GRAEVINSKA REGULATIVA 2011/2012 SUSTAV PRAVA PRAVO je ukupnost pravnih pravila, naela i instituta kojima se ureuju odnosi u odreenoj

drutvenoj zajednici. Pravo u objektivnom smislu, pozitivni zakonski propisi. su prava i obveze koje fizikoj i pravnoj osobi (subjekti prava) daju i nameu

ELEMENTI PRAVNOG SUSTAVA su pravne grane i to: Ustavno pravo Upravno pravo Graansko pravo Trgovako pravo Kazneno pravo Prekrajno pravo

1. Ustavno pravo grana prava koja prouava temelje na kojima poiva drava, te slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina 2. Upravno pravo je grana prava koja prouava djelovanje tijela dravne uprave i drugih dravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima 3. Graansko pravo ureuje graansko pravne odnose to ini: opi dio sadri skup pravila i naela koja su zajednika svim dijelovima graanskog prava, obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju drutveni odnosi u kojima je jedna strana ovlatena da od druge strane trai neku inidbu, a ona je duna tu inidbu izvriti, stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi meu fizikom i pravnim osobama s obzirom na stvar, nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuje prijelaz imovine s ostavitelja na nasljednike 4. Trgovako pravo ureuje osnivanje pravnih osoba u pravnom prometu, upisom u registar kod nadlenog trgovakog suda kao d.d., d.o.o., na zahtjev pravne osobe u osnivanju, kao i prestanak istih brisanjem po zahtjevu pravne osobe i u sluajevima odreenim zakonom (steaj), obrtnici upisom u registar obrtnika. Vidi: odredbe Zakona o trgovakim drutvima (NN br. 111/93., 34/99., 121/99. vjerodostojno tumaenje, 52/00. Odluka USRH, 118/03., 107/07, 146/08 i 137/09.) Zakon o obrtu (N.N. 49/03, proieni tekst i 68/07- Izmjena i dopuna) 5. Kazneno pravo - temelji se na nunosti kaznenopravne prisile i njezinoj primjerenosti jakosti i naravi opasnosti za osobne slobode i prava ovjeka te druge drutvene vrijednosti. Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije za djelo koje prije nego je bilo poinjeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom odreeno kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne poinitelj moe kazniti. Vidi: Kazneni zakon (NN br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04. 71/06., 110/97 i 152/08)

Kazneni zakon (NN br. 125/11-stupa na snagu 1. sijenja 2013. ) 6. Prekrajno pravo - temelji se na sankcijama koje se mogu propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u sluajevima kada se povreuje javni poredak, drutvena disciplina ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraje i prekrajnopravne sankcije samo za povrede propisa koje ona donose na temelju svoje nadlenosti utvrene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenijeti na drugoga. Vidi: Prekrajni zakon (NN 107/07) PRAVNI SUBJEKTI nosioci prava i obveza fizika ili naravna osoba Pravna osoba

Pravna osoba drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu osobnost ili pravnu sposobnost Pravna osoba ima one 3 sposobnosti: pravnu, poslovnu i deliktnu. Tijela i organi treba razlikovati zastupnika i tijelo pravne osobe. Zastupnik djeluje zapravo u svoje ime a za raun pravne osobe. Vrste pravnih osoba Korporacije takav tip pravne osobe kod kojih imamo organizirani skup pojedinaca kojima je priznata pravna osobnost. Zaklade pravne osobe kod kojih imamo imovinsku masu namIjenjenu odreenoj svrsi. Javnopravne pravne osobe ako se sredstva za rad osiguravaju iz dravnog prorauna

U javnopravne osobe ulazi: drava, jedinice lokalne uprave i samouprave, neka dravna poduzea. U privatnopravne osobe moemo kao prvo ubrojiti trgovaka drutva, a to mogu biti i neke privatne kole, udruge. to su IZVORI PRAVA? IZVORI PRAVA su razliiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila moemo nai u tzv. pravnim izvorima, kao to su: DRAVNI IZVOR - formalni tvorac prava je ustavom odreeno zakonodavno tijelo (propisi, zakoni) PRAVNA ZNANOST je drutvena znanost kojoj su glavni objekti prouavanje drave i prava DRUTVENI IZVOR - samonormiranje meusobnih odnosa i akcija lanova odreenih asocijacija

Pojavljuju se u pravnom prometu kao : propisi, pravni obiaji, sudska praksa PROPISI sadre napisano pravno pravilo, od propisa se navodi:

USTAV temeljni i najvii pravni akt jedne drave kojim se ureuje osnove pravnog, politikog i gospodarskog sustava odreene drutvene zajednice. Ustavne odredbe se razrauju u odgovarajuim zakonima i ine temelj pojedinih graansko pravnih instituta. IZVORI PRAVA A/ USTAV RH osnova za donoenje svih zakonskih i drugih propisa B/ ZAKON akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisan nain, a sadri apstraktno, ope pravno pravilo. Zakon je uobiajeni pravni izvor, zakon je propis, ali svaki propis ne mora biti i zakon. C/ Uredba, naredba, pravilnik odnosno svaki podzakonski akt donesen na temelju zakona. Narodne novine (http://www.nn.hr)

IZVORI PRAVA mogu biti: MATERIJALNI (UNUTARNJI) uzrok postanka i temelj opstanka pravne norme Pravna norma je autonomna FOMALNI (IZVAJSKI) nain na koji se odreeni sadraj izraava, postupovni propisi i to: ZUP u upravnom postupku, ZPP u parninom postupku, ZKP u kaznenom postupku, a u prekrajnom postupku primjenjuju se propisi Zakona o prekraju i odredbe KZP-a, odreene Zakonom o prekraju.

DONOENE I PRIMJENA PROPISA A/ IZVRNA VLAST Sabor RH, Vlada RH, Predsjednik RH, Nadlena ministarstva na temelju zakonskih ovlatenja, B/ SUDBENA VLAST OPINSKI SUD UPANIJSKI SUD VRHOVNI SUD RH TRGOVAKI SUD VISOKI TRGOVAKI SUD USTAVNI SUD RH

C/ UPRAVNA VLAST Nadlena ministarstva na temelju zakonskih ovlatenja LOKALNA UPRAVA I SAMOUPRAVA UPRAVNI SUD PRAVNI POSAO je stranako oitovanje volje usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka meu kojima su najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog graanskopravnog odnosa. PRAVNI ODNOSI su odnosi stranaka iz pravnog posla, njihova prava i obaveze a) Graansko pravni odnosi su drutveni odnosi meu pravnim subjektima, izmeu fizikih i pravnih osoba, koji su pravne prirode (a u vezi stvari, inidaba i imovine) b) Naela graanskopravnih odnosa: naelo ravnopravnosti (stranaka) naelo imovinske sankcije naelo prenosivosti ili prometnosti (subjektivnih graanskih prava) naelo dispozitivnosti (naelo stranake autonomije, sloboda stranake inicijative) c) Dispozitivnost je graansko pravni odnos koji nastaje inicijativom i voljom subjekata koji ulaze u te odnose. (obvezno, stvarno i nasljedno-pravni odnosi) Obvezno pravo ureuje pravne odnose koji poivaju na naelu dispozicije stranaka, na nain da stranke mogu izabrati oblik u kome e zakljuiti odreeni pravni posao. U graanskom pravu kod pravnog posla (usmeni i pismeni) dispozicija stranaka je ograniena. Pravni posao ne smije biti zakljuen suprotno odredbama Ustava, prisilnim propisima i moralu drutva.

ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/2012) UVOD Ovim se Zakonom ureuje: sustav prostornog ureenja i gradnja, nadlenosti tijela dravne vlasti i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA I GRADNJE Osnovni cilj prostornog ureenja je ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklaen s gospodarskim, drutvenim i okolinim polazitima, uravnoteenjem regionalnih razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i razliitih potreba i interesa korisnika prostora, na nain kojim se osigurava: prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora, povezivanje teritorija Drave s europskim prostornim sustavima, njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,

meusobno usklaen i dopunjujui razmjetaj razliitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zatitu integralnih vrijednosti prostora, razumno koritenje i zatita prirodnih dobara, ouvanje bioloke raznolikosti, zatita okolia i prevencija od rizika oneienja, zatita kulturnih dobara i vrijednosti, dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog zemljita, kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno funkcionalan ivotni i radni okoli, cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoa mora za kupanje i rekreaciju, kvaliteta i ljepota izgraenog okolia, osobito u obalnom podruju uz zatitu ueg obalnog pojasa od graenja, odgovarajui prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet, opskrba, funkcionalna pristupanost i uporaba usluga i graevina za potrebe razliitih skupina stanovnitva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti, kvaliteta ureenja ugostiteljsko-turistikih podruja na obalnom i kopnenom podruju, pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva, nacionalna sigurnost i obrana Drave te zatita od prirodnih i drugih nesrea.

Osnovni cilj gradnje je promicati zdravstveno-ekoloka i energetska svojstva graevina, te izjednaavanje prava osoba smanjene pokretljivosti, uz primjenu europskih naela i na nain kojim se osigurava: sigurnost graevina i stabilnost tla na okolnom zemljitu, zatita ivota i zdravlja ljudi, okolia i prirode te kulturnih i krajobraznih vrijednosti, zatita imovine, potroaa i drugih korisnika, energetska uinkovitost graevina, stvaranje i odravanje dobre ivotne sredine koja je socioloki, funkcionalno i estetski uravnoteena, sigurna i ugodna te slui potrebama svojih korisnika, odrivi i racionalni ivotni ciklus graevina koji moe stvoriti i odravati te vrijednosti, planirana i kontinuirana skrb i odravanje izgraenih podruja, sloboda kretanja roba i usluga unutar zajednikoga europskoga ekonomskog prostora.

Naela prostornog ureenja Naelo prostorne odrivosti razvitka moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak drutva tako da se udovoljavanjem potreba dananje generacije uvaavaju jednake mogunosti za udovoljavanje potreba buduih generacija, te da se sprjeava prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na raun uravnoteenosti razvoja, bioloke raznolikosti, zatite okolia i potreba drugih korisnika prostora. Naelo horizontalne integracije u zatiti prostora mora se uvaavati integralni pristup u zatiti prostora, odnosno ujednaenost mjera izmeu razliitih gospodarskih podruja koji utjeu na prostorni razvoj, osobito radi postizanja uravnoteene prostorne odrivosti u procesima kojima se utjee na preobrazbu naselja, koritenje prirodnih dobara, zatitu prirode i okolia, te na razvoj djelatnosti i njihovog razmjetaja u prostoru, prometne i energetske infrastrukture. mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost prostora, odnos prema skladu i krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj batini, te ukupnost njihovih meusobnih utjecaja kao i meusobnih utjecaja postojeih i planiranih zahvata u prostoru.

Naelo vertikalne integracije i usuglaavanja interesa Drava i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te osobe s javnim ovlastima dune su radi ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja meusobno suraivati u procesu prostornog planiranja, zatiti prostora, graditeljskoj i urbanoj obnovi i obavljanju drugih aktivnosti u izvravanju obveza prostornog ureenja. Naelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja u skladu s ovim Zakonom. Drava i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru obavjeivati javnost, omoguiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem drutvene povezanosti i jaanjem svijesti o potrebi zatite prostora, te upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga, pribavljanje strunih miljenja o javnim stavovima, posredovanje medija i sl.). Javnost ima pravo pristupa informacijama odnosno podacima o prostoru kojima raspolau Ministarstvo, nadlena tijela, tijela i osobe odreeni posebnim propisima i pravne osobe koje podatke uvaju za ta tijela. Naelo ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa Nadlena tijela dravne uprave, tijela i osobe odreeni posebnim propisima i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prosuuju meusobno javni interes i pojedinane interese koje moraju potivati u obavljanju poslova prostornog ureenja, u emu pojedinani interesi ne smiju tetiti javnom interesu. Javni interes zatiuje se razgranienjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajuih prostornih normi i prostornih standarda.

POJMOVI - Prostorno ureenje Graevinsko podruje naselja je izgraeni i ureeni dio naselja i neizgraeni dio podruja tog naselja planiran za njegov razvoj i proirenje, Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja je izgraena i/ili neizgraena prostorna cjelina izvan graevinskog podruja naselja iskljuivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, Izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, Izgraeni dio graevinskog podruja su izgraene i ureene graevne estice i druge povrine privedene razliitoj namjeni kao i neizgraene i neureene estice zemljita povrine do 5.000 m koje s izgraenim dijelom graevinskog podruja ine prostornu cjelinu, Neizgraeni dio graevinskog podruja je jedna ili vie neposredno povezanih neizgraenih i neureenih estica zemljita ukupne povrine vee od 5.000 m,

Graevinsko zemljite je zemljite unutar i izvan graevinskog podruja, koje je izgraeno ili prostornim planom namijenjeno za graenje graevina i ureenje javnih povrina, Graevna estica je estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je izgraena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica zemljita ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti, Dijelovi (etae) i visina graevine: Prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5 m iznad konano ureenog i zaravnanog terena mjereno na najnioj toki uz proelje graevine ili iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), Suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine, odnosno da je najmanje jednim svojim proeljem izvan terena, Podrum (Po) je dio graevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan vie od 50 % svoga volumena u konano ureeni zaravnani teren i iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,. Kat (K) je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva poda dva stropa. iznad prizemlja, Potkrovlje (Pk) je dio graevine iji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, Dijelovi (etae) i visina graevine: Visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, ija visina ne moe biti via od 1,2 m, Ukupna visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena na njegovom najniem dijelu uz proelje graevine do najvie toke krova (sljemena),

Druga infrastruktura su graevine regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednika opskrba, usluge, odnosno drugi oblici poveanja kvalitete ivota u naselju ili korisnicima na odreenom podruju, Javna infrastruktura dravne i regionalne razine su graevine i ureaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u podruju prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zatite okolia, Komunalna infrastruktura su graevine i ureaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa, Krajobraz je odreeno podruje, vieno ljudskim okom, ija je narav rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbenika,. Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru utvreni lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja na temelju dokumenta prostornog ureenja, ovoga Zakona i posebnih propisa, Namjena prostora/povrina je planirani sustav koritenja prostora, odnosno uporabe graevina, povrina i zemljita odreena odgovarajuim dokumentom prostornog ureenja,

Osnovna namjena prostora/povrina je planirano koritenje prostora/povrina podreeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, ume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadraji, koji iskljuivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene, Preteita namjena je planirano koritenje prostora/povrina za vie razliitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajua,

Obuhvat dokumenta prostornog ureenja je prostorna ili administrativno utvrena cjelina koja se namjerava prostorno urediti odreivanjem obveze izrade i donoenja odgovarajueg dokumenta prostornog ureenja, Odgovarajua posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izraena u odgovarajuem mjerilu i ovjerena od nadlenog tijela za dravnu izmjeru i katastar nekretnina, Opremanje graevinskog zemljita je osiguranje uvjeta za graenje i prikljuivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omoguuje graenje i uporaba zemljita u skladu s namjenom odreenom u dokumentu prostornog ureenja, Povrina javne namjene je svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovne i zelene povrine u naselju, rekreacijske povrine i sl.), Prometna povrina je povrina javne namjene, nerazvrstana cesta,povrina u vlasnitvu vlasnika graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza u svrhu pristupa do graevne estice,. Prostor je sastav fizikih sklopova na povrini te ispod i iznad zemlje, do kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi, Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokrueno podruje odreene namjene, koje je izgraeno i ureeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana, Prostorni standardi su skup uvjeta zatite, ureenja i koritenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova, Urbana komasacija je postupak spajanja estica graevinskog zemljita u jednu cjelinu i njezina podjela na graevne i druge estice u skladu s detaljnim planom ureenja na podruju komasacije uz istodobno sreivanje vlasnikih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljitu s ciljem podjele graevnih estica vlasnicima tog zemljita razmjerno njegovoj povrini i jedinici lokalne samouprave za potrebe povrina javne namjene, Urbana obnova je skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu promjenu gospodarskih, drutvenih, kulturnih i okolinih nedostataka degradiranih naseljenih i drugih podruja, Ureeno graevinsko zemljite je dio graevinskog podruja koje je opremljeno za graenje u skladu s prostornim planom, Ureenje graevinskog zemljita je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje graevinskog zemljita,

Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedite upanije odreeni prema posebnom zakonu, Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se odreuje ili mijenja stanje u prostoru, Zatita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno ureenje zemljita,

POJMOVI - Graenje Elaborat iskolenja graevine je dokument kojim se iskazuje nain iskolenja graevine na terenu i nain kojim su stabilizirane toke planirane graevine, Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu je nacrt koji je, prema pravilima koja ureuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, Gradilite je zemljite ili graevina, ukljuivo i privremeno zauzete druge povrine, potrebno za izvedbu graevinskih radova ili primjenu odgovarajue tehnologije graenja i zatitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi odravanja graevine Pripremni radovi su graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i ureenje gradilita, te omoguavanja primjene odgovarajue tehnologije graenja, Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, uklanja i odrava postojea graevina, Rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova kojima se utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeu graevinu i/ili kojima se mijenja usklaenost postojee graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.), Odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova radi ouvanja bitnih zahtjeva za graevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena, Ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije, oprema ili postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na bitne zahtjeve za graevinu odvojiti od graevine, Graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od graevnih proizvoda sa zajednikim instalacijama i opremom, ili sklop s ugraenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehniko tehnoloka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao graenjem, ako se njime mijenja nain koritenja prostora, Inenjerska graevina je graevina koja se sastoji od konstrukcije, kao brana, most, cesta, eljeznica, pista, instalacije, cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao to su jaruanje, zemljani radovi, geotehniki postupci, ali iskljuuje zgradu i radove koje su joj pridrueni na gradilitu,.

Graevina s utjecajem na okoli je svaka graevina za koju je prema propisima o zatiti okolia obvezna procjena utjecaja na okoli, Postojea graevina je graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednaena, Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina, Zamjenska graevina je nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine, Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. graevine), Zgrada ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrada za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m su zgrade u iju se graevinsku (bruto) povrinu uraunavaju i povrine svih drugih graevina ako se grade ili su izgraene na istoj graevinskoj estici. Oprema su pojedinani ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu radi tehnolokog ili drugog procesa kojemu je namijenjena graevina, Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnolokog ili drugog procesa kojemu je namijenjena graevina, Graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) ukljuivo povrine loe, vanjskih stubita, balkone i terase, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde, Iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa graevine ili osi trase graevine koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar graevne estice,

PRIMJENA DRUGIH PROPISA Pravo na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu ureena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe propisa kojim se ureuje pravo na pristup informacijama. Vezano za Hrvatski zavod za prostorni razvoj, upanijske zavode odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno ureenje te za gradske zavode za prostorno ureenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama. Zatita okolia koja nije ureena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe propisa kojima se ureuje zatita okolia i odredbe posebnih propisa koje se odnose na pojedine sastavnice okolia. Za graevine od posebnog znaenja za obranu Drave ili za odreene vojne ili druge graevine, kada je to potrebno u postupcima koji se vode prema ovom Zakonu, mjere i postupci radi zatite tajnih podataka propisat e se posebnim propisima.

10

PROSTORNO UREENJE Prostornim ureenjem se ostvaruju pretpostavke za odrivi razvitka u prostoru Republike Hrvatske kao osobito vrijednom i ogranienom nacionalnom dobru na naelu integralnog pristupa prostornom planiranju unapreenje s aspekta: gospodarskih, drutvenih, prirodnih, kulturnih i ekolokih polazita

Prostorno planiranje definirano je kao interdisciplinarna djelatnost i institucionalni i tehniki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom odrivosti kojom se odreuju: namjena prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za poboljanje i urbanu obnovu izgraenih podruja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, a na temelju procjene razvojnih mogunosti u okviru zadravanja osobnosti prostora, zahtjeva zatite prostora i ouvanja kakvoe okolia. Sustav prostornog ureenja ine: subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se osigurava praenje stanja u prostoru, odreivanje uvjeta i naina izrade, donoenja i provoenja dokumenata prostornog ureenja te ureenje graevinskog zemljita. SUBJEKTI PROSTORNOG UREENJA Uinkovitost prostornog ureenja Drave osiguravaju: Hrvatski sabor i Vlada RH, te predstavnika i izvrna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, donoenjem dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata odreenih ovim Zakonom. Strunu utemeljenost dokumenata osiguravaju: nadlena tijela dravne uprave i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ustrojena, odnosno osnovana za obavljanje strunih poslova prostornog planiranja, te pravne osobe osnovane i registrirane za izradu tih dokumenata i ovlateni arhitekti koji samostalno obavljaju strune poslove prostornog planiranja. Uinkovitost prostorno ureenje u nadlenosti Drave obuhvaa osobito: odreivanje ciljeva, polazita i smjernica prostornog razvoja Drave u skladu s ZPUG-om donoenje dokumenata prostornog ureenja dravne razine, razmatranje izvjea o stanju u prostoru Drave,

11

propisivanje opih pravila i mjerila kojima se odreuju uvjeti za namjenu prostora i prostorni razmjetaj graevina u odnosu na ouvanje i koritenje prirode i njihovih vrijednosti i dobara dravnog znaenja, zatitu okolia i dr. planiranje zahvata u prostoru dravnog znaaja uspostava informativnog sustava prostornog ureenja u skladu s ZPUG-om provoenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog ureenja dravne razine provoenje aktivne zemljine politike Nadlenost jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Prostorno ureenje u nadlenosti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave obuhvaa osobito: usmjeravanje prostornog razvoja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave donoenje dokumenata prostornog ureenja podrune (regionalne) i lokalne razine, prihvaanje izvjea o stanju u prostoru, propisivanje detaljnijih mjerila i uvjeta, kojima se odreuju namjena povrina i prostorni razmjetaj graevina u prostoru planiranje zahvata u prostoru upanijskog i lokalnog znaenja, provoenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog ureenja podrune (regionalne) i lokalne razine, provoenje mjera aktivne zemljine politike i ureenja graevinskog zemljita, Iznimno, za upanije te velike gradove odreene prema posebnom zakonu, prostorno ureenje obuhvaa i obavljanje upravnih poslova izdavanja akata vezanih uz provoenje dokumenata prostornog ureenja i gradnju u skladu s ovim Zakonom i to: izdavanje lokacijskih dozvola, potvrda parcelacijskog elaborata, rjeenja o promjeni namjene graevine, rjeenja o utvrivanju graevne estice, rjeenja o uvjetima graenja, potvrda glavnog projekta, uporabnih dozvola, dozvola za uklanjanje i drugih akata). Savjet prostornog ureenja Drave osniva Vlada RH u cilju osiguravanja uvjeta za ravnomjerniji prostorni razvoj Drave, te strune i znanstvene utemeljenosti dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata u podruju prostornog ureenja. Savjet daje: miljenja, prijedloge i ocjene o prijedlozima dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata odreenih ovim Zakonom dravne i podrune (regionalne) razine, preporuke o pojedinim pitanjima iz podruja prostornog ureenja, te obavlja i druge poslove odreene u skladu s ovim Zakonom Djelatnosti prostornog ureenja za Dravu, upaniju i Grad Zagreb obavljaju: Hrvatski zavod za prostorni razvoj na dravnoj razini, te Zavodi za prostorno ureenje za upanije, odnosno Grada Zagreb, osnovani kao pravne osobe.

12

Osniva zavoda je: Drava, upan, odnosno gradonaelnik Grada Zagreba. Veliki grad moe osnovati Zavod. Djelatnost prostornog ureenja - Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj obuhvaa: izradu i praenje provoenja Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog ureenja Drave i drugih dokumenata prostornog ureenja, koje donosi Hrvatski sabor, izradu i suradnju u izradi drugih dokumenata od vanosti za prostorno ureenje i zatitu prostora Drave, voenje i koordinaciju te razvoj informacijskog sustava prostornog ureenja Drave, prikupljanje, objedinjavanje i redovito objavljivanje (elektroniki i pisano) podataka i informacija o prostoru, pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru, izradu etverogodinjeg izvjea o stanju u prostoru Drave, obavljanje strunih poslova za odreivanje sadraja i metodologije prostornog planiranja u izradi dokumenata prostornog ureenja i praenju stanja u prostoru, suradnju s osobama, meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa iz podruja prostornog ureenja, sudjelovanje u provoenju meunarodnih obveza iz podruja prostornog ureenja, osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolae i druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. Djelatnost prostornog ureenja - Zavoda za prostorno ureenje za upanije, odnosno Grad Zagreb: izrauje i prati provedbu dokumenata prostornog ureenja podrune (regionalne), odnosno razine Grada Zagreba, izrauje izvjee o stanju u prostoru, vodi registre podataka u okviru informacijskog sustava prostornog ureenja, priprema polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova uih podruja, izdaje miljenja u postupku izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja u skladu s ovim Zakonom Zavod za prostorno ureenje upanije moe izraivati i: prostorni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan ureenja grada i opine i provedbeni dokument prostornog ureenja od stratekog interesa za dravu, odnosno upaniju te obavljati struno analitike poslove iz podruja prostornog ureenja, ako mu izradu tih planova i dokumenta, odnosno obavljanje poslova povjeri Ministarstvo ili upan. Djelatnost prostornog ureenja Zavoda za prostorno ureenje velikog grada obuhvaa: izradu prostornog plana ureenja velikog grada prati provedbu dokumenata prostornog ureenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada, izrauje izvjee o stanju u prostoru, priprema polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova uih podruja te izrauje urbanistike planove ureenja i

13

obavlja druge poslove prostornog ureenja ako mu izradu tih planova odnosno obavljanje poslova povjeri gradonaelnik. Veliki grad moe osnovati zavod za prostorno ureenje za svoje podruje. Djelatnost prostornog ureenja obavljaju: PRAVNE OSOBE I OVLATENI ARHITEKTI Strune poslove prostornog ureenja koji se odnose na izradu nacrta prijedloga dokumenata prostornog ureenja mogu obavljati, ako ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog ureenja propisan posebnim Zakonom. PRAVNA OSOBA, odnosno OVLATENI ARHITEKTI moe zapoeti obavljati strune poslove prostornog ureenja AKO pribavi suglasnost Ministarstva. ODGOVORNI VODITELJ, za svaki bitan korak u postupku prostornog ureenja mora voditi osoba koja ima status ovlatenog arhitekta, a kojeg pravna osoba mora imenovati. Strunjaci odgovarajuih struka su osobe koje prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog ureenja u svojstvu suradnika. Odgovorni voditelj je duan upozoriti pisanim putem nositelja izrade i urbanistiku inspekciju o zahtjevima postavljenim prilikom izrade nacrta dokumenta prostornog ureenja koji su protivni ovom Zakonu ili drugom propisu te zastati s izradom tog dokumenta do primitka odluke urbanistike inspekcije. Prije otklanjanja nezakonitosti u izradi dokumenta prostornog ureenja utvrenog rjeenjem urbanistike inspekcije ne moe se dati miljenje niti suglasnost propisana ovim Zakonom. Subjekti prostornog ureenja Osoba koja sudjeluje u davanju zahtjeva za izradu dokumenta prostornog ureenja, miljenja ili suglasnosti na prijedlog ili konani prijedlog tog dokumenta ne smije u svojstvu strunjaka odgovarajue struke sudjelovati u izradi nacrta prijedloga i nacrta konanog prijedloga tog dokumenta.

INFORMACIJSKI SUSTAV PROSTORNOG UREENJA Uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zatitom prostora, te izrade i praenja provedbe: Prostornog razvoja Programa prostornog ureenja RH i drugih dokumenata prostornog ureenja Informacijski sustav vodi i odrava Zavod, a provodi se prema Programu razvoja informacijskog sustava prostornog ureenja. Zavod priprema Ministarstvo predlae Vlada RH donosi. Informacijski sustav sadri osobito podatke i informacije o: stvarnom koritenju zemljita prikupljene i obraene u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima, te listom prostornih pokazatelja, osnovnoj namjeni prostora/povrina odreenoj u dokumentima prostornog ureenja,

14

uvjetima i ogranienjima koritenja prostora utvrenih prostornim planovima, javnoj, komunalnoj i drugoj infrastrukturi, upravnim i drugim aktima nadlenih tijela donesenim u svrhu provedbe dokumenata prostornog ureenja, planovima i programima u izradi ili donesenim u svrhu zatite prostora. Obaveza dostave podataka i informacija: Nadlena upravna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i osobe koje obavljaju poslove prostornog ureenja duni su Zavodu u propisanim rokovima dostavljati kvalitetne podatke za potrebe informacijskog sustava, kao to su: geodetski registri, evidencijski i drugi podaci, usklaeni sa statistikim podacima registri podataka u prostoru s pravom uvida i pribavljanja podataka iz evidencije o nekretninama i njihovim vlasnicima, ukljuivo s osobnim podacima koji se vode u katastru i zemljinim knjigama.

DOKUMENTI PRAENJA STANJA U PROSTORU Osnovni dokument praenja stanja u prostoru je IZVJEE O STANJU U PROSTORU sadri: analizu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provoenja dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata, te ocjenu stanja i prijedloge za unapreenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za slijedee razdoblje. etverogodinje izvjee o stanju u prostoru, objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasniku jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Zatiena podruja od posebnog interesa za RH Podruja od posebnog interesa za Dravu su: Zatieno obalno podruje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), Zatiene prirodne vrijednosti i Kulturno-povijesne cjeline. Zatieno obalno podruje mora (ZOP) obuhvaa: sve otoke, pojas kopna u irini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m od obalne crte. Granice i podruje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama. U ZOP-u se planiranjem, odnosno provoenjem prostornih planova obvezuje: ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autohtone vegetacije, odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te osobito zatititi resurse pitke vode, osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u koritenju, osobito pomorskog dobra,

15

ouvati nenaseljene otoke i otoie prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjeivanje, istraivanje i bez graevinskih podruja, uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika, ograniiti meusobno povezivanje i du obalno proirenje postojeih graevinskih podruja, odnosno planirati nova graevinska podruja izvan povrina koje su u naravi ume, ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autohtone vegetacije, odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te osobito zatititi resurse pitke vode, osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u koritenju, osobito pomorskog dobra, ouvati nenaseljene otoke i otoie prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjeivanje, istraivanje i bez graevinskih podruja, uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika, ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih graevinskih podruja, odnosno planirati nova graevinska podruja izvan povrina koje su u naravi ume, sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podruja prvenstveno pejzanom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i sportsko-rekreacijskom namjenom. U ZOP-u se u neizgraenom dijelu graevinskog podruja moe izdati lokacijska dozvola odnosno rjeenje o uvjetima graenja samo ako je donesen urbanistiki plan ureenja usklaen s odredbama ovoga Zakona. Odreivanje graevinskih podruja u ZOP-u U ZOP-u se graevinsko podruje planira tako da se: moe proiriti za najvie 20% povrine njegova izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80% povrine toga graevinskog podruja, mora smanjiti na najmanje 70% njegove povrine, ako je njegov izgraeni dio manji od 50% povrine toga graevinskog podruja. Iznimno, izdvojeni dijelovi graevinskog podruja naselja koji se nalaze u pojasu 100 m od obalne crte ne mogu se proiriti niti se mogu planirati takvi novi dijelovi. Novo izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja proizvodne namjene moe se planirati samo izvan pojasa od 1.000 m, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.). Ako se graevinsko podruje nalazi izvan granice ZOP-a s vie od polovice svoje povrine, na planiranje i ureenje tog dijela ne moraju se primijeniti odredbe za planiranje graevinskih podruja u ZOP-u. Ogranienja zahvata u prostoru ZOP-a U ZOP-u se ne moe planirati, niti se moe izdavati lokacijska dozvola ili rjeenje o uvjetima graenja za graevine namijenjene za: istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina, iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju, skladitenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena, uzgoj plave ribe, vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), privez i luke nautikog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan graevinskog podruja, sidrenje, ako smjetaj sidrita nije objavljen u slubenim pomorskim publikacijama.

16

Iznimno, za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina, ne odnosi se na: istraivanje i iskoritavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin), mineralne i geotermalne vode te na iskoritavanje tehniko-graevnog kamena u svrhu graenja na otocima povrine do 5.0 ha i godinje proizvodnje do 5000 m i arhitektonsko-graevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Brau, Iznimno, za vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) ne odnosi se na: graevinu za vlastite gospodarske potrebe graevinske (bruto) povrine do 30 m i na poljoprivrednom zemljitu povrine vee od 1.000 m, ako se nalazi na podruju otoka izvan 1.000 m od obalne crte, graevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljitu povrine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, odnosno 50 m na otocima, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 graevinske (bruto) povrine i najvee visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 graevinske (bruto) povrine. U graevinskom podruju naselja u kojem: manje od 50% postojeih graevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalite u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne moe se planirati niti se moe graditi nova pojedinana ili vie graevina osim graevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateih sadraja ugostiteljsko-turistike namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.) te ureenje javnih povrina. U izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja prostornim planom upanije moe se odrediti vei broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanistikog koncepta, tako da pojedina cjelina ima: povrinu do 15 ha, osiguran najmanje jedan javni cestovno-pjeaki pristup do obale irine najmanje 15 m, ako je cjelina duobalne irine vea od 500 m, osiguran pripadajui broj parkiralinih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu povrinu. Planiranje ugostiteljsko-turistike i sportske namjene Izdvojena graevinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: smjetajne graevine i pratei sadraji (otvoreni portski, rekreacijski, ugostiteljski, usluni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljanja komunalne infrastrukture i zatite okolia, vie kategorije te poloajem, veliinom, osobito visinom u skladu s obiljejem prirodnog krajolika, smjetajne graevine, organizirane kao turistiko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obiljejima, smjetajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na vrsti nain, vrsta i kapacitet prateih sadraja i javnih povrina budu odreeni razmjerno svakoj fazi graenja smjetajnih graevina, gustoa koritenja iznosi najvie 120 kreveta/ha, izgraenost pojedinane graevne estice nije vea od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije vei od 0,8,

17

najmanje 40% povrine svake graevne estice bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

Iznimno gdje je: gustoa koritenja iznosi najvie 120 kreveta/ha, izgraenost pojedinane graevne estice nije vea od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije vei od 0,8, rekonstrukcija postojeih graevina ugostiteljsko - turistike namjene planira se tako da se ne poveava postojea gustoa koritenja, izgraenost graevne estice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veliine vee od onih odreenih ovoga Zakona. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da je: odvodnja otpadnih voda bude rijeena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proiavanjem, povrina (auto) kampa iznosi najvie 15 ha uz potivanje zateene prirodne vegetacije i dijelova obale, broj vezova jednog ili vie priveza plovila iznosi najvie 20% ukupnog broja smjetajnih jedinica. U ZOP-u u graevinskom podruju naselja ugostiteljsko-turistika namjena planira se tako da: ukupna povrina takve namjene iznosi najvie 20% graevinskog podruja tog naselja, kapacitet pojedinane smjetajne graevine (hotel, pansion, prenoite i sl.) ako se nalazi unutar povrine mjeovite namjene iznosi do 80 kreveta, smjetajna graevina s pripadajuim zemljitem bude izvan postojeih javnih povrina uz obalu. Luka nautikog turizma u graevinskom podruju naselja i izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja moe se prostornim planom upanije proiriti ili planirati nova s povrinom akvatorija od najvie 10 ha. U luci nautikog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovaki, usluni, portski i rekreacijski sadraji. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: ukupna tlocrtna bruto povrina zatvorenih i natkrivenih graevina moe iznositi najvie 10% povrine sportskih terena i sadraja, najmanje 60% povrine svake graevne estice tog graevinskog podruja bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, igralite za golf bude udaljeno od obalne crte najmanje 25 m. Morske plae U ZOP-u se povrina za plae odreuje kao ureena i prirodna morska plaa. Ureena morska plaa unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupana svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuivo i osobama smanjene pokretljivosti, veim dijelom ureenog i izmijenjenog prirodnog obiljeja, te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine i sanitarni ureaji) ureen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaen i zatien s morske strane.

18

Prirodna morska plaa unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupana s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno ouvanoga zateenoga prirodnog obiljeja.

DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA Dokumentima prostornog ureenja odreuje se: svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i opina. Dokumenti prostornog ureenja donose se na dravnoj razini i kao prostorni planovi na podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa. Razine izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja su: Dravne razine: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske i prostorni planovi podruja posebnih obiljeja. Podrune (regionalne) razine posebne tehnike uvjete graenja: Prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba te prostorni plan podruja posebnih obiljeja. Lokalne razine: Prostorni plan ureenja velikoga grada, grada, odnosno opine, urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja. Dokumenti prostornog ureenje s obzirom na namjenu su strateki i provedbeni. Strateki dokumenti prostornog ureenja su: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan upanije odnosno Grada Zagreba i Prostorni plan ureenja velikoga grada, grada, odnosno opine.

Provedbeni dokumenti prostornog ureenja su: Urbanistiki plan ureenja i Detaljni plan ureenja Zajedniki dokumenti prostornog ureenja Zajedniki prostorni plan upanije, za podruje dvije ili vie upanije moe se donijeti, ako te upanije zakljue o tome sporazum, kojim se ureuju i pitanja znaajna za istodobni postupak izrade i donoenja tog plana. Zajedniki prostorni plan ureenja, za podruje dvije ili vie opina, odnosno gradova moe se donijeti, a Zajedniki prostorni plan ureenja otoka, za podruje otoka koji ima dvije ili vie opina, odnosno gradova.

19

Zajedniki provedbeni dokumenti prostornog ureenja mogu se donijeti u sluaju da se na podruju dviju ili vie opina, odnosno gradova planiraju: Zajedniki zahvati u prostoru ili koritenje prirodnih resursa ili graenje prometne, energetske, komunalne ili druge infrastrukture za koje su te jedinice lokalne samouprave utvrdile zajedniki interes. Zajedniki dokument prostornog ureenja izrauje se: prema sadraju i u postupku izrade i donoenja, koji je odreen za odgovarajui prostorni plan, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, a javnu raspravu istodobno provode sve jedinice lokalne samouprave, koje su ukljuene u izradu, odnosno na ije se podruje odnosi obuhvat tog plana. Sadraj dokumenta prostornog ureenja Prostorni plan podrune (regionalne) i lokalne razine sadri: tekstualni dio (odredbe za provoenje) grafiki dio i obvezne priloge, kao to su: obrazloenje prostornog plana, strune podloge, strateka studija utjecaja na okoli, i izvjee o provedenoj stratekoj procjeni za prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba, , popis sektorskih dokumenata i propisa zahtjevi i miljenja tijela i osoba odreeni posebnim propisima izvjea o prethodnoj i javnoj raspravi, evidencija postupka izrade i donoenja prostornog plana, saetak za javnost. Odredbe za provoenje prostornog plana sadre u obliku pravne norme odvojeno: odredbe kojima se ureuju uvjeti za graenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i rjeenje o uvjetima graenja smjernice za izradu prostornih planova uih podruja ija se izrada i donoenje odreuje tim planom. Opine mogu donijeti prostorni plan ureenja smanjenog sadraja. Odredbama za provoenje prostornog plana lokalne razine moe se propisati obveza provoenja javnih natjeaja za odabir idejnog rjeenja za: zgrade i druge zahvate u prostoru javne i drutvene namjene, zahvate u prostoru na zemljitu u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave i druge zahvate u prostoru koji utjeu na promjenu karaktera naselja ili prostora. Uvjete i nain provoenja javnog natjeaja iz propisuje ministar pravilnikom.. Financiranje izrade dokumenata prostornog ureenja Sredstva za izradu strunih podloga odreenih u Izvjeu i dokumenata prostornog ureenja koje donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u dravnom proraunu. Sredstva za izradu dokumenata prostornog ureenja osiguravaju se iz sredstava dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te iz drugih izvora.

20

Usklaenost i istodobnost izrade dokumenata prostornog ureenja Dokument prostornog ureenja uega podruja mora biti usklaen s dokumentom prostornog ureenja irega podruja. Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklaeni s dokumentom prostornog ureenja dravne, odnosno prostornim planom podrune (regionalne) razine. Na podruju na kojem je prostorni plan u suprotnosti s dravnim, primjenjuje se dokument prostornog ureenja dravne, odnosno prostorni plan podrune (regionalne) razine. Provedbeni dokumenti prostornog ureenja ne smiju mijenjati odredbe stratekih dokumenata prostornog ureenja. Dokumentom prostornog ureenja uega podruja mogu se: propisati stroi kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno vii prostorni standardi od onih propisanih dokumentom prostornog ureenja irega podruja, te se ne moraju planirati sve namjene prostora odreene dokumentom prostornog ureenja irega podruja kao mogunost.. U sluaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog ureenja odredbama ovoga Zakona primjenjuje se odredba ovoga Zakona. U sluaju meusobne neusklaenosti dokumenata prostornog ureenja, predstavniko tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora odluiti u roku od najvie tri mjeseca o izmjeni i/ili dopuni, odnosno o stavljanju izvan snage neusklaenog dokumenta prostornog ureenja. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti Drave Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti Drave su: Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske. Program prostornog ureenja Republike Hrvatske Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru. Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom. Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, ije se izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donose obvezno svakih osam godina na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrenog u Izvjeu, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar. Strategija sadri osobito: polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih, kulturnih te okolinih uvjeta, osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i unapreenja okolia, razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, javne infrastrukture i zatitu krajobraznih vrijednosti, mjere zatite okolia odreene na temelju Strategije odrivog razvitka Republike Hrvatske,

21

planske cjeline zajednikih prostornih i razvojnih obiljeja koje e se detaljnije razmatrati u prostornim planovima podruja posebnih obiljeja. Program prostornog ureenja RH utvruje: mjere i aktivnosti za provoenje Strategije i odreuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog ureenja na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina. Program sadri osobito: prioritete za ostvarivanje zadaa prostornog ureenja, detaljnija pravila za ureenje pojedinih prostornih cjelina radi jedinstvene provedbe ovoga Zakona zahtjeve u vezi s prostornim planiranjem te arhitektonskog i krajobraznog oblikovanja kriterije i uvjete za ouvanje, ureenje i zatitu podruja od interesa za Dravu, kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru dravnog znaenja, osnovu praenja stanja u prostoru, izvore potrebnih sredstava za provedbu mjera zatite prostora. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja uvaavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti te uvjeta zatite okolia i prirode, razrauje: ciljeve prostornog ureenja na podruju posebnih obiljeja i odreuje organizaciju, zatitu, namjenu i uvjete koritenje prostora, Prostorni plan sadri: temeljnu organizaciju i razgranienje prostora prema namjeni, razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje podrujem, sustav javne i druge infrastrukture, mjere koritenja, ureenja i zatite tog podruja s prioritetnim aktivnostima, mjere za unapreenje i zatitu prirode, krajobraznih vrijednosti i okolia, kulturnih dobara i drugih vrijednosti podruja, uvjete gradnje za zahvate u prostoru za podruja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan, obvezu i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih planova uih cjelina. Prostorni plan, donosi se obvezno za: podruje nacionalnog parka i parka prirode te za podruja odreena Strategijom ili prostornim planom upanije. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti upanije i Grada Zagreba Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba Prostorni plan upanije mora biti u skladu s: ciljevima prostornog ureenja odreenih ovim Zakonom, smjernicama i zadaama iz Strategije, programom i drugim razvojnim dokumentima, te uvaavanjem specifinih potreba koje proizlaze iz regionalnih osobitosti,

22

prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti i mjerama zatite okolia iz postupka strateke procjene utjecaja na okoli odreenih prema posebnim propisima, Prostorni plan upanije: razrauje ciljeve prostornog ureenja i odreuje racionalno koritenje prostora i u skladu u najveoj moguoj mjeri sa susjednim upanijama, prostorni razvoj i zatitu prostora. Prostorni plan Grada Zagreba osim sadraja odreenog za prostorni plan upanije sadri i razgranienje prostora na ue cjeline prema namjeni i drugim obiljejima. Sastavni dio prostornog plana upanije, odnosno Grada Zagreba moe biti i: prostorni plan podruja posebnih obiljeja za podruja prirodnih vrijednosti upanijske, odnosno Gradske razine odreene prema posebnom zakonu. Prostorni plan upanije odreuje osobito: sustav sredinjih naselja regionalnog znaenja, odgovarajuu regionalnu gospodarsku strukturu upanije, osnovu ekoloki odrive namjene prostora s razmjetajem gospodarskih djelatnosti, smjernice za ouvanje i unapreenje krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, prihvatljivu upotrebljivost podruja pogodnih za rekreaciju, osnovu gospodarski i okolino odrive razvojne prometne, javne i druge infrastrukture i usluga, a osobito odrivo koritenje voda i mineralnih sirovina, osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu, mjera zatite okolia iz postupka strateke procjene utjecaja na okoli odreenih prema posebnim propisima osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu, kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru upanijskog znaenja, smjernice za izradu dokumenata prostornog ureenja lokalne razine, program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja upanije i druge elemente od vanosti za upaniju. U prostornom planu upanije osobito se odreuju podruja: ugostiteljsko-turistike namjene izvan naselja (poloaj, vrsta, te najvei kapacitet i veliina) i smjernice za utvrivanje izdvojenih graevinskih podruja te namjene i to: (T1) za hotele s najmanje 70% i vile s najvie 30% smjetajnog kapaciteta, (T2) za turistiko naselje u kojem e hoteli imati najmanje 30% i vile najvie 70% smjetajnog kapaciteta, (T3) autokamp i kamp. U prostornom planu upanije se odreuju i podruja druge namjene izvan naselja (poloaj, vrsta, te najvei kapacitet i vrsta) i smjernice za utvrivanje izdvojenih graevinskih podruja te namjene i to: luke nautikog turizma, sportske namjene, podruja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu.

23

U prostornom planu upanije mogu se odrediti nova izdvojena graevinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene samo ako su postojea podruja te namjene izgraena 80% i vie svoje povrine. Ugostiteljsko - turistike graevine namijenjene smjetaju i prateim sadrajima trgovake, uslune, ugostiteljske, portske, rekreacijske, zabavne i sline namjene u izdvojenim graevinskim podrujima ugostiteljsko-turistike namjene izvan naselja ne mogu se etairati. Odredba se ne odnosi se na turistike graevine namijenjene iskljuivo smjetaju, kao to su vile i druge graevine u kojima osim apartmana nema drugih sadraja, ako se time ne naruava omjer smjetajnih kapaciteta u hotelu, odnosno turistikom naselju propisano za podruja ugostiteljsko-turistike namjene izvan naselja (T1 i T2). Etairanjem turistike graevine namijenjene iskljuivo smjetaju, kao to su vile i druge graevine u kojima osim apartmana nema drugih sadraja ne mijenja se njezina namjena. Posebni dio takve graevine moe se otuiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom u svrhu obavljanja turistike djelatnosti povjeri ugovorom osobi registriranoj za obavljanje turistike djelatnosti i koja se obvee sudjelovati u podmirivanju trokova odravanja sadraja u funkciji turistike zone u kojoj se graevina nalazi razmjerno veliini posebnog dijela. Ugovor sklopljen protivno takvoj odredbi je nitetan. Investitor, vlasnik posebnog dijela i upravitelj turistike graevine obvezni su: osigurati odravanje i uporabu te graevine i zemljita na kojemu je izgraena, kako bi isti trajno ispunjavali propisane minimalne uvjete i uvjete za kategoriju objekta sukladno posebnom propisu. Omjeri T1 (za hotele s najmanje 70% i vile s najvie 30% smjetajnog kapaciteta) i T2 ( za turistiko naselje u kojem e hoteli imati najmanje 30% i vile najvie 70% smjetajnog kapaciteta),moraju se potivati i prilikom izdavanja lokacijske dozvole.

Sadraj prostornog plana Grada Zagreba Na sadraj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajue se primjenjuje sadraj odreen za prostorni plan upanije, odnosno prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti velikog grada, grada ili opine Prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine odreuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu povrina te uvjete za odrivi i uravnoteeni razvitak na podruju velikog grada, grada ili opine, a osobito sadri: osnovu naseljenosti ukljuivo povrine naselja, urbanu obnovu postojeih izgraenih podruja te sanaciju degradiranih urbanih i ruralnih podruja, razmjetaj djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog ureenja, osnovu prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, zahvate u prostoru lokalnog znaenja, uvjete za provedbu prostornog plana s granicama graevinskih podruja. osnovne pokazatelje namjene povrina,

24

uvjete za gradnju u graevinskim podrujima naselja i u izdvojenim graevinskim podrujima izvan naselja, a osobito uvjete za odreivanje graevnih estica, izgraenost i iskoritenost zemljita za zgrade i druge graevine, uvjete za gradnju izvan graevinskih podruja, ope uvjete i standarde opremanja zemljita i obvezno prikljuivanje graevina na komunalnu i drugu infrastrukturu, Prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine obzirom na namjenu sadri i: uvjete za gradnju jednostavnih graevina, mjere za zatitu okolia te ouvanje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti u vezi s planiranjem pojedinih zahvata u prostoru, obveznu izradu prostornih planova uih podruja i njihov obuhvat s pripadajuim prometnim povrinama koje ih povezuju sa irim podrujem, popis i obuhvat vaeih detaljnijih prostornih planova provedbenih dokumenata prostornog ureenja koji ostaju na snazi, mjere za zatitu od prirodnih i drugih nesrea. Urbanistiki plan ureenja detaljnije odreuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rjeenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja (provedbeni) odreuje osobito: podjelu podruja na posebne prostorne cjeline te podruja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja, osnovu namjene povrina i prikaz povrina javne namjene, razmjetaj djelatnosti u prostoru, javnu, komunalnu i drugu infrastrukturu, mjere za zatitu okolia, ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, ureenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih povrina,

Urbanistikog plana ureenja izrauje se za: Za neizgraene i neureene dijelove graevinskog podruja naselja i neizgraena i neureena izdvojena graevinska podruja izvan naselja te za dijelove tih podruja planiranih za urbanu obnovu obvezno se donosi urbanistiki plan ureenja ili detaljni plan ureenja. Na podruju za koje je donesen urbanistiki plan ureenja ne moe se donijeti detaljni plan ureenja niti odreivati obveza njegova donoenja, osim u svrhu provoenja urbane komasacije. Urbanistiki plan ureenja odreuje osobito: podjelu podruja na posebne prostorne cjeline te podruja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja, namjene povrina i prikaz povrina javne namjene, razmjetaj djelatnosti u prostoru, javnu, komunalnu i drugu infrastrukturu, mjere za zatitu okolia, ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, ureenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih povrina, zahvate u prostoru znaajne za prostorno ureenje naselja i izradu detaljnih planova ureenja, uvjete ureenja i koritenja povrina i graevina i zahvate u prostoru u vezi sa zatitom od prirodnih i drugih nesrea.

25

Detaljni plan ureenja (provedbeni) u skladu s prostornim planom ureenja velikog grada, grada ili opine, odnosno urbanistikim planom ureenja detaljno razrauje uvjete za gradnju i ureenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu: namjenu, poloaj, veliinu, ope smjernice oblikovanja i nain prikljuivanja na javnu, komunalnu i drugu infrastrukturu te odreuje mjere za zatitu okolia, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti propisanih ovim Zakonom. Detaljni plan ureenja donosi se obvezno za: dijelove naselja na kojima se provodi urbana komasacija. Detaljni plan ureenja izrauje se na nain da se: omogui dodjela graevnih estica, to je mogue veem broju sudionika komasacije koji ispunjavaju uvjete u skladu ovim Zakonom. POSTUPAK IZRADE I DONOENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA Na temelju odluke predstavnikog tijela jedinice lokalne i regionalne (podrune) samouprave zapoinje izrada, odnosno izmjena i dopuna i zasebno stavljanje izvan snage prostornog plana. Odluka o izradi prostornog plana sadri osobito: pravnu osnovu za izradu i donoenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna i stavljanje izvan snage, razloge za izmjene i/ili dopune prostornog plana, odnosno njegovo stavljanje izvan snage, obuhvat prostornog plana, ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana, ciljeve i programska polazita prostornog plana, popis potrebnih strunih podloga (socioloko, demografsko, ekonomsko, ekoloko, energetsko, graditeljsko, hortikulturno, estetsko i drugo obiljeje) potrebnih za izradu prostornog plana, nain pribavljanja strunih rjeenja, vrstu i nain pribavljanja katastarskih planova i odgovarajuih posebnih geodetskih podloga, popis tijela i osoba odreenih posebnim propisima, koja daju zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana iz podruja svog djelokruga, te drugih sudionika, koji e sudjelovati u izradi prostornog plana, rok za izradu prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba odreenih posebnim propisima, ako je taj rok, ovisno o sloenosti pojedinog podruja, dui od trideset dana, zabrana i vrijeme trajanja zabrane izdavanja akata kojima se odobravaju zahvati u prostoru, odnosno graenje, tijekom izrade i donoenja prostornog plana, izvore financiranja izrade prostornog plana.

Odlukom o izradi provedbenog dokumenta prostornog ureenja moe se odrediti ui ili iri obuhvat tog dokumenata od obuhvata odreenog dokumentom prostornog ureenja ireg podruja te se moe odrediti obuhvat provedbenog dokumenta prostornog ureenja i za podruje za koje obuhvat nije odreen dokumentom prostornog ureenja.

26

Izrada i donoenje provedbenog dokumenta prostornog ureenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana ireg podruja, moe se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem se donosi zajednika odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana ireg podruja i izradi detaljnog plana ureenja. Zahtjevi za izradu prostornog plana Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornog plana s pozivom, da mu u roku od najvie trideset dana, odnosno u roku koji je odreen tom odlukom, dostave zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana Zahtjevima se podrazumijevaju vaei propisi i njihove odredbe te drugi struni i ostali dokumenti na kojima ta tijela i osobe temelje svoje zahtjeve u obuhvatu prostornog plana. U zahtjevima za provedbeni dokument prostornog ureenja ne mogu postavljati uvjeti, kojima bi se mijenjale smjernice za pripadajui strateki dokument prostornog ureenja Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornog plana urbanistikoj inspekciji najkasnije u roku od 15 dana od dana objave u slubenom glasniku. Nain pribavljanja strunih podloga Nositelj izrade moe za struna rjeenja u pravilu provedbenih dokumenata prostornog ureenja (osim za planiranje javne infrastrukture) PROVESTI NATJEAJ temeljem kojeg e odabrano rjeenje biti podloga za izradu prostornog plana Prijedlog za izradu prostornog plana lokalne razine, kao i za njegove izmjene i dopune moe dati svatko. O obrazloenim i dokumentiranim prijedlozima odluuje gradsko, odnosno opinsko vijee na prijedlog gradonaelnika, odnosno naelnika najmanje jedanput u godini dana. Nositelj izrade obavjetava javnost o izradi prostornog plana u dnevnom tisku, na web stranici jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i na lokalno uobiajeni nain. PRETHODNA RASPRAVA U svrhu pribavljanja miljenja, smjernica i preporuka te usuglaavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva, o ciljevima i moguim rjeenjima znaajnim za razvoj, ureenje i oblikovanje prostora u obuhvatu: prostornog plana upanije, odnosno Grada Zagreba, prostornog plana podruja posebnih obiljeja kojega donosi upanijska, odnosno Gradska skuptina i prostornog plana ureenja velikog grada, grada ili opine, provodi se jedna ili vie prethodnih rasprava. Tijela i osobe koja sudjeluju u prethodnoj raspravi duna su nositelju izrade svoja miljenja, smjernice i preporuke dostaviti najkasnije petnaest dana od dana odravanja prethodne rasprave. Ako to ne uini smatra se da je miljenje dano, odnosno da nema smjernica niti preporuka.

27

Prethodna rasprava ne provodi se u postupku ciljane izmjene i dopune: prostornog plana upanije, odnosno Grada Zagreba i prostornog plana ureenja velikog grada, grada ili opine ako je to odreeno odlukom o izradi prostornog plana te u postupku zasebnog stavljanja izvan snage prostornog plana. Nacrt i prijedlog prostornog plana nositelj izrade dostavlja izvrnom tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, koje utvruje prijedlog prostornog plana za javnu raspravu. Iznimno, prijedlog detaljnog plana ureenja i urbanistikog plana ureenja izvrno tijelo utvruje na temelju nacrta prijedloga tog plana.. Prijedlog prostornog plana za javnu raspravu sadri: tekstualni i grafiki dio plana i saetak za javnost.

Javna rasprava objava u slubenom glasniku i u dnevnom tisku, najmanje 8 dana prije poetka javne rasprave Objava sadri: mjesto, datum poetka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili vie javnih izlaganja te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana oitovanja, miljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana Sudionici javne rasprave su: nadlena dravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, graani i udruge i vlasnici nekretnina Iznimno, postupak javne rasprave ne provodi se u sluaju usklaivanja prostornog plana s ovim Zakonom, dokumentom prostornog ureenja ireg podruja, drugim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili posebnim propisom kao ni u sluaju otklanjanja nezakonitosti i/ili nepravilnosti nareenog rjeenjem urbanistikog inspektora. Ova odredba se ne odnosi na sluaj usklaivanja prostornog plana ako se time mijenja namjena prostora. Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana Javni uvid (60 dana za prijedlog prostornog plana upanije, odnosno grada Zagreba; 15 dana za prijedloge ostalih prostornih planova) Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana, traje najmanje petnaest dana osam dana, ali ne dulje od trideset dana. Javno izlaganje - nositelj izrade organizira jedno ili vie javnih izlaganja za vrijeme javnog uvida (nositelj izrade vodi Zapisnik),

28

Zapisnik sadri: pitanja, prijedloge i miljenja sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje su dale nazone odgovorne i strune osobe. Graani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na nain: imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog prostornog plana, postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloenim rjeenjima, na koja odgovaraju odgovorne osobe, usmeno ili u pisanom obliku prema zahtjevu sudionika javne rasprave, mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi uz prijedlog prostornog plana o kojem se provodi javna rasprava, daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, upuuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku odreenom u objavi o javnoj raspravi. Rok za pripremu Izvjea o javnoj raspravi je najvie 30 dana za novi prostorni plan i najvie 15 dana za izmjene i/ili dopune, odnosno stavljanje van snage prostornog plana. Izvjee o javnoj raspravi sadri osobito: podatke o objavi javne rasprave, popis pozvanih sudionika u javnoj raspravi prema posebnoj obavijesti, popis sudionika u javnoj raspravi ija su oitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana prihvaeni, obrazloenja o oitovanjima, prijedlozima i primjedbama sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaeni ili su djelomino prihvaeni, obrazloenja o oitovanjima, prijedlozima i primjedbama vlasnika nekretnina na podruju obuhvata detaljnog plana ureenja, popis sudionika u javnoj raspravi ija su oitovanja, miljenja, prijedlozi i primjedbe dani izvan odreenog roka.

Izrada konanog prijedloga prostornog plana i miljenja nadlenih tijela Struni izraiva u suradnji s nositeljem izrade, nakon javne rasprave izrauje nacrt konanog prijedloga prostornog plana u skladu s prihvaenim oitovanjima, miljenjima, primjedbama i prijedlozima u izvjeu o javnoj raspravi. Nositelj izrade nacrt konanog prijedloga prostornog plana dostavlja tijelima i osobama odreenim posebnim propisima radi davanja miljenja o potivanju zahtjeva za izradu prostornog plana, odnosno oitovanja nadlenih tijela i tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, kao i graana i udruga, te da su rjeenja u skladu sa zahtjevima posebnih propisa i drugih dokumenta iz njihovog djelokruga. ROK ZA DAVANJE MILJENJA JE 30 DANA Konani prijedlog prostornog plana Nacrt konanog prijedloga prostornog plana, izvjee o javnoj raspravi i miljenja upan*, odnosno gradonaelnik Grada Zagreba razmatra i utvruje konani prijedlog prostornog plana. Iznimno, nacrt konanog prijedloga prostornog plana upanije, izvjee o javnoj raspravi i miljenja nadlenih tijela, nositelj izrade dostavlja predstavnikim tijelima jedinica lokalne samouprave na podruju upanije radi davanja miljenja o nacrtu konanog prijedloga tog plana.

29

Ako predstavniko tijelo ne dostavi miljenje u propisanom roku smatrat e se da to tijelo nema primjedbi na predloeni nacrt konanog prijedloga upanije. ROK ZA DAVANJE MILJENJA JE 30 DANA Ako predstavniko tijelo jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave u roku od est mjeseci od zavretka javne rasprave ne donese prostorni plan, javna rasprava se mora ponoviti. Ako je tijekom postupka izrade i donoenja prostornog plana doneseno rjeenje urbanistikog inspektora produljuje se za rok odreen u tom rjeenju. Suglasnost Ministarstva (prije donoenja) daje se za: prostorni plan upanije odnosno Grada Zagreba, prostorni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine, te provedbene dokumente prostornog ureenja za izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja, unutar ZOP-a ili iji se dio nalazi unutar tog podruja. Nositelj izrade najkasnije u roku od etiri mjeseca od zavretka javne rasprave dostavlja Ministarstvu zahtjev za suglasnost na prostorni plan, uz koji obvezno prilae konani prijedlog prostornog plana, izvjee o javnoj raspravi, nacrt odluke o donoenju i prilozima iz prostornog plana.

U postupku izdavanja suglasnosti Ministarstvo na temelju prethodno pribavljenog miljenja Zavoda za prostorno ureenje upanije provjerava usklaenost prostornog plana s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona, odnosno s dokumentima prostornog ureenja dravne i podrune (lokalne) razine. Zavod za prostorno ureenje upanije duan je to miljenje izdati i dostaviti nositelju izrade najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade. Ako zavod ne dostavi miljenje u propisanom roku smatra se da je miljenje dao i da nema primjedbi, a nositelj izrade je bez odlaganja duan postupiti u i dostaviti Ministarstvu zahtjev za suglasnost i dokaz da je protekao rok propisan za davanje miljenja. Ministarstvo je duno izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na prostorni plan, te navesti razloge za odbijanje i prijedloge za otklanjanje nepravilnosti najkasnije u roku od ezdeset dana etrdesetpet dana od zaprimanja potpunog zahtjeva. Ako Ministarstvo u navedenom roku ne izda niti odbaci izdavanje suglasnosti, smatra se da je suglasnost izdana. Postupak izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja Suglasnost upana, odnosno tijelo koje on ovlasti (prije donoenja) daje se za: prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine koji nije unutar ZOP-a ili iji se dio ne nalazi unutar tog podruja, te

30

provedbeni dokument prostornog ureenja za graevinsko podruje naselja unutar ZOP-a ili iji se dio nalazi unutar tog podruja, nositelj izrade duan je pribaviti suglasnost upana, odnosno tijela koje on ovlasti upan. U postupku izdavanja suglasnosti Zavod za prostorno ureenje upanije daje miljenje o usklaenosti prostornog plana s prostornim planom upanije i prostornim planovima susjednih upanija te s drugim dokumentima prostornog ureenja od utjecaja na prostorni plan. Zavod za prostorno ureenje upanije duan je miljenje izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade. Ako zavod ne dostavi miljenje u propisanom roku smatra se da je miljenje dao i da nema primjedbi, a nositelj izrade je bez odlaganja duan dostaviti upanu zahtjev za suglasnost i dokaz da je protekao rok propisan za davanje miljenja. upan je duan izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na konani prijedlog prostornog plana, te navesti razloge za odbacivanje i prijedloge za otklanjanje nepravilnosti, najkasnije u roku od trideset petnaest dana. Ako upan u navedenom roku ne izda suglasnost niti odbaci zahtjev za izdavanje suglasnost, smatra se da je suglasnost izdana. DONOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA (1) Strategiju RH donosi Hrvatski sabor, a Program prostornog ureenja RH, donosi Vlada. (2) Prostorni plan nacionalnog parka, parka prirode i podruja posebnih obiljeja odreenih Strategijom i Programom, donosi Hrvatski sabor. (3) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja ija je obveza izrade utvrena prostornim planom upanije, odnosno Grada Zagreba donosi upanijska, odnosno Gradska skuptina. (4) Prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba donosi upanijska, odnosno Gradska skuptina. (5) Zajedniki prostorni plan upanija za podruje dvije i vie upanija donose upanijske skuptine za ija podruja se takav plan donosi. (6) Prostorni plan ureenja velikog grada, grada i opine donosi gradsko, odnosno opinsko vijee. (7) Urbanistiki plan ureenja i detaljni urbanistiki plan donosi Gradska skuptina Grada Zagreba te gradsko, odnosno opinsko vijee. (8) Zajedniki dokument prostornog ureenja za podruje dvije i vie opina, odnosno gradova i kada se planiraju zajedniki zahvati u prostoru u jedinstvenom postupku i istodobno donose opinska, odnosno gradska vijea na ije se podruje odnosi obuhvat tog plana.

31

Objava i sadraj odluke o donoenju dokumenta prostornog ureenja Odluka o donoenju, odnosno o donoenju izmjena i/ili dopuna dokumenta prostornog ureenja objavljuje se: u Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave koja je donosi. Odluka o donoenju sadri: sastavne dijelove plana i popis obveznih priloga, te naziv pravne osobe ili ovlatenog arhitekta koji ga je izradio, odredbe za provoenje dokumenta prostornog ureenja, stavljanje izvan snage dokumenta prostornog ureenja koji je bio na snazi do donoenja tog dokumenta, odnosno vaeih dokumenata uih podruja unutar obuhvata dokumenta prostornog ureenja koji se tom odlukom donosi, adrese mjesta na kojima se moe obaviti uvid kao i vremensko vaenje dokumenta prostornog ureenja (rok u kojem e stupiti na snagu, odnosno od kada e se primjenjivati).

PROVOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG Instrumenti provoenja dokumenata prostornog ureenja su: Lokacijska dozvola Rjeenja o promjeni namjene graevine Potvrda parcelacionog elaborata Rjeenje o utvrivanu graevinske estice SLUBENA OSOBA OVLATENA ZA VOENJE POSTUPAKA I IZDAVANJE AKATA Dravni slubenici u Ministarstvu, odnosno slubenici nadlenih upravnih tijela mogu izdavati: lokacijske dozvole, Rjeenje o promjeni namjene graevine potvrde parcelacijskog elaborata i rjeenja o utvrivanju graevne estice, graevinske dozvole, rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta, ako imaju pet ili vie godina radnog iskustva u struci i poloen dravni ispit te poloen struni ispit ako su arhitektonske ili graevinske struke. U sluaju protivnosti dijela dokumenta prostornog ureenja uega podruja dijelu dokumenta prostornog ureenja irega podruja u postupku izdavanja: lokacijske dozvole, rjeenja o promjeni namjene graevine, rjeenja o utvrivanju graevne estice, rjeenja o uvjetima graenja te

32

graenju graevina i provoenju zahvata u prostoru odreenih Pravilnikom o jednostavnim graevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10 i 48/11), primjenjuje se dio dokumenta prostornog ureenja irega podruja.. LOKACIJSKA DOZVOLA Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom, Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. KONCESIJA Odluka o koncesiji prema posebnom propisu koja obuhvaa provoenje zahvata u prostoru moe se donijeti ako je taj zahvat planiran prostornim planom, a o emu uvjerenje izdaje nadleno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo kada je nadleno za izdavanje lokacijske dozvole prema ovom Zakonu. Ugovor o koncesiji moe se sklopiti po izvrnosti lokacijske dozvole izdane za zahvat u prostoru obuhvaen koncesijom. Odluka o koncesiji donesena protivno planiranom zahvatu prostornim planom je nitavna. Ugovor o koncesiji sklopljen protivno planiranom zahvatu prostornim planom je nitetan. Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine osim za: zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m te jednostavne graevine i radove, druge graevine i radove te druge zahvate u prostoru ijem se graenju, izvoenju, odnosno provoenju moe pristupiti bez akta kojim se odobrava graenje i/ili bez lokacijske dozvole (odreuje ministar pravilnikom). . Tijela dravne uprave nadlena za obavljanje poslova izdavanja akata su: Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva upanije, veliki gradovi i gradovi sjedita upanije Veliki grad koji nije sjedite upanije Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo: upanije na ijem se podruju planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan podruja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave, Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom podruju, Velikog grada na ijem je podruju planiran zahvat u prostoru. Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba ako ovim Zakonom nije propisano drukije .

33

Sadraj lokacijske dozvole: oblik i veliina graevne estice namjena, veliina i graevinska (bruto) povrina graevine s brojem funkcionalnih jedinica, smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, uvjeti za oblikovanje graevine, uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, uvjeti za ureenje graevne estice, nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima, ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru, uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena graevne estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.), uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije gradilita (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilita elektrinom energijom te prijenosni spremnik za smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te graevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola. Iznimno, oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru ne prikazuju se na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi u sluaju: rekonstrukcije graevine kojom se ne mijenjaju vanjski tlocrtni gabariti postojee graevne, rekonstrukcije nepokretnog kulturnog dobra ija je graevna estica izgraena 100 %, graenja ili rekonstrukcija graevine za koju se odreuje obuhvat zahvata u prostoru. U tom sluaju, oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smjetaj jedne ili vie graevina unutar graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru odreuje se, ovisno o vrsti graevine, na kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), odnosno na ortofotokarti odgovarajueg mjerila. Posebni uvjeti: nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, i posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima, pribavljaju se prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole na zahtjev projektanta, odnosno investitora ili tijekom tog postupka na traenje Ministarstva, odnosno nadlenog upravnog tijela. Tijelo i/ili osoba odreena posebnim propisom posebne uvjete utvruje za graenje graevine prikazane u idejnom projektu i u svrhu utvrivanja tih uvjeta ne moe traiti izradu, odnosno dostavu drugih dokumenata. Tijelo i/ili osoba odreena posebnim propisom duno je na zahtjev projektanta, odnosno investitora posebne uvjete utvrditi ili zahtjev za njihovo utvrivanje odbiti rjeenjem u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva. Iznimno, vodopravni uvjeti i posebni uvjeti zatite kulturnog dobra, pribavljaju se prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole na zahtjev investitora.

34

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilae se: izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika, tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), odnosno na ortofotokarti odgovarajueg mjerila, izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema stranim propisima, dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole. Privremene graevine: Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena graevina, uz zahtjev se prilau tri primjerka idejnog projekta za tu graevinu i drugi odgovarajui prilozi. U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvruje se da je: idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima koje daju tijela i/ili osobe odreeni posebnim propisima u skladu s kojima se lokacijska dozvola izdaje, uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priloena potrebna dokumentacija, osiguran pristup s prometne povrine do graevne estice i graevna estica ureena u smislu ovoga Zakona. Ureena graevinska estica u smislu ovoga Zakona, je: osiguran pristup s prometne povrine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkiralinih mjesta u skladu s urbanistikim planom ureenja, odnosno detaljnim planom ureenja ili ije je ureenje zapoeto na temelju programa gradnje graevina i ureaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na nain da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom. Iznimno, Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo zatrait e od podnositelja zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru: provede postupak procjene utjecaja na okoli, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, ako je to odreeno posebnim propisima. Nadleno upravno tijelo velikog grada u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja miljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspjenosti za: idejni projekt, i idejni projekt za smjetajne i pratee graevine ugostiteljsko-turistike namjene planirane u prostornim cjelinama obuhvata s vie od 5 ha, osim u sluaju kada je izraen na temelju prethodno provedenog natjeaja.

35

Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspjenosti imenuje upan, odnosno gradonaelnik velikog grada iz redova predstavnika strunih i javnih institucija te drugih osoba afirmiranih u podruju arhitekture i prostornog ureenja. Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo poziva (u roku 15 dana): tijela i/ili osobe odreene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta, koji nisu pribavljeni prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole, kao i druga nadlena tijela dravne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, osobito ako je zahvat u prostoru od utjecaja na obranu Drave i sigurnost dravne granice. Uvidu u idejni projekt obvezno prisustvuje radi davanja obrazloenja podnositelj zahtjeva i projektant. Posebni uvjeti kao to je: nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode utvreni procjenom utjecaja na okoli, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno nain sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli, posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima, smatraju se izdanim, ako se tijelo i/ili osoba prilikom uvida u idejni projekt oituje da je idejni projekt izraen u skladu s posebnim propisima ili utvrdi da nema posebnih uvjeta ili dostavi posebne uvjete naknadno pisanim putem u propisanom roku. Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi izjanjenja. Stranka je: podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, javna ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u prostoru. Iznimno stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade utvreno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, su: podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u prostoru.

36

Dostava lokacijske dozvole i rjeenja o odbijanju zahtjeva Lokacijska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole dostavlja se: podnositelju zahtjeva s idejnim projektom, strankama koje su se odazvale pozivu nadlenog upravnog tijela za uvid bez idejnog projekta, strankama koje se nisu odazvale pozivu za uvid izlaganjem na oglasnoj ploi Ministarstva, odnosno nadlenog upravnog tijela u trajanju od osam dana, urbanistikoj inspekciji bez idejnog projekta. Prvi dan roka za izjavljivanje albe je prvi dan izlaganja dozvole, odnosno rjeenja na oglasnoj ploi. Stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid ne moe zbog toga traiti obnovu postupka. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole Podnositelj zahtjeva je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno graenja namjerava na zahvatu u prostoru uiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti, a da se pritom ne mijenja njihova usklaenost s prostornim planom na temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana. U postupku izdavanja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja. U postupku izdavanja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole nadleno upravno tijelo duno je stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi izjanjenja, samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjski oblik i veliinu graevine, njezinu namjena, uvjete i nain koritenja ili stanje okolia. Rok za izdavanje lokacijske dozvole Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole Ministarstvo je duno rijeiti u roku od ezdeset dana, a nadleno upravno tijelo u roku od trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva te pribavljenih akata propisanih ovim Zakonom. Pravo na albu Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba Ministarstvu. Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. Vaenje lokacijske dozvole Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno graevinske dozvole ne podnese nadlenom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomonosti lokacijske dozvole. Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za jo dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.

37

Rok ne tee za vrijeme trajanja postupka izdavanja potvrde glavnog projekta, odnosno graevinske dozvole, a prestaje tei izdavanjem te potvrde, odnosno dozvole. Ako se za graenje graevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje vie potvrda glavnog projekta, odnosno graevinskih dozvola, rok prestaje tei izdavanjem prve potvrde, odnosno dozvole. Zahvati u prostoru i graevine za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, a za koje se graevinska dozvola izdaje na temelju Zakona o rudarstvu su: eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, graevinu za eksploataciju na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina, i podzemno skladite prirodnog plina u geolokim strukturama. Rjeenje o promjeni namjene graevine Promjena namjene postojee graevine, odnosno njezine funkcionalne jedinice u iju svrhu nije potrebno izvoenje graevinskih radova za koje je potreban akt na temelju kojega se moe pristupiti graenju odobrava se rjeenjem. Rjeenje donosi upravno tijelo nadleno za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja i lokacijske dozvole, odnosno Ministarstvo. Protiv rjeenja o promjeni namjene kojeg je donijelo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba Ministarstvu. Protiv rjeenja o promjeni namjene kojeg je donijelo Ministarstvo nije doputena alba. Postojea graevina, odnosno njezina funkcionalna jedinice za koju je doneseno rjeenje o promjeni namjene moe se na temelju tog rjeenja poeti koristiti za novu namjenu, odnosno staviti u pogon, te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu. Rjeenje o promjeni namjene donosi se po zahtjevu vlasnika postojee graevine, odnosno njezine funkcionalne jedinice uz koji se prilae: dokaz vlasnitva graevine, odnosno njezine funkcionalne jedinice, dokaz da se radi o postojeoj graevini ukljuujui glavni projekt u skladu s kojim je izgraena, snimak izvedenog stanja, odnosno snimak postojeeg stanja i akt za uporabu graevine, odnosno drugi dokaz da se graevina moe koristiti. Rjeenje o promjeni namjene donosi se ako je podnositelj zahtjeva uz zahtjev priloio navedene dokumente te ako se u postupku utvrdi da je nova namjena graevine, odnosno njezine funkcionalne jedinice u skladu s dokumentom prostornog ureenja i da ista ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu. Stranke u postupku donoenja rjeenja o promjeni namjene su iste osobe kao u postupku izdavanja lokacijske dozvole. U svrhu utvrivanja da li graevina, odnosno njezina funkcionalna jedinica ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu nadleno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja oevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u vezi poziva tijela i/ili osobe koje prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvruju posebne uvjete.

38

Potvrdu tijelo, odnosno osoba odreena posebnim propisom izdaje usmeno na zapisnik prilikom oevida, a ako to nije mogue, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo odreuje rok od 15 dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno za njeno odbijanje. Rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde tijelo, odnosno osoba odreena posebnim propisom dostavlja nadlenom tijelu i investitoru. Smatra se da je graevina, odnosno njezina funkcionalna jedinica izgraena u skladu s posebnim propisima ako se tijelo i/ili osoba odreena posebnim propisom ne odazove pozivu za oevid, odnosno ako u roku nadlenom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rjeenje kojim se odbija izdavanje iste. PARCELACIJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA Parcelacija zemljita unutar granica graevinskog podruja i parcelacija graevinskog zemljita izvan granica tog podruja, moe se provoditi samo u skladu s: rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice, detaljnim planom ureenja, urbanistikim planom ureenja ili prostornim planom podruja posebnih obiljeja koji u grafikom dijelu propisuje oblik i veliinu graevne estice odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 ili u skladu s granicom graevinskog podruja odreenom vaeim ili ranije vaeim prostornim planom . Parcelacija zemljita izvan granica graevinskog podruja radi poveanja graevne estice unutar granice graevnog podruja nije doputena. Parcelacioni elaborat je akt o parcelaciji graevinskog zemljita unutar i izvan graevinskog podruja provodi se u katastru zemljita, odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadleno upravno tijelo nadleno za izdavanje lokacijske dozvole izdalo potvrdu o njegovoj usklaenosti s: rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevinske estice ili prostornim planom podruja posebnih obiljeja. detaljnim planom ureenja. Odredbe o parcelaciji zemljita ne odnosi se na: parcelaciju neizgraenih katastarskih estica koja se provodi u svrhu povrata zemljita u postupku koji se provodi na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine ili na temelju sudske presude o utvrivanju prava vlasnitva zemljita, spajanje katastarskih estica u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgraena graevina, spajanje katastarskih estica na kojima je postojea zgrada. Kada za postojeu graevinu nije utvrena graevna estica, odnosno zemljite nuno za redovitu uporabu graevine, kada je obveza utvrivanja tog zemljita, odnosno estice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik graevine eli promijeniti oblik i veliinu graevne estice na kojoj je postojea zgrada u skladu s

39

dokumentom prostornog ureenja, parcelacija graevinskog zemljita provodi se u skladu s rjeenjem o utvrivanju graevne estice. Smatra se da za postojeu graevinu nije utvrena graevna estica, odnosno zemljite nuno za redovitu uporabu graevine: ako su na istoj katastarskoj estici izgraene dvije ili vie graevina koje graevinski, funkcionalno ili tehniko-tehnoloki nisu cjelina, Rjeenje o utvrivanju graevne estice ako je graevina izgraena na dvije ili vie katastarskih estica, ako je graevina izgraena na katastarskoj estici ija je povrina manja ili vea od povrine propisane prostornim planom, ako je postojea katastarska estica, na kojoj je izgraena graevina, takva da se ne moe smatrati zemljitem nunim za redovitu uporabu te graevine, ako se radi o graevini iz lanka 128. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona. Zahtjevu za donoenje rjeenja prilae se izvod iz katastarskog plana, odnosno njegova preslika na kojem se odreuju oblik i veliina graevne estice. Rjeenje o utvrivanju graevne estice Rjeenje, na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti, donosi nadleno upravno tijelo na temelju dokumenata prostornog ureenja i posebnih propisa, odnosno u skladu s pravilima struke, vodei rauna da se graevna estica utvrdi tako da oblikom i veliinom omoguava redovitu uporabu graevine. Protiv rjeenja moe se izjaviti alba Ministarstvu. UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA Ureenje graevinskog zemljita u naselju ureeno je: Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 I 50/12), Zakonom o komunalnom gospodarstvo (NN 26/03 -proieni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09 i 49/11), Zakonom o izvlatenju (NN 9/94, 35/94, 112/00,114/01, 79/06, 45/11 I 34/12) Cilj i obveza ureenja graevinskog zemljita Prema odredbama ZPUG-a ureenje graevinskog zemljita, obveza je jedinica lokalne samouprave. Graevinsko zemljite ureuje se u cilju njegovog osposobljavanja za graenje i rekonstrukciju zgrada u skladu s dokumentom prostornog ureenja, te s tim u svezi poboljanja uvjeta ivota i rada u naselju. Investitor komunalne infrastrukture je jedinica lokalne samouprave ili trgovako drutvo koje obavlja odgovarajuu komunalnu djelatnosti, a druge infrastrukture osoba koja je istu prema posebnom propisu ovlatena graditi. Investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture moe biti i jedna ili vie osoba ijem zemljitu ili graevini slui infrastruktura ako za to imaju suglasnost jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe, koja je po posebnom propisu ovlatena graditi .

40

Suglasnost moe se dati samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obveu komunalnu, odnosno drugu infrastrukturu planiranu dokumentom prostornog ureenja izgraditi vlastitim sredstvima u odreenom roku i istu predati u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe odreene posebnim propisom. Ova suglasnost moe se dati i za graenje komunalne, odnosno druge infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom premauje potrebe zemljita, odnosno graevine investitora. Meusobna prava i obveze u pogledu uvjeta graenja te povrata dijela sredstava utroenih za izgradnju komunalne, odnosno druge infrastrukture ili djelominog prebijanja s obvezom plaanja komunalnog doprinosa u sluaju graenja graevine komunalne infrastrukture, jedinica lokalne samouprave, odnosno trgovako drutvo ili osoba koja je po posebnom propisu ovlatena graditi i investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture ureuju ugovorom. Ureenje graevinskog zemljita obuhvaa slijedee radnje i radove: osiguranje sredstava za ureenje graevinskog zemljita u proraunu jedinice lokalne samouprave i iz drugih izvora, pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rjeavanje imovinskopravnih odnosa u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom i ishoenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu ureenja graevinskog zemljita, graenje u svrhu proirenja i/ili poboljanja komunalne i druge infrastrukture sukladno posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, Ureenje graevinskog zemljita obuhvaa i radove: sanacije terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljita i sl.), poticanje i organizaciju suradnje u svrhu koordinacije gradnje pravnih osoba s javnim ovlastima i drugih subjekata u ijem je djelokrugu prema posebnim propisima graenje graevina prometne, elektroopskrbne i telekomunikacijske infrastrukture te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih graevina potrebnih za ivot i rad u jedinici lokalne samouprave. Redoslijed ureenja graevinskog zemljita omoguava trenutanu i konanu usklaenost i funkcionalnu povezanost tih dijelova. Nove graevine i ureaji komunalne infrastrukture ili njihovi novi dijelovi te druge infrastrukturne graevine ne mogu se prikljuivati na postojee graevine i ureaje komunalne infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne graevine koje kapacitetom ili drugim obiljejima ne udovoljavaju novim graevinama i ureajima odnosno njihovim dijelovima. Instrumenti ureenja graevinskog zemljita: zabrana izdavanja dozvola i drugih akata, ugovor o financiranju graevinskog zemljita, obveza prodaje zemljita, predaja zemljita u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, pravo prvokupa i urbana komasacija.

41

Zabrana izdavanja dozvola i drugih akata Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave moe odlukom o izradi na podruju obuhvata tog plana zabraniti izdavanje: lokacijske dozvole i rjeenja o uvjetima graenja za graenje novih i/ili rekonstrukciju postojeih graevina osim za nekretnine koje prema posebnom propisu imaju svojstvo kulturnog dobra, te rjeenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja do donoenja tog plana, ali ne due od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke. Zabrana se moe produiti za najvie godinu dana i nakon toga se vie ne moe propisati pet godina. Obveza prodaje zemljita Drava te jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su na zahtjev vlasnika zemljita, odnosno graevine po trinoj cijeni prodati bez provedbe javnog natjeaja: dio neizgraenog zemljita potrebnog za formiranje neizgraene graevne estice u skladu s detaljnim planom ureenja, ako taj dio ne prelazi 20% povrine 50 % povrine planirane graevne estice, dio zemljita potrebnog za formiranje izgraene graevne estice u skladu s detaljnim planom ureenja, zemljite koje ini graevnu esticu zgrade za koju je doneseno rjeenje o izvedenom stanju na temelju posebnog zakona kojim se ureuje ozakonjenje nezakonitih zgrada. Predaja zemljita u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave dobrovoljno sporazumno utvrivanje naknade prisilno - u izvan parninom postupku Predaja zemljita u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave u sluaju: neizgraenog zemljita na kojemu je detaljnim planom ureenja ili urbanistikim planom ureenja planirano graenje graevina i ureaja komunalne ili druge infrastrukture ili druga graevina javne namjene koje ne moe biti vlasnik. da dio tog zemljita unutar granica graevinskog podruja koje je dokumentom prostornog ureenja odreeno za graenje graevina ili ureaja komunalne infrastrukture koji slui njegovoj graevnoj estici ili graevini koja e se izgraditi na toj estici. Vlasnik graevinskog zemljita s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlatenom osobom sklopiti ugovor o osnivanju slunosti provoza i/ili prolaza ili druge slunosti na svojoj graevnoj estici ili graevini. Predaja zemljita: Zemljite vlasnik predaje izjavom koju daje na zapisnik uredu dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu. Ured dravne uprave u upaniji duan je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave najmanje etrnaest dana prije davanja izjave.

42

Ured dravne uprave, odnosno Grad Zagreb na prijedlog vlasnika zakazuje raspravu u svrhu sporazumnog utvrivanja naknade za predmetno zemljite. Pravo prvokupa Vlada, upanija, Grad Zagreb, veliki grad, grad i opina, moe ODLUKOM odrediti podruje na kojem ima pravo prvokupa nekretnina. Odluka se objavljuje u Narodnim novinama, odnosno slubenom glasniku upanije, Grada Zagreba, velikog grada, grada i opine, te se dostavlja nadlenom zemljinoknjinom sudu i nadlenom podrunom uredu za katastar. Vlasnik nekretnine koji namjerava prodati nekretninu na podruju na kojem postoji pravo prvokupa, duan je putem javnog biljenika istu ponuditi na prodaju nositelju prava prvokupa. Nositelj prava prvokupa u roku 60 dana mora prihvatiti ponudu u protivnom vlasnik nekretnine moe istu prodati. Trokove ili dio trokova potrebnih za izradu urbanistikog plana ureenja ili detaljnog plana ureenja te za ureenje graevinskog zemljita moe snositi vlasnik zemljita kojem to ureenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita. Sklapanje ugovora o ureenju graevinskog zemljita ne iskljuuje primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi. Ugovor o ureenju graevinskog zemljita objavljuje se u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita sklapa se u pisanoj formi, a ovisno o svom predmetu, sadri osobito: naziv odnosno ime i adresu stranaka, naziv i obuhvat prostornog plana ija se izrada financira i osnovne smjernice za njegovu izradu znaajne za obje stranke, obvezu jedinice lokalne samouprave da donese prostorni plan, vrstu i opseg radnji i radova na ureenju zemljita koje se obvezuje izvriti jedinica lokalne samouprave, te rok za njihovo izvrenje, iznos, nain i rok plaanja trokova ureenja zemljita koji se obvezuju platiti vlasnik zemljita, odnosno zainteresirana osoba. Sklapanje ugovora o ureenju graevinskog zemljita ne iskljuuje primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi. Ugovor o ureenju graevinskog zemljita objavljuje se u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Iznimno, ako se urbanistiki plan ureenja ili detaljni plan ureenja donosi za zemljite u vlasnitvu jedne ili vie osoba koje u cijelosti financiraju njegovu izradu, ugovorom o financiranju ureenja graevinskog zemljita moe se ugovoriti da izraivaa tog plana odabiru i izravno plaaju te osobe.

43

Urbana komasacija provedba provodi se radi preoblikovanja estica graevinskog zemljita u podruju komasacije u graevinske estice u skladu s detaljnim planom ureenja provedba postupka komasacije od interesa je za RH provedba i podruje komasacije odreuje se prostornim planom ureenja opine ili grada ili urbanistikim planom ureenja, a podruje komasacije obuhvat je detaljnog plana ureenja s kojim se komasacija provodi. Predmet komasacije su sva zemljita na podruju komasacije osim: graevinskih estica izgraenih u skladu s vaeim detaljnim planom neizgraenih estica koje imaju oblik i povrinu odreenu vaeim detaljnim planom ureenja izgraenih estica koje se promjenom oblika i povrine mogu uskladiti s vaeim detaljnim planom ureenja estica na kojima su izgraene graevine bez graevinske dozvole odnosno drugog odgovarajueg akta u skladu s detaljnim planom ureenja koje se promjenom oblika i povrine mogu uskladiti s tim planom. i dio estice koji prema vaeem detaljnom planu ureenja ne ini graevnu esticu. Urbana komasacija Stranke su sudionici komasacije: vlasnik izgraene estice kojem se dodjeljuje dio zemljita potreban za formiranje graevne estice u skladu s detaljnim planom ureenja i posjednici zemljita koje je predmet komasacije, te graevina i trajnih nasada na tom zemljitu. Sudionici komasacije su: vlasnici, nositelji drugih stvarnih prava te nositelji obveznih prava koji su osnova za stjecanje vlasnitva na zemljitu koje je predmet komasacije, kao i na graevinama i trajnim nasadima na tom zemljitu, i jedinica lokalne samouprave na iji se zahtjev provodi komasacija. Trokovi provedbe postupka komasacije i naknadne trokove postupka snosi: jedinica lokalne samouprave i sudionik komasacije, razmjerno povrini graevnih i drugih estica koje im se dodjeljuju u vlasnitvo u tom postupku sudionik komasacije kojem se ne dodjeljuje graevna estica, razmjerno povrini zemljita za koje mu prema ovom Zakonu propada naknada u novcu vlasnik izgraene estice kojem se dodjeljuje dio zemljita potreban za formiranje graevne estice u skladu s detaljnim planom ureenja razmjerno povrini zemljita koje mu se dodjeljuje. Urbana komasacija

NADLENOST ZA PROVEDBU POSTUPKA KOMASACIJE IMA: KOMASACIJSKO POVJERENSTVO upanije, Grada zagreba i velikog grada Dravno komasacijsko povjerenstvo

44

POSTUPAK KOMASACIJE pokree se na zahtjev jedinice lokalne samouprave Zahtjev se podnosi komasacijskom povjerenstvu i prilae se: detaljni plan ureenja, parcelacijski elaborat za formiranje graevnih i drugih estica na podruju komasacije s propisanim potvrdama nadlenih tijela dravne uprave, potpune izvatke iz zemljinih knjiga i posjedovne listove za zemljite koje je predmet komasacije i/ili pojedinih radnji u tom postupku, druge dokumente i podatke znaajne za utvrivanje vlasnitva tog zemljita, te graevina i trajnih nasada na tom zemljitu kojima raspolae (neprovedene odluke tijela dravne vlasti, kupoprodajne ugovore, podatke o promjeni adresa vlasnika i posjednika i sl.), Zahtjev se prilae i: popis i struni opis graevina i trajnih nasada koje je potrebno ukloniti radi provedbe komasacije s oznakom zemljita na kojem se nalaze i izgraenih estica koje se promjenom oblika i povrine usklauju s detaljnim planom ureenja, procjenu trokova provedbe komasacije. Zakljuak o provedbi postupka komasacije Kada su ispunjene sve formalne pretpostavke za postupanje po zahtjevu za komasaciju, te kada su uz zahtjev priloeni svi propisani i za provedbu komasacije potrebni dokumenti i podaci, komasacijsko povjerenstvo donosi zakljuak o provedbi postupka komasacije. Na temelju zakljuka o provedbi postupka komasacije zemljinoknjini sud u zemljinim knjigama po slubenoj dunosti provodi zabiljebu voenja postupka komasacije. Utvrivanje trine vrijednosti zemljita Trina vrijednost zemljita je vrijednost zemljita izraena u cijeni koja se za komasirano zemljite na podruju komasacije ili slinom susjednom podruju moe postii na tritu i koja ovisi o odnosu ponude i potranje. Namjena pojedinog zemljita koje je predmet komasacije odreena detaljnim planom ureenja ne moe biti od utjecaja na utvrivanje iznosa trine vrijednosti zemljita u svrhu isplate naknade u novcu prema ovom Zakonu. Dodjeljivanje graevnih i drugih estica Graevne i druge estice formirane od zemljita koje je predmet komasacije odreene detaljnim planom ureenja za graenje i ureenje graevina i ureaja komunalne infrastrukture i estice odreene za: graenje elektrine i telekomunikacijske infrastrukture, te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih graevina potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga jedinice lokalne samouprave i tijela dravne vlasti, te dijelovi zemljita potrebni za formiranje graevnih estica na kojima su izgraene ove graevine, ureaji i zgrade, dodjeljuju se u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave.

45

Graevne estice formirane od zemljita koje je predmet komasacije, a koje detaljnim planom ureenja nisu odreene za javnu namjenu, dodjeljuju se u vlasnitvo sudionicima komasacije koji su to zatraili prilikom oitovanja na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom. Formiranje izgraenih graevnih estica Vlasnicima izgraenih estica koje se promjenom oblika i povrine mogu uskladiti s detaljnim planom ureenja dodjeljuje se u vlasnitvo dio zemljita potreban za njezino formiranje u skladu s tim planom. Vlasnicima estica na kojima su izgraene graevine bez graevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajueg akta u skladu s detaljnim planom ureenja koje se promjenom oblika i povrine mogu uskladiti s tim planom dodjeljuje se u vlasnitvo dio zemljita potreban za njezino formiranje u skladu s tim planom. Vlasnik graevne estice za dodijeljeni dio zemljita plaa naknadu, prema trinoj vrijednosti komasiranog zemljita. Izgradnja komunalne infrastrukture odreena je odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu Program gradnje objekata i ureaje komunalne infrastrukture sadri: Opis poslova s procjenom trokova za gradnju objekata i ureaja, te za nabavu opreme i Iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarenje programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti. Za svaku kalendarsku godinu Program donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju: programa mjera za unapreenje stanja u prostoru i potrebe ureenja zemljita u skladu s postavkama dokumenata prostornom ureenja, kao i u skladu s planovima razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa. Objekti i ureaji komunalne infrastrukture su: javne povrine, nerazvrstane ceste, groblja, krematoriji, te javna rasvjeta prijevoz putnika, odravanje istoe, odlaganje komunalnog otpada i trnice na malo Vidi: (NN 26/03 -proieni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09 i 49/11)

Ureenje graevinskog zemljita Instrumenti financiranja gradnje odreenih objekata i ureaja komunalne infrastrukture su: Komunalni doprinos je novano javno davanje, prihod jedinice lokalne samouprave, koje se plaa za graenje i koritenje objekata i ureaja komunalne infrastrukture utvrenih programom gradnje tih objekata (obuhvaa i pribavljanje zemljita na kojem se grade ti objekti i ureaji). Samofinanciranje i kreditiranje Prema odredbama ZKG-u akt na temelju kojeg se moe graditi ne moe se izdati prije nego to je za istu graevinu izvrena uplata komunalnog doprinosa na temelju Odluke o komunalnom doprinosu koju donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave nadleno za komunalno gospodarstvo.

46

Izvori financiranja gradnje objekta i ureaja komunalne infrastrukture (javnih povrina, nerazvrstanih cesta, grablja, krematorija, te javne rasvjete objekata za prijevoz putnika, odravanje istoe, odlaganje komunalnog otpada i trnice na malo) su: iz komunalnog doprinosa, prorauna jedinica lokalne samouprave, naknade za koncesiju, i drugih izvora utvrenih posebnim zakonom. Izvori financiranja gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture, je iz cijene: komunalne usluge, naknade za prikljuenje, prorauna jedinice lokalne samouprave, nakade za koncesije i drugih izvora utvrenih posebnim zakonom. Ureenje graevinskog zemljita prema Zakonom o izvlatenju (NN 9/94, 35/94, 112/00,114/01, 79/06, 45/11 I 34/12) Nekretnina se moe izvlastiti nakon to je na nain odreen ovim Zakonom utvren interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili izvoenje drugih radova. Izgradnja objekta, odnosno izvoenje radova treba biti u skladu s prostornim planom. Nekretnina se moe izvlastiti radi izvoenja radova ili izgradnje: objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosua, vojske i policije te istraivanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga. Oblici izvlatenja: Potpunim izvlatenjem prestaju pored prava vlasnitva prijanjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini. Potpuno izvlatenje zemljita obuhvaa i zgradu i druge graevinske objekte koji se na njemu nalaze. Nepotpunim izvlatenjem ograniava se pravo vlasnitva na nekretnini (slunost i zakup). Nepotpunim izvlatenjem moe se ustanoviti slunost na zemljitu ili zgradi. Zakup se moe ustanoviti samo u sluaju kad se zemljite s obzirom na svrhu za koju se zakup predlae, ima koristiti samo ogranieno vrijeme, a najvie do 5 godina u svrhu istraivanja rudnog i drugog blaga, koritenja kamenoloma, vaenja gline, pijeska i ljunka i sl.

47

UTVRIVANJE INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE Odluku da je izgradnja objekta ili izvoenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlatenja, po prethodno pribavljenom miljenju skuptine upanije odnosno Skuptine Grada Zagreba na ijem se podruju namjerava graditi ili izvoditi radove, u skladu s prostornim planom. Skuptina upanije odnosno Skuptina Grada Zagreba, je miljenje duna dati u roku od 60 dana od dana postavljenog zahtjeva. Smatra se da je interes Republike Hrvatske utvren ukoliko je posebnim zakonom propisano da je izgradnja odreenih objekata ili izvoenje radova u interesu Republike Hrvatske. Odluka o utvrivanju interesa Republike Hrvatske objavljuje se u "Narodnim novinama".

POSTUPAK IZDAVANJA AKATA

ZAKONOM O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) ureeno je da se graenju moe pristupiti na temelju: pravomonog rjeenja o uvjetima graenja. pravomone graevinske dozvole Rjeenje o uvjetima graenja i graevinska dozvola su upravni akti. Graenju ostalih graevina moe se pristupiti na temelju potvrenoga glavnog projekta. PRAVNI LIJEKOVI KOD IZDAVANJA RJEENJA O UVJETIMA GRAENJA PRAVO ALBE Stranke u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja imaju pravo izjaviti albu na rjeenje. Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju (kada ga donose uredi dravne uprave u upanijama kao prvostupanjska tijela dravne uprave u upanijama odnosno upravno tijelo Grada Zagreba) stranka ima pravo albe u roku 15 dana. PRAVO POKRETANJA UPRAVNOG SPORA PRAVNI LIJEKOVI KOD IZDAVANJA RJEENJA O UVJETIMA GRAENJA Drugostupanjsko rjeenje (ZUP 47/09) Drugostupanjsko tijelo o albi odluuje rjeenjem. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na oblik i sadraj prvostupanjskog rjeenja na odgovarajui se nain primjenjuju i na drugostupanjsko rjeenje. U obrazloenju drugostupanjskog rjeenja ocijenit e se i svi navodi albe. Ako je ve prvostupanjsko tijelo u obrazloenju svojeg rjeenja pravilno ocijenilo navode koji se u albi iznose, drugostupanjsko tijelo moe se pozvati na razloge prvostupanjskog rjeenja.

48

Protiv drugostupanjskog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor. PRAVNI LIJEKOVI KOD IZDAVANJA GRAEVINSKE DOZVOLE PRAVO POKRETANJA UPRAVNOG SPORA IZNIMNO, KADA MINISTARSTVO U PRVOM STUPNJU IZDAJE GRAEVINSKU DOZVOLU, ALBA NIJE DOPUTENA, ALI SE MOE POKRENUTI UPRAVNI SPOR TUBOM KOD UPRAVNOG SUDA. Izvrnost i pravomonost upravnog akta Investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti graenju na temelju izvrnog rjeenja o uvjetima graenja i graevinske dozvole.

Izvrnost rjeenja (ZUP 47/09) Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se nakon to postane izvrno. Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno istekom roka za albu ako alba nije izjavljena, dostavom rjeenja stranci ako alba nije doputena, dostavom rjeenja stranci ako alba nema odgodni uinak, dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na albu te dostavom stranci rjeenja o obustavi postupka u povodu albe. Drugostupanjsko rjeenje kojim se rjeava upravna stvar postaje izvrno dostavom stranci. Kad je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka. SLUBENA OSOBA OVLATENA ZA VOENJE POSTUPAKA I IZDAVANJE AKATA Dravni slubenici u Ministarstvu, odnosno slubenici nadlenih upravnih tijela mogu izdavati: graevinske dozvole, rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta, ako imaju pet ili vie godina radnog iskustva u struci i poloen dravni ispit te poloen struni ispit ako su arhitektonske ili graevinske struke. Tijela dravne uprave nadlena za obavljanje poslova izdavanja akata vezanih uz graenje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva upanije, veliki gradovi i gradovi sjedita upanije Veliki grad koji nije sjedite upanije Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu za graevine iz lanka 105. stavka 2. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukije propisano .

49

Nadleno upravno tijelo upanije izdaje rjeenje o uvjetima graenja i potvrdu glavnog projekta za graevine izvan podruja velikog grada, te za graevine na podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave, a nadleno upravno tijelo Grada Zagreba odnosno velikog grada za graevine na svojem podruju. Protiv rjeenja o uvjetima graenja koje je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba Ministarstvu. PODJELA GRAEVINA PO SLOENOSTI ZGRADE ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m OSTALE GRAEVINE ija graevinska (bruto) povrina je vea od 400 m i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina je vea od 600 m na temelju potvrenoga glavnog projekta. GRAEVINE od interesa za RH (iz lanka 105. stavka 2. ovoga Zakona - uredba) JEDNOSTAVNE GRAEVINE i radove, te druge zahvate u prostoru

RJEENJE O UVJETIMA GRAENJA Graenju zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m, moe se pristupiti na temelju pravomonog rjeenja o uvjetima graenja.

Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja investitor prilae: tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, odnosno kopiji katastarskog plana ako se zahtjev podnosi za rekonstrukciju postojee zgrade kojom se ne mijenjaju njezini vanjski tlocrtni gabariti, posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara za graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je graevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro, Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja investitor prilae: pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema stranim propisima, dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica, odnosno na postojeoj graevini. Umjesto tri primjerka idejnog projekta investitor moe zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja priloiti tri primjerka glavnog projekta koji sadri i sve elemente propisane za idejni projekt. Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja investitor prilae: Idejni projekt koji je sastavni dio rjeenja o uvjetima graenja ili lokacijske dozvole je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje sudjeluju u projektiranju kojima se daju osnovna oblikovnofunkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), odnosno na ortofotokarti odgovarajueg mjerila.

50

Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja mora sadravati podatke za obraun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima. Dokaz prava gradnje izvadak iz zemljine knjige ugovor ili odluka nadlene dravne vlasti ugovor o ortakluku ugovor o koncesiji pisana suglasnost vlasnika pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika. Izdavanje rjeenja o uvjetima graenja U postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja utvruje se: da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom, da je idejni projekt izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa, da je graevna estica ureena u smislu odredaba ovoga Zakona, mjesto i nain prikljuenja na prometnu, komunalnu infrastrukturu i drugu infrastrukturu, da je zahtjev za izdavanje rjeenja potpun U postupku koji prethodi izdavanju rjeenja o uvjetima graenja nadleno upravno tijelo duno je: provesti oevid na graevnoj estici pozvati (u roku 8 dana) tijela i/ili osobe odreene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda prema posebnim propisima uz obavezno prisustvovanje podnositelja zahtjeva i projektanta stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi izjanjenja Stranke u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje rjeenje o uvjetima graenja i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje rjeenje, te javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave nadlena za donoenje dokumenta prostornog ureenja na ijem se podruju graevina gradi Zajedniki predstavnik ili punomonik - ako u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja sudjeluje vie od deset stranaka koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, nadleno upravno tijelo moe zakljukom putem jedne od stranaka, narediti da u roku od deset dana odrede tko e ih predstavljati ili da postave zajednikog punomonika.

51

Poziv strankama radi uvida putem javnog poziva - ako se rjeenje o uvjetima graenja izdaje za graevinu koja neposredno granii s vie od deset nekretnina nadleno upravno tijelo moe, objaviti u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobiajeni nain javnog priopavanja, te na oglasnoj ploi, a nadleno upravno tijelo poziv izlae i na graevnoj estici ili graevini na koju se odnosi zahvat u prostoru. Poziv strankama radi uvida putem javnog poziva smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno uobiajeni nain javnog priopavanja, ime je ispunjena dunost nadlenoga upravnog tijela. osoba koja se odazove pozivu nadlenoga upravnog tijela za uvid duna je dokazati da ima svojstvo stranke. stranci koja se odazvala pozivu za uvid nadleno upravno tijelo moe na njezin zahtjev odrediti rok od najvie osam dana u kojemu se stranka duna izjasniti o idejnom projektu. Osobi koja ne dokae svojstvo stranke nadleno upravno tijelo uskratit e mogunost uvida o emu e donijeti zakljuak. Rjeenje o uvjetima graenja odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za njegovo izdavanje dostavlja se: investitoru s idejnim projektom, stranci koja se odazvala pozivu nadlenoga upravnog tijela za uvid bez idejnog projekta, stranci koja se nije odazvala pozivu tijela za uvid izlaganjem na oglasnoj ploi nadlenoga upravnog tijela u trajanju od osam dana, graevinskoj inspekciji bez idejnog projekta. Rjeenje o uvjetima graenja je upravni akt. Idejni projekt je prilog i sastavni dio rjeenja o uvjetima graenja, to na projektu mora biti naznaeno i ovjereno potpisom slubenika i peatom nadlenog upravnog tijela koje izdaje rjeenje. Rjeenje o uvjetima graenja prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od dvije godine od dana pravomonosti rjeenja, moe se produiti za jo dvije godine. Rjeenje o uvjetima graenja Dokaz o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu - ako je investitor dostavio dokaz o uplaenom doprinosu, odnosno prvom obroku doprinosa u sluaju obrone otplate istog i o uplaenoj graevinskoj pristojbi, nadleno upravno tijelo duno je donijeti rjeenje o uvjetima graenja, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Donoenja rjeenja o doprinosu - nadleno upravno tijelo, nakon to je utvrdilo da su ispunjeni ostali uvjeti propisani za donoenje rjeenja o uvjetima graenja, dostavlja tijelima nadlenim za njihovo donoenje podatke potrebne za donoenje tih rjeenja. Tijelo nadleno za donoenje rjeenja o doprinosu duno je isto donijeti i dostaviti podnositelju zahtjeva i nadlenom upravnom tijelu u roku od 15 dana od dana primitka dopisa nadlenog upravnog tijela. Ako tijelo nadleno za donoenje rjeenja o doprinosu ne postupi u skladu s ovom odredbom, plaanje doprinosa nije uvjet za donoenje rjeenja o uvjetima graenja.

52

Odredba, nije od utjecaja na mogunost donoenja rjeenja o doprinosu i na njegovo izvrenje u skladu s posebnim propisom. POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA Graenju graevina ija je graevinska (bruto) povrina vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija je graevinska (bruto) povrina vea od 600 m2 moe se pristupiti na temelju potvrenoga glavnog projekta. Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilae: tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta izvrne lokacijske dozvole, pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna, pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izraen prema stranim propisima, elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i druge elaborate, ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta, parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu nadlenog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice, dokaz da ima pravo graditi Dokaz da ima pravo graditi, osim izvatka iz zemljine knjige, ugovora ili odluke nadlene dravne vlasti, ugovora o ortakluku, ugovora o koncesiji, pisane suglasnost vlasnika i pisane suglasnost fiducijarnog vlasnika, dokazom da investitor ima pravo graditi za: javne ceste, i nerazvrstane ceste, plinovode, vodovode, odvodnju i niskonaponske elektrine vodove smatra se i odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je odreen interes Republike Hrvatske za graenje graevine za koju je zatraena potvrda glavnog projekta. Dokazom da investitor ima pravo graditi u skladu s ovom odredbom na nekretnini oko ijeg vlasnitva se spore Republika Hrvatska i jedinica lokalne samouprave smatra se suglasnost Republike Hrvatske i jedinice lokalne samouprave. U postupku izdavanja potvrde glavnog projekta utvruje se: da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom, da je glavni projekt izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa, da je graevna estica ureena (pristup s prometne povrine, odvodnja otpadnih voda i potreban broj parkiralita, u skladu s urbanistikim ili detaljnim planom ureenja,odnosno samo na ureenoj graevinskog estici. da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloeni dokumenti Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom te ako je investitor dostavio dokaz o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu, odnosno prvom obroku doprinosa u sluaju obrone otplate istog i o uplaenoj graevinskoj pristojbi, nadleno upravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.

53

U svrhu donoenja rjeenja o doprinosu nadleno upravno tijelo, nakon to je utvrdilo da su ispunjeni ostali uvjeti propisani za izdavanje potvrde glavnog projekta, dostavlja tijelima nadlenim za njihovo donoenje podatke potrebne za donoenje tih rjeenja. Tijelo nadleno za donoenje rjeenja o doprinosu duno je isto donijeti i dostaviti podnositelju zahtjeva i nadlenom upravnom tijelu u roku od 15 dana od dana primitka dopisa nadlenog upravnog tijela. Ako tijelo nadleno za donoenje rjeenja o doprinosu ne postupi u skladu sa tom odredbom, plaanje doprinosa nije uvjet za izdavanje potvrde glavnog projekta. Odredba, nije od utjecaja na mogunost donoenja rjeenja o doprinosu i na njegovo izvrenje u skladu s posebnim propisom. Potvrda glavnog projekta nije upravni akt. Nadleno upravno tijelo odbit e rjeenjem zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta ako investitor ne ispuni propisane uvjete u roku odreenom. Protiv rjeenja o odbijanju zahtjeva, koje je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba Ministarstvu. Potvrda glavnog projekta prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od dvije godine od dana izdavanja te potvrde, moe se produiti za jo dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana potvrda.. Graevine od interesa za RH: za koje Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku dozvolu (NN 116/07 i 56/11) Graevine prometa autoceste, dravne ceste, cestovni granini prijelaz, eljeznike pruge od znaaja za meunarodni promet, eljezniki granini prijelaz, morske luke otvorene za javni promet osobitoga (meunarodnoga) gospodarskog interesa za R H i morske luke posebne namjene od znaaja za R H prema posebnom propisu, luke na unutarnjem plovnom putu i vodne graevinu za plovidbu Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu i za pristupne ceste, komunalnu i drugu infrastrukturu za graevine, u sluaju kada je Ministarstvo izdalo lokacijsku dozvolu kao drugostupanjsko tijelo u postupanju po albi izjavljenoj zbog utnje uprave.. Energetske graevine elektrane instalirane snage 20 MW i vee s pripadajuim graevinama, dalekovod 220 kV i vie s trafostanicom i rasklopnim postrojenjem na tom dalekovodu, meunarodni i magistralni cjevovod koji slui za transport nafte, plina ili naftnih derivata ukljuivo terminal, otpremnu i mjerno-regulacijsku (redukcijsku) stanicu tehnoloki povezanu s tim cjevovodom, podzemno skladite prirodnog plina, skladite nafte ili njezinih tekuih derivata koji je samostalni objekt kapaciteta 50.000 tona i vie, i skladite ukapljenog naftnog plina koje je samostalni objekt kapaciteta 10.000 tona i vie;

54

Vodne graevine regulacijske i zatitnu vodnu graevinu na vodama I. reda, brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s pripadajuim graevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana, vodnu graevinu za melioracijsku odvodnju povrine 10.000 ha i vie, vodnu graevinu za vodoopskrbu kapaciteta zahvata 500 l/s i vie, graevinu za melioracijsko navodnjavanje i drugo zahvaanje voda kapaciteta 500 l/s i vie, i vodnu graevinu za zatitu voda kapaciteta 100.000 ekvivalentnih stanovnika i vie; Proizvodne graevine graevine za proizvodnju izvora ionizirajuih zraenja, gaevine za proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda, graevine za proizvodnju metala, graevine za proizvodnju nemetala, koksa, cementa, stakla i celuloze, rafineriju nafte, i brodogradilite brodova 1.000 GT i vie. Ostale graevine vojne graevine i graevine od posebnog znaenja za obranu drave odreenu posebnim propisom, upanijski i regionalni centar za gospodarenjem otpadom, graevine za proizvodnju i skladitenje eksploziva i minsko-eksplozivnih sredstava za gospodarsku uporabu, skladita opasnog otpada, i graevine za koju je izdavanje graevinske dozvole ureeno meudravnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilae: tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta izvrne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole, pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izraen prema stranim propisima, elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta, parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove graevne estice, dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na postojeoj graevini.

55

Dokaz prava gradnje Dokaz da ima pravo graditi, osim izvatka iz zemljine knjige, ugovora ili odluke nadlene dravne vlasti, ugovora o ortakluku, ugovora o koncesiji, pisane suglasnost vlasnika i pisane suglasnost fiducijarnog vlasnika smatra se i odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je odreen interes Republike Hrvatske za graenje graevine za koju je zatraena graevinska dozvola. Stranka u postupku izdavanja graevinske dozvole je investitor. Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri: arhitektonski projekt, graevinski projekt, elektrotehniki projekt, strojarski projekt, trokovnik projektiranih radova. Glavni projekt za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia prema posebnim propisima, sadri i tehniko tehnoloko rjeenje. Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadri i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.). Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri: i podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje. Elaborati moraju se izraivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. Graevinski projekt mora sadravati i geotehniki projekt za graevine za koje je potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlatenog revidenta. U glavnom projektu projektant moe zahtijevati pregled radova u odreenoj fazi graenja. U tom sluaju investitor je duan projektantu pravodobno omoguiti pregled radova, a projektant potvruje provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik. Potvrde o usklaenosti glavnog projekta s posebnim zakonima i propisima potrebno je pribaviti samo za podruja: za graevine za koje graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, u postupku izdavanja graevinske dozvole potrebno je, pribaviti potvrde od svih tijela ili pravnih osoba s javnim ovlastima koje su sudjelovale u izdavanju lokacijske dozvole. Graevina u skladu s predvienom namjenom, mora ispuniti zahtjeve i uvjete koje proizlaze iz okolnosti gradnje: zahtjeve pouzdanosti graevine (bitne zahtjeve za graevinu), prostorne, opskrbne, prometne i druge uvjete na lokaciji graenja graevine (lokacijska dozvola) te posebne tehnike uvjete graenja.

56

Zahtjevi pouzdanosti graevine (bitni zahtjevi za graevinu): mehanika otpornost i stabilnost (izvjee ovl. revidenta), zatita od poara (izvjee ovl. revidenta), higijena, zdravlje i zatita okolia . . . u dijelu zatite od opasnih zraenja (potvrda), u dijelu zatita okolia (izvjee ovl. revidenta), sigurnost u koritenju . . .. u dijelu zatite na radu (potvrda), zatita od buke. . . (izvjee ovl. revidenta), uteda energije i toplinska zatita. (izvjee ovl. revidenta). Usklaenost glavnog projekta s posebnim propisima Ministarstvo poziva najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole, tijela i/ili osobe odreene posebnim propisima, koja su sudjelovala u izdavanju lokacijske dozvole za tu graevinu radi pribavljanja potvrda koje nisu pribavljene prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole o usklaenosti glavnog projekta s posebnim propisima. Uvidu u glavni projekt obvezno prisustvuje radi davanja objanjenja investitor i projektant. Ministarstvo poziva radi pribavljanja potvrda i druga tijela dravne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima, osobito ako je graevina od utjecaja na obranu Drave i sigurnost dravne granice. Potvrda se smatra izdanom ako se tijelo i/ili osoba prilikom uvida u glavni projekt oituje usmeno ili naknadno pisanim putem u propisanom roku da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima. Potvrda se smatra izdana, odnosno da je glavni projekt usklaen s odredbama posebnih propisa i u sluaju ako se tijelo i/ili osoba ne odazove pozivu za uvid u glavni projekt ili se prilikom uvida u glavni projekt, odnosno u naknadno odreenom roku (najdue 15 dana) ne oituje ili ako u propisanom roku Ministarstvu ne dostavi rjeenje o odbijanju STRANKA U POSTUPKU JE INVESTITOR U postupku izdavanja graevinske dozvole utvruje se: da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom, da je glavni projekt izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa (za to je odgovoran projektant) da je graevna estica ili podruje obuhvata ureeno u skladu s urbanistikim planom ureenja, odnosno detaljnim planom ureenja(ili ije je ureenje zapoelo na temelju Programa gradnje komunalne infrastrukture), odnosno na ureenoj graevinskoj estici da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisima, da su zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole priloeni svi dokumenti. Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se graditi graevina za koju se izdaje graevinska dozvola, potrebna privremena graevina, u postupku izdavanja graevinske dozvole, utvrdit e se da je glavni projekt za tu graevinu izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom te ako je investitor dostavio dokaz o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu, odnosno prvom obroku doprinosa u sluaju obrone otplate istog i o

57

uplaenoj graevinskoj pristojbi, nadleno upravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. U svrhu donoenja rjeenja o doprinosu nadleno upravno tijelo, nakon to je utvrdilo da su ispunjeni ostali uvjeti propisani za izdavanje potvrde glavnog projekta, dostavlja tijelima nadlenim za njihovo donoenje podatke potrebne za donoenje tih rjeenja. Tijelo nadleno za donoenje rjeenja o doprinosu duno je isto donijeti i dostaviti podnositelju zahtjeva i nadlenom upravnom tijelu u roku od 15 dana od dana primitka dopisa nadlenog upravnog tijela. Ako tijelo nadleno za donoenje rjeenja o doprinosu ne postupi u skladu sa tom odredbom, plaanje doprinosa nije uvjet za izdavanje potvrde glavnog projekta. Odredba, nije od utjecaja na mogunost donoenja rjeenja o doprinosu i na njegovo izvrenje u skladu s posebnim propisom. Vaenje graevinske dozvole dvije godine od dana pravomonosti graevinske dozvole, moe se produiti na jo dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s ovim Zakonom i drugim uvjetima. Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09, 128/10 ) Ovim se Zakonom u svrhu poticanja ulaganja u podruju gradnje do 31. prosinca 2010. godine . zamjenjuju se rijeima: 31. prosinca 2012. ureuje gradnja, izdavanje akata za graenje, uporabu i uklanjanje graevina za koje se prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07 i 38/09, 55/11 i 90/11) izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta, te provoenje upravnog i inspekcijskog nadzora s tim u vezi. Ovaj se Zakon ne odnosi na graevine: za koje investitor ne raspolae dokazom da ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona, na graevine koje se namjeravaju graditi u zatienom podruju prirode i na graevine ije je graenje zapoeto bez odgovarajueg akta nadlenog tijela, odnosno graevine koje su izgraene bez tog akta.

RJEENJE ZA GRAENJE Graenju graevina prema ovom Zakonu investitor moe pristupiti na temelju rjeenja za graenje. Za graenje graevina ne izdaje se lokacijska dozvola. Na sva pitanja u vezi s projektiranjem, graenjem, uporabom, odravanjem i uklanjanjem graevina, te obvezama iz ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe propisa koji ureuju prostorno ureenje i gradnju te posebnih propisa, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Nadlenost za donoenje rjeenja za graenje: Rjeenje za graenje donosi upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba odnosno upanije, nadleno za poslove prostornog ureenja i gradnje, na ijem se podruju namjerava graditi graevina.

58

Rjeenje za graenje graevine koja se namjerava graditi na podruju dviju jedinica lokalne samouprave donosi upravno tijelo upanije nadleno za poslove prostornog ureenja i gradnje na ijem se podruju namjerava graditi graevina. Zahtjevu za donoenje rjeenje za graenje investitor prilae: tri primjerka glavnog projekta, pisano izvjee o kontroli glavnog projekta ako je kontrola projekta potrebna, dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici ili zemljitu od kojeg se ista formira, na zemljitu u obuhvatu zahvata u prostoru, odnosno na postojeoj graevini, elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta. Ako je glavni projekt izraen prema stranim propisima, investitor uz zahtjev za donoenje rjeenje za graenje prilae i pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji. Dopuna i usklaenje zahtjeva Nadleno tijelo duno je: zahtjev za donoenje rjeenja za graenje i priloge pregledati u roku od 5 dana od dana podnoenja zahtjeva te u tom roku zakljukom investitora pozvati da u roku od najdue 8 dana od dana primitka zakljuka dopuni zahtjev, odnosno ispravi glavni projekt ako utvrdi da zahtjev nije potpun, odnosno da priloeni glavni projekt nije izraen u skladu s propisima. Zahtjev za donoenje rjeenja za graenje se odbija ako investitor ne postupi po zakljuku, a na to se u tom zakljuku mora upozoriti. Primjena dokumenata prostornog ureenja U sluaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog ureenja uega podruja odredbi dokumenta prostornog ureenja irega podruja, prilikom izrade glavnog projekta i u postupku donoenja rjeenja za graenje primjenjuje se odredba dokumenta prostornog ureenja ireg podruja. Glavni projekt: Glavni projekt mora biti izraen u skladu s odredba propisa koji ureuju prostorno ureenje i gradnju te posebnih propisa i posebnim uvjetima koje tijela dravne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima javnopravna tijela, utvruju u postupku izdavanja lokacijske dozvole u sluajevima propisanim posebnim propisima. Glavni projekt, osim sadraja propisanog ZPUG, ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri i: kopiju katastarskog plana, posebnu geodetsku podlogu (situaciju) na kojoj je prikazan oblik i veliina graevne estice, pristup na prometnu povrinu i smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, posebne uvjete.

59

Posebna geodetska podloga (situacija) ne odnosi se na glavni projekt za: rekonstrukciju graevine kojom se ne mijenja tlocrt postojee graevne, graenje ili rekonstrukciju infrastrukturne graevine za koju se ne odreuje graevna estica. Dovoljan je smjetaj jedne ili vie graevina unutar graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru odreuje se, ovisno o vrsti graevine, prikazuje se na kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), odnosno na ortofotokarti odgovarajueg mjerila. Prije izrade glavnog projekta stanje u katastru i stanje u naravi prikazano na posebnoj geodetskoj podlozi u pogledu smjetaja u prostoru graevne estice, njezinog oblika i povrine, odnosno katastarskih estica od kojih se ima formirati graevna estica, mora biti istovjetno. Rjeenje kojim se usklauje stanje tijelo nadleno za poslove katastra duno je donijeti u roku od 15 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva, te je isto duno provesti u katastru u roku od 15 dana od dana njegove pravomonosti. Rjeenje o albi podnesenoj protiv rjeenja tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je donijeti u roku od 30 dana od dana podnoenja albe. Posebni uvjeti Posebni uvjeti utvruju se prije pokretanja postupka za izdavanje rjeenja za graenje na zahtjev projektanta, odnosno investitora i/ili tijekom tog postupka na traenje nadlenog tijela. Iznimno, posebni uvjeti koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli, postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, vodopravni uvjeti i posebni uvjeti zatite kulturnog dobra, utvruju se prije pokretanja postupka za izdavanje rjeenja za graenje na zahtjev investitora. Posebne uvjete javnopravno tijelo utvruje usmeno na zapisnik prilikom uvida u glavni projekt, a ako to nije mogue, nadleno tijelo odreuje rok od 5 dana za utvrivanje posebnih uvjeta pisanim putem odnosno za odbijanje utvrivanja istih. Rjeenje o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta javnopravno tijelo dostavlja nadlenom tijelu i investitoru. Smatra se da posebnih uvjeta nema odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu odnosno ako u roku 5 dana nadlenom tijelu ne dostavi posebne uvjete ili rjeenje kojim se odbija utvrivanje istih. Investitor je duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima u roku od 8 dana od dana njihova utvrivanja na zapisnik, odnosno od dana kada je iste zaprimio od nadlenog tijela. Ako investitor ne uskladi glavni projekt u roku 8 dana, zahtjev za donoenje rjeenja za graenje se odbija. Na rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta investitor ima pravo albe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora. Rjeenje o albi izjavljenoj protiv rjeenja tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je donijeti u roku od 30 dana od dana predaje albe. Tuba se rjeava se u hitnom postupku.

60

Dokaz o izjavljivanju albe, odnosno pokretanju upravnog spora investitor je u roku od 8 dana duan dostaviti nadlenom tijelu koje u tom sluaju postupak donoenja rjeenja za graenje prekida do donoenja odluke o albi, odnosno tubi. Dokazom da investitor ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona, ovisno o vrsti graevine odnosno radova, smatra se osobito: izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na graevnoj estici, zemljita unutar obuhvata zahvata u prostoru ili graevini na kojoj se namjerava graditi, ugovor ili odluka nadlene dravne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasnitva, pravo graenja ili pravo slunosti, ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, iji je cilj zajedniko graenje ili rekonstrukcija, pisana suglasnost vlasnika postojee graevine u sluaju rekonstrukcije te graevine ako posebnim zakonom nije drukije odreeno, pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadanjem vlasniku nekretnine koji je investitor. Izjanjenje stranaka i oevid Prije donoenja rjeenja za graenje nadleno tijelo duno je stranci radi izjanjenja pruiti mogunost uvida u glavni projekt. Stranka u postupku donoenja rjeenja za graenje je: investitor, vlasnik nekretnine za koju se donosi rjeenje za graenje i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se donosi rjeenje za graenje i jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju donosi rjeenje za graenje. Pozivanje stranaka i dostava pismena Uvid stranaka u glavni projekt mora se odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva za donoenje rjeenja za graenje. Nadleno tijelo duno je strankama poziv za uvid u glavni projekt uruiti najmanje 8 dana prije uvida. Ureenje graevinskog zemljita Odredbe lanka 125., 126. ZPUG-a na odgovarajui se nain primjenjuju i na postupak izdavanja rjeenja za graenje. Rjeenje za graenje moe se izdati, samo za graenje na ureenoj graevnoj estici (pristup s prometne povrine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkiralinih mjesta) u skladu s urbanistikim planom ureenja, odnosno detaljnim planom ureenja ili ije je ureenje zapoeto na temelju programa gradnje graevina i ureaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na nain da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom. Donoenje provedbenog dokumenta prostornog ureenja odreeno dokumentom prostornog ureenja, osim sluajeva propisanih ZPUG-om, nije uvjet za izdavanje rjeenja za graenje.

61

Komunalni i vodni doprinos Rjeenje za graenje ne moe se donijeti dok investitor ne plati komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, odnosno dok ne plati prvi obrok doprinosa ako mu je odobrena obrona otplata. Donoenje rjeenja za graenje Nadleno tijelo duno je u roku od 45 dana od dana podnoenja zahtjeva investitoru izdati rjeenje za graenje ako je uz zahtjev priloio propisane dokumente, ako je glavni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja, posebnim uvjetima te u skladu s propisima u pogledu sadraja, projektanta, opremanja i oznaavanja te ako su ispunjeni drugi uvjeti propisani ovim Zakonom. Sastavni dio rjeenja za graenje je glavni projekt na kojemu to mora biti oznaeno. Pravo na albu i upravni spor Protiv rjeenja za graenje koje donosi upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba, odnosno upanije moe se podnijeti alba Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Ako se nadleno tijelo ne pridrava rokova u postupku donoenja rjeenja za graenje propisanih ovim Zakonom ili zahtjev za njegovo izdavanje ne rijei u propisanom roku, investitor moe podnijeti albu kao da je njegov zahtjev odbijen. alba se podnosi izravno Ministarstvu. Povodom albe Ministarstvo o troku nadlenog tijela, neposredno ili putem zamoljenog tijela, provodi postupak i samo rjeava stvar. Vaenje rjeenja za graenje Rjeenje za graenje prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od dvije godine od dana pravomonosti tog rjeenja. Izmjene i dopune rjeenja za graenje Ako se tijekom graenja promijeni investitor, u roku od 8 dana od dana nastale promjene novi investitor je duan od nadlenog tijela zatraiti izmjenu rjeenja za graenja u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilae dokaz da ima pravo graditi na odreenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik nekretnine za ije je graenje izdan taj akt. Rjeenje o izmjeni rjeenja dostavlja se prijanjem i novom investitoru. Rjeenje za graenje moe se tijekom graenja graevine na zahtjev investitora izmijeniti i/ili dopuniti u pogledu naina ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu i/ili uvjeta odreenih glavnim projektom koji je sastavni dio rjeenja. Na izmjenu i/ili dopunu rjeenja za graenje na odgovarajui se nain primjenjuje odredba ZPUG-a.

62

Odredbe ovoga Zakona kojima se ureuje izdavanje rjeenja za graenje na odgovarajui se nain primjenjuju i na izmjene i/ili dopune tog rjeenja. Iznimno, u postupku izdavanja rjeenja o izmjenama i/ili dopunama rjeenja za graenje kojima se ne mijenjaju niti dopunjavaju uvjeti odreeni glavnim projektom u skladu s dokumentom prostornog ureenja nema izjanjenja stranaka. Parcelacija graevinskog zemljita U skladu s rjeenjem za graenje provodi se parcelacija graevinskog zemljita u svrhu formiranja graevne estice ako ta estica u katastru nekretnina odnosno katastru zemljita nije osnovana. Akt o parcelaciji zemljita provodi se u katastru nekretnina, odnosno katastru zemljita nakon to nadleno tijelo potvrdi da je taj akt u pogledu oblika i veliine graevne estice izraen u skladu s rjeenjem za graenje. Potvrdu akta o parcelaciji zemljita daje nadleno tijelo koje je donijelo rjeenje o uvjetima graenja u skladu s kojim se provodi parcelacija. GRAENJE GRAEVINE Investitor moe pristupiti graenju na temelju pravomonog rjeenja za graenje s time da do dana poetka graenja mora imati: elaborat iskolenja graevine i parcelacijski elaborat kojim se formira graevna estica s potvrdom nadlenog tijela i potvrdom tijela nadlenog za poslove dravne izmjere i katastar nekretnina ako graevna estica u katastru nekretnina, odnosno katastru zemljita nije osnovana, te izvedbeni projekt. Iznimno, investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti graenju na temelju izvrnog rjeenja za graenje. Ako rjeenje za graenje nije pravomono, jer je stranka pokrenula upravni spor, a investitor se zbog toga odlui s graenjem priekati pravomonost rjeenja za graenje, tada investitor od takve stranke ima pravo traiti naknadu obine tete i izmakle koristi, ako se utvrdi da je ta stranka zlorabila svoje pravo pokretanja upravnog spora. Upravni spor nadleni sud duan je rijeiti u roku od godine dana. Uporabna dozvola Graevina moe se poeti rabiti, odnosno staviti u pogon te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti u njoj prema posebnom zakonu, po izvrnosti uporabne dozvole izdane za tu graevinu. Uporabnu dozvolu za graevinu izdaje nadleno tijelo koje je izdalo rjeenja za graenje. Iznimno, ako je rjeenje za graenje povodom albe izdalo Ministarstvo, uporabnu dozvolu izdaje prvostupanjsko tijelo.

63

Postupak izdavanja uporabne dozvole za graevinu provodi se odgovarajuom primjenom odredbi ZPUG-a kojima je ureeno izdavanje uporabne dozvole za graevine za koje se prema tom Zakonu izdaje potvrda glavnog projekta. Evidentiranje graevine u katastru Graevina se evidentira u katastru nekretnina, odnosno katastru zemljita ako je za tu graevinu: izdana uporabna dozvola te ako je u katastru za tu graevinu osnovana graevna estica u skladu s rjeenjem za graenje na temelju kojega je graevina izgraena. Na traenje upana odnosno gradonaelnika ministar moe odrediti slubenika ministarstva koji e nadlenom tijelu pruati strunu pomo u rjeavanju zahtjeva za izdavanje rjeenja za graenje. Novanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba s javnom ovlasti ako na zahtjev projektanta, odnosno investitora, posebne uvjete za graenje graevine prikazane u idejnom projektu ne utvrdi ili zahtjev za njihovo utvrivanje ne odbije u roku od 8 dana od dana primitka urednog zahtjeva . Za isti prekraj novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

JEDNOSTAVNE GRAEVINE I IZVOENJE RADOVA NA JEDOSTAVNIM GRAEVINAMA U graenju graevina i izvoenju radova na jednostavnim graevinama investitor i izvoa duni su se pridravati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje. Jednostavne graevine i radove ijem se graenju, odnosno izvoenju moe pristupiti bez akta kojim se odobrava graenje odreuje ministar pravilnikom. Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10 i 48/11) Ovim se Pravilnikom odreuju jednostavne graevine i radovi koji se mogu graditi odnosno izvoditi bez akta kojim se odobrava graenje (rjeenja o uvjetima graenja, potvrenog glavnog projekta i graevinske dozvole) i/ili lokacijske dozvole, odnosno: 1. Bez akta kojim se odobrava graenje i lokacijske dozvole mogu se graditi jednostavne graevine 2. Bez akta kojim se odobrava graenje i lokacijske dozvole mogu se izvoditi radovi 3. Bez lokacijske dozvole, a u skladu s aktom kojim se odobrava graenje mogu se graditi jednostavne graevine 4. Bez rjeenja o uvjetima graenja, a u skladu s glavnim projektom mogu se graditi jednostavne graevine 5. Bez lokacijske dozvole, a u skladu s potvrenim glavnim projektom izraenim u skladu s odlukom nadlenog tijela jedinice lokalne samouprave mogu se graditi jednostavne graevine Bez akta kojim se odobrava graenje i lokacijske dozvole moe se graditi 1. Pomona graevina koja se gradi na graevnoj estici postojee zgrade za potrebe te zgrade i to: cisterna za vodu i septika jama zapremine do 27 m3, podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m3,

64

2. 3. 4. 5.

6. 7.

8. 9.

10. 11.

12. 13.

14.

vrtna sjenica i nadstrenica tlocrtne povrine do 15 m2, bazen tlocrtne povrine do 24 m2 i dubine do 2 m, solarni kolektor; Prikljuak kojim se postojea graevina prikljuuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku elektrinu i telekomunikacijsku mreu, vodovod, kanalizaciju, plinovod, toplovod, kabelsku televiziju); Ograda visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1,0 m, mjereno od najnieg dijela konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje do najvie toke ograde odnosno zida; Djeje igralite; Graevina na javnoj povrini koja se gradi u skladu s odlukom nadlenog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se ureuje komunalno gospodarstvo i to: kiosk i druga graevina gotove konstrukcije graevinske (bruto) povrine do 12 m2, nadstrenica za sklanjanje ljudi u javnom prometu, spomeniko ili sakralno obiljeje graevinske (bruto) povrine do 12,00 m2 i visine do 4,0 m od razine okolnog tla, reklamni pano oglasne povrine do 12 m2, komunalna oprema (klupa, ko za otpatke, tenda, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.); Grobnica i spomenik na groblju; Graevina koja se gradi po tipskom projektu za kojeg je izdano rjeenje iz lanka 196. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, namijenjena: mjerenju kakvoe zraka, radiolokih, meteorolokih i aerosolnih veliina, vodostaja rijeke ili drugim mjerenjima prema posebnom zakonu, istranim mjerenjima na temelju odluke tijela nadlenog za ta istrana mjerenja; Graevina protugradne obrane; Graevina za sigurnost: cestovnog prometa (vertikalna i horizontalna signalizacija), plovidbe (objekt signalizacije) i zranog prometa (objekata za smjetaj navigacijskog ureaja graevinske (bruto) povrine do 12 m2); Prenosiva autoplin jedinice (tzv. skid jedinica) zapremine do 10 m3 na graevnoj estici postojee benzinske postaje; Privremena graevine za potrebe: sajmova i javnih manifestacija s najduim rokom trajanja do 90 dana, graenja graevine odnosno ureenja gradilita kada se izvode unutar graevne estice odnosno obuhvata zahvata u prostoru odreenog lokacijskom dozvolom, osim asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona, dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja gradilita elektrinom energijom te prijenosnog spremnika za smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 10 m3, Pjeaka staza, promatranica, obavijesna ploe povrine do 12,00 m2 i druga oprema zatienih dijelova prirode prema odluci javnih ustanova koje upravljaju tim zatienim dijelovima prirode; Graevina unutar prunog pojasa eljeznike pruge, namijenjena osiguravanju eljezniko-cestovnog prijelaza koja se gradi po tipskom projektu za kojeg je izdano rjeenje prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji i to: graevina za smjetaj unutranje opreme, graevinske (bruto) povrine do 6 m2 i visine do 3,2 m mjereno od najnieg dijela konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje do najvie toke graevine, vanjski elementi osiguranja prijelaza (svjetlosni znakovi za oznaivanje prijelaza ceste preko eljeznike pruge dodatno opremljeni s jakozvunim zvonima, branici ili polubranici s ukljuno/iskljunim elementi na tranicama), kabel za meusobno povezivanje unutranje opreme u kuici i vanjskih elemenata unutar jednog prijelaza; Graevina namijenjena gospodarenju umom u skladu s posebnim propisom, kao to je:

65

15.

16.

17.

18. 19. 20. 21.

umska cesta u umi ili na umskom zemljitu irine do 5 m, izvedena na tlu bez zavrnog zastora (makadam ili zemljani put) pjeaka staze, umski protupoarni prosjek; Graevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao to je: oprema za dugogodinje nasade (vinograde, vonjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te vonog i vinogradarskog sadnog materijala, to ukljuuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, ice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mreu sa potkonstrukcijom i ograivanje poljoprivrednih povrina prozranom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja, hidrantski prikljuak za navodnjavanje i protumraznu zatitu, razvod sustava za navodnjavanje i protumraznu zatitu od hidrantskog prikljuka ili razvod na parceli krajnjeg korisnika, zacijevljeni bunar promjera manjeg ili jednakog 100 cm, za potrebe prihvata vode za navodnjavanje i druge aktivnosti poljoprivredne proizvodnje, kanal za sakupljanje oborinskih i erozivnih voda izveden neposredno u tlu i sa zatitom od procjeivanja izvedenom iskljuivo od fleksibilnih folija, akumulacija za navodnjavanje sa zatitom od procjeivanja iskljuivo fleksibilnom folijom, poljski put na poljoprivrednoj povrini irine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez zavrnog zastora (makadam ili zemljani put); Graevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru, kao to je: niski i visoki poljoprivredni tunel s tunelskim pokrovom koji nije krut (plastina folija i sl.) i potkonstrukcijom koja se ne temelji, najvee visine tunela manje ili jednake 2,5 m i irine tunela manje ili jednake 6 m, plastenik s pokrovom mase plohe pokrova manje ili jednake 1,5 kg/m izraenim od polimerne folije odnosno od polikarbonatnih i/ili poliesterskih ploa i potkonstrukcijom s trakastim temeljima ili temeljima samcima, bez izvedenog poda i bez stacionarnih ureaja za grijanje i ostalih instalacija, staklenik s pokrovom najvee mase plohe pokrova manje ili jednake 12,5 kg/m i potkonstrukcijom s trakastim temeljima ili temeljima samcima, bez izvedenog poda i bez stacionarnih ureaja za grijanje i ostalih instalacija; plastenik, odnosno staklenik s razvodom sustava za navodnjavanje, toplovodnog ili toplozranog grijanja, niskonaponske elektrine instalacije te instalacije plina, ukljuivo prikljuak na postojeu graevinu za opskrbu vodom, plinom i elektrinom energijom, pripremu tople vode ili toplog zraka, pripremu mjeavine hranjive otopine ili skladitenje CO2, za kojeg je izdano rjeenje iz lanka 196. Zakona o prostornom ureenju i gradnji. Graevina i oprema namijenjena dranju stoke, kao to je: ograda za pregraivanje i ograivanje panjaka i prostora za dranje stoke, divljai i zatienih ivotinjskih vrsta na otvorenom, ukljuivo ogradu pod naponom struje 24 V (elektrini pastir), nadstrenica za sklanjanje stoke s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najvie tri strane, pojilo za stoku, vjetrenjaa s bunarom i pumpom za crpljenje vode namijenjena parceli jednog korisnika, konstrukcija za dranje konica pela, sabiralita mlijeka s pristupnim putem irine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez zavrnog zastora (makadam ili zemljani put); eka, hranilite, solite, mrcilite i gatar koji se grade u lovitu; Ugljenara izvan graevinskog podruja do 4 m promjera i do 4 m visine. Graevina seizmoloke postaje Seizmoloke slube Republike Hrvatske koja se gradi po tipskom projektu za kojeg je izdano rjeenje iz lanka 196. Zakona o prostornom ureenju i gradnji. Antenski stup elektronike komunikacijske infrastrukture mobilnog operatera za koji je doneseno rjeenje o tipskom projektu na temelju lanka 196. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, osim ako njegovo graenje nije protivno dokumentu prostornog ureenja;

66

22. Zamjenski informacijski stup oglasne povrine vee od 12 m za koji je doneseno rjeenje o tipskom projektu na temelju lanka 196. Zakona o prostornom ureenju i gradnji. Bez akta kojim se odobrava graenje i lokacijske dozvole mogu se izvoditi radovi na: 1. Postojeoj graevini kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena niti se utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva; 2. Ureenju graevne estice postojee graevine kao to je graenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom povrinom neposredno na tlo s pripadajuim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka graevinske (bruto) povrine do 12 m2 i dubine do 1,00 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjita graevinske (bruto) povrine do 1,50 m2 i visine do 3,00 m od razine okolnog tla, stabilnih djejih igraaka; 3. Stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima graevini i unutar graevine, te na javnim povrinama radi omoguavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s tekoama u kretanju ako se time ne naruava funkcija i namjena graevine, odnosno ako se ne utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu i /ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te druge radove denivelacije, ugradbe zvunih semaforskih ureaja i ugradbe taktilnih povrina u graevinama i na javno-prometnim povrinama; 4. Vodotoku i vodnom dobru, javnoj cesti, graevini eljeznike infrastrukture, unutarnjem plovnom putu i drugim graevinama, koji su prema posebnom propisu nuni za ispunjavanje obveza tehnikog i gospodarskog odravanja ako tim radovima ne nastaje nova graevina niti se mijenjaju lokacijski uvjeti; 5. Postojeoj graevini kojim se postavlja elektronika komunikacijska oprema (antenski prihvat) po tipskom projektu za kojeg je izdano rjeenje iz lanka 196. Zakona o prostornom ureenju i gradnji; 6. Postojeoj graevini kojim se proiruje kapacitet glavnog razdjelnika nepokretne javne telefonske mree na nain da se s vanjske strane graevine prigrade najvie 3 ormaria oslonjena na tlo maksimalnih vanjskih gabarita 0,60x2,00x2,00 m, pod uvjetom da su ormarii smjeteni na graevnoj estici graevine. Bez lokacijske dozvole, a u skladu s aktom kojim se odobrava graenje moe se pristupiti: 1. Rekonstrukciji graevine kojom se ne mijenjaju lokacijski uvjeti u skladu s kojima je ista izgraena; 2. Rekonstrukciji zgrade kojom se postojei sustav grijanja i zagrijavanja potrone tople vode zamjenjuje sustavom koji je rijeen iskoritavanjem toplinske energije tla primjenom dizalica topline iji podzemni izmjenjivai topline ne prelaze na susjedne estice; 3. Dovrenju posebnog dijela (funkcionalne jedinice) stambene, poslovne ili stambeno-poslovne zgrade izvedenog do odreenog stupnja izgraenosti (roh-bau). (ne se odnosi na posebni dio (funkcionalnu jedinicu) ija bi namjena nakon dovrenja bila protivna osnovnoj namjeni graevine odnosno njezinog dijela odreenoj aktom kojim je odobreno graenje ili namjeni propisanoj prostornim planom.). Bez rjeenja o uvjetima graenja, a u skladu s glavnim projektom moe se pristupiti: 1. Rekonstrukciji graevine kojom se ne mijenjaju lokacijski uvjeti u skladu s kojima je ista izgraena; 2. Rekonstrukciji zgrade kojom se postojei sustav grijanja i zagrijavanja potrone tople vode zamjenjuje sustavom koji je rijeen iskoritavanjem toplinske energije tla primjenom dizalica topline iji podzemni izmjenjivai topline ne prelaze na susjedne estice. Smatra se da se radovima na postojeoj graevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti razliite od djelatnosti navedene u aktu kojim je odobreno graenje, odnosno uporaba iste ne mijenjaju lokacijski uvjeti u skladu s kojima je graevina izgraena, kao primjerice za: obavljanje ugostiteljsko-turistike djelatnost umjesto trgovake djelatnosti, trgovake djelatnost s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovake djelatnosti s drugom vrstom proizvoda,

67

uslune djelatnosti umjesto trgovake djelatnosti i obrnuto. Navedeno se odnosi i na: poslovni dio stambeno-poslovne graevine, te posebni dio (funkcionalnu jedinicu) poslovne i stambeno-poslovne graevine Ne odnosi se na: radove koji se izvode u svrhu prilagodbe graevine poslovne namjene za obavljanje djelatnosti koja se prema prostornom planu ne moe obavljati u zoni u kojoj se nalazi graevina na kojoj se izvode radovi. radove kojima se utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu Radovi kojima se utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu izvode se na temelju odgovarajueg akta kojim se odobrava graenje Bez lokacijske dozvole, a u skladu s potvrenim glavnim projektom Bez lokacijske dozvole, a u skladu s potvrenim glavnim projektom izraenim u skladu s odlukom nadlenog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se ureuje komunalno gospodarstvo, moe se pristupiti graenju reklamnog panoa oglasne povrine vee od 12 m2. Lokacijska dozvola se ne izdaje za: 1. Eksploatacijsko polje ugljikovodika bez rudarskih graevina i postrojenja; 2. Promjenu namjene proizvodne ili skladine graevine u graevinu namijenjenu za skladitenje i/ili skupljanje otpada ako se graevina prema prostornom planu nalazi na: povrinama gospodarske namjene proizvodne (preteito industrijska I1 ili preteito zanatska I2), povrinama poslovne namjene koje su komunalno servisne K3, povrinama posebne namjene. Ne odnosi se na: promjenu namjene proizvodne ili skladine graevine u graevinu namijenjenu za skladitenje i /ili skupljanje opasnog otpada. Napomena: za promjenu namjene u iju svrhu se ne izvode radovi ili se izvode radovi kojima se ne utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu ne izdaje se akt kojim se odobrava graenje.

Izvori: 1. Graansko pravo, prof.doc. Martin Vedri i prof. doc.Petar Klari (Narodne novine) 2. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (izvodi iz Zakona i Pravilnika), WEB stranice Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

68