PRIRODNA I KULTURNA BOGATSTVA PERUIA

OPINA PERUI
sredinji dio Liko-senjske upanije - Srce Like granii sa Gospiem, Otocem i Senjom, Opinom Plitvika jezera 20 naselja sklop prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti jedan od najljepih krkih podruja Hrvatske (est pilja i jednu jamu, ljepote krkog nadzemlja, vrijednost rijeke Like) povijesni spomenici poput Kule i upne crkve Uzvienja sv. Kria svjedoci su dugog razdoblja organiziranog ivljenja dobro prometno povezan

Kada doete u Perui vie vam nita nije daleko. Blizu je Jadransko more, Velebit, nacionalni parkovi Sjeverni Velebit i Plitvika jezera, te Gacka dolina

Perui kroz povijest

16. i 17. stoljea prvi put - 1487. g. osnivaju ga braa Dominik i Gapar Perui prostor stalnih ratova Turci poeli sustavno naseljavati novo stanovnitvo Turci crkvu Sv. Kria, 1698.g. pretvaraju u damiju 1636. graniari iz Otoca upadaju u turski Perui i razaraju ga, oslobaanje od turske vlasti u Lici je poelo 1685. g. vojska otoke pukovnije, narod pod vodstvom popa Marka Mesia i senjski uskoci. Nakon osloboenja od Turaka u vlasnitvu beke dvorske komore i pojedinih grofova.

 Stanovnitvo ivjelo od stoarstva i poljoprivrede, a bilo je organizirano u kune zadruge. 1746. po nalogu carice Marije Terezije uspostavljena lika krajika pukovnija, Perui postaje sjeditem satnije 1765. odijeljen je od like i pripojen otokoj krajikoj pukovniji i postaje sreditem satnije zbog svoga prometnog poloaj 1. kolovoza 1881. ulazi u sastav banske (graanske) Hrvatske. Tih godina regija je dosegnula najveu naseljenost, 1920.g. izgraena je eljeznika stanica. 20. stoljee obiljeeno je stalnim demografskim padom, uslijed stalne emigracije, ali i ratnih zbivanja 1. i 2. Svjetski rat, Domovinski rat.

STARI GRAD PERUI

Gapar Perui je bio banski namjesnik- jedan od potpisnika Pounskog mira kojim su brojni hrvatski velikai i plemii stavili svoje peate na povelju kojom su njemakom kralju Maksimilijanu i njegovim potomcima osigurali pravo na ugarsko-hrvatsko prijestolje ako bi umrli bez zakonitih potomaka. Gaparov peat sa znakom lava koji u ruci dri pero i stupa desnosimbol Opine Perui.

 razliiti nazivi: Peruiki stari grad, Gradina, Kula i Turska kula sazidana u kamenu i na tri kata, opasana debelim suhozidom u obliku nepravilnog etverokuta na ijim su se uglovima nalazile tri polukrune kule-straarnice danas vidljiva mjesta gdje su stajali topovi, straarnice i izvidnice. Premda je ostao samo jedan kat, Kula ipak predstavlja jedan od najouvanijih obrambenih utvrda u Lici. Turci su osvojili Perui 1527.g., -kula zbog svog iznimno vanog geostratekog poloaja uvelike doprinijela injenici da su Turci ovim podrujem vladali vie od 160 godina ostala sauvana samo ruevina kule, koja je okruglog tlocrta, sagraena prilekasnim sivim vapnencem u vapnenom mortu, debljine zidova do 1,6 m u tijeku program sanacije kule.

CRKVA UZVIENJA SV. KRIA

sagraena na mjestu starije srednjovjekovne crkve i jedna od najljepih i najvrjednijih sakralnih objekata u Lici preureena srednjovjekovna gotika crkva sa primjesama kasnobaroknog i rokoko stila duga 42 metra, a pozlaen kri sa tornja crkve prenesen je sa stare zagrebake katedrale koja je izgorjela u poaru 1863. godine Turci za svoje vladavine pretvorili je u damiju Marko Mesi kao duhovni i narodni voa osloboenja od Turaka izabrao je sv. Kri kao zatitnika ove upe.

 upni dvor sagraen je 1772.

Ispod platoa crkvenog dvorita nalaze se grobnice sa ljudskim kostima koje datiraju iz turskog vremena detaljna forenzika istraivanja nikada nisu provedena da bi se sa sigurnou moglo rei ije su se kosti nale Pitanje: Je li tamo pokopano tursko ili domae stanovnitvo?

 ima devet oltara i ukupno 28 elemenata interijera koji su na nacionalnom popisu pokretnih spomenika njezino konano preureenje u katoliku crkvu zavreno je 1698.

Iznad crkvenih vrata u kamenu uklesan nalazi se natpis na latinskom jeziku: IN HOC SIGNO VINCES to znai: U OVOM ZNAKU E POBIJEDITI

Ta krilatica simbolizira pobjedu kria nad polumjesecom,odnosno kranstva nad islamom.

PEINSKI PARK GRABOVAA

TRADICIJSKI OBIAJI
HUD Perui - utemeljeno 1948. godine nastoji sauvati od zaborava bogatu kulturnu batinu likog, odnosno peruikog kraja i mlaim generacijama usaditi ljubav prema vlastitoj kulturnoj tradiciji 1948. godine izvodilo zavrno kolo Gotoveve opere Ero s onog svijeta pod ravnanjem pok. Prof. Stanka Stania i njegove pok. Supruge Ane-Zlate Stani Drutvo danas provodi sveobuhvatan projekt Prikupljanje,obrada i zapis izvornog kulturnog blaga likog kraja . Slogan drutva je Bolje da nestane svita,nego da se utru narodni obiaji,pa u skladu s tim peruianima svako malo poklanja predstave na otvorenom poput likih svatova sa konjima,praporcima,pjesmom i zvukom tamburice-dangubice, lika prela, i sl

Etno zbirka
U samom centru Peruia nalazi se etno-zbirka. HKUD Perui od svog postojanja preko svog lanstva glavni je i osnovni promotor kulture i tradicijskih obiaja kao i sakuplja narodnog blaga. Ovo do sada sakupljeno narodno blago,kojemu se jo uvijek ne nazire kraj,dobilo je svoj prostor u Hrvatskom seljakom domu u Peruiu gdje su postavljeni prva kua i soba.

Liko prelo
Drutveni dio ivota u Lici je do izraaja dolazio vie zimi kada nije bilo puno posla. Stari i mladi bi se sastajali po kuama kod djevojaka,a takva sastajanja su se zvala PRELA. Djevojke bi iskoristile takve sastanke za eljanje vune i ijanje perja. Nakon eljanja vuna i ijanja perja drutvo bi se zabavljalo uz pjesmu i ale sve do zore,a nakon toga bi se dogovorilo slijedee prelo.

Poklade
Pokladni obiaj od davnina je obiljeje ovog kraja,a poimao je blagoslovom svia,soli i vode tako se zvala svijenica ili kandelora,Dan majke Boje,zatitnice kue. Pokladni obiaj kazivao se tako da bi seljani pojedinano ili u manjim grupama,obueni u staru izvrnutu odjeu,na koju su bili povjeani dronjci, zagareni po licu s tapom u ruci i torbom na leima,obilazili sela, Narod ih je zvao DIDI, GOGATI, REPATI, CONJASTI i DRONJASTI da bi kasnije preli u vee namakarane grupe popraene sa sviraima.

Liki svatovi
Svadbeni obiaji su se odvijali odmah po roenju djeteta. Ako bi se rodilo ensko dijete,majka bi radila na prikupljanju i pripremi materijala za robu, prela, tkala, tako da se do osamnaeste godine sve posloi u krinju i tad je cura sprema za udaju cura ima dotu. Tako je slino i kod muke djece. Poznanstva su se dogaala u prelu, kod blaga, u kolu, a nekada i po namirci roditelja,no znale su se dogoditi i mine tj. brat i sestra za brata i sestru pri tom se vodilo strogo rauna i pazilo da se ne uzme rod,a ilo se ak do 9. koljena. Svatovalo se uglavnom zimi,od Svih Svetih do Poklada,a rijetko do Uskrsa

Na konferenciji u Firenci 1999. godine kanadska ministrica za kulturnu batinu Sheila Copps naglasila je: Susretala sam se s mnogim ministrima kulture irom svijeta. I ja razumijem da se u mnogim zemljama pitate: Kako si mogu priutiti ulaganje u kulturu kad ima toliko drugih hitnih potreba? Ministri su govorili: Sheila, to je sa zdravstvom? to je sa siromatvom? to je s obrazovanjem? I vjerujte mi, ja znam da je situacija u Kanadi razliita od mnogih zemalja. Ja znam da smo mi sretna zemlja. Ali dozvolite mi da vam kaem, prije 70 godina Kanada je imala javne kuhinje. Deseci tisua beskunika bili su na ulicama. Imali smo strano siromatvo. Veliku nezaposlenost. I bilo je to vrijeme, vrijeme velike depresije, kada je kanadska vlada zapoela ulaganje u kulturu. Kultura je identitet naroda. Kultura je dua naroda. Kultura stvara poslove. Kultura stvara prilike. Kultura stvara nadu. Kultura stvara napredak. Kultura zbliava ljude. Ono zbog ega su neka drutva napredovala, a druga nazadovala bila je kultura. Ono zbog ega su neka drutva uspjela kroz milenije bila je kultura.
Antolovi , Jadran: Ouvajmo kulturnu batinu- vodi za pripremu i provedbu projekta ouvanja kulturnih dobara" , Ministarstvo kulture RH, Zagreb, 2006.