Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

SADRAJ: 1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 2. INDIVIDUALNO ODLUIVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 3. GRUPNO ODLUIVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1. Osobine grupnog odluivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2. Vrste grupa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.3. Problemi grupnog odluivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.4. Tehnike grupnog odluivanj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.5. Prednosti i nedostaci grupnog odluivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 4 6 6 7 7

4. ZAKLJUAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 5. LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

UVOD Tema ovog seminarskog rada je individualno i grupno odluivanje. Postoje mnoge definicije odluivanja uopte, a neke od njih su: 1) Odluivanje je socijalni proces sa elementima procesa koji se mogu predstaviti u obliku niza dogaaja koji se deavaju izmeu ljudi1 2)Odluivanje je proces stvaranja i procjenjivanja varijanti. Ono je i proces izbora izmeu vie varijanti2 3)Odluivanje je bit upravljanja3 to se tie nosioca procesa odluivanja,odnosno odgovora na pitanje ko odluuje, moemo govoriti o individualnom i grupnom odluivanju. Odluivanje je univerzalno ovjekovo zanimanje, ali je ono ujedno i osnova njegovog ponaanja i osnova ponaanja sistema u kojima ovjek sudjeluje, izmeu ostalog i preduzea. Kada govorimo o individualnom i grupnom odluivanju, onda mislimo na njihove prednosti i nedostatke, kao i na njihovu primjenu u preduzeu. U preduzeu odluke mogu donositi pojedinci i skupine. U veini preduzea odluke donose pojedinci (menaderi ili vlasnici). Meutim, u preduzeu odluke ne donosi samo glavni menader, nego i menaderi nadir razina, kao i izvrni radnici na svojim radnim mjestima. Nain odluivanja zavisi i od vrste odluke, pa e se razlikovati odluivanje o stratekim, taktikim ili operativnim, odnosno rutinskim odlukama odlukama. Dok e se operativne, odnosno rutinske odluke najee donositi pojedinano, dok e se strateke i taktike odluke( koje su od velike vanosti za preduzee) donositi skupno. Nain na koji se donose odluke (individualne ili grupne) zavisi i od zemlje u kojoj se kompanije nalaze, iako sa pojavom multinacionalnih kompanija razlike nestaju. Tako na primjer talijanski menaderi djeluju u okruenju u kojem postoji niska tolerancija rizika. Talijani su vrlo kompetitivne prirode, ali ujedno vole grupno donoenje odluka.U Japanu preovladava donoenje odluka konsezusom, to jest radnici su aktivno ukljueni u donoenje odluka, ali ipak kod glavnih odluka vrhovna uprava zadrava svoju mo. Hoe li odluivanje biti pojedinano ili grupno, zavisi od sloenosti problema o kojima se odluuje. U pravilu, ako se radi o jednostavnijim problemima, odluivanje e biti pojedinano, za razliku od sloenijih problema kod kojih e dominirati skupno odluivanje.

Wroom H.Y. and A.G. Jago: Decision Making as a Social Proces: Normative and Descriptive Models of Leading Behaviar, Decision Science, Vol S, 1974, strana 748. 2 Mintzberg H. : Strategy formation: schools of thought, in Perspectives on Strategic management, edited by Fredericson, New York, 1990, strana 122. 3 Sikavica Pere: Odluivanje u preduzeu raunovodstvo i finansije br. 12, Zagreb 1991, strana 66.

Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

2. INDIVIDUALNO ODLUIVANJE Individualno odluivanje karakterie injenica da odluke donosi jedna osoba, odnosno pojedinac.Zbog same te injenice individualno odluivanje u velikoj se mjeri razlikuje od grupnog odluivanja. Razlika je najvea u pogledu broja broja uesnika u procesu odluivanja, a iz nje proizilaze i razlike u nainu odluivanja, kao i u vremenu trajanja procesa odluivanja. Individualno odluivanje u pravilu je bre i jednostavnije, mada ne mora biti i lake s obzirom na odgovornost za pogrene odluke snosi samo jedna osoba. Individualno odluivanje, ako ga posmatramo sa aspekta razliitih pojedinaca kao donosioca odluka, moe biti bre i sporije. Hoe li individualno odluivanje biti sporije ili bre, u prvom redu zavisi od znanja i sposobnosti osobe koja donosi odluke. Individualno e se u pravilu odluivati o jednostavnijim problemima za ije je rjeavanje dovoljno znanje jedne osobe, o pitanjima od manje vanosti za preduzee, o onim pitanjima o kojima se mora brzo odluivati, kao i o onim odlukama koje pogaaju mani broj ljudi. To, meutim, ne znai kako se nee ponekad individualno odluivati i o najsloenijim pitanjima i problemima, ije e negativne posljedice, zbog pogreno donesene odluke, snositi svi zaposleni u preduzeu. Menaderi se razlikuju po brojnim osobinama, meutim, njihova je najvanija osobina upravo ona koja je vezana uz odluivanje, to jest na nain kako donose odluke, bolje rei, donose li bolje ili loije odluke. Mnoge poznate historijske linosti, predsjednici kompanija, dravnici ili vojskovoe upravo su to postali ba zato to su znali donositi dobre odluke.Ostali, koji su donosili pogrene poslovne odluke, istorija je zabiljeila kao gubitnike. Prema R. L. Daft-u, ako individualno odluivanje posmatramo sa pozicije menadera koji odluuje,onda se ono moe opisati na dva naina: a) Prvi je racionalni pristup, koji sugerie nain na koji bi menaderi trebali donositi odluke; b) Drugi bi se mogao nazvati ograniena racionalna perspektiva, koja opisuje nain donoenja odluka u kratkom vremenu i uz ograniena sredstva; S obzirom na sklonost i nesklonost riziku pojedinani donosioci odluka dijele se na: a) Izbjegavatelje problema imaju nisku toleranciju prema neizvjesnosti i rizikupa, s obzirom da ne vole riskirati, izabiru inaicu rjeenja problema sa sigurnim posljedicama; b) Rjeavatelji problema oni su koji imaju srednji stepen tolerancije prema neizvjesnosti i riziku, a kad se suoe sa problemima, ne pokuavaju ih sprijeiti; c) Tragatelji za problemima ljidi su koji toleriu nesigurnost i rizik u odluivanju, to za njih predstavlja izazov, a zadovoljstvo nalaze u suprostavljanju neizvjesnosti; Individualno odluivanje, kao i grupno ima svoje prednosti i nedostatke. Najvanija prednost individualnog odluivanja je ta to je to brz proces odluivanja s obzirom na injenicu da je pojedinac bri od grupe. Druga prednost individualnog odluivanja ogleda se u tome to se kod nekihvanih odluka preferira miljenje jedne osobe, jednog strunjaka, koji je najkompetentniji kod odluivanja o nekom problemu. Prednost individualnog odluivanja ogleda se i u tome to se time izbjegavaju problemi grupnog odluivanja , kao to je grupno miljenje, to inae uspoirava i oteava proces odluivanja. Za razliku od prednosti najvea slabost individualnog odluivanja ogleda se u tome to pojedinac objektivno moe generisati manji broj ideja, kao i manji broj inaica za rjeavanje problema nego grupa, to je razumljivo s obzirom da se grupa sastoji od veeg broja pojedinaca koji kao grupa, u pravilu, vie znaju nego pojedinac.

Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

3. GRUPNO ODLUIVANJE Grupno odluivanje predstavlja nain poslovnog odluivanja ili odluivanja uopte u kojemu odluke donose grupe ljudi strukturirane po razliitim osnovama. Osnova za formiranje grupa moe biti vlasnitvo, menaderske funkcije, zajedniki rad na nekom poslu i slino. Veliki broj odluka u preduzeu se donosi po osnovu grupnog odluivanja. Grupne odluke donosi vei broj pojedinaca koji zajedniki rade na rjeavanju nekog problema. O grupnom odluivanju moemo govoriti kao o odluivanju skuptine dioniara, nadzornog odbora,neke vee ili manje grupe menadera, odnosno zaposlenih. Poto grupno odluivanje angauje vei broj pojedinaca, ono traje due od pojedinanog odluivanja. Vei broj uesnika u grupnom odluivanju s jedne strane demokratizira odluivanje, a s druge ga ini sporijim i skupljim. Grupno odluivanje ne bi trebalo mijeati sa participacijom radnika u procesu odluivanja, jer grupno odluivanje podrazumjeva ukljuivanje manjeg ili veeg broja lanova organizacije, najee menadera razliitih razina u procesu odluivanja, za razliku od radnike participacije koja podrazumjeva ukljuivanje radnika u proces donoenja odluka. 3.1. Osobine grupnog odluivanja Osnovna osobina grupnog odluivanja je ta to odluke donosi dvije ili vie osoba, odnosno manja ili vea grupa. Te grupe karakterie slijedee: povezuju ih zajedniki interesi; lanovi grupe moraju meusobno komunicirati; lanovi grupe dijele meusobne uloge za ostvarivanje zajednikih ciljeva grupe, i td. Koliko e grupa biti uspjena u odluivanju, zavisi od ponaanja njenih lanova, a posebno voe, koji mora biti u mogunosti kombinovati njihove pojedinane snage u jednu zajedniku snagu orjentisanu na ostvarenje zajednikih ciljeva. Najvaniji faktori koji utiu na uspjenost grupnog odluivanja prikazano je na slici 1. Znai, za uspjeh grupnog odluivanja vaan je sastav grupe koja donosi odluke, veliina te grupe, norme ponaanja u grupi te postojanje kohezije izmeu lanova grupe koja odluuje o nekom problemu. Svaki od ovih faktora u veoj ili manjoj mjeri odreuje uspjenost i kvalitet grupnog odluivanja. S obzirom da u grupnom odluivanju odluke donosi vei broj lanova, grupno odluivanjebit e razliito od individualnog, jer svaka osoba kao lan grupe sa svojim znanjima, sposobnostima, linim osobinama i temperamentom utie na odluivanje. Grupno odluivanje u pravilu je sporiji i sloeniji nain odluivanja od individualnog odluivanja, jer u njemu sudjeluje vei broj lanova zbog proces odluivanja i traje due vrijeme. Ipak je na odreeni nain grupno odluivanje za donosioca odluka laki nain odluivanja s obzirom da odgovornost za odluke na sebe preuzima grupa, a ne pojedinci.

Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

Slika 1 etiri faktora koji utiu na uspjenost grupe

Hoe li odluivanje u grupi biti bre ili sporije, zavisi od znanja i sposobnosti lanova grupe, ali i od toga jesu li njihova znanja komplementarna, konkurentna ili istovrsna. Na slici 2 prikazane su razliite grupe donositelja odluka s obzirom na znanja njihovih lanova. U grupnom odluivanju postii e se najbolji rezultati ako su znanja lanova grupe komplementarna, a najslabiji ako su ona konkurentna odnosno istovrsna.

Slika 2 Grupe donosioca odluka s obzirom na znanja njihovih lanova

Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

3.2. Vrste grupa U grupnom odluivanju sudjeluju razliite grupe koje moemo klasificirati u slijedee vrste: a) formalne i neformalne; b) privremene i trajne; c) homogene i heterogene; d) velike i male; Svaka od ovih klasifikacija grupa u procesu odluivanja izvrena je po jednom od naela na kojima se formiraju grupe. Tako je kod podjele na formalne i neformalne grupe bitan status lanova grupe u organizacijskoj strukturi preduzea. Podjela na privremene i trajne grupe govori o tome jesu li grupe trajno etablirane organizacijskoj strukturi ili su one formirane ad hoc, tj. po potrebi. Podjela na homogene heterogene grupe temelji se na osobinama lanova grupe, dok podjela na velike i male polazi od broja lanova koji ine neku grupu. Formalne i neformalne grupe u najblioj su vezi sa formalnom i neformalnom organizacijskom strukturom preduzea. Formalne su grupe propisane organizacijskom strukturom preduzea kao nositelji odluivanja na odreenom podruju, odnosno na odreenoj razini menadmenta. Unutar svake formalne organizacije u pravilu postoji sloeno tkivo neformalnih grupa, koje su jae ili slabije meusobno povezane. Podjela grupa na trajne i privremene u najuoj je vezi s podjelom na formalne i neformalne grupe pa se moe rei da su trajne grupe ujedno formalne grupe. Homogene grupe predstavljaju takve grupe donositelja odluka koji su po mnogim svojim osobinama isti ili slini. Za razliku od homogenih grupa heterogene grupe, kao to im sam naziv govori, sastoje se od razliitih lanova koji se meusobno razlikuju po interesima, stavovima,znanjima i sposobnostima, formalnom obrazovanju, kao i po linim osobinama. Jedna od podjela koja polazi od broja lanova koji ine jednu grupu jeste podjela na velike i male grupe. Moda bi sa stanovita veliine grupe bila primjerenija podjela na optimalne i suboptimalne grupe. 3.3. Problemi grupnog odluivanja U grupnom odluivanju suoavamo se s brojnim problemima. Meutim, ipak bi se mogla izdvojiti tri problema kao osnovna odnosno kljuna problema grupnog odluivanja. Ti problemi su: a) polarizacija izmeu lanova grupe; b) grupno miljenje i c) participacija u procesu odluivanja; Prvi problem grupnog odluivanja je polarizacija izmeu lanova grupe. U procesu odluivanja, odnosno u postupku rjeavanja problema, lanovi grupe moraju zastupati razliita pa i ekstremna stajalista u odnosu na druge lanove grupe. Drugi problem grupnog odluivanja je grupno miljenje. To je jedinstveno miljenje svih lanova grupe koje se javlja kao antipod polarizacijiizmeu lanova grupe. Do grupnog miljenja dolazi iz dva razloga: jedan je sam nain miljenja u grupi, a drugi je meusobna povezanost lanova grupe. Trei je problem grupnog odluivanja participacija radnika u procesu odluivanja. Participaci- jom radnika u odluivanju proces odluivanja se produava, to ponekad moe ugroziti i sam proces odluivanja kad se odluka mora donijeti vrlo brzo, odnosno u kratkom roku.

Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

3.4. Tehnike grupnog odluivanja Za razliku od individualnog odluivanja kod kojeg odluuje samo jedna osoba pa nema ni potrebe za nekim posebnim tehnikama odluivanja s obzirom da donositelj odluka kao pojedinac sam odluuje kako e odluivati, sasvim je drukije kod grupnog odluivanja. Naime, u grupnom odluivanju sudjeluje manji ili vei broj lanova grupe koje je, na neki nain, potrebno organizovatiti, usmjeravati i voditi zbog ega je potrebno elaborirati tehnike grupnog odluivanja s obzirom da se u grupi moe odluivati na razliite naine. Meu brojnim tehnikama grupnog odluivanja najpoznatije su:30 a) oluja mozgova (Brainstorming), b) Tehnika nominalne grupe (Nominal Group Technique) i c) Delphi tehnika (Delphi technique). Brainstorming ili, kako bismo to u slobodnom prijevodu mogli nazvati, oluja mozgova, predstavlja tehniku odnosno metodu odluivanja koja se temelji na intenzivnoj diskusiji odnosno raspravi meu lanovima grupe. To je, zapravo, tehnika stvaranja ideja u kojoj lanovi grupe generiraju inaice rjeenja problema bez obzira na to jesu li one realne odnosno praktiki izvodive. Kod ove tehnike odluivanja treba naglasiti kako je svaka ideja dobrodola pa ak i one koje su moda besmislene, jer je to znak da se grupa potpuno oslobodila kompleksa ta e rei drugi, ako je neija ideja besmislena. Dakle, grupa se mora osloboditi autocenzure, straha i nelagode kako e drugi reagovati na neiji prijedlog. Na taj se nain svaka ideja prihvata i podrava,bez obzira na njenu vrijednost, a znatno se poveava i stimulira odnosno ohrabruje aktivnost grupe. Tehnika nominalne grupe jedna je od moguih tehnika koje se koriste u grupnom odluivanju. Ima odreenu prednost pred Brainstorming zbog toga to je pogodna za sve faze procesa odluivanja, dok je Brainstorming najkorisnija tehnika odluivanja u fazi generiranja ideja. I tehnika nominalne grupe odluivanja ohrabruje pojedinanu kreativnost lanova grupe. Naziv nominalna proizlazi iz toga to lanovi grupe djeluju nezavisno, ak ni ne moraju biti zajedno na istom mjestu, a grupe formiraju samo imenom. Delphi tehnika jedna je od tehnika grupnog odluivanja koja se temelji na postizanju konzensusa izmeu strunjaka - donosioca odluka upotrebom serije upitnika. Postupak odluivanja kod Delphi tehnike slian je odluivanju kod tehnike nominalne skupine, s torm razlikom to se lanovi grupe ne susreu licem u lice na jednom mjestu, a idealno je kad meusobno ni ne znaju ko je sve ukljuen u proces odluivanja.

3.5. Prednosti i nedostaci grupnog odluivanja Grupno odluivanje, ba kao i individualno, ima brojne prednosti i slabosti. U pravilu, ono to je prednost jednog naina odluivanja predstavlja slabost kod drugog. To znai da su ova dva naina odluivanja komplementarna i da ih u odluivanju treba koristiti istovremeno i paralelno. Svaki od ova dva naina odluivanja treba koristiti za rjeavanje onih problema za koje je taj nain odluivanja najprihvatljiviji. Grupno odluivanje ima brojne prednosti u odnosu na indivi- dualno odluivanje. Jedna je od najvanijih prednosti to to grupa u pravilu donosi bolje odluke od pojedinaca. Druga je velika prednost grupnog odluivanja ta to je lake provesti u djelo odluku koju je donijela grupa nego pojedinac, jednostavno zato to vei broj lanova grupe kao donositelja odluka znai i vei broj onih koji tu odluku prihvataju. Prednosti grupnog odluivanja ogledaju se i u slijedeem: a) Tei isloeniji problemi o kojima se odluuje mogu se ralaniti i dodijeliti na rjeavanje pojedinim lanovima grupe, a prema njihovim 7

Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

afinitetima i sposobnostima. b) Grupa generira puno vie ideja za rjeavanje problema, to je logino, jer je i vie ljudi ukljueno u taj proces. c) S obzirom na vei broj lanova koji odiuuju u grupi, ideje se mogu bolje prouiti, istraiti odnosno procijeniti inaice rjeenja problema. d) lanovi grupe izuzetno su motivisani za odluivanje, jer dobro znaju kako svi odluuju. Za razliku od naprijed nabrojanih prednosti grupno odluivanje jednako tako ima i odreene slabosti. Najvea slabst grupnog odiluivanja ogleda se u tome to je ono relativno spor proces odluivanja koji zahtijeva vie vremena za donoenje odluka, a situacije u poslovnom odluivanju nerijetko su takve da treba brzo, odnosno u najkraem moguem vremenu, donijeti odluku. Jedna od veih slabosti grupnog odluivanja jest opasnost od grupnog miljenja u procesu odluivanja, a kao posljedica nametanja odluke od strane pojedinog lana grupe koji uiva veliki autoritet i mo u organizaciji ime se u odluivanju marginaliziraju svi ostali lanovi. Neke od aktivnosti u grupnom odluivanju, ovisno od pravca u kojem e se razvijati, mogu se manifestirati jednom kao prednost, a drugi put kao slabost grupnog odluivanja. S obzirom na to da grupa tei donoenju riskantnih odluka, mogue je da, ako je odabrano rjeenje povoljno, takva odluka znai poetak poslovnog preporoda za preduzee i obratno.

4. ZAKLJUAK Dakle, odluivanje je sloen proces donoenja mnogobrojnih odluka u koji su ukljueni svi lanovi organizacije, bilo kao individue ili grupe. Isti lanovi organizacije koji donose pojedine odluke individualno, tj. kao pojedinci, za donoenje nekih drugih odluka javljaju se kao lanovi grupe koja donosi odluke. Hoe li odluivanje biti individualno ili grupno, zavisi od sloenosti 8

Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

problema o kojima se odiuuje. U pravilu, ako se radi o jednostavnijim problemima, odluivanje e bitiindividualno, za razliku od sloenijih problema kod kojih e dominirati grupno odluivanje. To je samo opte pravilo od kojega e u praksi biti puno odstupanja. To znai kako e se individualno odluivati i onda kad je rije o sloenim, nedovoljno precizno definisanim i nejasnim problemima i obratno. Odgovor na pitanje kada je bolje koristiti individualno, a kada grupno odluivanje nije samo teorijsko ve i praktino pitanje. Na to je pitanje teko dati precizan odgovor i to iz nekoliko razloga. Odgovor na to pitanje zavisi od: a) vrste odluka koje se donose, b) znanju i sposobnosti onih koji odluuju, c) vremenu koje stoji na raspolaganju donosiocu odluka i d) tipu odnosno vrsti procesa odluivanja. Odluke manje vanosti, odnosno svakodnevne operativne odluke donosit e u pravilu pojedinci, za razliku od najvanijih odluka koje e se donositi grupno. Meutim, bit e situacija u poslovnom odluivanju kad e i odluke od najvee vanosti za preduzee donositi pojedinac. Vii stepen znanja i sposobnosti koju posjeduju neki pojedinci utjecat e na individualno odluivanje, za razliku od nekog drugog pojedinca koji e zbog nedostatka znanja pribjegavati grupnom odluivanju. S druge pak strane postoje odluke za ije je donoenje potrebno posjedovati razliita polivalentna znanja najvie razine, koja ne posjeduje nijedan pojedinac pa je u takvim situacijama grupno odluivanje jedini mogui nain odluivanja.

5. LITERATURA 1. Bahrija Umihani: Poslovno odluivanje: Praktikum vjebi za studente Ekonomskog fakulteta u
Tuzli ( peti i esti semestar kolske 2000/2001) , Tuzla 2000. god. 2. Pere Sikavica: Poslovno odluivanje, Informator, Zagreb 1999. god.

Seminarski rad iz nastavnog predmeta Poslovno odluivanje

10