................................ 182 Utjecaj drutvene sredine .................................................................................... 183 Oblikovanje linosti ............................................................................................ 184 Uskraivanja tokom djetinjstva........................................................................... 189 Pretjerano iskazivanje ljubavi ............................................................................. 190 Mladost i iskazivanje karaktera .......................................................................... 192

Savez dobroinstva i krjeposti ............................................................................ 192 Univerzalni poziv islama .................................................................................... 196 Obaveza mladih .................................................................................................. 198 Opijenost nemarom i samoobmanom ................................................................. 198 11. PREDAVANJE Mladost i buenje nagona ................................................................................... 200 Izgradnja tijela i due .......................................................................................... 201 Promjena koja nastaje u dui............................................................................... 201 Potreba mladih za uputom .................................................................................. 202 Izvor tenji .......................................................................................................... 203 Glavna tenja ...................................................................................................... 203 Sukob tenji ........................................................................................................ 204 Uravnoteenje tenji ........................................................................................... 205 Islam i uravnoteenje tenji ................................................................................ 207 Zarobljenici strasti, razvrat i bestidnost ............................................................. 209 Pobuna strasti i zatamnjenje razuma ................................................................... 210 Vlast strasti nad tijelom i duom......................................................................... 211 Gaenje razuma ................................................................................................... 212 Soba tuge............................................................................................................. 213 Proganjanja moralne savjesti .............................................................................. 217 Bestidni robovi strasti ......................................................................................... 218 12. PREDAVANJE Temelj odgoja mladih ......................................................................................... 220 Zanemarivanje moralnih principa ....................................................................... 220 Spoznaja istina .................................................................................................... 221 Prirodna vjera ...................................................................................................... 222 Postojana istina ................................................................................................... 223 Boije nadahnue ................................................................................................ 223 Nesposobnost djeteta da shvata apstraktno ......................................................... 224 Tenja za duhovnou kod mladih ...................................................................... 225 Glas potenja i estitosti...................................................................................... 225 Razvoj linosti .................................................................................................... 226 Godine snanog zanimanja za natprirodno ......................................................... 227 elja mladih da upoznaju vjeru........................................................................... 227 Poetak odgoja .................................................................................................... 229 Stvaranje ovjeka ................................................................................................ 230 Osnovni sadraj knjige odgoja ........................................................................ 230 Pokajanje mladih................................................................................................. 231 Snaga vjere .......................................................................................................... 232

Ljubav prema slobodi ......................................................................................... 233 Odgoj bez vjere u Boga....................................................................................... 234 Raspad sistema moralnih vrijednosti .................................................................. 236 Odgoj u skladu s prirodom.................................................................................. 237 Slijeenje Boijeg zakona ................................................................................... 238 13. PREDAVANJE Jedan od stubova civilizacije .............................................................................. 240 Razum i odmjeravanje strasti .............................................................................. 241 Snaga razuma ...................................................................................................... 242 Novi odgoj i obrazovanje .................................................................................... 243 inioci sputavanja nagona .................................................................................. 244 Snaga nagona i slabost razuma i znanja .............................................................. 245 Ljubav prema Bogu............................................................................................. 246 Moralna savjest ................................................................................................... 247 Poetak tenje za vjerom i duhovnou .............................................................. 247 Temelj odgoja u islamu ...................................................................................... 248 Kriza sumnje ....................................................................................................... 249 Postojano uenje ................................................................................................. 250 Mjerilo nadmonosti islama................................................................................ 251 Odgoj vjerskih tenji i osjeanja ......................................................................... 251 Kuran i priroda .................................................................................................. 252 Kuran i Boija svojstva ..................................................................................... 253 Stvaralaki um .................................................................................................... 253 Milostivi Bog ...................................................................................................... 254 Voljeni Bog ......................................................................................................... 254 Najbolja nagrada ................................................................................................. 254 Poziv zasnovan na ljubavi .................................................................................. 255 Osobe koje Bog voli............................................................................................ 255 Osobe koje Bog ne voli ....................................................................................... 256 Boija ljubav i portvovanost ............................................................................. 256 Dobroinstvo u ime Boga ................................................................................... 257 Veza izmeu stvorenja i Stvoritelja..................................................................... 257 Pokoravanje Voljenom ........................................................................................ 258 Uspostavljanje temelja vjere ............................................................................... 258 Krizni period vjere i zadovoljenje sujete ............................................................ 259 Protivljenje zakonu stvaranja .............................................................................. 260 Zanemarivanje vjerskog osjeanja ...................................................................... 261 Svojeglavost mladih ............................................................................................ 261 Prestupnitvo mladih........................................................................................... 261 Odgoj bez vjere ................................................................................................... 262 Lana civilizacija ................................................................................................ 262

Islam i nagoni mladih.......................................................................................... 264 Najuzvieniji vjerski osjeaj ............................................................................... 265 Savreni ovjek ................................................................................................... 265 14. PREDAVANJE Tenja za samostalnou i isticanje vlastite linosti .......................................... 267 Tenja mladih za slobodom ................................................................................ 267 Prihvatanje lanstva u drutvu ............................................................................ 268 Zasluenost nagrade, ali i kazne ......................................................................... 268 Veliki problem mlade generacije ........................................................................ 269 Prilagoavanje sredini......................................................................................... 269 Osjeaj nadmoi nad drugima............................................................................. 269 Postizanje snage i poloaja ................................................................................. 270 Oponaanje drugih ljudi ...................................................................................... 271 elja za slavom i samoisticanjem ....................................................................... 271 Zanemarivanje moralnog osjeaja ...................................................................... 272 Vijesti iz tampe .................................................................................................. 273 Skretanje s puta ivota ........................................................................................ 273 Neprirodni i ruilaki filmovi.............................................................................. 274 Poraz grjenika .................................................................................................... 276 Koritenje prirodne nadarenosti .......................................................................... 277 Najuzvienije bogatstvo kao izvor ponosa.......................................................... 278 Sukob naravi i obaveze ....................................................................................... 279 Trud na putu slobode........................................................................................... 280 Uobliavanje linosti .......................................................................................... 281 Junak nad junacima ............................................................................................. 282 Osloboenje od ponienja grijeha....................................................................... 282 Ostvarivanje plemenite duhovne linosti ............................................................ 282 Opasnost od razuzdanih poriva ........................................................................... 283 Pokoravanje strastima ......................................................................................... 283 Razlozi pristranosti ............................................................................................. 284 Razluivanje dobra od zla ................................................................................... 285 Istinsko spasenje ................................................................................................. 285 Utjecaj ispravnog odgoja .................................................................................... 286 15. PREDAVANJE Oslobaanje od stega iz djetinjstva ..................................................................... 289 udnja za slobodom ............................................................................................ 290 Naputanje svojeglavosti ................................................................................... 290 Obaveze roditelja i djece ..................................................................................... 291 Doba prije puberteta............................................................................................ 293

Period puberteta i mladosti ................................................................................. 293 Prijateljstvo oeva i mladih osoba ...................................................................... 294 Neuvaavanje adolescenata ................................................................................ 295 Opasnost od zastranjenja i pada .......................................................................... 295 Prilagoavanje drutvu........................................................................................ 296 Razvoj razuma .................................................................................................... 297 Obraanje panje na ponos mladih ..................................................................... 299 Mjerodavni savjetnici.......................................................................................... 300 Pouka i savjet ...................................................................................................... 301 Izvrenje oinske dunosti .................................................................................. 302 Metoda obrazlaganja ........................................................................................... 303 Blagost u kritici ................................................................................................... 305 Negativan uinak opetovanog korenja ................................................................ 305 Neuvaavanje adolescenata ................................................................................ 306 Roditelji loeg ponaanja .................................................................................... 307 Obaveza mladih .................................................................................................. 309 Opasnost od privrenosti Dunjaluku................................................................... 310 Izvod iz recenzije ................................................................................................ 313 Napomena prireivaa ........................................................................................ 321

MLADI, RAZUM I OSJEANJA Izdava Fondacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini Za izdavaa akbar eydI Redaktura prijevoda Mustafa kaMalI akba lutfI Lektura selMa efeNdI ZeNaIda karavdI Korektura ertaN basarIk DTP MahIr sokolIja tampa blIcdruk

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 28-44-053.6:37.018] FALSAF, Muhammad Taq Mladi, razum i osjeanja. Sv. 1 / Muhammed Taqi Falsafi ; preveo s perzijskog Nihad amdi. Sarajevo : Fondacija Mulla Sadra u Bosni i Hercegovini, 2011. 321 str. ; 24 cm Izv. stv. nasl. na arap. pismu ISBN 978-9958-657-35-1 I. Falsafi, Muhammed Taqi vidi Falsaf, Muhammad Taq COBISS.BH-ID 18730246