1.

DEMOKRATIJA
Demokratija je oblik vladavine u kojem narod sudjeluje u vlasti direktno ili indirektno, za razliku od situacije u kojoj narodom vlada jedna ili nekoliko osoba. (Vlast naroda, po narodu i za narod, A. Linkoln. ) Demokratija se shvata kao: A. Politika ideja/ideal, B. Politika realnost. Politiki sistem je demokratski ukoliko se njegovi najvii predstavnici biraju kroz slobodne, potene, takmiarske i periodine izbore na kojima glasaju skoro svi graani. U tom smislu narod se pojavljuje u dva oblika kao: A. Narod podanika, B. Narod politikih subjekata/graana - politiki narod. Demokratija Republika

Demokratija je direktno upravljanje zajednicom, dok je republika reprezentativna demokratija (upravljanje preko posrednika) Novija ineterpretacija: demokratija je vlast izabrana od naroda, a republika politiki sistem u kojem se predsjednik drave bira na odreeno vrijeme. Interpretacija Roberta Dala: Nema razlike osim u etimolokom korijenu rijei.

Odreenje demokratije: Demokratija u smislu procedure (nain izbora predstavnikog tijela) i demokratija u smislu krajnjeg cilja (kvalitet koji drutvo treba imati). Modeli demokratije

Direktna (direktno uee grana) i indirektna (vladavina putem posrednika). Liberalna demokratije (individualizam, prava pojedinca i sloboda) i Socijalna demokratija (pitanje redistributivne pravde)

Temeljne demokratske vrijednosti

A. U formalistikoj tradiciji (formalno-pravne pretpostavke) Pravo da se bira i bude B.

biran, Potivanje ustava i institucija, Potivanje postupaka i procedura (Liberalne demokratije) U substantivnom (sadrajnom) odreenju Ljudska prava i slobode, Jednakost, Pravda, Pluralizam, Mir, Solidarnost.

Principi naela demokratije Suverenitet naroda Jednakost graana Slobodni, opi, periodini, tajni izbori Ustavni reim i vladavina prava Zatita temeljnih prava i sloboda pojedinaca Sloboda medija Vladavina veine uz zatitu manjine Transparentnost i odgovornost Decentralizacija drutva Otvoreno trite itd.

Princip suverenosti implicira da nosioci vlasti odgovaraju narodu. Predstavnici vlasti mogu aplicirati mo samo ukoliko im to graani zakonski dozvole. Komponente demokratije Jednakost Slobodni izbori Otvorena i odgovorna vlast Solidarnost i civilno druvo Otvoreno trite

Nedemokratski oblici vlasti Apsolutizam (monarhija, diktatura, despotija, tiranija), Totalitarizam (komunizam i faizam), Tehnokratija (birokratizam), Stratokratija (vladavina vojske), Teokratija (crkvena vlast), Plutokratija (oligarhija), Anarhizam (bezvlae). Izazovi demokratiji Ogranienost izbora Demokratski deficit (otuenje vlasti od stvarne volje graana) Tiranija veine Pravni pozitivizam (potivanje zakona pa makar i na tetu graana) Korupcija Globalizacija Demokratska demagogija

2. LJUDSKA PRAVA
Prava koja pripadaju svakom ovjeku koji je roen u ljudskom svijetu. Pravo = prednost, privilegija, posebna status

A. Kao skup* moralnih naela (filozofska, politoloka, socioloka gledita) B. Kao skup pravnih normi (karakteristino za pravne nauke)
* skup a ne sistem zbog nekoherentnosti Razlika izmeu ljudskih i drugih prava

A. Prirodna, temeljna i apsolutna prava Ljudska prava su prirodna prava jer

pripadaju ovjeku kao obiljeje njegove prirode. Ona su i temelje i apsolutna. Temeljna su sva ona utvrena Opom deklaracijom o ljudskim pravima. Apsolutna prva su ona koja se ne mogu ni na koji nain ograniiti (pravo na ivot, zatita od muenja i neovjenog tretiranja i ropstvo i exploatacija). Na neka prva se primjenjuje naelo doputenog ogranienja (kada je to u interesu dravne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i reda, sprjeavanju nereda, zatite zdravlja ili morala prema evropskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda). Ljudska i prava graana (individualna prava) ljudska prava pripadaju svakom ovjeku dok individualna pripadaju pojedinima. Ljudska i ustavna prava - ljudska prava pripadaju svim ljudima kao neotuiva prava, dok ustavna prava pripadaju svim graanima odreene drave.

B. C.

Prava, dunosti i odgovornosti Tri pozicije: A. Pojedinac nema nikakvih dunosti dunost pripada dravi B. Ostvarivanje prava treba biti uvjetovano ispunjavanjem dunosti dravi i drutvu (totalitarni sistemi) C. Svako pravo ukljuuje i dunosti savremeno gledite

Dunost mora biti pravno regulirana i ureena. Odgovornost je posljedica moralnih naela. Obiljeja prava prirodnost (pripadaju svima bez obzira na razlike), univerzalnost (opeprihvaena moralna i pravna naela), neotuivost (ne mogu se oduzeti ni prenositi, ali ih vlast moe u manoj ili veoj mjeri priznavati ili ograniavati), nedjeljivost (sva prava su povezana, ovisna i nedjeljiva) Naela zatite prava jednakost i nediskriminacija; vladavina prava i efikasna odteta Podjela

A. Prema sadraju: graanska, politika, ekonomska, drutvena, kulturna

B. Prema podruju ili snazi uticaja: - ljudska prava kao zakonska prava graanska (ivot, jednakost, slobode, osobna sigurnost, dostojansvo, brak i porodica, privatost, vlasnitvo, dravljanstvo ...) i politika prava (pravo glasa, birako pravo) - ljudska prva kao pragmatina prava socijalno-ekonomska prava (rad, socijalna sigurnost, sindikati ...) - kulturna prava (kulturni identitet, informisanje, odgoj i obrazovanje, kulturna batina) - ljudska prava kao politiki ciljevi ili izjave o namjeri pravo na mir, pravo na razvoj, pravo na zdrav okoli

C. Podjela prema generacijama

-

prva generacija - prava na slobodu (graanska i politika prava) druga generacija prava na jednakost (ekonomsko-socijalna i kulturna prava) trea generacija prava na solidarnost i saradnju etvrta generacija prava na dobru vladavinu

Kolektivna vs individualna prava Kolektiva prava nisu prava neke grupe ve prava pojedinca koji pripada toj grupi. Negativna prava prava koja podrazumijevaju nedjelovanje drave i njima se onemoguava samovolja dravne vlasti (graanska i politika prava) Pozitivna prava podrazumijeva se obaveza drave da ih djelovanjem osigurava (socijala i kulturna) Meunarodni sistem zatite ljudskih prava MEUNARODNA POVELJA PRAVA - Opa deklaracija o ljudskim pravima (1948), Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966), Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1960), Konvencija o genocidu (1948), Konvencija o ukidanj rasne diskriminacije (1965), Konvencija o diskriminaciji ena (1979), Konvencija o pravima djeteta (1989) REGIONALNI SISTEMI ZATITE Meuameriki sistem (Amerika konvencija 1969.), Evropski sistem (Konvencija o zatiti ljudskih prava i sloboda 1950.), Afriki sistem ljudski prava (Afrika povelja 1981.)

3. GRAANSTVO
Razvoj pojma graanin

Antika Grka Stanovnik Polisa, ima pravo birati i biti biran Rimsko carstvo Autohtoni pripadnik carstva, uiva poseban status (prava, slobode i privilegije) Srednji vijek Stanovnik slobodnog kraljevskog grada uiva nasljedne privilegije, ima kmeta, kojem su za razliku od graanina, osporena prava. Graanska revolucija Pripadnik odreene drutvene zajednice Nakon revolucije - Dolazi do podjele na sferu drave i sferu druva: - A. Graanin kao pripadnik drutva (sloboda udruivanja u interesne grupe, staleke ili civilne drutvene organizacije omoguava mu drava). B. Graanin kao pripadnik drave (dravljanin, osoba sa pravno-politikoim statusom koja ima pravo glasati aktivno ili pasivno) Savremene liberalne demokratije Graanin je politiki subjekt demokratske zajednice (za razliku od autokratskih, totalitarnih i kolektivistikih reima u kojima se prednost daje klasi).

Graanstvo u teoriji U klasinoj liberalnoj teoriji oznaava formalno-pravnu vezu sa dravom (osoba je punopravni i ravnopravni lan zajednice sa pravima koja imaju svi ostali). Liberalni koncept Naglasak na individualnim pravima i slobodama (graanin kao satus ili privilegija). Komunitarni/Republikanski koncept Naglasak na opem dobru i interesu (graanstvo kao sudjelovanje u tijelima vlasti i okvirima civilnog rutva radi opeg dobra). Graanstvo kao identitet

Odnos graanstva, dravljanstva i nacionalnosti

a. Graanski model nacije nastao iz ideje politike zajednice koja je rezultat

institucionalnog povezivanja, odreena je teritorijem, zakonima i drutvenim institucijama. Karakteristika je zapadnih zemalja, relativno otvorena prema pripadnicima drugih kultura i snoljivija prema kulturnim razliitostima. Etniki model nacije karakteristika nezapadnih zemalja, posebno istonoevropskih tranzicijskih zemalja. Nastaje iz ideje o zajednici koja proizilazi iz stvarnog ili fiktivnog porijekla, graanstvo se stie porijeklom, relativno je zatvoren za druge etnike skupine.

b.

Uloga graana u ustavnoj demokratiji glasa na izborima, uesnik u politikim strankama, interesnim grupama i graanskim organizacijama, podrka i odravanje principa i prakse u zatiti prava, jednakosti i suvereniteta. Dravljanstvo Formalno-pravni status pripadnosti odreenoj dravi ovisno o njenim ustavno-pravnim odredbama. Nacionalnost - A. Pripadnost pojedinca naciji dravi koja predstavlja politiku zajednicu etnikog naroda (nacionalnost razliita od dravljanstva, primjer Turska i Hrvatska). - B. Pripadnost pojedinca naciji-dravi koja predstavlja zajednicu politikog naroda, jednakopravnih graana (nacionalnost izjednaena dravljanstvu i graanstvu) - C. Pripadnost pojedinca etnikoj grupi u sklopu drave pri emu se na tu pripadnost gleda kao na neformalnu ili pravnu kategoriju civilna nacija (etniki identitet u okviru civilne nacije, tipian primjer SAD). - D. Evropska konvencija o dravljanstvu izjednaava dravljanstvo i nacionalnost.

4. KONSTITUCIONALIZAM

Problem konstitucionalizma problem ustavne demokratije; vezan je za ideju ljudskih prava i ideji o zatiti ljudskih prava od mijeenja drave. Konstuticionalizam ustavna demokratija. Kao ideja javlja se uz prvi pisani ustav (USA 1787.) Konstitucionalizam predstavlja ogranienu vlast zakona u cilju odravanja reda i sprjeavanja neloginog koritenje moi, zatite ljudskih prava, regulisanja demokratskih procesa i javno donoenje zakona i postizanje ciljeva cijele zajednice. Koncept ustavne vladavine: - vlast mora uivati povjerenje naroda pristanak onih nad kojima se vlada - vlast mora biti ograniena Izvorni nosilac vlasti - obiljeje suvereniteta najvea vlast na odreenoj teritoriji iznad koje nema vie i svi drugi su duni povinovati se. Historijat razvoja

Srednji vijek (Teoloka teorija, vlast je boanskog porijekla, monarh vlada boijom voljom). Ve tada se javlja kritika neograniene vlasti (Toma Akvinski: Vlast jeste Boija, ali ljudi biraju one koji vre vlast) Reafirmisanje uloge pojedinca: Prirodno-pravna kola (Svi se raaju slobodni i jednaki sa pravima), Ugovorna teorija (Graani kao osnovni nosioci vlasti zakljuuju drutveni ugovor sa onima koji e obavljati vlast) Magna Carta Libertatum (1215.), Savjet vlastele (Prva klica parlamentarizma), Peticija o pravima (1628. uspostava britanskog parlamenta), Habeas Corpus Act (1679. zatita prava ovjeka u postupku pred policijom i sudovima), Deklaracija o nezavisnosti USA (1776.), Deklaracija o pravima ovjeka i graanina (Fra. 1789. uvodi se princip narodnog suvereniteta). U 19. vijeku konstituisanje nacije i nacionalne drave (narodni suverenitet, nacionalni suverenitet) Socijalistike revolucije (klasna suverenost, drava je izraz volje vladajue klase) Meunarodno pravo (dravna suverenost, nemijeanje u u nutranje stvari drave)

Ustav

A. Formalno-pravno dogmatska teorija dokument, forma, karakteristike (Njemaka B.

kola); Ustav je najvii pravni akt u zemlji donesen po posebnom postupku sloenijem od zakona. Socioloka teorija (USA) nije bitno ta pie, nego kakvi su stvarni odnosi u drutvu i da li se to u ivotu ostvaruje

U ustavnoj demokratiji postoji narodna, predstavnika demokrtija, zasnovana na slobodnim, potenim, periodinim i takmiarskim izborima; ova vlast je istovremeno ovlatena i ograniena vrhovnim zakonom ustava da djeluje za ope dobro i da osigura prav svih unutar politikog naroda. Klasifikacija ustava

A. B. C. D.

Prema donosiocu: demokratski, oktroisani (nametnuti) i ustavi-paktovi Prema formi: pisani i nepisani Prema postupku izmjene: tvrdi i mekani Prema sadraju: realni, programatski, fiktivni (dekorativni)

Demokratski standardi ustavne vladavine A. LEGITIMITET 1. Ljudska prva (katalog prava, mehanizmi garancije i zatite, nazavisno pravosue) 2. Narodni suverenitet (politiki narod)

3. Izborni sistem (pluralizam dobija izraz kroz predstavniko tijelo, principi i tehnike
izbornog sistema, ope birako pravo, tajnost glasanja, jednakost aktivnog i pasivnog prava) 4. Sistem podjele vlasti (zakonodavna , izvrna i sudska) 5. Demokratske procedure (zakonodavne procedure, veinska odluivanja ...) 6. Vladavina prava (kao izraz ope volje graana) 7. Civilno drutvo (NVO, kritika svijest i kontrola javne vlasti) B. LEGALITET 1. Pravna drava (jednakost pred zakonom, niko nije iznad zakona) 2. Princip ustavnosti (zakoni su usklaeni sa ustavom i funkcioniu u formi piramidalnog oblika) 3. Princip zakonitosti (pravo albe, meusobna kontrola institucija vlasti, politika kontrola) Vladavina zakona - Zakoni se provode jednako i nepristrasno - Niko nije iznad zakona - Zakoni se donose po postojeim procedurama Pojam konstitutivnog naroda specifinost BIH, pravo konstitutivnog naroda ne konzumira pravo na samoopredjeljenje (stav meunarodne zajednice) - KARAKTERISIKE: 1. Ue od suverenosti, 2. Zastupljenost u strukturi vlasti i odluivanju (vitalni nacionalni interes), 3. Ostvaruje se u suradnji sa drugim narodima, 4. Diskriminatorsko pravo u odnosu na manjine. Ustav BIH prema kriterijima ustavne vladavine

1. Ljudska prava - nominalno prihveni najvii meunarodni standardi, lan 2 i anex 1. 2. Narodni suverenitet - kombinacija sa nacionalnom komponentom, konstitutivni narodi,
entitetski nain glasanja, 4 kriterija konstitutivni narodi, manjine, graani i entiteti. 3. Izborni sistem - odstupa od principa izbor lanova predsjednitva ili doma naroda; poslanik izabran od graana, delegat izabran od nekog tijela. 4. Sistem podjele vlasti dobro izveden uz entitetska ogranienja 5. Demokratske procedure komplikovane kombinacije kriterija; PSBIH npr.

5. LIBERALIZAM
Kao pojam javlja se u dvije forme: a) znaenje pojma kroz odreenje slobode (od Antike do danas) b) u uem smislu kako se ideja slobode instalira u drutvo i njegov sistem:

Klasini liberalizam - ideja novovjekovne filozofije, jednakost pred zakonom, ovjek kao individua, sistem omoguuje ostvarivanje prava, uticaj institucija nebitan, individui treba omoguiti apsolutnu slobodu, krajnja konstekvenca atomizam Savremeni liberalizam liberalizam ne moe biti ostvaren bez ogranienja apsolutne slobode, vei uticaj drave, prihvatljiv balans izmeu slobode pojedinca i uloge drave

Liberalizam je teorija vlasti usmjerena na osiguravanje linih i privatnih prava pojedinca. Elementi liberalizma 1. INDIVIDUALIZAM osnovno naelo liberalne demokratije 2. SLOBODA sloboda pojedinca kao temeljna vrijednost liberalizma

3. RAZUM osnov strukture svijeta, mo kojom se svijet moe soznati i istraiti

4. 5. 6. 7. JEDNAKOST stav da su svi ljudi roeni jednaki TOLERANCIJA uslov demokratije PRISTANAK vlast mora poivati na pristanku onih kojima se vlada KONSTITUCIONALIZAM

Individulana prava ope dobro U liberalnoj demokratiji, individuum je ono oko ega se oblikuju drutveni odnosi. Istovremeno, jedinke ive u drutvu, te pojedinano moraju raditi na onome to zovemo ope dobro. U neliberalnim demokratijama, teite je na kolektivitetu i poveanju opeg dobra. U takvim demokratijama, dominiraju kolektivna prava, te je zato jaka uloga drave.

6. CIVILNO DRUTVO
Drutvo u najirem smislu ukupnost ljudi i njihovih djelovanja, uzajamno i sa okolinom i uslovima egzistencije i razvoja; u uem smislu manje ili vie trajna grupa ljudi povezana odreenim zajednikim osobinama i interesima; socioloki gledano a) zajednica emotivno povezeni, zajednike vrijednosti, b) drutvo racionalno i interesno povezani c) drava politika teritorijalna organizacija ljudi, odnosi regulisani institucijama drave i prisile. Graanin pojedinac sa odreenim pravima, slobodama i odgovornostima; subjekt civilnog drutva sudjeluje u trinim odnosima, zadovoljavajui materijalne, duhovne i kulturne vrijednosti. Graanin drave politiko pravni status dravljana pasivno politiko sudjelovanje (glasanje za tijela vlasti) i aktivno politiko sudjelovanje (vlastita kandidatura za tijela vlasti) Civilno drutvo - skup nevladinih udruenja graana osnovanih s ciljem unaprijeenja ivota i zajednike zatite prava. Kao pojam javlja se sredinom 80 tih godina. CD povezujemo sa spontanim akcijama graana. Naziva su i treim sektorom ravnoteom izmeu drave i privatnog s druge strane. Naela CD: spontanost, samoorganizovanje, suodgovornost, solidarnost Sektori savremenog drutva: Prvi sektor Drava (osigurava i uvruje vlast), Drugi sektor Privatno vlasnitvo (osigurava profit) i Trei sektor CD (opi napredak, NVO, samopomo, organizacije mladih grupe ...) Funkcije CD: 1. Posredovanje izmeu graana i vlasti, 2. Konica samovolji svemone drave (kontrola institucija vlasti), 3. Drutvena kohezija na temelju ljudskih prava, sloboda, razliitosti, 4. Osjeaj povjerenja i zajednitva, 5. Uenje i socijalizacije kroz iskustvo timskog rada, 6. Potie afirmisanje individualizacije i prava izbora Znaajke CD

A. Pravo na privatnost ope pravo; niko ne smije biti izloen proizvoljnom

mijeenju u njegov privatni ivot ..., niti napadu na njegovu ast i ugled. Svako ima pravo na zatitu zakona protiv takvog mijeenja ili napada. Definie nepovredivost fizike sfere, personalne moralnosti i privatnost vjere. Graanska prava definisana kroz prvu generaciju prava prava na sobodu Pravo privatnosti osjeaj zajednitva, osjeaj zajednike pripadnosti. Autonoman graanin jedini je izvor autoriteta

B. C. D.

Koristi i cijene CD Koristi mobilizacja resursa drutva s ciljm poboljanja zajednikog dobra ili uslova u drutvu i kohezija izmeu lanova zajednice.

Cijene prvelik interes grupe vodi zanemarivanju opeg dobra, te mogunost da se i destruktivne grupe udruuju i djeluju. Javna politika sve to vlada treba uiniti ili ne uiniti, bilo koja radnja implementirana od stane vladinih agencija koje imaju zakonski, politiki i finansijski autoritet za to Mjere javne politike bilo koja akcija implementirana od strane vlade ili vladinih agencija (propisi, zakoni, strategije) Faze u ciklusu javne politike 1. 2. 3. 4. 5. 6. Definiranje problema Definiranje razliiti ili alternativnih mjera javne politike Izbor najbolje mjere Dizajn mjere Implementacija Evaluacija

Nain uea, kontrole i uticaja na vlast posredno i neposredno, drutvenom i politikom akcijom