Filozofija

to je filozofija? nema opdeprihvadene definicije Karl Jaspers (20.st.) Uvod u filozofiju

o o

filozofija je nazor o svijetu i ivotu kao i znanost i religija no od znanosti i religije je razlikuje filozofsko miljenje

filozofsko miljenje ima tri karakteristike

o o o

koristi strogo, pojmovno miljenje koristi logiku argumentaciju koristi kritiko miljenje

tri funkcije filozofije

o o o

fundirajuda/utemeljujuda - filozofija se bavi onim to je temelj svega drugoga kritika uvijek propituje i istrauje u svim aspektima utopijska otvorena je prema bududnosti

Pitagora se prvi nazvao filozofom, a o tome svjedoi Ciceron

Antiko i srednjovjekovno shvaanje filozofije

Heraklit (540.-480.) suvremenik Pitagore za njega je filozof onaj koji ljubi mudrost i mora mnogo znati ima znanje, ali koliina informacija ne ini filozofa logos temeljni pojam univerzalni kozmiki zakon, bit svega filozof je onaj koji istrauje logos, a ne raznolikost

Herodot (484.-424.) filozofirati znai istraivati iz elje za samom spoznajom, iz ljubavi prema mudrosti

Platon (427.-347.) tri vrste bida

o o o

neznalica ne zna da ne zna mudrac zna da zna (bogovi, ideal kojem se tei) filozof zna da ne zna i tei mudrosti

filozofi tee spoznati bit stvari, vodi ih elja za spoznajom

Aristotel (384.-322.) filozofija je znanost o onom to je najspoznatljivijie prva poela (temelji) i uzroci ako spoznamo prva poela i uzroke, spoznat demo i sve ostalo filozofija je kraljica znanosti jer je jedina koja de ustvrditi svrhu

zajedniko u antikom shvadanju ljubav prema znanju, istraujemo zbog same mudrosti, antropocentrizam Apostol Pavao (1.st) ono to poganska filozofija smatra mudrodu svijeta zapravo je ludost

Tertulijan (160.-220.) vjeruje jer je ogranien i ne moe spoznati neogranieno (Boga) Vjerujem jer je apsurdno ako ne moe spoznati, vjeruj krdanski i grki svijetu su u nepomirljivoj suprotnosti ne treba istraivati, nego vjerovati, jer sve pie u Bibliji

Augustin (354.-430.) eli spoznati samo Boga i nita vie

zajedniko u srednjovjekovnom shvadanju teocentrizam

Novovjekovno shvaanje filozofije

novovjekovno shvadanje
o o

16. st - filozofija renesanse 17. st - empirizam i racionalizam

Rene Descartes
o o o

predstavnik racionalizma filozofija je savreno znanje o svim stvarima koje ovjek moe spoznati i slui boljem snalaenju u ivotu naglauje praktinu funkciju filozofije

Thomas Hobbes
o o o o o

predstavnik empirizma filozofija je racionalna spoznaja, tj spoznaja do koje dolazimo umovanjem racionalna spoznaja je spoznaja uzroka i posljedica u prirodi i ukljuuje mod kontrole nad prirodom takoer je naglaena praktina funkcija filozofije suprotnost racionalnoj spoznaji je osjetilna spoznaja

1781.-1831. Njemaki klasini idealizam

o o o

Kant, Fichte, Schelling ( romantiarski filozofi), Hegel 1781. Kant objavio Kritiku istog uma 1831. umire Hegel

Immanuel Kant (1724.-1804.)

o o

kolska filozofija injenice o filozofiji Svjetska filozofija 4 pitanja

to mogu znati? ovjek mora znati granice ljudske spoznaje METAFIZIKA to trebam initi? koje je djelovanje moralno MORAL (ETIKA) emu se smijem nadati? odnos prema bogu RELIGIJA to je ovjek? najvanije pitanje jer trai odgovore na prva tri ANTROPOLOGIJA

ovjek je jedini koji moe uspostaviti vezu s transcendentnim bidem (bidem koje ovjeka nadilazi u svemu)

Johann Gottlieb Fichte (1762.-1814.)

o o

filozofija je neto subjektivno i ovisi o ovjeku, proeta je njegovom duom filozof je roeni genij, a prednost imaju mlai

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.-1831.) filozofija je njezino doba izraeno u mislima filozofska refleksija trenutka u kojem nastaje na filozofe djeluje tradicija od prije

Suvremeno shvaanje filozofije

Karl Marx (1818.-1883.) Teze o Feuerbachu Marxovih 11 teza polemika sva dosadanja filozofija se tumaila samo u teoriji, to je loe filozofija prakse - filozofija mora krenuti u praksu i raditi na promjeni svijeta, a to se moe samo revolucijom

Ludwig Wittgenstein (1889.-1951.) napisao djelo Tractatus Logico-philosophicus svodi filozofiju na logiku analizu misli ono to je netko rekao, treba se objasniti

Filozofija i znanost
Znanost jest
o

skup svih metodiki steenih i sistematski sreenih znanja, a ujedno i djelatnost kojom ta znanja stjeemo (fil. rj. MH)

rac. utemeljena cjelina znanja o nekom pred. koja se koristi def. pojmovnim okvirima i razraenim metodama istraivanja (op.enc.)

Podjela znanosti
Znanosti

Realne Kulturalne realne Drutvene

Formalne

Prirodne

Logika

Matematika

Duhovne

Gospodarske

razlika izmeu realnih znanosti i filozofije REALNE ZNANOSTI iskustvene ili empirijske postavljaju empirijska pitanja tematski reducirane znanstvena spoznaja je uvijek partikularna metodiki apstraktne mogu istraivati samo ono to se da istraivati metodama, ostalo apstrahiraju FILOZOFIJA nije iskustvena nego propituje temelje svakog iskustva eli prouavati totalitet (cjelinu) iskustva spoznaja totaliteta nije metodiki apstraktna

povijest
o o o o o o

do 7./6. st.pr.Kr mitoloko tumaenje svijeta 7/6. st. pr. Kr nastaje filozofija i ukljuuje ono to de kasnije biti znanost 4. st. pr. Kr. - s Aristotelom krede odvajanje znanosti 16. st. odvajaju se prirodne znanosti 19. st. odvajaju se sociologija i psihologija 20. st. odvaja se logika

Filozofija i religija
slinosti
o o o

tumaenje svijeta i ivota rasvjetljenje egzistencije za svaku pojedinanu osobu transcendiranje svakodnevnog

razlike
o

objava u religiji dolazi od Boga (nadumni iskaz) i moemo vjerovati ili ne vjerovati, a u filozofiji je to umni iskaz, rezultat promiljanja i uvijek podlijee kritikom razmiljanju

nadumne iskaze prouava teologija, a umne filozofija

Filozofija i umjetnost
slinosti
o o o

tumaenje svijeta i ivota univerzalnost svevremenske teme povijesnost (ne zastarijevaju)

razlike
o

umjetnost mata, filozofija logika i kritiko razmiljanje

Filozofske discipline
sve u filozofiji poinje filozofskim pitanjem, iz kojeg slijedi odgovor, iz kojeg slijedi novo pitanje itd. stvara se problemsko podruje koje s vremenom prerasta u filozofsku disciplinu filozofska disciplina specijalizirano podruje filozofije koje se bavi pojedinim problemskim podrujima Aristotel kae da se ovjek prema svijetu odnosi na trostruk nain teorija, praksa, proizvodnja

FILOZOFIJA dijeli se na tri grane teorija TEORIJSKA FILOZOFIJA nauk o bidu praksa PRAKTIKA FILOZOFIJA nauk o lj. djelovanju proizvodnja POIETIKA FILOZOFIJA nauk o proizvoenju ili oblikovanju (poetika) (retorika)

metafizika

etika

fil. prirode

genitivne fil.

estetika

gnoseologija

fil. tehnike

antropologija

grane teorije su teorijska, praktika i poietika filozofija

Teorijska filozofija
Metafizika
njome se bavio Aristotel, ali ju je nazivao Prva filozofija knjiniar Andronik je slagao njegove spise, i slagao ih je po redu prvo je sloio fiziku pa prvu filozofiju koja je iza fizike = metafizika to je u njoj
o o

uenje o prvim izvorima i uzrocima bida uenje o vrhovnom bidu

razgranava se u dva podruja

o o

opda metafizika ili ontologija specijalna metafizika

nauk o dui metafizika psihologija filozofska ili racionalna teologija = teodiceja

prouava teoloka pitanja ali ali one spoznaje do kojih je mogude dodi umnim iskazom (suprotnost joj je dogmatska teologija koja koristi nadumne iskaze)

Ontologija (Opa metafizika)

filozofija teorijska f. metafizika ontologija naziv ontologija dao njemaki filozof Wolff u 17. stoljedu nauk o bidu kao bidu 3 temeljna filozofska pojma
o o o

bide ili egzistencija sve ono to jest/postoji/egzistira bez obzira na nain (2 naina postojanja realno i irealno) bit, sr ili esencija ono po emu neto je ba ono to to jest bitak bit bida kao bida, ono po emu jest sve to jest

pravci u ontologiji
o o o o o

monizam bitak je jedan dualizam bitak je dvojstven pluralizam bitak je viestruk materijalizam bitak je materijalan idealizam bitak je idejne naravi

Aristotel govori o poetku grke filozofije i njihovom vienju bitka (poela svih stvari)
o

kae da grka filozofija zapoinje kao materijalizam, iako ima i idealistikih teorija (Pitagorejci)

Tales otac grke filozofije promatra prirodu i zakljuuje da se u svemu nalazi voda monizam, materijalizam Pitagorejci promatrajudi univerzum zakljue da su brojevi poelo idealizam Empedoklo za njega su poelo 4 elementa materijalizam, pluralizam

Atomisti Leukip i Demokrit poela su atomi materijalizam, pluralizam Spinoza bitak je ono to u sebi jest i sobom se shvada, ne treba ga objanjavati monizam, idealizam Platon poela su ideje idealizam, pluralizam Biblija poelo je Bog idealizam, monizam Schelling poelo su priroda i duh dualizam? Hegel poelo su zbiljsko i umno dualizam?, idealizam

Gnoseologija (Spoznajna teorija)

temeljni problem je problem spoznaje spoznaju moemo shvatiti kao proces shvadanja i razumijevanja, ali i kao zavrni rezultat (znanje) gnoseologija se kao disciplina formira u 17. stoljedu, utemeljio ju je John Locke pitanja o izvorima, dosezima i izvjesnosti spoznaje
o

posebno podruje ini problem istine

pravci s obzirom na pitanje o izvoru spoznaje

o o o o

empirizam utemeljio John Locke sva ljudska spoznaja dolazi iz iskustva senzualizam (radikalni empirizam) sva ljudska spoznaja dolazi iz osjetilnih iskustva racionalizam utemeljio Descartes ovjeka do spoznaje vodi razum (ratio) iracionalizam do spoznaje se dolazi iracionalno, ima vie pravaca:

histicizam stanje ekstaze, dua se spaja s izvorom voluntarizam volja je nadreena razumu, koji jest instrument spoznaje, ali ne djeluje ako ga volja ne pokrene

o o

kriticizam utemeljio Immanuel Kant intuicionizam posebna spoznajna mod intuicija neposredan uvid u bit stvari bez uporabe osjetila i racionalne analize

pravci s obzirom na doseg i izvjesnost spoznaje

o o

dogmatizam mogude je sigurno spoznati stvari skepticizam objektivna spoznaja nije moguda

za svaku tvrdnju ima pros and cons koji su u ravnotei, pa se treba suzdrati od donoenja suda

agnosticizam bit stvari ne moemo spoznati, nespoznatljiva je

radikalizacija skepticizma, ono to tvrdimo su naa uvjerenja i stavovi, a ne isto znanje

Antropologija
kao disciplina nastaje tek u 19. stoljedu razlikujemo znanost antropologiju i filozofsku disciplinu antropologiju odgovara na pitanje to je ovjek?

Praktika filozofija
Etika
drugo ime filozofija morala 2 temeljna pojma zlo i dobro moral skup nepisanih pravila o ponaanju u nekoj zajednici sankcije zakon skup pisanih pravila kazne etika nastaje u 4. stoljedu prije krista sa Aristotelom
o

prije Aristotela su se etikim pitanjima bavili Sokrat i Platon

3 tipa etike
o o o

deskriptivna opisuje to je dobro (moralno) normativna propisuje to je dobro (moralno) metaetika propituje i trai objanjenja zato je neto dobro ili loe

jo jedna podjela etika

Etike vrline
o o

ukljuuje sve pravce kod kojih je kljuni pojam vrlina tu ubrajamo grku etiku (SokPlatAr) i krdansku etiku

Teleoloke etike
o o o o o o

govore da moralno djelovanje mora imati neku svrhu, ali se razlikuju kako de svrhu odrediti hedonizam svrha moralnog djelovanje je postidi ugodu eudaimonizam svrha je postidi sredu ili blaenstvo utilitarizam svrha je korist perfekcionizam svrha je usavravanje samoga sebe zovemo ih etike dobara jer je svrha svakog pravca vrhovno dobro

Deontoloke etike
o o

najpoznatija je etika dunosti samo djelovanje iz dunosti je moralno etiku dunosti zastupa Immanuel Kant

savjest unutarnji glas koji nas vodi u razlikovanje dobra i zla Kako formiramo moralne norme? pitanje o izvoru morala
o o o

autonomija izvor u ovjeku umom razluujemo dobro i z lo heteronomija izvor izvan ovjeka ovjek pravila ne promilja nego usvaja i prihvada teonomija izvor u Bogu

Genitivne filozofije
skupina disciplina u kojima filozofija prouava pojedine znanosti - filozofija prava, politike, matematike postavlja pitanja o svrsi i daje teorijsko obrazloenje o toj znanosti

Poietika filozofija
Estetika
filozofija lijepog i filozofija umjetnosti ta ideja zaokuplja jo grke filozofe, ali se uobliava tek u 18. stoljedu kao fil disciplina, utemeljitelj Alexander Baumgarten pojam lijepog ima 2 aspekta
o o

prirodno lijepo od 19. st. nadalje se gubi umjetniki lijepo ak i Aristotel pretpostavlja lijepo kao ljudskog djelo

Filozofija tehnike
do toga dovodi tehniko oblikovanje fenomen tehnike

Periodizacija filozofije
1. Antika filozofija (7/6.st.pr.Kr.-529.g.pos.Kr) a. Grka filozofija (7/6.st.pr.Kr.-322.g.pr.Kr.) 1. kozmoloko razdoblje 2. antropoloko razdoblje 3. ontoloko razdoblje b. Helenistiko rimska filozofija (322.pr.Kr.-529.) 1. etiko razdoblje 2. religiozno razdoblje Srednjovjekovna filozofija (6.-15.st) a. Patristika b. Skolastika Novovjekovna filozofija (16.st-1831.) a. Filozofija renesanse (16. st) b. Empirizam i Racionaliam (17.st.) c. Prosvjetiteljstvo (18.st.) d. Klasini njemaki idealizam (1781.-1831.) Suvremena filozofija (1831.-)

2.

3.

4.