Slobodna Bosna 18.10.2012.

FIKRET ABDI] PONOVO VARA: ZLOÎNAC U RATU, KRIMINALAC U MIRU
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
12 SU\ENJE RADOVANU KARAD@I]U
Drugo poluvrijeme
Su|enje RADOVANU KARAD@I]U u{lo je u novu fazu po~etkom izno{enja dokaza odbrane. Karadì}, koji brani sam sebe ali ima tim koji mu pomaè, najavio je da bi mogao pozvati oko 300 svjedoka, ali se za sada znaju imena tek nekolicine. Sude}i po onom {to je rekao na po~etku izvo|enja dokaza, ostat }e pri tvrdnjama da su drugi krivi za sve {to se desilo u ratu, a da je on bio neshva}eni, naivni, mirotvorac koji je samo èlio svima dobro socijalni i egzist64 encijalni pakao zapo~eo je nakon {to je njihovu firmu privatizirao HARIS ABDURAHMANOVI], sarajevski trgovac koji se najprije obogatio na problemati~an na~in, da bi se jo{ sumnjivijim operacijama do~epao DITE sa jedinom ambicijom - isisati iz nje ogroman novac; na{ novinar istraìo je ovaj privatizacijski horor kojem se ne nazire kraj
www.slobodna-bosna.ba
IZ RADIONICE MAJSTORA LAZARA

Dubinska studija o kultnom stripu
Mo`da }e ve} dok budete ~itali ovaj tekst Naklada Jesenski i Turk iz Zagreba objaviti knjigu CVJE]ARNICA U KU]I CVE]A srbijanskog autora LAZARA D@AMI]A; jedan od vode}ih svjetskih stru~njaka u oblasti marketing komunikacija napisao je studiju o neprolaznosti ALANA FORDA
52 NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (III)

Za{to je sporan model jedan ud`benik, jedan predmet
Na podru~ju Federacije BiH od ove {kolske godine u~enici devetih razreda osnovnih {kola kupuju samo jedan ud`benik za jedan predmet. Slobodna Bosna pi{e o tome kako je federalno Ministarstvo obrazovanja potpuno ignoriralo dobijene prigovore i isklju~ilo svaku mogu}nost otvaranja rasprave o primjedbama na prihva}ene ud`benike vrlo upitnog kvaliteta
Slijede}i broj Slobodne Bosne bit }e u prodaji ranije, u Sarajevu u utorak, 23. oktobra, a izvan Sarajeva u srijedu, 24. oktobra
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
16 POVRATAK NA MJESTO ZLOÎNA

Veliki comeback Fikreta Abdi}a
Iako se o~ekivalo da }e povratak FIKRETA ABDI]A u BiH biti najja~i predizborni adut DNZ-a, rezultati posljednjih lokalnih izbora u Velikoj Kladu{i su pokazali da je Babo za samo nekoliko mjeseci uspio proizvesti nove podjele me|u Kraji{nicima, i to me|u svojim pristalicama; na{a novinarka otkriva kako je Abdi} preko Udruènja za za{titu nezaposlenih dioni~ara Agrokomerca najprije izveo pu~ u vlastitoj stranci, a potom od sugra|ana u dijaspori po~eo prikupljati novac za navodnu obnovu 56 Agrokomerca
IZA GVOZDENE ZAVJESE

Sarajevsko svjedo~anstvo o Ma|arskoj tragediji
Naredne nedjelje sarajevska knjièvnica VOJKA SMILJANI]-\IKI] }e u vlastima Ma|arske predati (prazan) kartonski kofer koji je njenom suprugu OSMANU \IKI]U, biv{em diplomati SFRJ, poklonio ma|arski premijer IMRE NAGY u jesen 1956. prije napu{tanja ambasade SFRJ u toj zemlji, u kojoj je privremeno dobio azil, i koji }e ubrzo nakon toga biti likvidiran kao lider ma|arskog ustanka protiv okupacijskih vlasti SSSR-a; na{a novinarka istraìla je ovu nevjerovatnu i potresnu pri~u
Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
32 DOSJE SB
Kako je uni{tena Dita
Radnici prije rata svjetski poznate i uspje{ne tvornice deterdènta, tuzlanske Dite, posljednjih mjeseci preìvljavaju pravu agoniju, ne primaju pla}e, bez socijalne i zdravstvene su za{tite... njihov
18.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
MILOVA @ELJEZNA LADY
KONAÂN RASKOL UNUTAR SNSD-a
Crna Gora dobit }e premijerku Milicu Pejanovi}\uri{i}?!

Iako je na izborima u Crnoj Gori koalicija Evropska Crna Gora zabiljeìla uvjerljivu pobjedu, ipak nije osvojila dovoljan broj glasova da bi samostalno mogla formirati novu crnogorsku vladu. Ova koalicija predvo|ena Demokratskom partijom socijalista na ~ijem je ~elu Milo \ukanovi} osvojila je 39 poslani~kih mandata i nedostaju jo{ dva poslanika da bi imala parlamentarnu ve}inu. Vrlo je vjerovatno da }e podr{ku koaliciji koju predvodi \ukanovi} dati Bo{nja~ka stranka koja }e u budu}em crnogorskom parlamentu imati tri poslanika. Predsjednik Bo{nja~ke stranke Rafet Husovi} jo{ uvijek to nije zvani~no potvrdio, me|utim gotovo je nemogu}e da bo{nja~ki poslanici podrè Demokratski front predvo|en Miodragom Leki}em koji se zalaè za formiranje opozicionog bloka. Iako se spekuliralo da }e se neprikosnoveni crnogorski lider u posljednje dvije decenije Milo \ukanovi} ponovo na}i na ~elu Vlade Crne Gore, izvori Slobodne Bosne iz vrha njegove stranke otkrivaju da }e \ukanovi} premijerski mandat povjeriti svojoj dugogodi{njoj strana~koj kolegici Milici Pejanovi}-\uri{i}. Gospo|a Pejanovi}-\uri{i} je u prolje}e ove godine izabrana za ministricu odbrane Crne Gore kao prva èna na ovoj du`nosti u povijesti Crne Gore. Prije toga dugi niz godina bila je ambasadorica SR Jugoslavije u Belgiji, te Crne Gore u Francuskoj. Vaì sa \ukanovi}evu èljeznu lady koja ima podr{ku i Evropske unije i vrha NATO-a. Milica Pejanovi}\uri{i}
Radmanovi protiv Dodika
UNUTARSTRANA^KI RAZDOR
Rasplet sukoba Dodika ii Radmanovi}a o~ekuje Rasplet sukoba Dodika Radmanovi}a o~ekuje se na strana~kim izborima, za pola godine se na strana~kim izborima, za pola godine
Nekada najja~a partija u RS-u, Savez nezavisnih socijaldemokrata M ilorada Dodika, definitivno vi{e ne moè sakriti sve sukobe koji ve} godinama potresaju ovu stranku. U manje od dvije sedmice od lokalnih izbora, odràne su dvije sjednice Glavnog odbora, od toga jedna vanredna, te jedna posebna. Raspu{teno je deset op}inskih odbora u RS, a imenovana su povjerenstva. Za pola godine na entitetskom nivou odràt }e se novi unutarpartijski izbori. Na posljednjoj Glavnog odbora je kona~no obnarodavano ono {to se dugo skrivalo: sukob krila stranke koje predvodi Neboj{a Radmanovi} i onog na ~ijem je ~elu sam predsjednik - Milorad Dodik. Izborom Slobodana Gavranovi}a za gradna~elnika Banje Luke otvorila se Pandorina kutija, unutar SNSD-a. Gavranovi}, uz predsjednika NS RS Igora Radoji~i}a i ministra energetike RS @eljka Kova~evi}a, slovi kao najlojalniji Radmanovi}u. Sjednica koja je trajala skoro 15 sati samo je pokazala kakve i kolike probleme SNSD ima. Dragoljub Davidovi}, koji se u skladu sa predizbornim dogovorom unutar stranke odrekao tre}e kandidature, po svemu sude}i, ne}e sjesti na ministarsko mjesto @eljka Kova~evi}a jer mu to ne da Radmanovi}. Me|utim, ono {to bi predsjednika SNSD-a istinski trebalo zabrinuti jeste pitanje da li je Gavranovi}evom pobjedom, osim 19 op}ina koje mu je preoteo SDS, izgubio i Banju
Luku. Prema pouzdanim saznanjima SB, izgleda da jeste. Naime, na samoj sjednici Glavnog odbora, novoizabrani gradona~elnik Gavranovi} ustao je i poru~io Dodiku da ne}e vi{e manipulirati Banjom Lukom i Banjalu~anima, kako je to mogao za Davidovi}evog mandata. Navodno, Gavranovi} se nije zadrào samo na ovome. Pred svima je poru~io Dodiku da }e, ukoliko bude od njega zahtijevao da bude marioneta u najbogatijem gradu RS-a, podnijeti ostavku na funkciju gradona~elnika i traìti raspisivanje vanrednih izbora. Nakon toga je napustio sjednicu Glavnog odbora. No, iako za sada vlada poprili~na nervoza oko Dodika, Radmanovi} u intervjuu banjalu~kim novinama apsolutno ignorira situaciju u kojoj je mogu} ozbiljan raskol unutar partije, te hladno poru~uje da }e se situacija rje{avati s vremenom, o~igledno svjestan da kona~no drì klju~ne funkcije u entitetu i na dràvnom nivou: svoju ~lan Predsjedni{tva BiH, Radoji~i}evu, predsje dnik Narodne skup{tine RS, Gavranovi}evu gradona~elni~ku, te jedno od najbitnijih i najprofitabilnijih ministarstava u Vladi RS - Ministarstvo, energetike, privrede i razvoja. Igra nerava izme|u Radmanovi}a i Dodika potrajat }e sigurno jo{ pola godine, do odràvanja unutarpartijskih izbora u SNSD-u. Po svemu sude}i, pobijedit }e onaj ko bude sa~uvao hladniju i trezveniju glavu. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 18.10.2012.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILIÎ]
Na putu prema Brazilu

Miralem Pjani} i Sejad Salihovi}
Ogromni su izgledi, tvrde izvori SB iz Podgorice, da }e Milica Pejanovi}\uri{i}, nakon {to je postala prva èna na ~elu Ministarstva odbrane, postati i prva premijerka u povijesti Crne Gore. (S. A.)
PODOBNI ODBOR
Neovisni Odbor za àlbe pretvoren u filijalu ~elnika obavje{tajnih agencija i Ministarstva sigurnosti
U toku je procedura imenovanja ~lanova Odbora za àlbe policijskih slu`benika koja je krenula u neo~ekivanom, da ne kaèmo pogre{nom smjeru. Naime, Odbor je zami{ljen kao neovisno i nepristrasno tjelo koje kao drugostepeni organ odlu~uje o odlukama prvostepenog organa, odnosno policijskih agencija. Odbor se sastoji od sedam ~lanova koje imenuju tri policijske agencije i tri dràvna ministarstva. Tako je ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi} u Odbor postavio svog pomo}nika Samira Rizvu, ministar civilnih poslova Sredoje Novi} postavio je Danicu Peli}, a ministar pravde Bori{a ôlak postavio je Grenka Arapovi}a. Ispred Direkcije za koordinaciju policijskih tjela na ~ijem ~elu je Himzo Selimovi} u Odbor je u{ao Samir Kavazovi}, direktor SIPA-e Goran Zubac u Odbor je poslao svog pomo}nika za obavje{tajne poslove An|elka Hrgi}a, a ispred Grani~ne policije Vinko Duman~i} u Odbor je imenovao Samira Pa{anbegovi}a, direktora Terenskog ureda za aerodrome, i Milana Jeli}a, komandira jedinice u Brodu. Instaliranjem podobnih, a ne sposobnih i nezavisnih kandidata u Odbor za àlbe policijskih slu`benika, vlast valjda namjerava do kraja ispolitizirati ovo tijelo preko kojeg }e disciplinovati policijske slu`benike. (M.F.)
Navija~i reprezentacije BiH
Vedad Ibi{evi} i Edin Dèko
Zvjezdan Misimovi}
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
SMRT ÔVJEKA NA BALKANU, SPORTSKI NASTAVAK

Pi{e: SENAD AVDI]
Slubena agenda, verifikacija, od koga god dolazila, kabineta Angele Merkel nakon govora Ivice Daia, ili Davida Camerona poslije noi dugih noeva njegovih dravljana, malo znai nama ovdje: Srbiju, demokratsku, nedemokratsku, treba kazniti kada god Milorad Dodik kae da ne priznaje presude Meunarodnog suda u Haagu. Isti je to par opanaka: napad huligana na crnce u Kruevcu, Nijemce u Draganovcima i meunarodno pravo u Banjoj Luci
ledao sam u utorak od 18.00 do 20.00 (sve do po~etka utakmice na{e reprezentacije protiv Litvanije u Zenici) na srbijanskoj dràvnoj televiziji prenos susreta mladih reprezentacija Srbije i Engleske koja se igrala na krcatom, solidno sre|enom stadionu u Kru{evcu. Bezvezna, bezli~na, dosadna, uspavljuju}a, tipi~na prvenstvena utakmica. Ali, nisam odustajao, niti se pokolebao; gledao sam, unato~ svemu. Presko~io sam sve informativne programe, dnevnike, vijesti, izvje{taje sa su|enja Radovanu Karadì}u i Goranu Hadì}u u Haagu, hap{enje duhanskih mafija{a u BiH... koje rijetko propu{tam, samo da mi ni{ta ne bi promaklo od onoga {to je va`no za tu utakmicu. ak sam se `rtvovao u toj mjeri da sam u poluvremenu pratio i stru~nu analizu iz studija u Beogradu, gdje je gost bio nekada{nji odli~ni bek Partizana Ivan Golac, koji je izvrsnu, me|unarodno priznatu karijeru imao nastupaju}i za nekoliko uglednih i ozbiljnih klubova na Otoku.
ministar unutra{njih poslova Srbije, Ivica Da~i} govori, poru~uje: Odmah posle Drugog svetskog rata, oni koji su O po~inili ovaj zlo~in su po~eli da grade Novu Evropu. Nije mi bogzna kakva utjeha bila {to se i rukovodstvu Srpske narodne stranke, Da~i}evog koalicionog partnera, prividjelo isto {to i meni. I u SNS-u su ove premijerove rije~i raspoznate kao opasne i {tetne. Lider SNS-a, potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu~i} nimalo nije bio sretan {to njegov kolega Da~i} Evropsku uniju proskribirao kao fa{isti~ku, antisrpsku tvorevinu. Veliku su, ogromnu, mo`da i presudnu podr{ku srpski naprednjaci, aktuelni predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} i Aleksandar Vu~i} tokom proljetne predizborne kampanje dobili u Njema~koj, dràvi koja je bez ozbiljne konkurencije najve}i investitor u razvoj i ekonomsko uspravljanje Srbije. Ivica Da~i} je ve} narednog dana, kada su ga sa svih i unutra{njih i spoljnih isturenih komandnih mjesta pritisli,
Lokalnim, regionalnim politi~kim i inim opsjenarima,

ekao sam, naime, da me neko razuvjeri, kako nisam vidio, ono {to sam vidio, ~uo ono {to mi je uho paralo: bu~ni, orkestrirani rasizam koji je skladno grmio sa tribina. Svaki dodir sa loptom nekog od crnih engleskih nogometa{a bio je od objektivne kru{eva~ke publike nagra|en kakofoni~nim zvucima rodnog kraja - onomatopejom majmunskog ìvotinjskog porijekla, primalnog krika. Na kraju je utakmica Srba i Engleza okon~ala onako kako je, naàlost, jedino bilo mogu}e u takvom vandalsko-rasisti~kom okruènju - op}om tu~om na terenu, krkljancem, makljaòm u kojoj je udarao ko je koga i ~ime je god stigao. Nisam, dakle, htio donositi ishitrene, neutemeljene zaklju~ke kako mi se ne bi ponovio propust u percepciji, pa nakon toga u~itavanje osobnih predrasuda, kakav mi se desio dva dana ranije. U nedjelju, dva dana ranije, gledaju}i, ~itaju}i izvje{taj/e/ sa obiljeàvanja godi{njice uàsnog fa{isti~kog zlo~ina u Drugom svjetskom ratu nad 2950 `rtava, pijetet mi zabranjuje da pogrije{im, civila, èna, djece u srbijanskoj varo{i Draganovci, u~inilo mi se da sam ~uo kako predsjednik Vlade,
6
optuìo medije da su zlonamjerno i neprofesionalno prenijeli njegove birane rije~i, zahtijevaju}i da ga se doslovce citira. I to je uradila dràvna agencija TANJUG, izvinjavaju}i se, pri tom premijeru zbog krupnih uredni~kih propusta. Pokazat }e se da ono {to je on rekao nema nikakve veze sa onim {to su srpski mediji rekli, a ja, trajni ovisnik o srpskoj propagandi, uzeo zdravo za gotovo. Da~i} je zapravo rekao ne{to {to se i po duhu i po slovu kapitalno razlikuje od onoga {to se ~inilo da je izgovorio. Rekao je premijer, prema destiliranoj TANJUGOVOJ ispravci, citiram: Odmah posle Drugog O svetskog rata, oni koji su po~inili ovaj zlo~in, po~eli da grade Novu Evropu.
koliko vam nije jasna semanti~ka, pogotovo semiolo{ka razlika izme|u ove dvije radikalno suprotstavljene izjave srpskog premijera, prilago|avanje objektivnog subjektivnom doìvljaju, te{ko da }e vam ikada i{ta biti jasno. Paul Ince, engleska nogometna ikona, jedan od istaknutijih, unikatnih svakako, eksponata u galeriji velikana Manchester Uniteda, prvi crnac koji je navukao na rukav kapitensku traku
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

A, [TA ]EMO SAD?
Tomislav Nikoli} i Milorad Dodik
reprezentacije Engleske, vrisnuo je nakon rasisti~kog pira srpskih navija~a u Kru{evcu: kaznite ih, zabranite im, ìgo{ite ih. Kazao je to nogometni Martin Luther Ince u obra}anju svom kolegi Michelu Platiniju, gazdi evropskog nogometnog poretka. U mladoj reprezentaciji Engleske igra mu sin, Tom Ince, koji je bio neposredni svjedok-`rtva rasisti~ko-huliganskog pogroma u Kru{evcu. Vjerovatno bi se i Inceov krik tretirao kao pristrasna manifestacija roditeljske pa`nje da se u cijelu pri~u nije uklju~io britanski premijer David Cameron, koji je nakon utakmice engleskih i srpskih mladih nogometa{a u ustani~kom Kru{evcu kazao da je zgroèn vi|enim i obe}ao naciji da }e od UEFA-e zahtijevati da utvrdi rasisti~ke napade i da o{tro osude odgovorne za incident. Slu`benu Njema~ku do srì je uvrijedio i zaprepastio revan{isti~ki govor Ivice Da~i}a na komemoraciji `rtvama fa{isti~kog terora u
ekspozeu u New Yorku. Uzalud je vlast Borisa Tadi}a skr{ila milione doniranih maraka u unaprijed izgubljenom diplomatskom ratu sa Kosovom. De`mekastog, nadmenog diplomatu Vuka Jeremi}a platili su da bi zaustavio procese koji traju ili one koje su ireverzibilni - nepopravljivi. Kosovska nezavisnost se na drugim adresama dokazuje, ili se ne dokazuje. Crna Gora je, eto nekako, zaokruèna, me|unarodno definirana i, u osnovnim dràvnim performansama moderne Evrope, solidna, pristojna, djelomi~no prihvatljiva, ali ranjiva dràva.
rbija u (barem) zadnjih dvadeset godina (taj je isto~ni kompleks dugovijek, sloèn i kompleksan, teritorijalno upitan prostor) ima uàsan problem, vlast koja ne zna da je diplomacija aktivna, adaptabilna, uvjerljiva, a ne stati~na i nepromjenjiva disciplina, da ona
, Da~i}u, Vu~i}u, Dodiku... jedino je Evropa izlazna strategija

Dobanovcima; britanski premijer David Cameron je zgroèn silinom rasisti~ke destrukcije i nasilja nad njegovim sunarodnjacima-mladim nogometa{ima Engleske koji se desio u Kru{evcu. Evropska unija je zate~ena i zabrinuta zbog otkazivanja Parade ponosa u Beogradu; Ma|arska je ozbiljno uznemirena zbog pseudozakonskih, su{tinski nasilnih redukcija nad autonomijom Vojvodine koje je ozakonio Ustavni sud Srbije: u novoj vlasti u najnovijem Novom Sadu, nakon svrgavanja nenarodno-neprirodne koalicije okupljene oko Demokratske stranke Borisa Tadi}a, mjesta su na{lo i za Dveri, klerofa{isti~ku sektu koja ba{tini najcrnje pravoslavno-ksenofobi~ne vrijednosti, pored ostalih i antijevrejske mantre koje su uvjerljivo demontirane (Spisateljica Biljana Srbljanovi} je o tome pervertiranom poglavlju razborito i uvjerljivo svjedo~ila gdje god je trebalo i mudrom popu Nikolaju Velimirovi}u koji je bio prapo~etak antisemitske platforme na ovim prostorima). treba da obuzda, amortizira, u vremenu i prostoru, prilagodi svoju vanjsku politiku. Sve tobo`nje eurofilske manifestacije, iznu|ene ili nametnute obaveze nove srbijanske/srpske vlasti, retori~ke ili su{tinske, samo optere}uju, ìvciraju i frustriraju ex jugoslovenski prostor. Slu`bena agenda, verifikacija, od koga god dolazila, kabineta Angele Merkel nakon govora Ivice Da~i}a, ili Davida Camerona poslije no}i dugih noèva njegovih dràvljana, malo zna~i nama ovdje: Srbiju, demokratsku, nedemokratsku, treba kazniti kada god Milorad Dodik kaè da ne priznaje presude Me|unarodnog suda u Haagu. Isti je to par opanaka: napad huligana na crnce u Kru{evcu, Nijemce u Draganovcima i me|unarodno pravo u Banjoj Luci.
osovo je u toj virtualnoj, iracionalnoj, anahronoj, vanvremenskoj srpskoj kapsuli i kolektivnom doìvljaju unutra{nje pitanje Srbije, {to je potvrdio i predsjedavaju}i Ujedinjenih nacija, gospodin Vuk Jeremi} u svom zadnjem, epohalnom
mplozija srbijanskog dru{tva, neprekinuti poces koji ne uvaàva elementarne demokratske, civilizacijske ste~evine, dapa~e radi na tome da ih se sotonizira (prokazati Nijemce kao genetske fa{iste, ogaditi crnce, izop}iti seksualne manjine i kulturne tekovine/ste~evine), ta dosljedna autorazaruju}a postratna negativna katarza sada ozbiljno prijeti vrijednostima koje je ujedinjena Evropa na jedvite jade nekako uspjela standardizirati ...
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 11. OKTOBAR

@ELJKO KOM[I] ve~eras je zvani~no najavio formiranje vlastite politi~ke stranke vlasnik privatne vi{e nego komercijalne televizije OTV. Populisti~kim emisijama, retorikom bliskom obi~nom ~ovjeku, socijalno nabrijanim govorima, Diaconescu, koji je na ~elu Narodne stranke, obe}ava poni{tavanje svih privatizacija u posljednje dvije decenije, hap{enje kriminalaca, uklju~uju}i i aktuelnog premijera Traiana Basescua, vra}anje oplja~kanog dràvnog blaga narodu. Neke ankete govore da medijski tajkun i njegova stranka imaju povjerenje skoro 20 posto rumunskih gra|ana. Gorljivi progonitelj plja~ka{a i kriminalaca u poslovnoj, politi~koj i dràvnoj eliti, Diaconescu, privatno je iznimno bogat, posjeduje nekoliko vila, vozi se u najskupljim automobilima i jo{ skupljoj jahti. Posjeduje privatni helikopter i avion. Rumunski mediji ne navode je li Diaconescu, kojeg posprdno nazivaju mesijom, (su)vlasnik kakvih tornjeva, je li oènjen, ili bogato razveden...? jednu od najljep{ih pjesama o Sarajevu. Niko u Sarajevu nikada nije ni pomislio, a kamoli zatraìo da se Milanovim imenom zove neka ulica u ovom gradu. [to uop}e nije lo{e: ako se po DAVORINU POPOVI]U zove neki budàk od ulice oko Aerodroma, pokojni Mladenovi} bi svoju ulicu mogao dobiti negdje u {irem rejonu Ilija{a...
UTORAK, 16. OKTOBAR

RADOVAN KARAD@I] danas je na po~etku svoje odbrane u Haagu, dokazuju}i da rat nije bio njegov izbor, nego da je, dapa~e, njegov izbor bio mir i suìvot, opisao posljednji susret sa svojim sarajevskim frizerom Mehom [abi}em dva dana pred po~etak rata, kada ni jedan ni drugi nisu imali pojma o kataklizmi koji slijedi. I u ranijim istupima u Haagu Karadì} se prisje}ao sarajevskog berberina, samo {to je tada pominjao drugog poznatog bricu, svoga kom{iju iz ulice Kralja Tomislava Muhameda Dedaji}a. Ko, zaista, {i{a Radovana Karadì}a i njegovu idiotsku, samoubila~ki koncipiranu odbranu?!
s kojom }e iza}i na op}e izbore 2012. godine. Sa sre}om mu bilo, iako imam milion razloga za rezervu prema toj odluci, osim ako je istinita informacija da je Kom{i} za svoj budu}i politi~ki projekat ve} od inozemnih donatora osigurao dva miliona maraka.
NEDJELJA, 14. OKTOBAR

Milion pitanja mi se vrzmalo kroz glavu, sve gluplje od glupljeg, jedno besmislenije od drugog, dok sam, bez daha, tri sata gledao skok austrijskog serijskog samoubice Felixa Baumgartnera sa izvori{ta svemira. Evo jednog od glupljih: kako je mogu}e da je slika iz Baumgartnerove kapisle 40 kilometara udaljene od zemlje, jasnija, ~istija i izvjesnija od ìvih javljanja reportera javnih servisa u Bosni i Hercegovini?!
PETAK, 12. OKTOBAR

Petnaest ljudi je potrovano u kultnoj Narodnoj kuhinji Kod tetke Zilhe u sarajevskoj Op}ini Stari grad. Inspekcija je ustanovila da je uzrok trovanja salmonela u lunch paketima, kao i da je jedna radnica bila zaraèna salmonelom. Iz opreznog, zakukuljenog izvje{taja inspekcije ne saznajemo da li su se ljudi potrovali u Narodnoj kuhinji, ili su nagr|eni hranom iz Tetka Zilhine kuhinje. Bit }e da je ovo drugo posrijedi, jer nikad nisam vidio da bilo koji nesretnik iz Narodne kuhinje izlazi sa lunch paketom, svoje dnevno sljedovanje po pravilu gladne Sarajlije nose u kanticama. To opet indicira da se, moèbiti, ova narodna/sirotinjska kuhinja bavi i drugim, komercijalnim djelatnostima, cateringom, ku}nom dostavom, dakle da trguje besplatno dobijenom hranom. Ali, ne}u dati da me daljna pitanja dovedu u sukob sa jo{ jednom neupitnom nacionalnom institucijom: tetkom Zilhom [etom i njenom kuhinjom. Kao {to ne namjeravam traìti odgovor na pitanje: koliko je Vlada Federacije dala novca (a dala je vlastitom odlukom) Majkama Srebrenice i @epe da u impresivnom, trocifrenom broju otputuju u Strasbourg i tamo{njem Sudu li~no i personalno uru~e tu`bu protiv Vlade Holandije!? To bi bilo neodgovorno, nevaspitano, indiskretno, ba{ kao kad bih danas pitao advokata Fahriju Karkina: ko pla}a njegovo dugogodi{nje zastupanje nane Fate Orlovi}?
SRIJEDA, 17. OKTOBAR

U Beogradu se priprema festival Daniila Harmsa. Nedavno se hrvatski premijer ZORAN MILANOVI] referirao na ovog ruskog avangardnog pisca da bi pokazao apsurdnost optu`bi opozicije glede ratifikacije sporazuma Tu|man-Izetbegovi}. Dana{nji susret u restoranu Kod Minje na Sedreniku sa HALIDOM BE[LI]EM bio je Harms uìvo. Naru~im prije toga pola kile janjetine za ponijeti. Sa Halidom pri~am o zdravstvenom stanju na{eg zajedni~kog jarana, glumca EMIRA HAD@IHAFIZBEGOVI]A, koji se neki dan vrlo nezgodno slomio neposrednu pred premijeru predstave svog ìvota, U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce . Pri~amo glasno, dobacujemo rije~i preko stolova i kaèm Halidu da sam u dnevnom kontaktu s Emirom i da ga stra{no bole polomljena i nagnje~ena rebra. Tek sam sada shvatio kako na sceni treba hodati Rudo kojeg glumim, nakon {to mu ~etnici u Zvorniku polome rebra, kaè Emir. Halid kaè da su polomljena rebra gadna i prije svega bolna stvar. Emir mi, opet, pi{e ju~er da mu je autor Zvornika Sidran na vijest o nesre}i napisao poruku: Evo me pla~em za na{im rebrima. Ako sam dobro ~uo, Senade, ti }e{ janjetine sa rebara, pita konstatuju}i konobar Enes. Uzimam klopu, ostavljam Halida i dru{tvo (generala Fikreta ]uski}a i njegove Kraji{nike) i spu{tam se niz Sedrenik. Kroz glavu mi proleti Halidova pjesma ardak pa sjetno zapjevu{ih u sebi: To nisu suze u T mojim o~ima, to du{a pla~e za na{im rebrima...
PONEDJELJAK, 15. OKTOBAR

Vlasti u Zagrebu napokon su prihvatile dugogodi{nju inicijativu nekih nevladinih udruga i odlu~ile da jedna ulica u glavnom gradu Hrvatske nosi ime MILANA MLADENOVI]A, rano preminulog lidera
SUBOTA, 13. OKTOBAR

Na izbore u Rumuniji, koji }e se odràti za mjesec i pol dana, iza}i }e tamo{nji televizijski mogul DAN DIACONESCU,
8
beogradskog rock banda Eketarina Velika. Mladenovi} je ro|en u Zagrebu, gdje je ìvio do {este godine, nakon ~ega je sa obitelji preselio u Sarajevo, gdje je ìvio narednih {est godina, do preseljenja u Beograd. O Zagrebu Milan Mladenovi} nije pisao ni pjevao, a o Sarajevu je napisao jednu od svojih najboljih pjesama, odnosno
MINI MARKET
ZLO]UDNA MLADE@
DODIK PRIZEMLJIO LAGUMD@IJU
Na Bilinom polju sukobili se sin tuìteljice Kajmakovi} i sin zeni~kog biznismena Dànanovi}a
Tuìtelji Tuìteljstva BiH Oleg âvka i Dijana Kajmakovi} u utorak uve~er su, pred po~etak utakmice nogometnih reprezentacija BiH i Litvanije na zeni~kom Bilinom polju, opet bili u sredi{tu skandala koji su sami izazvali. Naime, kako nezvani~no saznajemo, âvka i Kajmakovi} su utakmicu pratili sa ~lanovima svojih porodica i brojnim tjelohraniteljima. U jednom trenutku, u loì rezerviranoj za birane goste, sin Dijane Kajmakovi} do{ao je u sukob sa sinom zeni~kog privrednika Dànanovi}a. Sukob je nakon naguravanja i te{kih rije~i rije{en tako {to su na sina zeni~kog poduzetnika nasrnuli tjelohranitelji dràvnih tuìtelja i izbacili ga iz loè. âvka se nakon utakmice dugo bahatio u mix zoni predvi|enoj za novinare i nogometa{e oba tima, pra}en, naravno, dvojicom tjelohranitelja. Potpuno je nejasno kako tuìtelji koji nikuda ne mrdaju bez pratnje, boje}i se za vlastitu sigurnost, dolaze na utakmice reprezentacije koje su okarakterizirane kao okupljanja visokog rizika, no neshvatljiva je i bahatost kojom âvka i Kajmakovi}
Oleg âvka na Oleg âvka na Bilinom polju Bilinom polju
Umjesto na sjednicu Predsjednitva BiH, Lagumdija odletio u Banju Luku moliti Dodika da odustane od smjene
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdìja ne dolazi na sjednice Predsjedni{tva BiH otkako @eljko Kom{i} nije ~lan njegovog SDP-a. To {to je Lagumdìjina sujeta povrije|ena Kom{i}evim odlaskom ne bi trebalo da ima uticaj na odnos prema kolektivnom {efu dràve, koji je po Ustavu zaduèn za vo|enje vanjske politike. Duì niz neodazivanja na sjednice Predsjedni{tva BiH Lagumdìja je nastavio u utorak kad je, umjesto u zgradu Predsjedni{tva, sjeo u avion kompanije svog politi~kog miljenika F ahrudina Radon~i}a i odletio za Banju Luku na razgovor sa politi~kim rivalom koji ga ovih dana smjenjuje, dakle, sa Miloradom Dodikom. Lagumdìja je u Banjoj Luci razgovarao sa Dodikom znatno kra}e nego {to bi se zadrào na sjednici Predsjedni{tva pa je nejasno za{to nije mogao izdvojiti nekoliko minuta da ispuni svoje obaveze
Zlatko Lagumdìja
prema kolektivnom {efu dràve, ali je zato dodao jo{ jedan argument u prilog vlastitoj smjeni. Nakon Banje Luke Lagumdìja je, zahvaljuju}i Fahrinoj letjelici, otputovao u Ankaru. Navodno su Lagumdìjine posjete i Banjoj Luci i Ankari imale isti cilj zadràti se u fotelji {efa bh. diplomatije. (N.H.)
DOLIJAO LIJAN
Inspektori federalnog MUP-a zapoeli istragu finansijskih transakcija u federalnom Ministarstvu poljoprivrede
Slu`benici federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva se posljednjih dana ne bave ni~im drugim osim kopiranja dokumenata za potrebe istrage koja se vodi po nalogu Kantonalnog tuìteljstva u Sarajevu. Kako nezvani~no doznajemo, inspektori Federalne uprave policije ve} su iz Ministarstva poljoprivrede izuzeli obimnu dokumentaciju koja se odnosi na rad ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a, no sude}i prema novim zahtjevima, izgleda da istraga nije ni blizu kraja. Prema tvrdnjama uposlenika tog Ministarstva, policijski inspektori istraùju kako su i kome dodijeljena sredstva namijenjena za poticaje poljoprivrednicima, a uskoro bi na red mogli do}i i tro{kovi medijske promocije ministra Ivankovi}a Lijanovi}a. (S.M.)
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Podravate li ideju SDA da novi gradonaelnik Sarajeva ne bude iz reda bonjakog naroda?
EDHEM BIBER
Predsjednik ESV-a
tada }u povjerovati da su namjere prave.
nastupaju tokom nogometnih utakmica reprezentacije BiH. Podsjetimo, âvka je u septembru, pred po~etak utakmice protiv Latvije napravio skandal u loì stadiona Bilino polje. (N.H.)
STA[O ZA SINI[U, SINI[A ZA MI[A...
VASVIJA VIDOVI]
Advokat
DA
Grad Sarajevo je grad svih njegovih gra|ana. Poslije rata pa do sada gradona~elnici Sarajeva bili su uglavnom iz reda bo{nja~kog naroda. Smatram da je korektno da gradona~elnik bude i iz nekih drugih naroda.
NERMIN PE]ANAC
Predsjednik SDU BiH
DA
Podràvam ideju SDA da novi gradona~elnik Sarajeva ne bude iz reda bo{nja~kog naroda jer u Sarajevu ne ìve samo Bo{njaci. Ovo je multietni~ki i multikulturalni grad.
DA
Ta ideja je ideja SDU-a jer je SDU imao kandidata za gradona~elnika Stjepana Kljui}a. Mi }emo insistirati na na{oj ideji da bude nebo{njak i da to bude Stjepan Kljui}.
SANJIN BE]IRAGI]
Direktor Programa TV1
DINO ABAZOVI]
Docent na FPN-u
Sta{o Ko{arac lobira kod Nikole [piri}a za izbor Sini{e Perkovi}a za direktora Slu`be zajedni~kih poslova BiH
Izbor direktora Slu`be za zajedni~ke poslove BiH umalo je pokvario koaliciju SDS-SNSD na dràvnom nivou, ali su istaknuti kadrovi ovih stranaka iz Isto~nog Sarajeva prona{li kandidata koji podjednako odgovara i jednima i drugima. Rije~ je o Sini{i Perkovi}u, zvanom Picek, aktuelnom direktoru preduze}a Vodovod i kanalizacija Isto~no Sarajevo i nedavno smijenjenom predsjedniku Nadzornog odbora [uma RS. Razlog Vlade RS za Perkovi}evu smjenu bili su milionski gubici [uma RS, nenamjensko tro{enje novca pojedinih gazdinstava, prodaja drvnih sortimenata bez javnih ponuda i niz drugih nezakonitosti zbog kojih su uslijedile i mnogobrojne krivi~ne prijave i policijske istrage. Perkovi} o~igledno nije bio dobar kadar za Vladu RS, ali su u SNSD-u odlu~ili da ga podrè na konkursu za mjesto direktora Slu`be za zajedni~ke poslove institucija BiH i to uz maksimalno zalaganje Sta{e Ko{arca, delegata u Domu naroda PS BiH. Ko{arac lobira kod ministra finansija i trezora BiH Nikole [piri}a da ovog puta progleda kroz prste i podrì Perkovi}evo imenovanje, iako je navi{e zahvaljuju}i [piri}u Sini{i zvanom Picek izmakla direktorska fotelja u Agenciji za za{titu zdravlja bilja BiH, gdje ga je mislio smjestiti Mladen Zirojevi}, biv{i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. (N.H.)
11
NEVEN KAZAZOVI]
Vojnopoliti~ki analiti~ar
DA
Volio bih da SDA uradi sve da to ne bude kozmeti~ki i da ne bude zbog interesa politi~kih te da ne bude zbog Evrope. Volio bih SDA promijeni i mnoge direktore javnih preduze}a dràvnih ustanova, pa da i tu vidimo Hrvate i Srbe kao direktore. Tek
DA
Smatram da treba naglasiti da ne bi bilo dobro to pitanje i dalje politizirati kroz politi~ku opciju kojoj kadidat pripada. U kontekstu multikulturalnosti bilo bi dobro da nebo{njak bude gradona~elnik Sarajeva.
DA
Ova ideja SDA da novi gradona~elnik Sarajeva ne bude iz reda bo{nja~kog naroda odraàva neku vrstu duha sarajevskog.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
SU\ENJE RADOVANU KARAD@I]U
KARAD@I] U HAAGU
RATNI ZLOÎNI IZ NAJHUMANIJIH POBUDA

Nisam zlo~inac, ja sam po zanimanju doktor, grupni analiti~ar i knjièvnik
12
DRUGO POLUVRIJEME
Foto: REUTERS
BEZO^NE LA@I I PORICANJE KRIVICE

Radovan Karadì} svoju odbranu temelji na taktici negiranja krivice, odnosno njenog prebacivanja na druge srpske civilne i vojne lidere
Suenje RADOVANU KARADIU ulo je u novu fazu poetkom iznoenja dokaza odbrane. Karadi, koji brani sam sebe ali ima tim koji mu pomae, najavio je da bi mogao pozvati oko 300 svjedoka, ali se za sada znaju imena tek nekolicine. Sudei po onom to je rekao na poetku izvoenja dokaza, ostat e pri tvrdnjama da su drugi krivi za sve to se desilo u ratu, a da je on bio neshvaeni, naivni, mirotvorac koji je samo elio svima dobro
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
prvom redu u galeriji za publiku ha{ke sudnice, 16. oktobra sjedio je Fikret Ali} i slu{ao kako optuèni Radovan Karadì} pri~a o njemu. Novinari koje sam pustio da do|u u Republiku Srpsku su nam nanijeli vi{e {tete nego NATO bombe, rekao je ratni predsjednik Republike Srpske dodaju}i kako su ti novinari (Ed Vulliamy i E Penny Marshal) postavili ljude iza ìca èle}i stvorit krivu sliku o postojanju logora. Ali} je ìvi dokaz da Karadì} ne govori istinu, odnosno ~ovjek koji je postavljen iza ìce u logoru Trnopolje kako bi ga novinari uslikali a onda te slike poslali u svijet, kako bi na{tetili Karadì}u i onima koji su ga podràvali tokim rata.
JEDNO TE ISTO
Nakon {to je Karadì} zavr{io prvi dan izvo|enja dokaza odbrane, vra}en je u
pritvorsku jedinicu u Scheveningenu a Fikret Ali} je slobodan oti{ao ku}i u Kozarac. Penny Marshal, novinarka britanske televizije ITN, oglasila se istog dana na web stranici ku}e za koju radi pi{u}i kako Karadì} i dalje bira da je ne voli jer je ona bila ta koja je prenijela poruku o logorima u Prijedoru. Marshal podsje}a da su Karadì}evi sljedbenici, dok se on krio, pokrenuli tu`bu protiv nje kako bi dokazali ono {to je on ponovio u sudnici, odnosno da slike napravljene u Omarskoj i Trnopolju u augustu 1992. godine nisu realan prikaz stvarnosti. No, slu~aj su izgubili, a jedan od njih, BBC-ijev novinar John Simpson ove godine se javno izvinio i priznao da nije bio u pravu kada je optuìo Marshalovu i Vulliamyja za neistinu. Sve u svemu, prvog dana izvo|enja dokaza odbrane, te u uvodnom ekspozeu, Karadì} je samo ponavljao ono {to su svi ~uli od njega prvi put prije 20 godina, a onda godinama slu{aju isto od medija koje je on kreirao kao svoje propagandne ma{ine
NEUVJERLJIVO SVJEDOÊNJE
Ukrajinski pukovnik Andrej Demurenko, nekada{nji pripadnik UNPROFOR-a u Sarajevu, poku{ao je nevje{to krivicu za masakr na Markalama prebaciti na Armiju RBiH
13
SU\ENJE RADOVANU KARAD@I]U

KO SU KARAD@I]EVI SVJEDOCI
Sonja i Ljiljana Karadi vjerovatno e biti svjedoci odbrane

Foto: Mario Ili~i}
Tokom oktobra Karadì} bi trebao saslu{ati 16 svjedoka, me|u kojima i biv{e pripadnike UNPROFOR-a Johna Russella, Michela Gauthiera i Stephana Joudryja, koji }e svjedo~iti o Markalama. Tako|er je najavio da }e pozvati oficire Sarajevskoromanijskog korpusa VRS Stevana Veljovi}a, Du{ana [krbu, Milorada Dìda, Dragana Maleti}a, Slavka Gengu i ~etiri za{ti}ena svjedoka. Dan prije po~etka dokaznog postupka u razgovoru za Slobodnu Bosnu, savjetnik odbrane ameri~ki advokat Peter Robinson rekao je kako je Karadì} èlio saslu{ati 569 svjedoka ali ne}emo biti u mogu}nosti da ih sve saslu{amo jer nam to ne}e vrijeme dozvoliti. Robinson je dodao da bi se na kraju postupka u sudnici kao svjedokinje mogle pojaviti Sonja (k}erka) i Ljiljana (supruga) Karadì}. Sonja, ina~e, pomaè
ODBRANA PATERA FAMILIASA

Supruga i k}erka Radovana Karadì}a nalaze se na listi svjedoka odbrane
odbrani i tokom priprema, odnosno, kako kaè Robinson ona nije dio tima, ali nam pomaè tako {to nam
proslje|uje podatke o ljudima i doga|ajima. Me|u svjedocima odbrane bit }e politi~ari, vojna lica, civilni
slu`benici iz preko 20 op}ina u Bosni koje se spominju u optu`nici, kao i lideri Republike Srpske, BiH, biv{e Jugoslavije, Crne Gore, ali i SAD-a, Gr~ke i Njema~ke. Kada je rije~ o doga|ajima vezanim za Sarajevo, imat }emo svjedo~enja brojnih pripadnika VRS i UNPROFOR-a. Za doga|aje u Srebrenici pozvali smo pripadnike VRS i MUP-a koji su u~estvovali u onom {to se tamo de{avalo, kao i osobe koje su imale kontakt sa Karadì}em tih dana, kaè Robinson. Prije po~etka izvo|enja dokaza, tuìla{tvo se àlilo da nema podataka o svjedocima niti o ~emu }e oni govoriti. Svjedoke }e Karadì} izvoditi po istom redu kao i Tuìla{tvo, odnosno prema ta~kama optu`nice, po~ev{i od navoda za zlo~ine u Sarajevu, potom o progonima, uzimanju UN talaca, te na kraju o Srebrenici.
i svih onih koji su podlegli pri~ama smi{ljenim u njegovoj glavi, a ~ija je glavna svrha da ga opravdaju. Karadì} je otvorio odbranu rije~ima kako se nalazi na mjestu optuènog, umjesto da bude nagra|en za svoje napore da doprinese miru, te rekao da je on doktor, grupni analiti~ar, knji` e vnik... Sve osim ratni zlo~inac. Sat i po je poku{avao dokazati kako se zalagao za mir, ali i kako nije bio obavije{ten o nekim od doga|aja na terenu jer je bio na mirovnim konferencijama ili su kanali komuni kacija bili prekinuti. Izme|u redova se mogla naslutiti taktika ne giranja krivice, odnosno prebacivanja na druge civilne i vojne lidere s kojima je, vi{e puta je ponovio, ~esto bio u sukobu jer je ih je spre~avao da djeluju kako su èljeli.
Karadì} je prvi dan izvo|enja dokaza govorio i o napadima na Srebrenicu opisuju}i ih kao odgovore na akcije koje su izvodile snage Armije BiH. Priznao je da je izdao nare|enje da se prekine komunikacija izme|u Srebrenice i @epe, a potom i dao odobrenje vojsci da u|e u Srebrenicu. Sve BESTIJALNI NAPAD NA CIVILE BESTIJALNI NAPAD NA CIVILE
ostalo {to se desilo, a {to Tuìla{tvo karakteri{e kao genocid, i dalje negira relativiziraju}i broj `rtva. Prvi svjedok odbrane bio je ukrajinski pukovnik Andrej Demurenko, koji je tokom 1995. godine sluìo pri UNPROFOR-u u Sarajevu. On je svjedo~io o masakru na
U stravi~nom masakru na Markalama 28. U stravi~nom masakru na Markalama 28. augusta 1995. godine poginulo je 35 augusta 1995. godine poginulo je 35 osoba, dok je 78 osoba te{ko ranjeno osoba, dok je 78 osoba te{ko ranjeno
PRVI NEPOUZDANI SVJEDOCI

Ipak je priznao da neki zlo~ini jesu po~injeni, uklju~uju}i ubistvo oko 200 ljudi na Kori}anskim stijenama, Vla{i}, za {to su krivi na{i kriminalci. Ipak, ~ini se da }e se su{tina njegove odbrane svesti na tvrdnju rat je besneo mimo na{e volje!
14
DRUGO POLUVRIJEME
FINANSIRANJE ODBRANE pijaci Markale u augustu 1995. godine, negiraju}i da je minobaca~ka granata mogla do}i s poloàja Vojske Republike Srpske. [anse su jedan prema milion, rekao je Demurenko, ~ije je svjedo~enje tokom su|enja Dragomiru Milo{evi}u (progla{en krivim i osu|en na 29 godina), komandantu Sarajevsko-romanijskog korupsa tokom 1994. i 1995., sudsko vije}e odbacilo kao nejasno i dvosmisleno. Demurenko je opisao kako je na dan masakra na Markalama, isprovociran zvani~nim saop}enjem koje je dao UPROFOR optuùju}i VRS, sam odlu~io povesti istragu te obi}i neke od poloàja oko Sarajeva. Tvrdi da nije mogao utvrditi da je pucano sa nekog od poloàja VRS, te da je masakr bio teroristi~ki ~in koji su izvele snage u Sarajevu. Tuìla{tvo je u unakrsnom ispitivanju sugerisalo da je Demurenko obi{ao pogre{ne lokacije i donio pogre{an zaklju~ak, {to je zaklju~ilo i sudsko vije}e na su|enju Milo{evi}u. U toj presudi stoji da je vije}e svjesno brojnih kontroverzi vezanih za zlo~in na Markalama 28. augusta 1995. godine, te da odbacuje kao neuvjerljive iskaze svjedoka koji su tvrdili da je eksplozija uzrokovana minom postavljenom na samom mjestu zlo~ina. Odbacili su i tvrdnje, koje Karadì} i dalje ponavlja, da su tijela sa drugih lokacija dono{ena na Markale kako bi se pove}ao broj `rtava. Tako|er su odbacili navode da su poginuli bili vojnici Armije BiH. Vije}e zaklju~uje da je na Markalama poginulo najmanje 35 osoba, dok je najmanje 78 ranjeno, mnogi od njih te{ko. Ve}ina `rtava su bili civili. Samo jedna osoba koja je smrtno stradala je bila vojnik Armije BiH, navodi se u presudi Dragomiru Milo{evi}u. Vije}e je zadovoljno dokazima koji upu}uju na to da je granata koja je pala na ulicu u blizini Markala ispaljena sa teritorija pod kontrolom VRS i da su je ispalili pripadnici VRS, zaklju~eno je. Prve sedmice izvo|enja dokaza odbrane, iskaz je dao i Paul Conway, UN-ov vojni promatra~ tokom rata, te brigadni general Blagoje Kova~evi} koji je tokom rata bio pukovnik VRS pri Sarajevskoromanijskom korupusu, a sada je aktivni oficir Oruànih snaga BiH.
Karadi je duan Tribunalu 300 hiljada KM

Karadì}eva odbrana sada ima osam istraìtelja u Bosni. Na po~etku su imali samo dva, ali je predsjednik Tribunala donio odluku da se omogu}i pove}anje broja, tj. finansiranje koje bi to omogu}ilo. Uspjeli smo dobiti, retroaktivno, kompenzaciju za sate koje smo izgubili, i onda smo odlu~ili da taj novac utro{imo i angaùjemo jo{ pet istraìtelja. Ipak, ovi fondovi isti~u krajem februara i imat }emo opet dva, no sada }e ih Karadì} sam pla}ati. Neposredno prije po~etka postupka odbrane, Sekretarijat Tribunala je objavio da Karadì} posjeduje dovoljno sredstava kojima moè podmiriti dio tro{kova svoje odbrane u iznosu od 146.501 euro. Taj iznos }e se odbiti od budu}ih isplata ~lanovima tima, ~emu se optuèni protivi tvrde}i da nema sredstava. Sekretarijat je istragu o tome da li Karadì} ima sredstva kojima moè da pla}a odbranu pokrenuo jo{ u septembru 2008. kada je optuèni u dopisu tvrdio da ne moè sam finansirati svoj tim. Detalji istrage su jo{ uvijek tajni, a dokument koji je dostupan javnosti sadrì {tura administrativna obja{njenja, te formule prema kojima je izra~unat iznos koji Karadì} moè platiti. Iz onog {to je dostupno, nije jasno na koji na~in je procijenjena vrijednost nekretnina i ostale imovine koja je uzeta u obzir, te za{to neke nekretnine, me|u kojima ku}a i zemja u Gornjem Dragulju, ili recimo tantijeme od knjiga, nisu ura~unate. Od ukupnog iznosa koji posjeduje Karadì} i njegova porodica, oduzet je iznos koji je procijenjen kao dovoljan za ìvotne tro{kove u Republici Srpskoj. Karadì} je drugi optuèni za kojeg je Sekretarijat u posljednjih par mjeseci donio odluku da mora snositi dio tro{kova odbrane. Slobodan Praljak, optuèn za zlo~ine na teritoriji takozvane Herceg Bosne, mora Tribunalu uplatiti iznos od tri miliona i 293 hiljade eura. Praljak, koji trenutno ~eka presudu, na po~etku svog su|enja, prije nekih osam godina, rekao je da }e sam snositi tro{kove, ali je ubrzo promijenio mi{ljenje. No, nakon istrage, utvr|eno je da Praljak prili~no bogat te da raspolaè sa vi{e od {est miliona eura, u novcu, nekretninama, namje{taju, automobilima i jahtama koje koristi njegova porodica...
ODBRANA NEODBRANJIVOG
Optuènik Radovan Karadì}
15
POVRATAK NA MJESTO ZLOÎNA
ABDI]EV PLAN ZA SPAS AGROKOMERCA

Iako se oekivalo da e povratak FIKRETA ABDIA u BiH biti najjai predizborni adut DNZ-a, rezultati posljednjih lokalnih izbora u Velikoj Kladui su pokazali da je Babo za samo nekoliko mjeseci uspio proizvesti nove podjele meu Krajinicima, i to meu svojim pristalicama; naa novinarka otkriva kako je Abdi preko Udruenja za zatitu nezaposlenih dioniara Agrokomerca najprije izveo pu u vlastitoj stranci, a potom od sugraana u dijaspori poeo prikupljati novac za navodnu obnovu Agrokomerca
NAJNOVIJA PREVARA KRAJI[KOG OPSJENARA?!

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
S
16
edamnaest godina nakon vojnog sloma njegove paradràvice i bijega u Hrvatsku, ratni se lider Autonomne pokrajine Zapadna Bosna Fikret Abdi}, uz spektakularan do~ek nekoliko tisu}a freneti~nih pristalica, po~etkom septembra vratio u Veliku Kladu{u. Formalno je Abdi} u BiH, po prvi put poslije izlaska iz zatvora, do{ao kako bi prisustvovao pro{irenoj sjednici Izvr{nog odbora Udruènja za za{titu nezaposlenih dioni~ara Agrokomorca, koje mu je, kako se ubrzo ispostavilo, posluìlo samo kao paravan za obra~un s doju~era{njim najbliìm strana~kim kolegama iz
Demokratske narodne zajednice. Iako se, naime, o~ekivalo da }e povratak Fikreta Abdi}a biti najja~i predizborni adut DNZ-a, rezultati posljednjih lokalnih izbora su pokazali da je Babo, i to za samo nekoliko mjeseci, uspio proizvesti nove podjele me|u Kraji{nicima, ovoga puta me|u svojim politi~kim sljedbenicima.
EDIN BEHRI], NAÊLNIK KOJEG JE BABO POSLAO PO[TOM

U kona~nici je Abdi}ev politi~ki anga`man rezu ltirao izbornim debaklom dosada{njeg na~elnika Op}ine Velika Kladu{a Admila Mulali}a, kojeg je ubjedljivo (sa vi{e od 6.700 glasova prednosti) porazio navodno nezavisni kandidat Edin Behri}, a zapravo Babin pulen, kojeg je sa sobom
doveo iz Crikvenice, malog turisti~kog mjesta pored Rijeke. Dvadeset~etvorogodi{njeg Edina Behri}a, tek svr{enog studenta Fakulteta za menad`ment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji ~iji su roditelji iz Velike Kladu{e odselili nakon rata, Fikret Abdi} nije odabrao nimalo slu~ajno. Behri}ev otac radi u Abdi}evom poduze}u Finab, {efica mu je Babina k}erka Elvira Abdi}Jelenovi}, dok je novi mladi na~elnik Velike Kladu{e bio uklju~en u rad Udruènja za za{titu nezaposlenih dioni~ara Agrokomerca, na ~ijoj je pro{lomjese~noj sjednici u Velikoj Kladu{i prvi put politi~ki promoviran. Iako je Abdi}, pozivaju}i svoje pristalice da glasaju za nezavisnog kandidata, tada izjavio kako u Behri}u vidi
VELIKI COMEBECK FIKRETA ABDI]A

Foto: REUTERS
POSLOVNA VIZIJA ILI PODMUKLA OBMANA

Pod egidom ekonomskog oporavka Agrokomerca Babini emisari poku{avaju prikupiti {to vi{e novca koji }e, gotovo posve izvjesno, zavr{iti u nekoj od njegovih posrnulih tvrtki
Jesu li Kraji{nici ponovno povjerovali u Babina la`na obe}anja?

sebe kada je bio mlad, ~injenica je nova Babina uzdanica nema ni radnog ni politi~kog iskustva. Sve do po~etka predizborne kampanje novi na~elnik nije ~ak ni znao gdje se u Velikoj Kladu{i nalazi zgrada Op}ine?! Nama je Abdi} kandidata za op}inskog na~elnika poslao po{tom, komentar je predsjednika DNZ-a Rifata Doli}a, koji nije krio razo~arenje zbog politi~kih poteza biv{eg strana~kog lidera. No, otvoreno favoriziranje nezavisnog kandidata Edina Behri}a za na~elnika Op}ine Velika Kladu{a, poku{aj kompromitiranja DNZ-ovih kandidata za op}in18.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
ske vije}nike i pozivi na njihov bojkot koji su Fikret Abdi} i njegova k}erka Elvira uputili na predizbornim skupovima u mjestima Podzvizd, [umatovac i Elezovi}i, ne predstavljaju ni{ta drugo do osvetu doju~era{njim strana~kim kolegama zbog neposluha. Premda su ~elnici DNZ-a u Velikoj Kladu{i najzaslu`niji {to je ta stranka u posljednjih skoro deset godina, koliko je Babo proveo u hrvatskim zatvorima, opstala na bh. politi~koj sceni, ironija je da su se sporovi me|u njima pojavili kako se bliìo Abdi}ev izlazak na slobodu. Fikret Abdi}
se sa predsjednikom DNZ-a prvi put ozbiljno razi{ao kada se Rifat Doli} usprotivio njegovom prijedlogu da Muhamed engi} bude kandidat za ~lana Predsjedni{tva BiH a Elvira Abdi}-Jelenovi} nositeljica liste te stranke za Skup{tinu Unsko-sanskog kantona na Izborima 2010. godine. Pro{li Op}i izbori tako su bili jedini pred koje Fikret Abdi} nije potencijalnim glasa~ima DNZ-a poslao poruku iz zatvora. Drugi su put ~lanovi najuèg vodstva DNZ-a razljutili Babu kada su u prolje}e pro{le godine protiv njegove k}erke Elvire Abdi}Jelenovi} pokrenuli stegovni postupak, a
17
POVRATAK NA MJESTO ZLOÎNA

nakon {to je kao izaslanica u Domu naroda federalnog Parlamenta odbila podràti kandidate SDA, SDP-a i HSP-a za rukovodstvo Federacije BiH. elnici su DNZ-a, podsjetimo, tada stali uz platforma{ku koaliciju i dogovorili svoj udio u vlasti, ali su zbog stava Elvire Abdi}-Jelenovi} ostali bez obe}anih funkcija, ali i bez zna~ajnih financijskih sredstava. I mada je Elvira Abdi}-Jelenovi} uskra}ivanje podr{ke vladaju}oj koaliciji pravdala principijelnim razlozima i navodnom brigom za prava Hrvata, njezin je otac Fikret Abdi} naknadno priznao Doli}u da je on osobno dao k}erki direktivu kako da glasa. Abdi} mi je otvoreno rekao: Ne misli{ valjda da }e Elvira glasati protiv HDZ-ova, a Finabu prijeti ste~aj, otkriva Rifat Doli}, kojem ni do danas nisu poznati detalji zakulisnog dogovora izme|u obitelji Abdi} i predstavnika dva HDZ-a. Ranije se, podsjetimo, spekuliralo da je Elvira Abdi}-Jelenovi} svoj glas skupo unov~ila, no sude}i prema financijskom stanju u njihovim obiteljskim tvrtkama, ~ini se kako jednokratna pomo} nije imala previ{e u~inka (vidjeti okvir). Stegovni postupak koji je rukovodstvo stranke pokrenulo protiv neposlu{ne izaslanice u Domu naroda Parlamenta Federacije nije, me|utim, do kraja zavr{en, budu}i da Elviri Abdi}-Jelenovi} nikada nije izre~ena disciplinska mjera. Ali je zato predsjednik strana~kog Suda ~asti Braco Melki}, zbog silnih pritisaka obitelji Abdi}, na koncu zavr{io u bolnici, gdje je imao te{ku operaciju srca.
OÊVA DIREKTIVA
Fikret Abdi} je priznao da je k}erki Elviri zabranio da glasa za platforma{ku koaliciju, jer njihovoj firmi Finab prijeti ste~aj
LA@NA PREDIZBORNA OBE]ANJA O ZAPO[LJAVANJU 1.500 RADNIKA

Da je Fikret Abdi} jo{ za boravka u pulskom zatvoru isplanirao da preko famoznog Udruènja za za{titu dioni~ara Agrokomerca uspostavi paralalnu strukturu u DNZ-u i tako uru{i stranku iznutra upu}uje jo{ nekoliko njegovih podjednako neobja{njivih poteza. Unato~ inzistriranju ~elnika DNZ-a da zajedno s osniva~em stranke usuglase imena kandidata prije lokalnih izbora, Abdi} je stalno prolongirao odràvanje zajedni~kog sastanka. Nije se izjasnio ni kada su od njega traìli da predloì kandidata za budu}eg strana~kog lidera, vjerojatno iz razloga {to je rukovodstvo DNZ-a bilo protiv toga da vodstvo stranke preuzmu njegova djeca. Jednako tako nije pristao da se poslije njegovog izlaska iz zatvora provedu unutarstrana~ki izbori, odnosno odrì Kongres DNZ-a, uz obja{njenje kako se on ne namjerava baviti politikom, nego isklju~ivo Agrokomercom. Cilj nam je podi}i Agrokomerc iz pepela. S Udrugom nezaposlenih dioni~ara pokrenut }emo veliki posao, za {to svakako imam snage, pameti i sposobnosti, poru~io je Abdi}
18
sugra|anima koji su ga po~etkom marta do~ekali ispred zatvora u Puli. Pola godine kasnije, na prvom predizbornom skupu u Podzvizdu kod Velike Kladu{e, kraji{ki je
opsjenar izjavio da mu treba samo {est godina da ponovi ekonomsko ~udo koje se zove Agrokomerc. Njegov kandidat Edin Behri} i skupina lojalnih suradnika,
PROPAST BABINOG POSLOVNOG CARSTVA
Abdieva tvrtka Finab duguje Poreznoj upravi Hrvatske gotovo 4 milijuna KM

Prema zvani~nim podacima Ministarstva financija Republike Hrvatske dugovanja Abdi}eve tvrtke Finab Rijeka, samo za PDV, prema{uje cifru od 3,7 milijuna KM (preko 14,5 milijuna kuna). No, kako je ova tvrtka imala {irok spektar djelatnosti, od gra|evinarstva, trgovine do ugostiteljstva, od ~ega je ve}ina poslova u me|uvremenu propala, ra~una se da su financijske dubioze ve}e za jo{ nekoliko milijuna maraka. U Finabu je proteklih godina, sve skupa, radilo oko 1500 radnika, me|u kojima nema gotovo nijednog kojem vlasnici nisu ostali du`ni barem jednu pla}u, s tim da nekim biv{im uposlenicima duguju i po 30 pla}a?! Radnici Finaba, mahom Kraji{nici na privremenom radu u Hrvatskoj, àlili su se i kako im nekada{nji poslodavac nije upla}ivao doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Lo{e poslovne rezultate iskazuje i druga Abdi}eva firma Eco pharm u Maljevcu, koja Poreznoj upravi Hrvatske duguje blizu dva milijuna kuna. No, katastrofalni poslovni rezultati nisu Fikreta Abdi}a i njegovu djecu sprije~ili da, prema posljednjim informacijama, nedavno u Rijeci registriraju novu tvrtku Medeco.
VELIKI COMEBECK FIKRETA ABDI]A

DINASTIJA ABDI] smjeru, ali je posve izvjesno da }e Abdi}ev anga`man posredstvom Udruènja za za{titu nezaposlenih dioni~ara cijeli proces ponovno vratiti na po~etak. Fikret Abdi} je, naime, posljednjih mjeseci, zloupotrebljavaju}i povjerenje malih dioni~ara Agrokomorca, krenuo u intenzivnu kampanju prikupljanja novca za obnovu oplja~kanog i devastiranog poduze}a, sluè}i se najobi~nijim laìma i prevarama. U tom se smislu spekulira kako su Abdi} i njegovi najbliì suradnici otvorili vi{e bankovnih ra~una na koje, po raznim osnovama, Kraji{nici iz dijaspore (koji su njihova ciljana skupina) mogu upla}ivati novac. Budu}i da je samo sa {ireg podru~ja Velike Kladu{e emigriralo preko 20.000 ljudi (oko 10.000 ìvi u SADu, a ostali u europskim dràvama) Abdi} im je ponudio da financijski pomognu Agrokomerc, i to na nekoliko na~ina. Prvi je da financiraju angaìranje volontera koji bi, navodno, pruàli stru~nu pomo} kada su posrijedi projekti pokretanja proizvodnje, ~uvali preostalu Agrokomercovu imovinu i radili druge poslove, premda je nepoz-
Fikret Abdi e Kladuom upravljati iz Rijeke, uz pomo kerki Edine i Elvire i nezavisnog naelnika Edina Behria
Iako su kandidati DNZ-a za Op}insko vije}e Velike Kladu{e osvojili 18 mjesta, ~injenica je kako je ve}ina izabranih vije}nika lojalna Fikretu Abdi}u i da }e u narednom periodu vjerojatno djelovati kao oporba lokalnom strana~kom vodstvu a podràvati nezavisnog na~elnika Edina Behri}a. Najve}i broj glasova osvojila je vije}nica Edina Abdi}, najmla|a Babina k}erka, koja kao i njezina starija sestra Elvira Abdi}-Jelenovi} ìvi u susjednoj Hrvatskoj. Abdi}ev sin Ervin i tre}a k}erka Ervina u Rijeci vode obiteljske tvrtke i, barem za sada, nisu politi~ki angaìrani.
BABINA MARIONETA
Edin Behri}, novi na~elnik Velike Kladu{e
DUGOGODI[NJA POLITI^KA BITKA ZA AGROKOMERC

Rifat Doli}, predsjednik DNZ-a, vodio je pregovore s predstavnicima federalne Vlade o realnom planu revitalizacije uni{tenog poduze}a
me|u kojima se na{lo svakojakih probisvijeta, oti{li su jo{ i dalje, pa su biv{e radnike Agrokomerca, koji su bez posla godinama, ubijedili da }e do Nove godine zaposliti najmanje 1.500 sugra|ana?! Sude}i, me|utim, prema broju osvojenih glasova, ~ini se kako su Kraji{nici ponovno povjerovali u Babina prazna obe}anja, iza kojih se krije perfidan plan da se pod egidom ekonomskog oporavka Agrokomerca prikupi {to vi{e novca koji }e, gotovo posve izvjesno, zavr{iti u nekoj od Abdi}evih posrnulih tvrtki. Iako je, naime, svoje simpatizere, jo{ dok je bio iza zatvorskih zidina, uvjeravao kako ima spremljen program za pokretanje proizvodnje u predratnom prehrambenom
gigantu, prava je istina da je prvi Abdi}ev plan bio preuzimanje Agrokomerca, ma {to god to zna~ilo.
PRIKUPLJANJE NOVCA OD KRAJI[KE DIJASPORE

Nakon {to su njegove strana~ke kolege traìle konkretan odgovor na pitanje kako namjerava preuzeti vlasni{tvo nad poduze}em, s obzirom da je preko 90 posto kapitala u vlasni{tvu Federacije BiH, Abdi} je iza{ao s novim planom da Agrokomerc iznajmi. Istodobno je ~elnicima DNZ-a bio ~ak naloìo da prekinu pregovore s predstavnicima federalne Vlade o realnom planu revitalizacije poduze}a. Pregovori su, istina, kasnije nastavljeni, i to u dobrom
nanica kako bi uop}e u{li u krug poduze}a. Drugi aran`man podrazumijeva uzimanje nov~anih pozajmica koje }e, kako sunarodnjake u dijaspori uvjeravaju Abdi}evi emisari, biti vra}ene nakon {to Agrokomerc po~ne s radom ({to je jo{ jedna prevara jer Abdi}i pojedinim du`nicima nisu vratili novac koji su uzeli prije vi{e od deset godina), dok se tre}a ponuda odnosi na financijska ulaganja koja }e biti kompenzirana vlasni~kim udjelom. No, iako niti za jedan model financiranja nema zakonskog osnova, jer Agrokomerc nije privatna tvrtka nego poduze}e u ve}inskom dràvnom vlasni{tvu, navodno je Fikret Abdi} od lakovjernih pristalica ve} uspio prikupiti zna~ajnu sumu novca.
19
IMA[ PETLJU, VRATI STAN
SVETLANA BROZ, unuka posljednjeg jugoslovenskog predsjednika, jedna je od najivopisnijih linosti u bh. nevladinom sektoru koji poslovino obiluje likovima slinog moralnog i poslovnog profila; SB je istraila tajnu uspjeha predratne beogradske doktorice, miljenice meunarodnih donatora, od koje glavu okreu njeni najblii, ukljuujui i roenog sina
SVETLANA BROZ, DOBRA SKROZ
SKUPA AKTIVISTINJA
Arapsko prolje}e Arapsko prolje}e Svetlane Broz u Bosni Svetlane Broz u Bosni
Pi{u: MIRSAD FAZLI] I SENAD AVDI] Foto: MARIO ILIÎ] I MILUTIN STOJÊVI]
V
20
lada Federacije je prije nekoliko sedmica raspravljala i usvojila izvje{taj Federalne uprave inspekcijske poslove o nadzoru nad radom i djelovanjem nevladinih organizacija, u kojem je pored ostalog navedeno da je inspekcijskom provjerom otvr|eno da neke od njih kr{e zakon, naj~e{}e angaìraju}i radnike za rad na
crno. Me|u takvima, kojima je izre~ena i nov~ana kazna (ukupno 22.500 KM) , na{la se i organizacija Imam petlju GARIWO, na ~ijem je ~elu Svetlana Broz, jedna od najpoznatijih i najaktivnijih mirovnih aktivistkinja, poznata i kao unuka biv{eg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita. Svetlana Broz, sa svojom k}erkom Sonjom Golubovi}, koja je izvjesno vrijeme radila u jednoj buregdìnci, po dolasku u Sarajevo skrasila se u porodi~noj ku}i u Hadì}ima nadomak Sarajeva. Ku}u je naslijedila od majke Zlate Jelinek,
lije~nice porijeklom iz BiH. Po dolasku u BiH Brozova se profesionalno angaìrala u nevladinom sektoru, osnovala je nevladinu organizaciju Imam petlju GARIWO, 2001. godine, kao ogranak me|unarodne organizacije GARIWO (Gardens of the Righteous Worldwide) sa sjedi{tem u Milanu. Za promociju, odnosno izda{no finansiranje svoje organizacije, Svetlana Broz iskoristila je prijateljstvo sa donedavnim predsjednikom Odbora GARIWA, altruistom Uweom Kitzingerom koji je nedavno podnio ostavku na tu du`nost, a osnovni razlog je, tvrde upu}eni, to {to nije
HRABROST SVETLANE BROZ

èlio vi{e dopustiti da njime manipulira beskrupulozna Svetlana Broz. NAGRADA DU[KO KONDOR
TITOVIM STAZAMA REVOLUCIJE

Njema~ki Jevrej Kitzinger 1939. godine sa porodicom se preselio u Veliku Britaniju, ~iji dràvljanin je postao 1948. godine po o~evoj naturalizaciji. On je je, razumljivo, gajio simpatije prema Svetlaninom djedu Josipu Brozu, najpoznatijem i najpriznatijem lideru antifa{isti~kog pokreta na Balkanu. Ina~e, akademik Kitzinger 1973. godine bio je imenovan politi~kim savjetnikom sir Christophera Soamesa, prvog britanskog potpredsjednika Evropske komisije, 1983., postao je osniva~ i predsjednik Templeton College Oxford, a bio je u savjetodavnim odborima raznih akademskih centara i povjerenik Evropske zaklade za upravljanje obrazovanjem. [to se ti~e Balkana, prvo je sa suprugom Sheilom osnovao humanitarnu organizaciju Le}a za Dubrovnik 1991., za isporuku bitnih pomagala izbjeglicama u Hrvatskoj, da bi kasnije bio izabran za predsjednika Odbora GARIWA koji promovi{e gra|ansku hrabrost na Balkanu. Sam Kitzinger bio je ~est gost Svetlane Broz, a njegovo prisustvo uveli~alo je zna~aj dodjele nagrade za civilnu hrabrost Du{ko Kondor Slobodanu Pejovi}u u Crnoj Gori, te promociju filma Ne|o od Ljubu{kog o Ljubu{aku Ne|i Gali}u. Sasvim o~ekivano, s obzirom da se niskobudètni filmovi scenaristkinje Svetlane Broz snimaju opremom koju je njenoj organizaciji donirao sam Kitzinger. Navodno, istu opremu, uklju~uju}i i dvije kamere, vrijednu desetine hiljada eura Svetlana Broz nikada nije prijavila niti je za njen uvoz platila carinu. S tom opremom i uz malu pomo} prijatelja Svetlana Broz posvetila se snimanju dokumentarih filmova o Dobrim ljudima iz vremena zla, {to je naziv i njene knjige. Tako su nastali filmovi o Ne|i Gali}u, Slobodanu Pejovi}u, Matiji Stevi}u itd. Naredni film iz te serije posve}en je Viktoru Ivan~i}u, biv{em glavnom i odgovornom uredniku tjednika Feral. Premijera bi trebala biti odràna krajem ovog mjeseca u Zagrebu. Na snimanju spomenutih filmova radila je ekipa od svega dvoje-troje ljudi, ali su se u odjavnim {picama pojavile desetine osoba koje niko nikada nije vidio i za koje ljudi koji su radili na filmovima nikada nisu
Morbidna politizacija ljubavne drame sa traginim zavretkom

Nagrade za civilnu hrabrost Du{ko Kondor, koju dodjeljuje Svetlana Broz, odnosno njena organizacija Imam petlju GARIWO, ime je dobila po aktivisti za ljudska prava i jednom od osniva~a Helsin{kog odbora RS-a koji je ubijen 27. februara u svom stanu u Bijeljini. Iako se ubistvo uglednog bijeljinskog profesora i aktiviste Helsin{kog odbora za ljudska prava RS-a Kondora dovodilo u vezu sa njegovim anga`manom, Jasmin Barakovi}, koji je osu|en na 20 godina robije za ubistvo Kondora, priznao je da mu je ào zbog tragedije koja se dogodila, isti~u}i da nije imao namjeru nikoga ubiti, ve} samo zapla{iti oca djevojke koju voli i s kojom je planirao porodicu. To su potvrdili i susjedi porodice Kondor koji su kao razlog ubistva naveli upravo zaljubljenost Barakovi}a u Ninu Kondor, koja je i samo lak{e ranjena prilikom ubistva njenog oca Du{ka. Ipak, ~itav slu~aj dobio je politi~ku dimenziju, na ~emu je intenzivno radila Svetlana Broz koja je preko svojih veza supruzi i k}erki Du{ka Kondora uspjela osigurati politi~ki azil u jednoj od zemalja zapadne Evrope, gdje i danas ìve. Nakon {to im je osigurala azil, Brozova je traìla da porodica Kondor u jo{ jednom njenom filmskom projektu potvrdi njene teze o politi~koj pozadini ubistva glave familije Du{ka Kondora, {to su one odbile i prekinule svaki daljni kontakt sa vje{tom i beskrupuloznom manipulatoricom Svetlanom Broz.
~uli. [iroka lista radnika i suradnika na filmovima valjda je trebala posluìti kao dokaz koliko je truda, rada i, prije svega novca trebalo biti uloèno za njihovu kona~nu realizaciju. Posljednji u nizu dokumentaraca Svetlana Broz posvetila je opsadi Sarajeva, za {to je prikupila zna~ajna nov~ana sredstva. Tako je od Ministarstva kulture i sporta Vlade Kantona Sarajevo dobila 5 hiljada maraka, od kakanjske Cementare 10 hiljada maraka, a od Ambasade Njema~ke ~ak 30 hiljada maraka. Uz to, za potrebe snimanja Svetlani Broz osigurana su sredstva za iznajmljivanje tri vozila, koja Svetlana iznajmljuje sama sebi, kao i 1.000 eura mjese~no za pla}anje goriva, {to je apsurdno s obzirom da se film o opsadi Sarajeva najve}im dijelom snima u Sarajevu.
NE OKRE]I SE, SINE!

No, vratimo se anga`manu Svetlane Broz u nevladinom sektoru koji joj, sude}i prema imovini kojom raspolaè, donosi vi{e nego dobra primanja. Naime, pored brojnih manjih donacija, od Vlade Kraljevine Norve{ke Svetlana Broz, odnosno njena organizacija Imam petlju GARIWO dobila je milion eura za trogodi{nju realizac iju regionalnih programa {irenja
Uwe Kitzinger nije vi{e Uwe Kitzinger nije vi{e predsjednik Odbora GARIWA predsjednik Odbora GARIWA
DOBRI DUH DOBRI DUH GOSPO\E BROZ GOSPO\E BROZ
Samo od Kraljevine Norve{ke Svetlana Broz je za svoje filmske i druge mirovne projekte ove godine dobila milion eura!
21
IMA[ PETLJU, VRATI STAN

gra|anske hrabrosti, koji bi trebali obuhvatiti Srbiju, Hrvatsku i BiH. U realizaciji projekata kao koordinator za prostor Srbije u~e{}e je trebala uzeti Sonja Biserko, predsjednica Helsin{kog odbora za ljudska prava Srbije, a kao koordinator za Hrvatsku Zoran Pusi}, brat ministrice Vesne Pusi} i predsjednik Gra|anskog odbora za ljudska prava. Me|utim, zbog samovolje i nemogu}nosti suradnje sa Svetlanom Broz spomenuti dvojac se povukao iz realizacije projekata vrijednih milion eura. A, o kakvoj se, zapravo osobi i humanitarki radi, najbolje svjedo~i ispovijest njenog sina Ivana Golubovi}a, koji je krajem 2009. godine za na{ magazin, izme|u ostalog rekao: Moja majka je za mene veliki postratni profiter i bogati se na nesre}i velikog broja ljudi u BiH. Prosipa im naknadnu pamet kako do rata nije trebalo da do|e. Mo`da ljudi u BiH to ne vide, jer ona, kao veliki manipulator, ume to da sakrije. Ona je velikom manipulacijom re{ila sve svoje probleme i finansijski se zbrinula za ~itav ìvot. esto sam dolazio u situaciju da me ljudi pitaju za{to nemam kontakt s majkom kada je ona divna èna, dobra du{a, ona je Gandi. Ljudi dragi, nije tako! To {to ona radi je toliko podmuklo i beskrupulozno. Svetlana Broz toliko je bila brutalna prema sinu i toliko ga je fizi~ki i psihi~ki maltretirala, da je on sa trinaest godina odlu~io da pobjegne od ku}e. Kada su Svetlana Broz i njen tada{nji suprug Dragan Popovi} 1992. godine u ljeto oti{li na put Ivan je nazvao je svog oca kojeg nije vidio godinama i pitao ga da li bi ga prihvatio. Naravno, otac ga je prihvatio, a na odlasku Ivan se pozdravio samo sa svojim dedom @arkom Brozom koji mu je doslovno rekao: Sine, neka te sre}a prati, ali najbolji odnos s tvojom majkom jeste nikakav odnos. Po dolasku u Sarajevo Svetlana Broz bila je u lo{im odosima i sa svojom k}er-
SKROMNO, BROZOVSKI
Sjedi{te organizacije Ima{ petlju - GRIWO i porodi~na vila Svetlane Broz u sarajevskom prigradskom naselju Mi{evi}i
RODBINSKE (BEZ)VEZE
Svetlana Broz, crna ovca porodice

U novembru pro{le godine pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu ponovo je nastavljena ostavinska rasprava u kojoj bi trebala biti podijeljena imovina nekada{njeg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita. Slu`beni nasljednici su supruga Jovanka, sin Mi{a i unuci Jo{ka, Zlatica, Svetlana i Edvard. Na prvom ro~i{tu su se pojavila djeca pokojnog Titovog sina @arka Josip, Jo{ka i Zlatica (iz prvog braka) i Svetlana (iz tre}eg braka), kao i pravni zastupnici Jovanke Broz. Na ro~i{tu se nisu pojavili ni Jovanka, ni Titov drugi sin Mi{a, niti unuk Edvard (@arkov sin iz drugog braka), koji ìve u Zagrebu. Prema tvrdnjama na{eg izvora, prilikom posjete Beogradu i odràvanja ro~i{ta niti jedan ~lan loze Broz nije imao, niti je èlio imati bilo kakav kontakt sa Svetlanom. A to najbolje svjedo~i o tome kakav ugled uìva Svetlana me|u ~lanovima obitelji Broz.
kom Sonjom Golubovi}, nekoliko godina uop}e nisu komunicirale, ali sa razvojem unosnog nevladinog biznisa, pobolj{ali su se odnosi izme|u majke i k}erke. Majka i k}erka ìve u rasko{noj vili u prigradskom naselju Mi{evi}i, a Svetlana Broz suvereno vlada svojom organizacijom Ima{ petlju GARIWO, u ~emu joj opet nesebi~nu pomo} pruàju k}erka Sonja Golubovi} i njen nevjen~ani suprug Goran [ehovac, biv{i ko{arka{ sa Ilidè. [tavi{e, sa svojom k}erkom Sonjom Golubovi} Svetlana je potpisala ugovor o doìvotnom staranju. Drugim rije~ima, sve {to posjeduje, barem u BiH, Svetlana }e ostaviti k}erki Sonji koja se obavezala da }e starati o svojoj majci dok god je ìva.
22
SKANDAL NEDJELJE
Politiki zaokret predsjednika HSP-a
Da li je Zvonko Jurii ucijenjen optunicom za milijunski kriminal?!

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ude}i prema seriji medijskih istupa Zvonka Juri{i}a u posljednjih sedam dana, lider se HSP-a prometnuo u najè{}eg kritizera predsjednika Federacije BiH i svog strana~kog kolege @ivka Budimira, glasnijeg ~ak i od njihovih politi~kih oponenata. Tako je Juri{i} optuìo strana~kog kolegu da se odmetnuo i da nikome u HSP-u ne polaè ra~una, da ima kompleks akademskog obrazovanja jer je njegova naobrazba na razini srednjo{kolca i otvoreno se ponadao da }e Budimir uskoro napustiti stranku. Spo~itavaju}i @ivku Budimiru ~ak i to {to Milorad Dodik o njemu navodno ima dobro mi{ljenje, Juri{i} je u ovotjednom razgovoru za Dnevni avaz rezignirano zaklju~io: Pogrije{io sam {to sam dozvolio da @ivko Budimir postane predsjednik Federacije BiH, otkrivaju}i kako je ta funkcija ranije bila njemu ponu|ena. I doista, da je kojim slu~ajem na mjesto predsjednika Federacije BiH umjesto Budimira do{ao Juri{i}, gotovo je posve sigurno da bi vi{emjese~na politi~ka kriza odavno bila zavr{ena. Za razliku od @ivka Budimira, koji se ~ak i za neuporedivo iskusnije politi~ke vukove pokazao kao iznimno tvrd orah, Zvonko Juri{i} je bio spreman do kraja uru{iti ostatak platforma{ke koalicije na federalnoj razini {to je, kako sumnjaju njegove najbliè strana~ke kolege, dogovorio s liderom SDP-a Zlatkom Lagumdìjom. Slobodna Bosna je, podsjetimo, prije dvadesetak dana objavila kako je Juri{i}, istina bezuspje{no, poku{ao raditi u korist nove federalne parlamentarne ve}ine, a potvrda na{eg pisanja stigla je upravo od predsjednika HSP-a. Jasno je da mi nismo dobili izborni legitimitet hrvatskog naroda (...) Sada nakon Op}inskih izbora trebamo normalizirati odnose i raditi zajedni~ki na popravljanju pozicije Hrvata, priznao je skru{eno u intervjuu Ve~ernjem listu Zvonko Juri{i}. No, kako je do prije samo nekoliko mjeseci iznosio dijametralno suprotne stavove, valja se zapitati otkud takav radikalan zaokret u istupima predstavnika prava{a?! Odgovor bi, kako sada stvari stoje, trebalo potraìti u Tuìteljstvu Zapadnohercegova~ke ùpanije, gdje se ve} godinama povla~i kaznena prijava protiv Zvonka Juri{i}a, koja ga
KAKO JE KAKO JE ZVONKO ZVONKO DO[AO TOBE DO[AO TOBE
Predsjednik HSP-a Predsjednik HSP-a Zvonko Juri{i} Zvonko Juri{i} priznao je da priznao je da njegova stranka njegova stranka nije dobila izborni nije dobila izborni legitimitet legitimitet hrvatskog naroda hrvatskog naroda
tereti za milijunski kriminal iz vremena kada je bio na poziciji ùpanijskog premijera. Navodno je istragu protiv nekada{njeg predsjednika Vlade Zapadnohercegova~ke ùpanije i ministra financija Vjekoslava Bakule, prvoosumnji~enih za zlouporabu sluèbnog poloàja ili ovlasti, nadzirala glavna ùpanijska tuìteljica Vesna ]avar, koja je na tu du`nost izabrana uz Juri{i}evu pomo}. Spekulira se, tako|er, kako je istra`ni proces, i to pod politi~kim pritiscima, posljednjih mjeseci naglo ubrzan, kao i da su se po~ele ispitivati okolnosti pod kojima je po~etkom 2009. sa~uvana tada{nja Vlada Zapadnohercegova~ke ùpanije, budu}i da je zakulisnim igrama izravno dirigirao Juri{i}, ~ime se ~ak i sam hvalio. Kada su, naime, u januaru 2009. zastupnici HDZ-a u Skup{tini Zapadnohercegova~ke ùpanije pokrenuli inicijativu za smjenu Vlade, Juri{i} i njegovi ministri sa~uvali su funkcije zahvaljuju}i glasovima zastupnice HDZ-a Silvane Alilovi} i biv{eg predsjedavaju}eg Skup{tine Zlatana Jurilja (u to vrijeme ~lana HSP-a dr. Ante Star~evi}). Na ve~eri koja je organizirana poslije burne skup-
{tinske sjednice, kako bi se proslavila politi~ka pobjeda, Zvonko Juri{i} je najbliìm suradnicima iz HSP-a i HDZ-a 1990, sa kojima je tada bio u koaliciji, otkrio da je zastupnicima Alilovi} i Jurilju ispla}eno oko 400.000 KM. Novac je prikupljen uglavnom od lokalnih poduzetnika, a vra}an je kroz famozne anekse ugovora u poslovima koje je financirala ùpanijska Vlada. Neo~ekivano je otkri}e tada silno uzrujalo predsjednika HDZ 1990 Boù Ljubi}a, koji je Juri{i}u ljutito kazao: Da sam ja znao da je tako opstala Vlada, nikada to ne bih dozvolio! Juri{i}a, me|utim, Ljubi}eva kritika nije nimalo pogodila, budu}i da se kasnije javno ismijavao na ra~un politi~ke naivnosti koalicijskog partnera. No, kako su od obe}anih 200.000 KM Zlatanu Jurilju HSPovci isplatili samo pola iznosa, upravo je taj zastupnik presudio da Juri{i}eva Vlada padne u augustu 2010. Tada je vlast u Zapadnohercegova~koj ùpaniji ponovno preuzeo HDZ, a nakon {to je njihova pobjeda dva mjeseca kasnije potvr|ena na izborima, jedan od prvih poteza bilo je podno{enje kaznene prijave protiv Zvonke Juri{i}a.
23
RASPLET POLITI^KE KRIZE
Pomiriteljski susret Zlatka Lagumdije i Milorada Dodika u Banjoj Luci, koji je organizirao lider HDZ-a Dragan ovi, okonan potpunim fijaskom lidera SDP-a
NEUSLI[ENA MOLBA
Uzalud je Zlatko Lagumdìja poku{avao ubijediti Milorada Dodika da odustane od zahtjeva za smjenom u Parlamentu BiH
LAGUMD@IJA NAKON 23. OKTOBRA BIV[I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA BiH

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja nije uspio umoliti Dodika da odustane od zahtjeva za smjenu
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ef bh. diplomatije Zlatko Lagumdìja poletio je u utorak sa Sarajevskog aerodroma u svoju posljednju diplomatsku misiju: u privatnoj Cessni svog prijatelja i politi~kog saveznika Fahrudina Radon~i}a odletio je u Tursku, najprije u Istanbul a potom i u Ankaru, ali je usput, nakratko, sletio i na banjalu~ki aerodrom Mahovljani, na sastanak s Miloradom Dodikom koji mu je ugovorio Dragan ovi}. Lagumdìja i Dodik razgovarali su u ~etiri oka puna dva sata, a kona~ni rezultat ovog sastanka bit }e poznat 23. oktobra, kada }e zastupnici u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH glasati o Lagumdìjinoj smjeni koju je prije vi{e od mjesec dana inicirao Dodikov SNSD. Mada su i jedan i drugi izbjegli susret s novinarima, iz krugova bliskih vrhu SNSD-a procurila je vijest da je Lagumdìjina spasila~ka akcija u Banjoj Luci bila neuspje{na. Dodik mu je navodno rekao da SNSD ne}e promijeniti stav o smjeni SDPovih kadrova - Lagumdìje s pozicije {efa diplomatije i Denisa Be}irovi}a s pozicije dopredsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta BiH, ali }e promijeniti stav o smjeni SDA-ovih kadrova u Vije}u ministara BiH - Sadika Ahmetovi}a, Muha24
meda Ibrahimovi}a i Fuada Kasumovi}a - o kojoj }e poslanici Doma naroda Parlamenta BiH glasati na sjednici zakazanoj za 22. oktobar. Indikativna je ~injenica da je sjednica Doma naroda zakazana na inicijatiu SDA, a ne SDP-a koji je formalno inicirao smjenu SDA-ovih kadrova, {to je dodatni dokaz da Lagumdìja nije uspio obezbijediti potrebnu ve}inu koja bi SDA poslala u opoziciju.
ÔVI]EV PRAGMATIZAM
Sastanak Lagumdìje i Dodika u Banjoj Luci, kako doznajemo, ugovorio je lider HDZ-a Dragan ovi}, koji se spletom razli~itih okolnosti na{ao u poziciji da odlu~uje o sudbini SDP-a na isti na~in na koji je lider SDP-a Zlatko Lagumdìja, ne tako davno, odlu~ivao o sudbini HDZ-a. Prije nepune dvije godine, kada su po~eli pregovori o konstituiranju parlamentarne ve}ine na dràvnoj i federalnoj razini, Lagumdìja je neumorno smi{ljao razli~ite kombinacije kako bi eliminirao ovi}ev HDZ, koji je na parlementarnim izborima 2010. godine dobio nadmo}nu podr{ku hrvatskog naroda. U tome je djelimi~no uspio: vlast na razini Federacije BiH formirao je na granici legaliteta s minornim partijama hrvatskog predznaka, dok je na razini dràve ipak morao popustiti, budu}i da je {ef SNSD-a Milorad Dodik ultimativno zahtijevao da parlamentarnu
DOGOVORENA VE]INA BEZ SDP-a
25
RASPLET POLITI^KE KRIZE

ve}inu konstituiraju legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda. ovi} bi danas Lagumdìji mogao uzvratiti istom mjerom, a na ruku mu idu i rezultati upravo okon~anih lokalnih izbora na kojima je Lagumdìjin SDP izgubio ve}insku podr{ku bo{nja~kog naroda. Demokratska legitimacija Bo{njaka dospjela je u ruke Sulejmana Tihi}a, ~ija je partija na proteklim lokalnim izborima osvojila skoro dvostruko vi{e bo{nja~kih glasova od Lagumdìjinog SDP-a. ovi} bi se, dakle, svijetla obraza mogao osvetiti Lagumdìji i poslati ga u opoziciju, ali pragmati~ni lider HDZ-a poku{ava za sebe i svoju partiju izvu}i maksimum politi~kih benefita. ovi}ev je prioritet ulazak HDZ-a u Vladu Federacije BiH, a taj cilj te{ko da }e ostvariti bez pune podr{ke Lagumdìje i Tihi}a, koji pojedina~no mogu blokirati a samo zajedno deblokirati rekonstrukciju federalne Vlade. Upravo je to razlog zbog kojeg je ovi} organizirao mirovni susret Dodika i Lagumdìje u Banjoj Luci, svjestan da bi raspad vladaju}e {estorke, a prije svega razlaz SDP-a i SDA, ugrozio HDZ-ove ambicije da se dokopa najvrednijeg cilja federalnog paketa vlasti. ZAVJERA [UTNJE DO PONEDJELJKA
ta je Tihi dogovorio s Dodikom?

Dan nakon sastanka s Dodikom u Banjoj Luci Tihi} je samouvjereno rekao da }e SDA biti dio parlamentarne ve}ine na dràvnom nivou, ali nije èlio otkriti sadràj dogovora s Dodikom. Dogovorio sam s Dodikom da do ponedeljka (do sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, op.a.) ne iznosimo detalje dogovora koji svakako podrazumijeva i u~e{}e HDZ-a, HDZ 1990 i SDS-a, rekao je Tihi}, koji je odgovorio potvrdno na pitanje ho}e li SDA glasati za smjenu Zlatka Lagumdìje i Denisa Be}irovi}a.
PETORKA UMJESTO [ESTORKE
Novu parlamentarnu ve}inu ~init }e SDA, Novu parlamentarnu ve}inu ~init }e SDA, SNSD, SDS, HDZ ii HDZ 1990 SNSD, SDS, HDZ HDZ 1990
NEUSPJELA MIROVNA MISIJA

Je li ovi}eva mirovna misija uspjela ili nije, bit }e poznato nakon predstoje}ih odvojenih sjednica dva doma Parlamenta BiH zakazanih za 22. odnosno 23. oktobar, na kojima se ne}e odlu~ivati samo o tome ho}e li SDA ili SDP preseliti u opoziciju, nego i o tome ho}e li ove partije nastaviti prekinutu suradnju ako bi rezultati glasanja i{li tome u prilog. Posve je, naime, mogu}e da ni za smjenu ministra iz SDA, ali jednako tako i ministara iz SDP-a ne bude dovoljno ruku, i da obje partije, i SDP i SDA, prihvate rezultate glasanja i nastave makar i prisilnu suradnju do isteka mandata.
Do prije desetak dana, Lagumdìja je glatko odbijao takve prijedloge. Vjerovao je da }e na lokalnim izborima uvjerljivo pobijediti SDP i SBB (SDP i SBB osvojit }e duplo vi{e glasova nego SDA- rekao je na dan lokalnih izbora) odnosno da }e SDA pretrpjeti takav poraz koji }e prisiliti Tihi}a
VELIKA KOALICIJA ZA USTAVNE PROMJENE
Nije problem veina nego dvotreinska veina

Reanimacija velike {esto~lane koalicije sastavljene po formulu 2+2+2 (SDP i SDA+SNSD i SDS+HDZ i HDZ 1990) ne samo da odgovara rezultatima parlamentarnih izbora iz 2010. godine nego stvara pretpostavke za formiranje komotne dvotre}inske parlamentarne ve}ine koja je neophodna za promjenu Ustava BiH. U narednih nekoliko mjeseci BiH mora rije{iti presudu u slu~aju Sejdi}i Finci, {to je jedini preostali uvjet koji BiH mora ispuniti kako bi napokon, kao posljednja dràva u regiji, podnijela validnu aplikaciju za ~lanstvo u EU. Implementacija presude Sejdi} i Finci podrazumijeva promjenu Ustava, a promjena Ustava podrazumijeva dvotre}i nsku ve}inu u Parlamentu BiH.
da odstupi iz {estorke i da svu energiju usmjeri na spa{avanje liderske pozicije u Stranci. Iz SDP-a pred lokalne izbore kretale su glasine kako radikalna partijska frakcija islamista predvo|ena Bakirom Izetbegovi}em s nestrpljenjem prièljkuje poraz SDA na lokalim izborima kako bi detronizirala Tihi}a i preuzela punu kontrolu nad partijskom infrastrukturom. No, rezultati lokalnih izbora ne samo da su u~vrstili Tihi}evu lidersku poziciju nego su opasno poljuljali Lagumdìjinu poziciju u SDP-u, koja je ranije uzdrmana Kom{i}evim izlaskom iz SDP i najavom da }e osnovati novu partiju socijaldemokratske orijentacije. Postizborne okolnosti nikako ne idu na ruku Lagumdìji i zato ne bi bilo iznena|enje ako bi, suo~en s dilemom biti ili ne biti, odlu~io razvrgnuti politi~ki brak s Radon~i}em kako bi ostao u prisilnom politi~kom braku s Tihi}em. I pod pretpostavkom da je spreman na takav kompromis, vjerovatno je zakasnio: 23. oktobra uz Lagumdìjino ime stajat }e biv{i ministar vanjskih poslova BiH .
26
EKSKLUZIVNO
Slobodna Bosna dola je u posjed tajnog dokumenta SIPA-e o dugogodinjoj policijskoj istrazi koja se vodila protiv zloinake organizacije Darka Eleza i transkripta razgovora Darka Eleza koje je prislukivala beogradska BIA po nalogu Specijalnog tuilatva Srbije
Pi{e: MIRHA DEDI]
êtrdeset ~lanova êtrdeset ~lanova kriminalne bande kriminalne bande Darka Eleza haralo Darka Eleza haralo je po BiH ii Srbiji je po BiH Srbiji posljednjih desetak posljednjih desetak godina godina
DARKO ELEZ, VO\A OZLOGLA[ENE KRIMINALNE GRUPE
ajve}a kriminalna grupa na Balkanu koju je predvodio Darko Elez, a u njoj se izme|u ostalih nalazili Naser Kelmendi, Bojan Cvijan i Benan Dori}, po~inila je stra{na zlodjela u BiH. Dràvna agencija za istragu i za{titu (SIPA) u posljednjih nekoliko godina skupljala je sve operativne informacije vezane za kriminalu grupu Darka Eleza. Taj dokument koji sadrì sedamdeset strana i nosi oznaku vrlo tajno, na{ao se u posjedu na{eg lista. Stepen tajnosti koji je odredio direktor SIPA-e Goran Zubac govori da dostupan malom broju pojedinaca, a u njemu se detaljno opisana sva ubistva i razbojni{tva koja je po~inila banda Darka Eleza. Na osnovu ovog tajnog dokumenta nedavno je provedena policijska akcija Lutka u kojoj je uhap{eno 17 ~lanova Elezovih kriminalaca.
DARKO ELEZ: PO[TU SMO OPLJA^KALI ZBOG 16 MILIONA KM A TAMO ZATEKLI SAMO 600 HILJADA
Prislu{kivani razgovori otkrivaju da je Elez namjeravao ubiti Dejana Vukovi}a zvanog Superbeba, Jovana [kobu i Veljka Golijanina
28
SVA UBISTVA I RAZBOJNI[TVA ELEZOVE KRIMINALNE GRUPE (1)

Grupa Darka Eleza po~inila je brojna ubistva koja su sve donedavno bila nerazja{njena, izme|u ostalih Ramiza Delali}a ]ele, Vladimira Ma~ara, Borisa Govedarice, Radeta Magazina, Milana Vla{ki}a, a u nekoliko navrata, kako stoji u ovom policijskom spisu, poku{ala je likvidirati \or|a @dralu. Pored naru~enih likvidacija, ova kriminalna grupa bavila se pranjem novca, lihvarstvom, ucjenama, razbojni{tvom, dilanjem droge na podru~ju BiH. Kriminalnu grupu Darka Eleza su, prema istragama SIPA-e, ~inila 43 ~lana koja su uglavnom sa teritorije Sarajeva, Republike Srpske i Sandàka. Na{ list u ovom broju objavljuje na koji na~in je ova grupa 2006. godine organizovala, pripremila i izvr{ila plja~ku Privredne banke Sarajevo u iznosu od 2,2 miliona eura, te kako je dvije godine kasnije oplja~kala 668 hiljada KM iz BH po{te u Sarajevu. U junu 2006. godine Darko Elez se krio u Beogradu sa najbliìm saradnicima An|elkom Veljan~i}em, Vladimirom Pandurevi}em, Branimirom Mini}em i Davorom Elezom zbog sukoba sa \or|om @dralom. U to vrijeme Elez sa Bojanom Cvijanom, na~elnikom OKP CJB Isto~no Sarajevo, dogovara plja~ku transporta novca Privredne banke Sarajevo, koji je vr{ila za{titarska agencija CIPOS iz Sarajeva. U toj akciji Elez u Sarajevu angaùje Muhameda Rami}a, Elvira i Edina Ahmetspahi}a, Benana Dori}a, Seada Robovi}a, Senada Glamo~a, Jasmina Zul~i}a upu, Nermina Tahirovi}a, Azima i Elviru Kajevi}, Himzu ]atu, Vasu Ljubibrati}a, Dragana Vuji~i}a iz Trebinja, Ljubi{u Lalovi}a zvanog Kec iz Isto~nog Sarajeva. Svaki od navedenih u~esnika dobio je svoje zaduènje. Ljubibrati} i Vuji~i} su nabavili Opel Omegu, na kojoj je Muhamed Rami} zatamnio stakla i postavio ukradene tablice. U vozilu su bile i policijske uniforme-kombinezoni koje je u Beogradu kupio Darko Elez. Da su ~lanovi Elezovog ganga bili i policajci iz RS-a i MUP-a Kantona Sarajevo, pokazuje podatak da je automatske pu{ke za ovu akciju pribavio pripadnik MUP-a Kantona Sarajevo, ~ije je ime za sada nepoznato. Motorole koje su pripadale MUP-u RS-a obezbijedio je Bojan Cvijan.
PLJA^KE KAO SPECIJALNOST

Darko Elez organizovao je dvije plja~ke u kojima je otu|eno pet miliona KM
ÎSTAÎCA ELVIRA ^LAN ELEZOVOG GANGA

Elvira i Azim Kajevi}, koji su bili zaposleni u za{titarskoj agenciji CIPOS, imali su zadatak da do|u do informacije o vremenu kada po{iljka novca iz banke kre}e prema sarajevskom Aerodromu. Elvira Kajevi}, ~ista~ica u CIPOS-u, neovla{teno je ostvarila uvid u fax koji je
Privredna banka Sarajevo proslijedila ovog agenciji, a u kojem su bile informacije o ta~nom vremenu i koli~ini novca koji je trebalo transportovati iz trezora Privredne banke Sarajevo. Tu informaciju je prenijela svom suprugu Azimu, a on je otkrio Darku Elezu. Nermin Tahirovi}, ro|ak Azima Kajevi}a, trebao je upravljati blindiranim vozilom agencije CIPOS po ve} dogovorenoj ruti. Darko Elez, An|elko Veljan~i}, Vaso Ljubibrati} i Vladimir Pandurevi}, obu~eni u tamne kombinezone koje asociraju na policijske, naoruàni automatskim pu{kama i pi{toljima, sa pripremljenim fantomkama za skrivanje lica slijedili su Opel Omegu koja je bilo parkirana u garaì Muhameda Rami}a i ~ekali pravi trenutak da krenu. U momentu kada je blindirano vozilo s novcem kojim je upravljao Elvir Ahmetspahi} krenulo iz trezora PBS-a, Azim Kajevi} mobilnim telefonom obavje{tava Darka Eleza. Odmah potom Kajevi} uni{tava telefonsku kartica sa koje je pozvao Eleza i odlazi u rodno Prijepolje. Elez odmah potom u Opelu sa svojom trojicom naoruànih saradnika izlazi iz garaè i upu}uje se u ulicu Aleje Bosne Srebrene, gdje susre}e blindirano vozilo kojim upravlja Tahirovi} i prate ga. Blindirano volzilo zaustavlja Branimir Mini}, obu~en u saobra}ajnog policajca, koji vadi pi{tolj, okre}e ga prema Tahirovi}u i govori da se radi o plja~ki. U isto vrijeme Elez, Veljan~i}, Ljubibrati} i Pandurevi} izlaze iz Opela, napadaju transport novca, razbijaju vrata voza~a i
zajedno sa Vladimirom Pandurevi}em razoruàvaju osobe koje se nalaze u prate}em vozilu Fiat Puntu, Sabahudina Str{evi}a, Elvedina Zil~i}a, iz agencije CIPOS, i slu`benika PBS-a Huseina Nezirhodì}a. Razbojnici sve osobe iz obezbje|enja uvode u blindirano vozilo. An|elko Veljan~i} iz automatske pu{ke nekoliko puta puca u zrak sa ciljem da ih zapla{i. Veljan~i} i Elez potom sjedaju za volan i odvoze blindirano vozilo sa novcem i slu`benicima Agencije CIPOS i PBS-a. U toku vo`nje prijetnjom oru`jem njih dvojica iz trezora uzimaju tri vre}e s novcem i odvoze blindirano vozilo na teritoriju op{tine Isto~na Ilidà gdje s novcem prelaze u Golf 2 kojim upravlja Benan Dori}, koji ih odvozi u Pazari} u vikendicu Jasmina Zul~i}a zvanog upo. U vikendici je izvr{ena podjela novca na taj na~in {to je 60 posto novca pripalo Elezovoj kriminalnoj grupi iz Republike Srpske, a 40 posto plijena je dodijeljeno dijelu zlo~ina~ke organizacije iz FBiH. Oplja~kani novac je, prema istrazi policije, uloèn u kupovinu nekretnina u BiH i inostranstvu i automobile, o ~emu postoji ogromna policijska dokumentacija. Dok je trajala podjela novca u Pazari}u, Ljubibrati}, Pandurevi} i Mini} odvoze se u Opelu Omegi u ulicu [efika Dori}a br. 2 s namjerom da ga aktiviranjem eksplozivne napravom zapale zajedno sa uniformama i oru`jem. Me|utim, zbog neispravosti eksploziva ne uspijevaju zapaliti vozilo. Sead Robovi}, Elvir i Edin Ahmetspahi} svojim vozilima pojedina~no odvoze Branimira Mini}a i Vladimira Pandurevi}a
29
EKSKLUZIVNO
na autobusku stanicu, odkale oni odlaze za Beograd. Vaso Ljubibrati} odlazi u Trebinje. Za to vrijeme Elvedin Zul~i} u svojoj vikendici uni{tava vre}e i omote od novca, a Darka Eleza, vo|u ove kriminalne grupe, iz vikendice u Golfu 4 Bojan Cvijan odvozi u Trebinje. An|elko Veljan~i} tako|e bjeì prema Trebinju, a ispred njih u vozilu su se kretali Sead Robovi} i Elvir Ahmetspahi}, koji su imali ulogu ~ista~a. Elez i Veljan~i} s novcem prelaze u Crnu Goru, ali ih carinici ne kontroli{u. Elez uz pomo} Cvijana i Lalovi}a prelazi u Srbiju. Me|utim, po dolasku u Beograd Elez ne vr{i raspodjelu novca kako je unaprijed dogovoreno, ve} novac ostaje kod njega s napomenom da }e tako ostati sve dok se ne izvr{i ubistvo \or|a @drala. Izuzetak su Bojan Cvijan i Ljubi{a Lalovi} kojima Elez za njihovo u~e{}e u akciji ispla}uje oko 50 hiljada eura. Elez potom dio novca ulaè u nekretnine po Srbiji i kupuje vozila za svoju rent a car agenciju. Jedan dio novca u apoenima od 500 eura daje na ~uvanje Davoru Mandi}u iz Isto~nog Sarajeva, koji je po dogovoru sa Elezom novac ubacivao u legalne tokove tako {to ga je ulagao na berzi, kupovao nekretnine i posu|ivao uz lihvarske kamate. MUP Srbije je tokom 2008. i 2009. godine presreo telefonske razgovore Darka Eleza koji potvr|uju sumnju da je on sa svojom zlo~ina~kom organizacijom oplja~kao Privrednu banku Sarajevo. Preko presretnutih razgovora je utvr|eno i na koji na~in je novac opran. ELEZOVA BANDA IZA RE[ETAKA
Tuilac ampara produio pritvor uhapenim u akciji Lutka

Dràvni tuìlac Dubravko âmpara, koji vodi istragu u ovom predmetu, prije nekoliko dana je pred Sudom BiH zatraìo produènje pritvora za Zorana Cvijana, nekada{njeg {efa Odjela za droge SIPA-e, te za Benana Dori}a, Davora Mandi}a, Muhameda Rami}a, Seada Robovi}a, Edina Ahmetspahi}a, Ljubi{u Lalovi}a, Marka Kraji{nika, Nermina Tahirovi}a, Elviru i Azema Kajevi}a, Elvisa Zlati}a, Dragana Vuji~i}a, Vladana Paraìnu, Dragana Jevtovi}a, Benjamina Halilovi}a i Dragana Obu}inu. Sve ih terete za ubistvo Ramiza Delali}a ]ele, Borisa Govedarice, Vladimira Ma~ara, Milana Vla{ki}a i Radeta Magazina, a istraga protiv ove grupe naknadno je pro{irena i na ubistvo Zorana Goluba ârlame. Tako|er, pripadnici zlo~ina~ke organizacije osumnji~eni su i za poku{aje ubistva \or|a @drale te plja~ku 2,2 miliona eura Privredne banke Sarajevo, kao i plja~ku oko 670.000 KM BH po{te.
Dubravko âmpara
SVE TAJNE OTKRIVAJU PRESRETNUTI RAZGOVORI

U razgovorima koje je MUP Srbije presreo tokom 2009. godine Darko Elez i Muhamed Rami} razgovaraju o vozilu Opel Omegi koje je kori{teno tokom razbojni{tva te koji se tragovi unutra prona|eni a koji se mogu iskoristiti protiv njih. Elez se ljuti za{to nisu mogli zapaliti auto, jer ih niko nije pratio s lica mjesta i kako on uvijek gleda da li ga ko prati kad zavr{i posao. Konstatuju kako je auto trebalo vratiti u garaù - samo da ga vrati{e kod tebe u garaù, govori Elez. Muhamed Rami} govori Elezu da mu [atirani (Benan Dori}) nudi posao, a Elez ga savjetuje da to ne prihvati i kako mu je on do sada dao 2,5 miliona, a kako su ga Dori} i Ahmetspahi} tri puta izradili, i to prvi put kad su trebali zapaliti auto a to nisu u~inili, zbog ~ega mu prijeti 20 godina zatvora. Drugi put kad su ga odveli u Po{tu i rekli da tamo ima 16 miliona, {to nije bilo ta~no, i tre}i put kad im je govorio da je Himzo ]ato pao s drogom u Splitu, a on im govorio da se to ne radi. U jednom od razgovora Elez govori Pandurevi}u da }e se izvu}i, a on i Branimir
30
Mini} }e nastradati. Elez govori Pandurevi}u da ga je samo strah Pandurevi}evih nao~ara koje su ostale u autu. Elez kaè da su Trebinjcu (Vasi Ljubibrati}u) na{li stidne dlake u trenerci i da je on ostavio i ostale dijelove odje}e. Pandurevi} pri~a o su|enju An|elku Veljan~i}u i da treba da se izvr{i vje{ta~enje DNK, a Elez govori da je to njegov DNK. U razgovoru sa Mandi}em Elez komentari{e de{avanja u Lukavici te kako dvojicu treba ubiti tokom ljeta Golijanina (Veljka Golijanina sa Pala, op.a.) i Superbebu (Dejana Vukovi}a, op.a.) i da Jovana [kobu (nekada{njeg komandira stanice policije u Palama, op.a. ) moraju ubiti. Nekoliko dana kasnije Mandi} obavje{tava Eleza da }e firmi Unigrad, vlasni{tvo Dragana Kulina, dati 250 hiljada eura pod kamatu od 3,5 posto, od ~ega }e svaka tri mjeseca imati 26.250 eura zarade.
RADNIKA PO[TE IZABRALI ZA TIPERA

U junu 2009. godine Darko Elez je zajedno sa Bojanom Cvijanom organizovao plja~ku BH po{te. U razbojni{tvu je u~estvovalo jo{ 12 ~lanova Elezove kriminalne organizacije, me|u kojima je bio Elvis Zlati}, uposlenik BH Po{te. Zlati} je imao ulogu tipera jer je imao informacije o vremenu dolaska novca namijenjenog
korisnicima BH po{te, o rasporedu unutra{njih prostorija, pristupnim putevima, broju radnika u smjenama i njihovim zaduènjima. Te je informacije Zlati} dostavio Darku Elezu, Bojanu Cvijanu, Elviru Ahmetspahi}u i drugim ~lanovima kriminalne grupe na osnovu kojih su oni napravi detaljni plan plja~ke. Neposredno prije plja~ke Zlati} odlazi na bolovanje kako bi imao alibi odnosno izbjegao da bude osumnji~en. Elez i njegova grupa, po istom scenariju kao kada su oplja~kali banku, nabavljaju uniforme MUP-a Kantona Sarajevo i crne kombinezone sa natpisom Policija, zatim crne fantomke i automatske pu{ke. Ne{to poslije 22 sata 29. 06. 2008. godine dvojica pripadnika Elezove grupe obu~eni u policijske uniforme ulaze u Centar BH Po{te, razoruàvaju pripadnike obezbje|enja, stavljaju im lisice, premla}uju ih i otvaraju ulaznu kapiju u krugu Po{te kroz koju ulazi kombi transporter 2. Po ve} pripremljenom planu, u Po{tu iz kombija izlaze ostali ~lanovi grupe, savladavaju sve zaposlene u po{ti, veù im ruke selotepom, a zatim ih udaraju po tijelu i glavi. Potom Elezovi kriminalci iz trezora izvla~e vre}e sa oznakom vrijednosnih po{iljki, stavljaju ih u kombi, a u trezor zatvaraju uposlenike Po{te. U Gornjim
SVA UBISTVA I RAZBOJNI[TVA ELEZOVE KRIMINALNE GRUPE (1)

u~esnike ove plja~ke. U jednom od razgovora Cvijan pani~no govori kako mora i}i na poligraf i da ga je strah da bi mu mogli otkriti da je u~estvovao u razbojni{tvu i paljevini kombija. U jednom trenutku Cvijan govori: Ja sam i{ao svjesno u PO (po{ta) gdje mi je prijetilo 20 {ema(godina) i sramota i Na (majka Nada) bi se ubila da padnem na ovim glupostima (misli na poligrafsko testiranje vezano za odavanje slu`bene tajne u predmetu koji je vodio kao vo|a Odjela za droge SIPA-e). U jednom od razgovora Elez i Vladan Para|in komentari{u razbojni{tvo u Po{ti, kako im je u Po{ti ostalo 16 miliona KM, da su to hrabro uradili i kako niko drugi ne bi smio to u~initi. U razgovoru vo|enom 23. maja 2009. godine Elez kaè Muhamedu Rami}u kako bi trebali biti ljuti i rezervisani prema Benanu Dori}u i Ahmetspahi}u koji su ih vodili na 15 komada (15 miliona KM), a uzeli su samo 500-600 komada (500-600 hiljada). Rami} potvrdno reaguje i govori: E jesmo bjeàli ko bez glave. (U slijede}em broju SB donosimo detalje kako je kriminalna grupa Darka Eleza organizovala, pripremala i izvre{ila likvidacija Ramiza Delali}a ]ele, Vladimira Ma~ara, Borisa Govedarice...)
HAP[ENJE DARKA ELEZA U BEOGRADU

Najve}i dio svoje kriminalne karijere Darko Elez se bavio rasturanjem narkotika, ucjenama, iznudama, plja~kom, a nije prezao ni od likvidacija
Vele{i}ima Elezovi plja~ka{i napu{taju kombi, prelaze u vozila sa taxi oznakama i odlaze u nepoznatom pravcu. Prethodno su zapalili unutra{njost kombija kako bi uni{tili sve tragove. Prilikom raspodjele
svaki od u~esnika plja~ke dobio je po 50 hiljada KM. I u ovom slu~aju presretnuti razgovori izme|u Darka Eleza i ~lanova njegove kriminalne hobotnice otkrili su sve
Nikad bez Neta uz novi KOMBINUJ! Kombinuj 30 dana besplatnog interneta sa novim telefonom!
Iz m:tela ovom prilikom prijatno iznena|enje uìvajte u besplatnom, neograni~enom, mobilnom internetu punih 30 dana uz promotivnu ponudu novog, sadràjno bogatijeg m:tel KOMBINUJ tarifnog modela. Objedinjuju}i postpaid i prepaid pogodnosti m:tel mobilne telefonije novi KOMBINUJ tarifni model korisnicima omogu}ava maksimalnu kontrolu tro{kova, jeftinije telefoniranje, tri pijatelj broja i mjese~ni bonus do 40 KM. Tarifni model KOMBINUJ 10 sadrì mjese~ni bonus u iznosu od 12 KM, model KOMBINUJ 20 bonus od 25 KM, a bonus od 40 KM podrazumijeva model KOMBINUJ 30. Cjelokupan iznos na ra~unu uklju~iju}i i bonus korisnik moè potro{iti na razgovore, SMS, MMS poruke i mobilni internet. Ukoliko korisnik u toku mjeseca ima potrebu da potro{i vi{e od mjese~nog bonusa, ra~un moè dopuniti uobi~ajenom m:tel frend dopunom. Kao potpuno novu prednost u m:tel-u isti~u tarifnu opciju
INTERNET koja korisnicima pruà neograni~en pristup mobilnom internetu. Jednostavno pozovete Moj meni *100# i birate opcije primjerene svojim zahtjevima i potrebama. Korisnici mogu da se opredijele za tarifni model KOMBINUJ Flat, namijenjen onima koji ve}i dio svojih poziva realizuju prema drugim fiksnim i mobilnim mreàma u BiH, ili Kombinuj Flex sa pogodnostima za pozive u m:tel mreì. Cijena poziva u Flat tarifi jednaka je za sve mreè u BiH i iznosi 0,20 KM bez PDV-a. Cijena poziva u KOMBINUJ Flex tarifnom modelu u m:tel mreì je 0,17 KM, dok se pozivi prema ostalim fiksnim i mobilnim mreàma u BiH tarifiraju po cijeni od 0,22 KM bez PDV-a. Uz KOMBINUJ tarifu u m:tel-u preporu~uju modele Motorola Fire sa Android OS po cijeni od 75 KM uz koji na poklon dobijate memorijsku karticu od 4GB, kao i telefon LG C195 po cijeni od 45 KM u Kombinuj 10 Flex/Flat tarifi.
31
DOSJE SB
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
uzlanska tvornica deterdènata Dita je u prijeratnim godinama bila hemijski gigant koji je zapo{ljavao vi{e od 600 radnika. Pla}e u Diti bile su me|u najvi{ima u BiH. Ditu su prije rata vodili {kolovani, stru~ni kadrovi koji su znali poslovnu politiku industrije, koji su do u detalje poznavali principe uspje{nog poslovanja. No, pri~i o uspjesima Dite i njezinih sada{njih 130 radnika do{ao je kraj kada ju je prije nekoliko godina privatizirala sarajevska trgova~ka firma Lora, vlasnika Harisa Abdurahmanovi}a, jednog od mladih bosanskih poslovnih lavova, kako su ga tada, u godinama uspona, titulirali neki od novinara sarajevskih medija. Radnici Dite ve} danima i no}ima deùraju pred ovom tvornicom traè}i svojih 17 neispla}enih pla}a, doprinose koji im nisu upla}eni ve} dvije godine, zdravstvenu za{titu i otpremnine za radnike koji su penzionirani prije tri godine.
DIREKTOR D@IDA
Haris Abdurahmanovi} je za generalnog direktora Dite imenovao svog dugogodi{njeg prijatelja Adnana Dìdi}a, kojeg radnici ove kompanije opisuju kao nepismenog, ne{kolovanog, bahatog i neodgovornog. Dìdi}, sa svoja tri razreda zanatske {kole, bio je samo lutka u Abdurahmanovi}evim rukama. Koliko je Dìdi} bio sposoban za posao u Diti dovoljno govori ~injenica da tokom svog sedmogodi{njeg mandata nije napisao niti jedan dokument, ni{ta {to bi moglo li~iti na strategiju poslovanja. Uglavnom je potpisivao materijale koje su kreirali njegovi suradnici, zbog ~ega su se mnogi poslovni partneri ~udili koje je, on, zapravo, struke. No, kako to obi~no biva u svijetu bosanskog privatnog biznisa, debelo je napla}ivao radno mjesto generalnog direktora. Kao i 300 maraka za odvojeni ìvot iako mu je èna Tuzlanka i iako je sve vrijeme ìvio u Tuzli. Najomiljeniji dio radnog dana bile su, kako tvrde na{i izvori, pijanke na ra~un Dite. Novcem preduze}a pla}ani su nekoliko stotina maraka visoki telefonski ra~uni, gorivo, cigarete... Omiljena kafana bila mu je [pico, iz koje je nerijetko pijan sjedao za volan slu`benog automobila koji je nekoliko puta slupao. Prije pola godine slu`benim Renault Cliom pijan se zabio u automobil ispred Interexa u tuzlanskom naselju Slavinovi}i. Automobil se zapalio, a Dìdi} je pobjegao sa lica mjesta. [teta je kasnije procijenjena na dvije hiljade maraka koje su pla}ene sa
32
Maneken privatizacije na Maneken privatizacije na bh. na~in je najodgovornija bh. na~in je najodgovornija osoba za uni{tavanje osoba za uni{tavanje nekada super uspje{ne nekada super uspje{ne tuzlanske tvornice Dita tuzlanske tvornice Dita
HARIS ABDURAHMANOVI]
KAKO JE UNI[TENA DITA
PRANJE NOVCA BEZ DETERDENTA

Radnici prije rata svjetski poznate i uspjene tvornice deterdenta, tuzlanske Dite, posljednjih mjeseci preivljavaju pravu agoniju, ne primaju plae, bez socijalne i zdravstvene su zatite... njihov socijalni i egzistencijalni pakao zapoeo je nakon to je njihovu firmu privatizirao HARIS ABDURAHMANOVI, sarajevski trgovac koji se najprije obogatio na problematian nain, da bi se jo sumnjivijim operacijama doepao DITE sa jedinom ambicijom - isisati iz nje ogroman novac; na novinar istraio je ovaj privatizacijski horor kojem se ne nazire kraj
DITA- FAKAT MIRI[E CRNO

Ditu ili uposleni u administraciji pla}u uop}e ne dobiju. U isto vrijeme na mjesto export managera Dìdi} je zaposlio izvjesnu tursku dràvljanku daju}i joj desetostruko ve}u pla}u od ostalih uposlenika. Rije~ je o potpuno nekompetentnom kadru, èni koja u Diti nije zaklju~ila niti jedan ugovor. Jedina njezina referenca za taj unosan posao bila je to {to je udata za direktora farmaceutske kompanije koji je zaposlio Dìdi}evu suprugu. Export menadèrica poslovala je bez ikakve kontrole, odrije{enih ruku, i za njezine je tro{kove uvijek bilo novca. Iako nije napravila niti jedan ugovor, Turkinja je kasnije, dobro se okoristiv{i, oti{la iz Dite a prije toga Dìdi} je otpustio uposlenika sa iste du`nosti koji je imao daleko bolje rezultate.
Radnici Dite ve} danima Radnici Dite ve} danima {trajkuju ispred tvornice {trajkuju ispred tvornice traè}i svojih 17 traè}i svojih 17 neispla}enih pla}a neispla}enih pla}a
ÊKANJE U NEIZVJESNOSTI
NEPOTIZAM PORESKIH INSPEKTORA

ra~una preduze}a ~iji radnici ve} 17 mjeseci nisu primili pla}e niti im se ispla}uje 25 maraka za tro{kove prevoza. Mnogo pogubnije od histeri~nog tro{enja Ditinog novca bilo je Dìdi}evo tjeranje visokostru~nog kadra. Dita danas ima jedva desetak stru~nih uposlenika, ostali su se uglavnom razbjeàli ne èle}i trpjeti Dìdi}evo {ikaniranje i svaku drugu vrstu mobbinga. Ali i mizernu platu od jedva 700 maraka. Uglavnom su ostali odani koji su zarad poltronstva i dou{ni~kog pona{anja imali povla{ten poloàj i ra~unali na mnoge beneficije. Dìdi} osobno odre|uje kome }e pla}a biti ispla}ena, a kome ne. Tako, primjerice, kada treba isplatiti neki od zaostataka iz prethodne godine odabere sebi odane pa jedan dan pla}u isplati za desetak radnika u proizvodnji, u narednih sedam dana platu dobije pedesetak drugih radnika. Oni koji su na bolovanju, radnici koji su napustili Ulaskom u Ditu, Abdurahmanovi} i Dìdi} podigli su milionski vrijedne kredite, kompaniju zaduìli i po~eli operaciju isisavanja novca. Podignuti krediti nisu uloèni u proizvodnju, osavremenjivanje pogona, nego su odmah prebacivani na ra~un Abdurahmanovi}eve Lore, ili marketin{koj agenciji Fabrika. Prije dvije godine dva inspektora Poreske uprave Federacije BiH u{li su u Ditu kako bi provjerili poslovanje kompanije. Istog dana kada su
Uspje{ni tajkun Haris Abdurahmanovi} sa svojim menad`mentom isisao je iz Dite desetine miliona maraka, uni{tio tvornicu, stotine radnika doveo do prosja~kog {tapa
33
DOSJE SB
u{li inspektori, Dìdi} je nestao iz grada na nekoliko dana. Inspektori su njegov bijeg prokomentirali: Ne mora se on ovdje ni pojavljivati ako ne èli, ali pojavi}e se on tamo gdje bude trebalo. Nakon pet dana intenzivnog pretresanja dokumentacije, rekli su kako se radi o flagrantnom primjeru pranja novca. Prema posljednjem bilansu za prvih {est mjeseci ove godine, Abdurahmanovi} i kompanija iz Dite su izvukli nestvarnih 27 miliona maraka!!! U isto vrijeme, radnicima su ostali du`ni sedamnaest pla}a, a tri miliona maraka duguju za neupla}ene doprinose. Kada su preuzeli firmu, negativna bilanca bila je ~etiri miliona maraka, a minus je napravila prethodna uprava na ~elu sa tada{njim direktorom Abdulahom [ahmanovi}em i jo{ {estoricom njegovih suradnika. Abdurahmanovi} je sa svojim kompanjonima na ime kredita za pokretanje proizvodnje izvukao 13 miliona maraka. Dobavlja~ima su ostali du`ni ~etiri i po miliona maraka, a dodatna dva miliona duguju na ime kamata. Krediti su podizani kao da se znalo da nikada ne}e biti vra}eni, a na{i izvori tvrde kako su u tome imali pomo} i nekolicije bankara. Kao jednog od takvih spominju Marjanka Divkovi}a iz Hypo banke, koji im je odobrio kredit od osam miliona maraka. Kasnije je smijenjen. Od 27 miliona samo je milion maraka uloèn u kupovinu polovne ma{ine za pakiranje. Kako bi dobijali kredite, imovina Dite stavljena je pod hipoteku. U posljednjih nekoliko mjeseci, otkako su blokirani Ditini ra~uni, sav priliv novaca od Ditinih zakupnina upla}ivan je na ra~un Lore. Rije~ je o oko 500 hiljada maraka. Dalje, od dva ugovora sa beogradskom Beohemijom od prodaje licenci za {est brandova u iznosu od 700 hiljada maraka te dodatnih 70 hiljada od proizvodnje IDE, Tenza, Softlyja na ra~un se slilo 350 hiljada maraka. Beogradska kompanija ustvrdila je kako je izmirila sve svoje obaveze prema Diti kojoj su u isto vrijeme isklju~eni svi telefoni i faksovi, struja, tehnolo{ka para... Prekinuto je ispla}ivanje novaca za zdravstveno osiguranje, nema toplog obroka, pla}a, prevoza... Stoga radnicima nije preostalo ni{ta drugo osim da svojim tijelima blokiraju ulaz u tvornicu. IMOVINSKI KARTON HARISA ABDURAHMANOVI]A
Vile, bazeni, jahte, Porsche...

Okretni poduzetnik i tajkun Haris Abdurahmanovi}, kaè gradska legenda, prvi biznis zavrtio je prodaju}i ko{pice na stolu kod sarajevske pijace Ciglane, a kasnije i otvaranjem male prodavnice. Abdurahmanovi} je po svemu ~udo bosanskog biznisa, ~ovjek koji je u svega nekoliko godina od sitnog trgovca postao jedan od najbogatijih poduzetnika. Nakon {to je kupio Ditu i na njezin ra~un podigao kredite, postao je vlasnikom jahte duìne 20 metara. Abdurahmanovi}eva jahta moè se pogledati na internetskoj stranici lora-nautika.hr. Abdurahmanovi}evo imanje u sarajevskom naselju Poljine prostire se na nekoliko desetaka dunuma. Na njemu je ku}a sa bazenom, golf terenom, ku}om za poslugu, salonom za zabavu sa kockarskim aparatima... Vlasnik je i iznimno skupog terenca Porsche Cayene ~ija je cijena, kada ga je kupovao, bila ve}a od 200 hiljada maraka. Zatim i restorana, vinoteke, slasti~arne, marketa, igraonice... kapaciteta 200 osoba pod nazivom Druga ku}a Lora koja se nalazi u sarajevskoj ulici Kolodvorska. Prema nekim procjenama, vrijednost restorana i njegovih sadràja je oko pola miliona maraka.
ABDURAHMANOVI]EVA VILA
Spomenik nezaja`ljivosti sarajevskog Spomenik nezaja`ljivosti sarajevskog tajkuna u elitnom naselju Poljine tajkuna u elitnom naselju Poljine
UNOSNA STARA BABA

Na koji je na~in, zapravo, Abdurahmanovi} izvla~io novac iz Dite i prebacivao ga na svoje ra~une? Prije nekoliko dana, vidno uznemiren, u Dnevniku Federalne TV kazao je kako je Dita u problemu te da je blizu njezine prodaje beogradskoj Beohemiji. Njegova omiljena re~enica, kada govori o Diti, jeste de se prevario kada je kupovao ovu kompaniju. Kupio sam
34
staru babu, govorio je. No, jasno je kako se od stare babe itekako okoristio. Kako on, tako i njegov direktor Dìdi}, ali i stara uprava na ~elu sa tada{njim direktorom [ahmanovi}em. U ugovoru o privatizaciji jasno je navedeno da se od dana kupovine Dite najmanje pet godina mora zadràti isti segment proizvodnje deterdènata uz preuzimanje svih radnika, kojih je tada bilo 360 te, naravno, pove}ati obim proizvodnje. Profesori na Ekonomskim fakultetima navode Ditu kao negativan primjer primjene transfernih cijena u poslovanju sa povezanim pravnim licima. Povezana pravna lica su, radi boljeg razumijevanja, sestrinske firme u okviru jedne firme. U ovom slu~aju je Lora majka, a sve ostale firme u njenom sastavu su k}erke. To je standardna terminologija u oblasti ekonomskih odnosa. Lora tako siroma{noj k}erki Diti preprodaje sve sirovine po cijenama koje su znatno iznad trì{nih. Sirovine, repromaterijal, kao i sve nami rnice potrebne za restoran dru{tvene ishrane,
Abdurahmanovi} je nabavljao preko Lore. Posreduju}i pri tim nabavkama, zara~unavao je pozama{ne marè i tako izvla~io novac. Sve je bilo daleko skuplje nego da je Dita sama nabavljala direktno od svojih dobavlja~a, {to je radila ranije. Lora je u Ditu dovela dobavlja~e sumnjivog poslovnog rejtinga, pri tome prekinuv{i sve kontakte sa dugogodi{njim Ditinim poslovnim partnerima iz evropskih zemalja sa kojima sura|uju sve ozbiljne tvornice deterd` enata. Svu distribuciju Ditinih deterdènata vr{ila je Lora, a kasnije i NLD, tako|er Abdurahmanovi}eva firma. Prilikom prodaje deterdènata iz Lore je uvijek zahtijevana {to nià cijena. Na tu veleprodajnu cijenu Lori ili NLD-u, a poslije i Leadcomu, morao se dodatno odobriti rabat od 25-30 procenata na svaku jedinicu deterdènta, u ovisnosti o kojem proizvodu se radi. To bi imalo smisla da je Lora pla}ala tro{kove pozicioniranja proizvoda u trgova~kim objektima, tro{kove promotorki, tro{kove na ime gratis
KAKO JE UNI[TENA DITA

lo{im kvalitetom proizvoda Dita izgubila kupce, jer je uprava firme svjesno aminovala falsifikovanje formu lacije proizvoda, a zatim, isto tako, svjesno prestala proizvoditi. Kasnije }e se ispostaviti kako je to bio dio osmi{ljenje igre. Prije dolaska novog vlasnika Harisa Abdurahmanovi}a, Dita je samo na Kosovo mjese~no plasirala 300 tona deterdènta Ida. Sli~no je bilo i sa preostalim trì{tima kakva su Makedonija, Slovenija, Hrvatska, Albanija, Crna Gora, [vedska, Njema~ka, Belgija, Turska, Rusija... Sva ta izvozna trì{ta su bila zasnovana na avansnim uplatama. Me|utim, ~esto se de{avalo da se kupcima Dìdi}, nakon {to bi oni unaprijed platili proizvode, nikada vi{e ne bi javljao na telefon. Kupci bi zvali mjesecima, Dìdi} se ne bi javljao, mijenjao bi kartice s brojem mobitela i na kraju bi cijela stvar okon~avala sudskim tu`bama.
SURADNIK U DJELU
Adnan Dìdi} (desno), Adnan Dìdi} (desno), generalni direktor Dite generalni direktor Dite
NEMO]NI MINISTAR
proizvoda... Upravo suprotno, Lora bi ponovo dostavljala pozama{ne mjese~ne fakture, pa bi samo fakture na ime promotorki prelazile iznos od 20.000 maraka. Zatim fakture za uzorke deterdènata koje su dijelili kupcima od po 15 i 20 hiljada maraka, pa gratis uzorci dijeljeni kupcima po 10.000-15.000 KM... A druge da i ne spominjemo... Uprkos fakturama, realizacija je bila iznimno niska. Za godinu dana ove fakture su dostizale milionske iznose samo na promotorske i gratis proizvode. U isto vrijeme, promoterke Lore reklamirale su brandove drugih proizvo|a~a koje je Lora distribuirala.
IZ DITE U FABRIKU
Zna~ajan dio novca iz Dite isisan je ugovorima sa marketin{kim agencijama, sli~no onome {to je u Hrvatskoj radio HDZ u vrijeme Ive Sanadera sa agencijom FIMI Media. Marketin{ka agencija koja je pratila Ditu bila je sarajevska Fabrika, ~iji je vlasnik B ojan Hadìhalilovi}, dobar Abdurahmanovi}ev prijatelj, kako se barem on ~esto hvalio. Izvori SB tvrde da sa Fabrikom nisu uop}e sklapani ugovori iako se to moralo raditi obzirom na obim finansijskih transakcija. Predra~uni su obi~no stizali u dane kada je na ra~unima Dite bilo novaca i onda je Dìdi} nare|ivao finansijskom direktoru da se odmah uplati agenciji za usluge. Kako tvrde izvori SB, pla}ale su se fakture vrijedne po nekoliko stotina hiljada maraka. Primjerice, jedna faktura glasila je na 350.000 maraka za snimanje jednog televizijskog spota. Fakture koje je slala Fabrika ~esto su znale biti van svakog razuma i poslovne logike. Primjerice, u jednoj od njih navedena je cijena dizajna za neki proizvod, ili pak za snimanje spota, i na to se zara~unavalo jo{
PLJAKA: Prema posljednjem bilansu za prvih est mjeseci ove godine, Abdurahmanovi i kompanija iz Dite su izvukli nestvarnih 27 miliona maraka!!! U isto vrijeme, radnicima su ostali duni sedamnaest plaa
15 procenata agencijske provizije. Jasno je kako je ovakav na~in poslovanja bilo obi~no isisavanje novca iz Dite. Takvih faktura bilo je na stotine, a na{ izvor tvrdi kako je preko Fabrike pro{lo faktura u milionskoj vrijednosti. Kada se od tog iznosa izra~una 15 procenata provizije, jasno je koliko je bila te{ka ta otima~ina. Osim toga, novi vlasnici Dite nisu htjeli, ali nisu ni znali analizirati ekonomi~nost pojedinih malih nabavki sirovina. Dita je prije dolaska Abdurahmanovi}a sirovine nabavljala u cisternama, kontejnerima i to direktno od proizvo|a~a. Dìdi} i kompanjoni sirovine su nabavljali u kanister~i}ima od preprodavaca sumnjivih kvaliteta. Osim nestru~nosti u nabavci sirovina, traèna je izrada {tetnih i nejasnih projekata od kojih je Dita imala samo gubitke. Bez prethodne izrade studije opravdanosti u{li su u projekat proizvodnje deterdènta Arix UV protection, koji je proma{ena investicija od skoro 500 hiljada maraka. I ovaj posao ra|en je preko marketin{ke agencije Fabrika. Prvo je
^lanovi Nadzornog odbora Dite bili su Haris Abdurahmanovi} i dvojica njegovih intimusa iz Lore. Jedan od te dvojice bio je Abdurahmanovi}ev nestru~ni prijatelj iz {kolskih dana Slaven Grube{i}, direktor Lorine sestrinske firme NLD. Svaki dolazak na sastanak NO, kako tvrde na{i izvori, uredno je napla}ivan sa po 400-500 maraka, no nejasno je da li su ikada pro~itali ili analizirali ijedan dokument o poslovanju firme. Niti jedan od preostala dva {kolovana ~lana Uprave nisu se pitala niza{ta. Oni su dolazili na sastanke kako bi zadovoljili formu. Potpuno je nevjerovatno da vlasnik velike fabrike kakva je Dita u njezin krug u|e svega nekoliko puta. Prvi put je Abdurahmanovi} u Ditu u{ao kada ju je privatizirao. Bila je to {etnja krugom fabrike u dru{tvu Dìdi}a, njihovih supruga i djece. Kasnije, kada bi radnici traìli jednu od svojih 17 pla}a, Abdurahmanovi} ili Dìdi} bi im znali re}i da je nisu ni zaradili jer nije bilo proizvodnje. U me|uvremenu, prepav{i se valjda gladnih radnika, tvornicu su predali na ~uvanje za{titarskoj agenciji, uvode}i video nadzor cijelog pogona. U vrijeme dok radnici ~ekaju pla}e, cijena za{titarskih usluga je sedam hiljada maraka mjese~no. U vrijeme protesta Ditinih radnika u tvornicu je u nekoliko navrata dolazio kantonalni ministar industrije i rudarstva @eljko Kneì~ek. No, on je razo~aranje za radnike jer nije poduzeo nikakve korake kako bi se njihova agonija okon~ala a pred sud izveli odgovorni za propast ove tvornice. Dajte, ljudi, gdje }ete to od mene traìti?, kazao je Kneì~ek radnici koja ga je pitala za{to ni{ta ne podzima. Pa jeste li dràvni organ ili niste?, nastavila je radnica, da bi Kneì~ek poentirao: Koje, ba, dràve?
35
DEMILITARIZACIJA BiH
INTERVIEW
Prof. Igor Tabak
hrvatski ekspert za nacionalnu sigurnost i odbranu
Zagrebaki profesor IGOR TABAK, jedan od najboljih vojnih analitiara u regionu i dobar poznavatelja NATO-a, za na list analizira ta se krije iza inicijative Milorada Dodika o ukidanju Oruanih snaga BiH, uticaju Srbije i Rusije na Dodikov prijedlog o demilitarizaciji nae zemlje, preprekama za ulazak BiH u NATO, krizi u Siriji
Srbija pored Kosova ne moè sebi priu{titi jo{ jedno krizno àri{te podràvanjem neke Dodikove neovisne Republike Srpske
Razgovarala: MIRHA DEDI]
gor Tabak, ugledni vojni analiti~ar specijaliziran za pitanja nacionalne sigurnosti i odbrane i urednik hrvatskog portala OBRIS - Obrana i sigurnost, za Slobodnu Bosnu obja{njava da je inicijativa Milorada Dodika o ukidanju Oruànih snaga BiH, koja je uslijedila samo dan nakon Dodikovog izbornog debakla u RS-u, neracionalna, neodrìva i skandalozna. Profesor Tabak je nedavno o ovoj temi o{tro polemisao sa srbijanskim vojnim ekspertom novinarom Miroslavom Lazanskim, koji je javno pohvalio Dodikovu inicijativu. Gospodine Tabak, {ta po Va{em mi{ljenju stoji iza inicijative Milorada Dodika o ukidanju Oruànih snaga BiH? Koja se namjera krije? Milorad Dodik je kao politi~ar vrlo vje{t u dizanju strasti - dodu{e, manje u Srbiji, na koju ~esto naizgled cilja, a vi{e u BiH, koja ostaje ìvjeti s posljedicama njegovih inovativnih politika. Za posljednju od takvih inovacija, ideju o ukidanju te{kom mukom ujedinjenih Oruànih snaga BiH, jasno je tek da to nije prora~unska u{teda kakvom se iz Banje Luke predstavlja.
Za{to? Pa zato {to bi prora~unska u{teda dobivena takvim potezom bila zapravo puno manja nego {to to izgleda na prvi pogled - budu}i da oruàne snage ni u BiH, a ni drugdje, vi{e ne sluè samo za rat, nego imaju i neke druge funkcije. Recimo, u Hrvatskoj tu govorimo o vatrogastvu, o hitnom medicinskom prevozu, o interveniranju u slu~aju elementarnih katastrofa, dakle ne samo poàra ve} i poplava, potresa. Oruàne snage imaju opremu i pro{le su kroz obuke da djeluju u situacijama koje nisu sre|ene i normalne. Dakle, one mogu
funkcionirati kada ostali dràvni sustavi zakaù, a toga ima mnogo i u slu~ajevima raznih uàsa koje bi nas mogle zadesiti mimo nekakvog ratnog sukoba. Budu}i da spomenuta demilitarizacija u situaciji ovakvih kriza ujedno traì i o~uvanje takvih sposobnosti mimo dana{njih oruànih snaga - ~emu u inicijativi Milorada Dodika nema spomena - to onda i samu ideju takve demilitarizacije ~ini prije svega neozbiljnom. Da li se ta inicijativa moè posmatrati kao dnevnopoliti~ka izjava Milorada Dodika, ili se zapravo iza nje krije Dodikova èlja da zemlja ostane bez odbrane? Milorad Dodik je nedvojbeno ve} vi{e godina politi~ar koji u susjedstvu, dakle ne samo u BiH, izaziva neprekidne dvojbe i naga|anja {ta je zapravo htio re}i. Uz unutarpoliti~ku motivaciju, on rado puca i na vanjske adrese - mimo dogovora s drugim entitetom, pa i po cijenu {tete za BiH kao cjelinu ili Republiku Srpsku kao ipak njen sastavni dio. To su sve prili~no jasne stvari. Dok stoji njegov argument o slabljenju prijetnji kao mogu}em razlogu ukidanja oruànih snaga, to je tek jedan aspekt pune slike. Zaista, djelovanjem postdejtonskih faktora, paralelno sa slabljenjem obramSLOBODNA BOSNA I 18.10.2012.
DODIK PROTIV STABILNE BiH: Dodikova inicijativa teti ideji i praksi ikakve jedinstveno sreene BiH. BiH treba imati jake stukture i usuglaene politike. A toga sada nema, meu ostalim i zaslugom Milorada Dodika
36
MO@E LI DODIK UKINUTI ORU@ANE SNAGE BiH

I SUSJEDI PROTIV DEMILITARIZACIJE BiH
Ostali susjedi BiH ii me|unarodna Ostali susjedi BiH me|unarodna zajednica ne bi otrpjeli dubinski zajednica ne bi otrpjeli dubinski izazov miru kakav predstavlja izazov miru kakav predstavlja rastakanje ionako rijetkih rastakanje ionako rijetkih jedinstvenih dràvnih jedinstvenih dràvnih organa u BiH organa u BiH
37
benih sposobnosti u ovoj regiji oslabile su i nacionalne ofenzivne sposobnosti. Dakle, obrambeno oslabljenu BiH okruùju i napadajno oslabljeni susjedi, a ~itav taj koloplet promjena ide prema laganom stabiliziranju regije. Okolnosti kakve su vladale po~etkom devedetih godina danas su tehni~ki jako te{ko zamislive - Hrvatska je vojska danas sjena one koja je 1995. godine bez problema stavila 250 tisu}a ljudi na front, a ni srpske oruàne snage nisu daleko od toga. Dakle, tu govorimo o jednoj dosta promijenjenoj regiji, o regiji koja je bez novaca i, vojno-tehni~ki gledano, na istom nivou kao devedesetih godina - ali sa bitno manje ljudi koji bi sa tom starom tehnikom na jednoj {iroj razini znali, mogli i htjeli baratati. U takvom okoli{u ovakve demilitarizacijske ideje mogu zvu~at privla~no, me|utim, postoji i druga strana pri~e. Kada promatram oruàne snage, pa recimo polazim od hrvatskih koje su mi najbliè, one u svojoj zada}i imaju za{titu suvereniteta zemlje. To je njihov zadatak koji je danas zapravo najmanje prakti~no vidljiv. Dakle, one su bitno aktivnije u me|unarodnim misijama, u suradnji s civilnim vlastima nego u nekim klasi~nim vojno-ratnim pripremama. Upravo zato, ako temu svedemo na napad i obranu, u tom slu~aju je lako re}i: nema nas tko napast - ajmo ukinut obranu, ali to je jako grubo saka}enje teme. RACIONALNOST PO MILORADU PO MILORADU DODIKU
Dodik smatra da ne Dodik smatra da ne postoji ustavni postoji ustavni osnov da odbrana osnov da odbrana bude u nadle`nost bude u nadle`nost BiH te traì da se BiH te traì da se Oruàne snage Oruàne snage BiH ukinu a njeni BiH ukinu a njeni pripadnicu pre|u u pripadnicu pre|u u civilne strukture civilne strukture
SUSJEDI PROTIV RASTAKANJA BiH

Kako komentari{ete to {to je Dodikovu inicijativu o ukidanju Oruànih snaga u BiH podrào beogradski vojni analiti~ar Miroslav Lazanski? Dok je nedvojbeno da Dodikova inicijativa {teti ideji i praksi ikakve jedinstveno sre|ene BiH, osnovno je pitanje razlike u pogledu nas dvojice analiti~ara na samu bit Republike Srpske. Dok je Lazanski izgleda skloniji stavu da je dana{nji entitet s centrom u Banjoj Luci strukturno jak te sposoban funkcionirati i izvan {ireg okvira BiH, ja ne dijelim to mi{ljenje. Dok nedvojbeno smatram da u ~itavoj BiH nije na odgovaraju}i na~in rije{en status hrvatskoga naroda, ipak mi se ~ini da za prevladavanje kriza i izazova svaka dràva - pa i BiH - treba imati jake stukture i usugla{ene politike. A toga sada nema, me|u ostalim i Dodikovom zaslugom. Pri tome, nije ba{ vjerojatno da bi sebi danas Srbija priu{tila imati, uz Kosovo, jo{ jedno krizno àri{te (recimo, podràvanjem neke neovisne Republike Srpske), niti da bi ostali susjedi i me|unarodna zajednica otrpjeli takav dubinski izazov miru - kakav u svojoj biti predstavlja rastakanje ionako rijetkih jedinstvenih dràvnih organa u BiH. Ima li ikakvog smisla izvr{iti demilitarizaciju Bosne i Hercegovine, a da pri
38
tome njeni susjedi Srbija, Crna Gora i Hrvatska, ~ije su vojne snage tokom 90-ih godina ratovale na teritoriji BiH, tako|e ne izvr{e demilitarizaciju? Ove susjedne dràve, pa ~ak i Crna Gora koja je pone{to kasnije pristupila areni suverenih dràva, razmi{ljale su o svojoj obrani i samostalno odlu~ile da }e imati vojsku. Me|utim, vezivati postojanje oruànih snaga u bilo kojoj od tih dràva pa i u BiH - isklju~ivo na stanje kod susjeda, potpuno je proma{eno. Oruàne snage imaju i tu sekundarnu funkciju da budu na pomo}i dràvi kad svi ostali civilni sustavi zataje. Zapravo, u takvim je situacijama vojska ~esto ono najjeftinije rje{enje i ujedno najjednostavniji trenutni izbor. U tom smislu demilitarizacija ni jedne ozbiljne dràve nema smisla - posebice, ako nije pra}ena ozbiljnim ulaganjima u ostatak tog dràvnog sustava.
DODIK NEVJE[TO PRIKRIVA SLABOSTI

Bo{nja~ki politi~ari stava su da je pitanje ulaska BiH u NATO odavno rije{eno odlukom Predsjedni{tva BiH, me|utim, Milorad Dodik tvrdi da }e se Republika Srpska o tome izjasniti na referendumu Hrvatska je nau~ila iz prakse da ulazak u NATO nije jedan potez perom po dokumen-
tu. To je proces prilagodbe s ciljem da se negdje na terenu moè efikasno raditi sa puno raznih saveznika. NATO u principu ne zove ~lanice, ve} ~lanice èle u}i, pa onda mole da ih se primi. Teì{te cijelog posla je na naciji, pojedinoj ~lanici i njezinom prilago|avanju uvjetima rada u savezu. To je jedan ciklus u kojem uvijek ima posla. Bojim se da referendum u Dodikovom smislu ima vi{e veze s raspravom o NATO-u u Srbiji nego sa temama iz BiH. Referendum sam po sebi za ovakav savez nije lo{a stvar. Djelovanje u NATO-u svako malo traì glasovanje, a neke od tih odluka su te{ke. Evo, recimo, Hrvatska je sudjelovala u ratu u Libiji, a da nam Libija ba{ i nije bila neprijatelj. U takvoj situaciji izja{njavanje na referendumu moè biti dobro. Drugo je pitanje konkretnog problema srpskog naroda sa NATO-om. Dok se Srbija oko NATO-a lomi fakti~ki ve} desetlje}e, u Crnoj Gori se srpski narod zapravo pona{a sli~no kao Dodik. Ipak, ondje traju diskusije o prednostima i manama ~lanstva u NATO-u, i vrlo je vjerojatno da }e do nekog oblika glasovanja na tu temu ipak do}i, prije ili kasnije. Samo zazivanje referenduma, bez istodobnog profiliranja konkretnih stavova i otvaranja {iroke diskusije, tek je jeftin politi~ki potez.
MO@E LI DODIK UKINUTI ORU@ANE SNAGE BiH

Dodik tvrdi da bi RS odluku o ulasku BiH u NATO mogla vezati za odluku Srbije u ovom procesu. Ukoliko Srbija bude neutralna, RS }e na referendumu predloìti i svoju neutralnost, a ukoliko Srbija promijeni svoju poziciju u pogledu NATO-a, RS }e takvu poziciju pratiti. Ima li uop{te smisla sudbinu BiH, kada je pitanje ~lanstvo u NATO-u, vezati za odluke dràvnog rukovodstva Srbije? Tu treba ra{~istiti s jednim pitanjem - da li je Republika Srpska entitet ili je RS skoro neovisna dràva, sadràna unutar BiH tek u nekoj labavoj konfederaciji. Da je takvo vezivanje za stavove susjeda normalno ili uobi~ajeno, vjerujem da bi i Crna Gora, ili Makedonija, svoje ~lanstvo u NATO-u mogle vezati za odluku Srbije - a to ni te nedvojbeno neovisne dràve nisu odlu~ile napraviti. Ne zaboravimo da je slijepo povo|enje za tu|im stavom ~esto tek na~in prikrivanja vlastite slabosti! ^lanstvo u NATO-u za Srbiju je, sude}i po izjavama ministara iz novoformirane Vlade Srbije, stavljeno ad acta. Iako je Srbija ~lanica programa Partnerstvo za mir u Srbiji, ne postoji ni politi~ki ni nacionalni konsenzus za ulazak u NATO. Koliki je po Va{em mi{ljenju uticaj Srbije na proces pristupanja BiH NATO-u? Srbija se ve} dugo lomi oko NATO-a, me|utim, ona je ~ak nakon {to je prestala pri~ati o NATO ~lanstvu dio reformi nastavila provoditi prema zahtjevima NATO-a. Pri tome je Srbija tu u rijetkoj situaciji da je stvarno i ratovala sa NATO-om. Bojim se da {iroj javnosti u Srbiji, a posebnoj javnosti u Republici Srpskoj, nije do kraja jasno koliko se razli~ite me|unarodne organizaciDA LI JE VOJSKA SKUPA
Dodik tvrdi da su 10.000 pripadnika Ministarstva odbrane i Oruànih snaga BiH od konstituisanja potro{ili preko dvije milijarde KM, {to je po njegovoj ocjeni neracionalno utro{en novac
VRLI NOVI SVIJET
Na Siriji se danas prelamaju neke nove blokovske igre

Kako komentari{ete sukobe u Siriji? Sirija je multivjerska i multietni~ka dràva koja je zahvaljuju}i represivnom reìmu uspijevala dugo ne biti krizno àri{te. U Siriji ìve Kurdi, alaviti, suniti, {iiti, kr{}ani, dakle to je koloplet koji ima potencijala za jedan fantasti~an plamen. To Arapsko prolje}e je ve} u startu imalo ogroman potencijal za op}e krvoproli}e. Na Siriji se danas prelamaju brojne vanjskopoliti~ke igre, mislim na neke nove blokovske igre, koje ne obra}aju puno pa`nje na ono {ta }e nakon svega ostati u pojedinim naseljima te zemlje. Ovaj rat koji je u Siriji po~eo vrlo vjerovatno ne}e zavr{iti tako skoro. Da li }e, prema Va{em mi{ljenju, NATO preko u~e{}a Turske obaviti {iru vojnu akciju u Siriji ili }e se sve zavr{iti na razmjeni vatre izme|u dvije zemlje? Turska je tu u dvostrukoj ulozi. Turska je regionalna velesila i njen uspon u tom smislu traì preslagivanje, ne samo u regiji ve} i samoj Turskoj. Njoj je Arapsko prolje}e pruìlo priliku da bude puno vidljivija nego {to je bila posljednjih godina. To, dodu{e, otvara i neke stare unutarnje rane - recimo, tamo{nje kurdsko pitanje. Turska bi htjela djelovati kao velesila, ali s druge strane shvata da je jednostrana intervencije u Siriji ipak ne{to druk~ije nego u Iraku. Dakle, Turskoj bi stra{no odgovaralo da razni saveznici kojima su puna usta Sirije (me|u njima i Hrvatska), nisu samo saveznici na rije~ima. Dok mnogi na~elno zagovaraju humanitarnu intervenciju, ispada da nije mali broj onih koji tek i{~ekuju gledati kako to Turska intervenira, po mogu}nosti i o svome tro{ku. Dakle, spremnost da se me|unarodno ljudstvo i tehnika postave na granicu sa Sirijom puno je manja od spremnosti da se o tome pri~a. Tu je u zadnjih nekoliko mjeseci veliki problem. Kao {to slu`bena Moskva Siriju gleda pou~ena nedavnim iskustvima, prvenstveno onima iz Libije, to rade i sve ostale zemlje. Budu}i da je to gra|anski rat - dakle, jedan jako strastven sukob - u kome danas jo{ sve strane misle da mogu pobijediti, mislim da jo{ neko vrijeme ne}e do}i do ikakvoga raspleta situacije. Pri tome tu se prelamaju interesi Turske, Saudijske Arabije, Izraela, Irana, pa onda saveznika tih dràva, {to dodatno komplikuje situaciju.
je zapravo preklapaju. Zahtjevi NATO-a i zahtjevi vojnog krila EU-a i zahtjevi ~itavog tog kolopleta raznih europskih organizacija su vrlo sli~ni. Srbija i dalje govori o datumi-
ma u ~lanstvo EU-a i time zapravo preuzima ve}inu posla - koji bi se mogao obaviti na rate, recimo, putem pribliàvanja i NATO-u. Naravno, pitanje ~lanstva Srbije u EU, ali i NATO-u, uvelike leì u odnosu te dràve sa susjedima - me|u ostalima i s Kosovom. To je zapravo temelj problema, a politiziranje ovakvih tema - kao {to to Dodik radi - sa su{tinom problema zapravo ima vrlo malo veze. Srbija se u posljednje vrijeme sve vi{e okre}e Rusiji, to pokazuju posjete predsjednika Tomislava Nikoli}a predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, koji je velikodu{no obe}ao ruske krediti Beogradu od milijardu dolara. Koliki moè biti uticaj Rusije da se Srbija udalji sa puta ka NATO-u? U Srbiji je na posljednjim izborima do{lo do velike promjene. Tu je rije~ o dizanju jednog politi~kog bloka koji je dugo bio daleko od vlasti. Oni su sve vrijeme sa slu`benom Moskvom bili bliì nego neki drugi dijelovi srpske politi~ke scene. Taj je odnos sa srpske snage dosta emotivan, dok je sa ruske strane vi{e prakti~an. Oni su za vrijeme pro{le vlasti kupili u Srbiji naftnu industriju a za ove vlasti daju kredite za ele39
mentarno funkcioniranje dràvnog prora~una. Prema tome, taj utjecaj Rusije na Srbiju je ve} dulje vrijeme velik. To itekako ima veze i sa ponovnim ja~anjem Ruske Federacije zadnjih godina. [to se ~lanstva u NATO-u ti~e, mislim da je na formalnoj razini najlak{e re}i - mi smo s Rusima, pa nismo u NATO-u. Ta na~elna retorika Srbije ima jako malo veze sa su{tinom, ma koliko ona na prvi pogled bila prijem~iva. Zavr{etak Hladnoga rata odnio je u povijest i crno-bijele razlike, pa ako su neke fraze i nastavile ìvjeti, one vjerojatno vrlo slabo opisuju dana{nje sadràje koji su zapravo puno kompleksniji od negda{njih. [to se vojne imovine ti~e, ona je i kod nas bolno pitanje. Vojna imovina je tema koja budi apetite jer se radi o nekretninama koje imaju veliku vrijednost i koju vrlo ~esto lokalne vlasti èle prigrabiti. To je pitanje koje treba ozbiljno rije{iti radi mira u dràvi, a mimo svih sitnih ~ar{ijskih interesa. Kako komentari{ete najavu Aleksandra Vu~i}a, potpredsjednika Vlade Srbije i ministra odbrane, da je Rusija zainteresovana da pokrene proizvodnju vojne opreme i naoruànja u Srbiji? Jedna od stvari, koja se po duhu svetom na{la u rukama Srbije je i glavnina industrijskih resursa biv{e JNA. Time je Srbija danas jedina od zemalja iz biv{e SFRJ koja je iz cijele te pri~e iza{la sa prili~no ozbiljnom namjenskom vojnom industrijom. U tom kontekstu ovo je zanimljiva suradnja, koji ipak ne treba precjenjivati. Teìna ove odluke puno je ve}a u scenskome efektu nego u proizvodnom u~inku. Aleksandar Vu~i}, ~elnik naprednjaka koji predstavlja glavni politi~ki blok u Srbiji, ovakav je potez dogovorio u Moskvi. Isto kao {to je dogovoreno i rusko gostovanje na nedavnom aeromitngu u Beogradu. To su atraktivni politi~ko-marketin{ki potezi, u odnosu Srbije sa velikom silom koja toj dràvi preko kredita konstantno dofinansira dràvni prora~un. Bojim se da sam ovaj potez ima puno vi{e veze sa unutarnjim igrama u Srbiji, oko statusa Kosova, nego {to zapravo ima veze sa vojnom industrijom.
HARÊNKOV [OU U BANJOJ LUCI

Milorad Dodik tako|e odlazi u zvani~ne posjete Rusiji, dok se ruski ambasador u BiH Aleksandar Bocan Har~enko tretira kao njegov savjetnik. Da li na Dodikove stavove o oruànim snagama u BiH permanentno uti~e politika Rusije? To je opet pitanje neuskla|enosti unutar BiH. Ruska Federacija je sama po sebi pokazala da nije za komadanje me|unarodno priznatih dràvnih tvorevina. Brzo je priznala BiH kao dràvu i pokazala da nije za to da se Kosovo izdvaja iz onog {to su priznali kao Srbiju. Dakle, oni su na~elno zalaù za jedinstvene dràve. Druga je stvar {to politika srpskog naroda u ~itavoj regiji otvara jedan prostor za diplomatske igrice raznih vrsta. [ou kakav je izvodio donedavni ruski ambasador u Beogradu, famozni Konjuzin, gotovo je ne{to za {ta bi ~ovjek platio ulaznicu. Pri tome, ni u jednom momentu Srbija nije na{la volje posegnuti za statusom persone non grata. Dakle sve dok dràva tolerira na svome prostoru {ou od stranih diplomatskih predstavnika, dotle }e taj {ou i da traje. Ista je stvar i sa ambasadorom Har~enkom. BiH je prije mjesec dana propustila jo{ jednu {ansu da zapo~ne Akcioni program za NATO ~lanstvo, jer do septembra 2012. godine nije uknjiìla vojnu imovinu na Ministarstvo odbrane BiH, {to zna~i jo{ jednu, tre}u po redu, propu{tenu {ansu da se pribliì NATO-u. Osim praznih obe}anja, iz BiH ne stiè ni{ta {to bi potvrdilo da je BiH sposobna da postane dio atlantske sigrnosno-politi~ke organizacije, da li postoji opasnost da ~lanice Saveza koje su proteklih godina sna`no lobirale za BiH, od toga odustanu? To nije {ansa koju je BiH samo dobila to je {ansa koju se prvo traìlo, pa tek onda dobila. A BiH tu ve} dugo vremena {alje dvostruke signale. S jedne strane, kroz reformske zahvate pokazuje da bi htjela biti ~lanica NATO-a, da bi nakon toga stvar uvijek stala na istim konkretnim pitanjima. Ono {to nas u susjedstvu BiH brine jeste
40
VJETINA STVARANJA KRIZA: Milorad Dodik je kao politiar vrlo vjet u dizanju strasti - dodue, manje u Srbiji, na koju esto naizgled cilja, a vie u BiH, koja ostaje ivjeti s posljedicama njegovih inovativnih politika
~injenica da ta neozbiljnost - za koju bi se moglo re}i da je i unutarpoliti~ko cjenkanje - postaje {iroko vidljiva ne samo po pitanju NATO-a, ve} i po brojnim drugim pitanjima, od formiranja vlade do funkcionisanja ukupne dràve. Iz susjedske perspektive to postaje jako zabrinjavaju}e. Hrvatska, mimo bilo kakvih apetita i sje}anja na devedesete, ne èli imati u susjedstvu nekakvu crnu rupu. Mi smo ovo ljeto gotovo svakodnevno gledali vijesti o poàrima koji sa teritorija BiH prelaze u Hrvatsku. Ti su poàri ga{eni s hrvatske granice, dok s druge strane jedva da je bilo za vidjeti ozbiljnih napora i inicijativa.
POVRATAK KRIZE U KOSOVSKU MITROVICU

Kakva je, prema Va{oj procjeni, vojno-bezbjednosna situacija na Balkanu? Bez obzira {to se od stranih analiti~ara moè ~esto ~uti o nekoj novoj krizi na Balkanu, pa ~ak i mogu}nosti novog rata na Balkanu, realnost je druga~ija. Do{lo je do smanjenja obrambenih i napada~kih resursa svih zemalja u regionu, smanjena su odvajanja za obranu, ali isto tako su smanjene i strasti. Danas na Balkanu zapravo ima i puno manje povoda za nekakvu ozbiljnu krizu. Uru{avanje SFRJ i{lo je u koncentri~nim krugovima i ti su krugovi sve uì. Kriza se postupno vra}a na svoj po~etak - na Kosovsku Mitrovicu. Vra}a se na odnos Beograda i njegovih biv{ih autonomnih pokrajina. Naravno, neki problemi ostaju i mimo toga, kao {to je balkanska ruta za {verc droge, oru`ja... Granice su bile i ostale problem. Tu }e trebati puno posla. I ekonomija je ostala problem, u svim republikama biv{e SFRJ, me|utim, to sve vi{e nisu razlozi koji bi Balkan opet donijeli na naslovnice svih svjetskih novina. Mislim da se krizni potencijal ove regije bitno smanjio a pove}ala se mogu}nost za normalan ìvot.
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
EVROPA, ODMAH SPORAZUM O Meuregionalna saradnja, ansa ODR@AVANJU REFERENDUMA U ne bi smio propustiti
[KOTSKOJ
Britanski premijer David Cameron i njegov {kotski kolega Alex Salmond potpisali su ovih dana u Edinburghu
David Cameron
sporazum kojim je [kotima dato 100 sedmica za dono{enje najva`nije politi~ke odluke u posljednjih 300 godina , sazivanje referenduma o nezavisnosti [kotske 2014. godine. Dnevnik Guardian smatra da bi taj korak mogao biti uvod u najve}e promjene u Velikoj Britaniji otkad je Irska 1920. godine stekla nezavisnost.
RAZGOVORI U BRISELU RAZGOVORI U BRISELU
Delegacija Kantona Sarajevo sa Delegacija Kantona Sarajevo sa Johannes Hahnom, povjerenikom Johannes Hahnom, povjerenikom za regionalnu politiku Evropske unije za regionalnu politiku Evropske unije
FRONTEX O BiH
Na zasjedanju ministara unutra{njih poslova Vije}a EU-a 25. i 26. oktobra bit }e odràna i rasprava u vezi sa azilantima iz BiH. Kako je navedeno u posljednjem dvomjese~nom izvje{taju o monitoringu provo|enja vizne liberalizacije od kraja augusta, koju redovno objavljuje Agencija EU-a za spoljnu granicu Frontex, broj traìtelja azila iz BiH u zemljama [engena smanjuje se, ali se ukupan broj azilanata sa zapadnog Balkana pove}ava. BiH je ocijenjena pozitivno u gotovo svim oblastima koje se odnose na sigurnost dokumenata, upravljanje granicom, migracije, primanje traìlaca
Uea Kantona Sarajevo u evropskim makroregionalnim strategijama, Dunavskoj i Jadranskoj, omoguilo bi jaanje institucionalnih i ekonomskih veza s jakim regijama od varcvalda do Crnog mora i regijama jadranskog bazena
o~i samita EU-a koji se odràva ove sedmice, Direktorat Evropske unije za regionalnu politiku i Odbor regija organiziraju niz otvorenih dana usmjerenih na stvaranje transparentnijih izvora finansiranja i davanje pa`nje uspje{nim primjerima EU kohezijske politike. Johannes Hahn, povjerenik za regionalnu politiku, izjavio je da to predstavlja posljednju dobru priliku da se po{alje snaàn regionalni glas dràva ~lanica i evropskih zakonodavaca. Pro{losedmi~ni briselski Otvoreni dani bili
su dobra prilika za podsje}anja da EU nije tek unija dràva ~lanica, nego i niìh nivoa vlasti. EU princip subsidijarnosti, zasnovanom na jednakoj legitimnosti razli~itih nivoa vlasti, lokalne, regionalne, dràvne i evropske, nastoji uklju~iti sve politi~ke nivoe u procesu odlu~ivanja. Odbor regija, o kojem smo detaljno pisali u pro{lo broju, osnovan Ugovorom iz Maastrichta 1992. godine, je tijelo koje na evropskom nivou predstavlja interese lokalnih i regionalnih vlasti. âk oko tri ~etvrtine evropske legiSLOBODNA BOSNA I 18.10.2012.
42
a za razvoj koju Kanton Sarajevo

politi~kim predstavnicima vi{e od 30 regija, na okruglom stolu koji je organizirao Kanton Sarajevo u Evropskom parlamentu pro{le sedmice, razgovarano je o ja~anju prekograni~ne i me|uregionalne saradnje i uklju~enje u makroregionalne strategije Dunavske i Jadranske, te u strategiju Evropske geografske i teritorijalne kooperacije (EGTC). Poruke sa ovog stola prenesene su i na sastanku sa Johannesom Hahnom, povjerenikom EU-a za regionalnu politiku. Elezovi}, kaè da je podr{ka za ve}im u~e{}em Kantona Sarajevo stigla od potpredsjednika vi{e od 30 evropskih regija i od komesara Hahna i Evropskog parlamenta i Komisije. Odràni su sastanci i sa italijanskim, austrijskim, hrvatskim regija-
azila u BiH, borbu protiv krijum~ara droge i ljudi i suzbijanje pranja novca, dok je ograni~en napredak zabiljeèn u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te u oblasti osnovnih ljudskih prava, posebno u odnosu na romsku populaciju, navodi se u pomenutom izvje{taju.
NOBELOVA NAGRADA EVROPSKOJ UNIJI: [EST DECENIJA MIRA UPRKOS KRIZAMA

Nobelova nagrada za mir dodijeljena u pro{li petak Evropskoj uniji, za {est decenija promociji mira, pomirenja, demokratije i ljudskih prava u Evropi, vrijedna 1,2 miliona dolara, bi}e uru~ena 10. decembra u Oslu. Dodjela Nobelove nagrade EU izazavala je brojne reakcije, od odu{evljenja me|u njenim zvani~nicima do dilema oko toga koliko je ona primjerena imaju}i u vidu sve krize koje potresaju Evropu. Istovremeno, smatra se da }e posluìti kao moralno ohrabrenje u vrijeme krize jer EU ipak jeste jedinstvena organizacija u svijetu, te najuspje{nija ekonomska i politi~ka integracija u Evropi.
slative se implementira upravo na ovom nivou. Dino Elezovi}, predstavnik Kantona Sarajevo u Briselu, napominje da EU o~ekuje i od BiH da uklju~i sve nivoe vlasti u procese integracija, te da su na nivou Kantona imenovani i koordinatori koji prate procese integracija. Kanton Sarajevo ove je godine u~estvovao po peti put da Evropskoj sedmici regija i gradova, a pitanje mogu}nosti koji mu se pruàju i koliko lokalne vlasti imaju sluha za to je i dalje otvoreno. Elezovi} kaè da je u okviru zajedni~kih projekata sa drugima do sada povukao sredstava u visini od sedamsto hiljada eura do milion, ali brojne su mogu}nosti koje ni blizu nisu iskori{tene u~e{}e u evropskim makroregionalnim strategijama, Dunavskoj i Jadranskoj, omogu}ilo bi Kantonu Sarajevo ja~anje institucionalnih i ekonomskih veza sa jakim regijama od [varcvalda do Crnog mora i regijama jadranskog bazena. Sa
ma, i dogovoreno je budu}e ja~anje prekograni~ne i regionalne saradnje i putem makroregionalnih strategija. Osim toga, u fazi je potpisivanja sporazuma o saradnji Kantona Sarajevo sa regijom Koru{ka. Sa Misijom BiH pri EU dogovorena je koordinacija aktivnosti regionalnih predstavni{tava sa Misijom dodaje Elezovi}. Podsjetimo da je u maju ove godine Kanton Sarajevo bio doma}in sastanka Odbora regija u Sarajevu kojem je, pored generalnog direktora za pro{irenje Stefana Sannina, prisustvovala i Mercedes Bresso, predsjednica Odbora regija. Sastanak u Sarajevu rezultirao je inicijativom Odbora regija da se u okviru Odbora regija formira zajedni~ka radna grupa politi~kih predstavnika bh. niìh nivoa vlasti i politi~kih predstavnika Odbora regija. Od Vije}a ministara BiH se o~ekuje da po{alje pismo namjere za osnivanje zajedni~ke radne grupe. (D. Savi})
POBJEDA FLAMANSKIH SEPARATISTA NA LOKALNIM IZBORIMA

Prema nezvani~nim rezultatima lokalnih izbora u Belgiji, ubjedljivu pobjedu u Flandriji je ostvarila separatisti~ka stranka ~iji je osnovni cilj odvajanje sjevernog dijela dràve u kojem se govori holandskim jezikom. Lider stranke NV-A Bart de Wever èli da postane gradona~elnik Antwerpena i da potom iskoristi drugu najve}u luku u Evropi da bi na parlamentarnim izborima 2014. godine ostvario svoje ciljeve. U predizbornoj kampanji De Wever je otvoreno govorio da ove izbore èli da iskoristi za dobijanje {to vi{e mjesta u lokalnim parlamentima, kako bi bio u {to boljoj poziciji za parlamentarne izbore. Upravo je De Wever sa zahtjevima za flamansku autonomiju bio najve}i razlog {to je Belgija bila bez vlade 541 dan.
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
UIO na udaru {vercerskog podzemlja Pad prodaje i proizvodnje automobila Uspje{an Sajam stipendija u Sarajevu Privredna kriza stimulira {tednju
PRITISAK [VERCERSKOG PODZEMLJA
Direktor Uprave za indirektno oporezivanje Miro Dàkula ne}e promijeniti naredbu koja je razbjesnila uvoznike jeftinog tekstila
Prevent se dobro nosi s krizom

Prodaja novih automobila u Evropskoj uniji pada ve} dvanaesti mjesec zaredom, sude}i prema vode}im proizvo|a~ima automobila u regiji, pi{e BBC. Proizvo|a~i automobila u EU upisali su pro{li mjesec 1,1 milion novih registracija, dok je od po~etka godine prodano 9,4 miliona novih automobila. Potra`nja u 27 zemalja Evropske unije u odnosu na pro{lu godinu pala je za 10,8 posto, {to je najvi{e u 12 mjeseci. Od vode}ih trì{ta, rast prodaje ostvaren je samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, i to za ~ak 8,2 posto u odnosu na isti mjesec pro{le godine, kaù u Evropskom udruènju proizvo|a~a automobila ACEA. Prodaja u Francuskoj pala je za 17,9 posto, u Italiji za 25,7 posto, a u [paniji za ~ak 36,8 posto. Nas, me|utim, najvi{e zabrinjava pad prodaje, ali i pad proizvodnje automobila u Njema~koj za 10,9 posto, budu}i da su na{e tvornice autodijelova predominantno naslonjene na njema~ku automobilsku industriju. Ta je veza osobito nagla{ena izme|u njema~kog koncerna Volkswagen i Prevent grupe, najve}eg privatnog poslodavca u BiH i najve}eg izvoznika iz BiH. Prevent grupa se u~vrstila na poziciji najve}eg proizvo|a~a autodijelova ne samo u BiH nego i u cijeloj regiji s oko 18.000 uposlenih radnika, od kojih najve}i broj - oko 5.000 - radi u Preventovim proizvodnim pogonima u BiH. U posljednjih nekoliko godina Prev e nt je imao nekoliko zapaènih akvizicija u svijetu: kupio je tvornicu autosjedi{ta Eybl u Austriji, koja ima proizvodne pogone u Njema~koj, Ma|arskoj, Slova~koj, Rumuniji; kupio je i veliku tvornicu za preradu koè u Francuskoj te tvornicu RIO glas za izradu automobilskog stakla, kao i tvornicu RWB u Njema~koj, koja je specijalizirana za proizvodnju automobilskih sjedi{ta itd. U Upravi Preventa tvrde da se za sada dobro nose s krizom izazvanom padom prodaje automobila u Evropi i da do sada nisu imali zahtjeva za korekciju isporuka ranije ugovorenih koli~ina autodijelova.
Privredna komora RS-a titi verc

Privredna komora Republike Srpske otvoreno je stala u za{titu {vercerskog podzemlja koje je skoro potpuno uni{tilo tekstilnu industriju BiH. Pozivaju}i se na navodne interese lokalne privredne zajednice, Privredna komora RS-a zatraìla je od direktora Uprave za indirektno oporezivanje Mire Dàkule da poni{ti vlastitu odluku od prije nekoliko dana kojom je reducirao broj ovla{tenih carinskih ispostava za uvoz i obra~un carina na odjevne proizvode iz afri~kih i azijskih dràva. Poslovna zajednica Republike Srpske smatra da je ova mjera neprihvatljiva i da nije u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH, jer se na ovaj na~in favorizuju samo pojedine carinske ispostave, stoji pored ostalog u dopisu upu}enom Dàkuli, u kojem se tako|er navodi da bi sve carinske ispostave na podru~ju BiH trebale da rade u skladu sa zakonom koji reguli{e ovu oblast. U dopisu se tako|er tvrdi da Dàkulina naredba oduzima pravo na rad velikom broju radnika u {pedicijama i prate}im djelatnostima na podru~jima carinskih ispostava koje se ukidaju, {to je notorna neistina, budu}i da nije rije~ o ukidanju carinskih ispostava, nego o reduciranju broja carinskih ispostava preko kojih }e se ubudu}e uvoziti tekstilni proizvodi. U Upravi za indirekno oporezivanje navode da je naredba donesena zbog zna~ajne koli~ine krijum~arene robe na trì{tu BiH i na osnovu analize koju je uradio UIO, a koja je pokazala ekstremno niske
44
carinske vrijednosti uvozne robe na koju se pla}aju uvozne da`bine. Analiza koju je uradio UIO je pokazala zapanjuju}e razmjere legalnog {verca koji se odvijao preko suspendiranih carinskih ispostava. Naprimjer, otkriveno je da se par cipela uvezenih iz Kine carinio na osnovu frizirane nabavne cijene od svega 0,40 KM! Odjevni predmeti u pravilu su carinjeni na kilogram, pa je vrijednost cijelog kontejnera ko{ulja, jakni ili hla~a procjenjivana u rasponu od 200 do 300 KM! Po uzoru na susjedne dràve, koje su se ranije susretale sa sli~nim problemima, Uprava za indirektno oporezivanje BiH odlu~ila je reducirati broj ovla{tenih carinskih ispostava kako bi uvoz stavila pod kontrolu, obezbijedila rast budètskih prihoda i za{titila doma}u proizvodnju koja ne moè preìvjeti u uvjetima nelojalne konkurencije. Prema rije~ima portparola UIO Ratka Kova~evi}a, navedene carinske ispostave imaju sve neophodne uslove za detaljan pregled po{iljki i utvr|ivanje stvarne carinske vrijednosti uvozne robe, {to }e u kona~nici dovesti do pove}anja naplate uvoznih da`bina i rasta prihoda na jedinstvenom ra~unu. Uprava }e tako|er provesti naknadnu carinsku kontrolu u svim onim postupcima uvoznog carinjenja gdje se roba carinila po ekstremno niskim vrijednostima, utvrditi i eventualnu odgovornost u lancu uvoznik - {pediter carinska slu`ba, te naknadno obra~unati i naplatiti uvozne da`bine.
Veliki interes za njemake stipendije
NAJATRAKTIVNIJE NJEMA^KE STIPENDIJE

Sedmi Sajam stipendija privukao je ogroman broj diplomaca sarajevskog univerziteta
Na Sajmu stipendija koji je odràn u Sarajevu, 17. oktobra, u prostorijama Ma{inskog fakulteta, njema~ki privrednici iza{li su s programom stipendija za 2013. godinu koji je izazvao veliki interes. U okviru ovog programa studenti vi{ih semestara, apsolventi kao i oni koji su zavr{ili studij i stekli prvo radno iskustvo imaju priliku apsolvirati praksu u presti`nim njema~kim kompanijama u trajanju od tri do {est mjeseci. U programu su sudjelovale njema~ke firme iz razli~itih oblasti kao {to su energetika, automobilska industrija, turizam, elektronika, mediji, bankarstvo, projektni manad`ment, za{tita okoli{a, arhitektura, poljoprivreda i druge. Cilj programa je da se studenti i apsolventi upoznaju sa organizacijom, poslovnim procesima i funkcioniranjem velikih i
uspje{nih njema~kih kompanija, kako bi kasnije to znanje i iskustvo prenijeli kroz svoje budu}e radno angaòvanje i u BiH. Program finansira Vlada SR Njema~ke uz koordinaciju Odbora njema~ke privrede za isto~nu Evropu (Ost-Ausschuss der Deutschen Wirtschaft), a obuhvata smje{taj, putne tro{kove, zdravstveno osiguranje za vrijeme boravka u Njema~koj te dèparac, navodi se u saop}enju. Program stipendija njema~ke privrede realizira se po sedmi put na podru~ju BiH, uz podr{ku Predstavni{tva njema~ke privrede u BiH kao lokalnog partnera programa. Apliciranje za ovaj atraktivni program po~inje 19. novembra, a vi{e informacija zainteresirani mogu dobiti i na online adresi: www.stipendienprogramm.org.
Graani BiH u bankama dre 7,4 milijarde KM

Privatna {tednja gra|ana BiH u komercijalnim bankama porasla je za godinu dana za cijelih 350 miliona KM, a u rasponu od kraja 2009. godine do danas za pribli`no dvije milijarde KM. Ukupni {tedni depoziti u komercijalnim bankama BiH trenutno iznose 13,15 milijardi KM, a vi{e od polovine tog iznosa (7,4 milijarde KM) otpada na {tednju gra|ana. Po~etkom 2007. godine, {tedni depoziti gra|ana BiH iznosili su 5,12 milijardi KM, a sredinom augusta 2012. godine 7,4 milijarde KM.
45
POLA PUTA DO BRAZILA
Selektor nogometne reprezentacije BiH SAFET SUI (57), legendarni nogometa Sarajeva i Paris Saint Germainea, u otvorenom i iskrenom razgovoru za SLOBODNU BOSNU analizirao je dosadanji tok kvalifikacija za SP 2014 i govorio o ansama reprezentacije da se konano domogne velikog svjetskog natjecanja
Safet Sui Pape SELEKTOR

Razgovarao: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
ktobar je, ~ini se, mjesec kada se Safetu Su{i}u de{avaju samo dobro stvari. Prije ta~no 35 godina, petog oktobra 1977. godine, odigrao je svoju prvu utakmicu u dresu reprezentacije Jugoslavije. Bilo je to na ma|arskom NEP stadionu, postigao je dva gola i od izvje{ta~a dobio ~istu desetku. Tri dana ranije, igrao je u Beogradu za selekciju novinara u prijateljskom me~u protiv Jugoslavije i bio najbolji na terenu. U prvih deset utakmica za Jugoslaviju tri puta je ocijenjen ~istom desetkom. Tri i po decenije kasnije, Pape se upisao i u historiju nogometne reprezentacije BiH. Sa 12 pobjeda postao je najuspje{niji selektor BiH svih vremena. Na pola kvalifikacija BiH je prva na tabeli, sa tri pobjede i jednim remijem iz ~etiri me~a. Dovoljno da Papetov ovogodi{nji anga`man na putu ka Brazilu ocijenimo desetkom. Hvala na ~estitkama, ali meni to puno ne imponuje. Imam samo jedan cilj u glavi, poku{ati sa ovom ekipom oti}i na SP. Jedino o tome razmi{ljam, kaè Su{i} na po~etku razgovora za SB. [ta vrijedi imati najvi{e pobjeda ako ne uspije{ da ode{ na neko svjetsko takmi~enje? Mi nismo uspjeli oti}i na EURO, malo nam je falilo, ovaj put }emo uraditi sve da odemo u Brazil, mada se sada situacija iskomplikovala nakon
pobjede Grka u Slova~koj. Pravio sam neke analize, mo`da da osvoji{ jo{ 15 bodova, da ima{ dakle 25, {to bi normalno trebalo biti dovoljno da odemo na SP, a da u tome ne uspijemo. Treba nam jo{ pet pobjeda, uklju~uju}i pobjedu nad Grcima da budemo sigurni.
JO[ NI[TA NISMO NAPRAVILI

Dolazimo, dakle, u situaciju da ta utakmica u martu u Zenici, kako su svi najavljivali, uklju~uju}i i Vas, bude klju~na za odlazak na SP? Moè da bude. Ali ukoliko oni nas pobijede, gotovo je. Oni su prvi. Ukoliko, pak, mi njih pobijedimo, oni imaju {anse da nas preteknu. Ipak su imali teè protivnike od nas na startu, pobijedili su u gostima dvije te{ke utakmice. Ali dobro, ako su oni mogli, moèmo to i mi. Mo`da je i bolje {to je mart daleko, imamo vremena da se spremimo, da se mo`da pojave jo{ neki igra~i. Da se, mo`da, neki igra~i oporave, kao {to je to Rahimi}, na kojeg zaista ra~unam jer takvu vrstu igra~a mi nemamo u timu. Moè se desiti da u martu budemo jo{ ja~i. Dobro je i {to nemamo igra~e koji su suspendovani za tu utakmicu. Imamo malo igra~a sa jednim kartonom, nije stra{no ako neko dobije karton protiv Grka. Mi samo kompletni moèmo ne{to o~ekivati. îni se da je Va{ plan i bio deset bodova iz ove ~etiri utakmice u prvom dijelu kvalifikacija?
Bila je èlja. Bilo je logi~no da pobijedimo u obje utakmice ku}i i Lihten{tajn u gostima. Kada igra{ sa Grcima, moè{ èljeti mnogo toga, ~ak i planirati, ali to nije ba{ tako lako ostvariti. Mi smo uspjeli da uzmemo bod i sada se vidi koliko je taj bod vaàn. Cilj je ispunjen, ali ni{ta vi{e od cilja kojeg smo zacrtali nismo uradili. Zadovoljan sam, kako da ne. Prije svega, atmosfera je zaista fenomenalna me|u igra~ima. Jo{ bolja nego u pro{lim kvalifikacijama. Vjerovatno i oni imaju ogromnu èlju da odemo na SP tako da ja zaista s njima nemam nikakvih problema. Imam kapitena koji drì sve pod kontrolom, Emir je stalno u kontaktu s njima. Nisam od onih koji svako malo zivkaju igra~e. Zovnem Emira svakih petnaestak dana, kada ne{to treba preko njega apeliram i uti~em na momke. To su izuzetni momci, uvijek raspoloèni, uvijek nasmijani. Nemam smrknutih faca u ekipi. ak i kada nekog od njih ostavite na klupi? Ne. Toga nema. Normalno da nije lako ostati na klupi. Ali, recimo, prije utakmice s Litvanijom sam im kazao da }e nastupiti 14 igra~a, bi}e tri izmjene kakav god da bude rezultat. Tako je i bilo. Rekao sam im da od njih zavisi kada }e i ko u}i u igru. Meni je najva`nije da oni igraju stalno u svojim klubovima. Pratim ih svakodnevno i onda odlu~im, kada se okupimo, koga da stavim u ekipu.
Na utakmici sa Grcima od sekiracije sam izgubio dva kilograma; nekada se prema pojedinim bh. novinarima èlim pona{ati poput Zdravka Mami}a!
48
PAPE ZNA
Kako odlu~ite, koji je to faktor koji prevagne da nekoga stavite u tim a nekoga ostavite na klupi? Kostur tima je postojao ranije, ali klju~no je ono kako oni igraju u klubovima. Gleda{ gdje i kako neko od njih igra. A i vidi se to. Na treningu vidi{, kada si u dilemi za neko mjesto, izvaga{, analizira{ kvalitete i mane i odlu~i{ se. Mada nije nekada lako tako ne{to odlu~iti. Ovoga je puta bilo lak{e, po~eli smo kvalifikacije s jednom ekipom i onda je to krenulo kako treba. Dobro, prvu utakmicu nisu igrali Mujdà i Luli}, ali se zna da }e oni biti u timu kada budu spremni i kada im istekne suspenzija. Mjesto nikome nije zagarantirano, to ovisi samo od njima. Koliko se dugo spremate za utakmicu? Insistiram na tome, jer imam iskustvo, i igra~ko i trenersko, da pripreme po~inju onoga trenutka kada se okupimo u hotelu. Nije dovoljno iza}i na dan utakmice, zagrijati se i odigrati 90 minuta. Na prvom je mjestu nihovo pona{anje, dobar rad na treningu, dobra atmosfera. Ne smije niko i}i desno ili lijevo mada se desi ponekad (smijeh). Ali i ja za`mirim, znam da su to mladi momci koji vole da iza|u. De{avalo se da neki od njih odu dva-tri dana prije utakmice i ostanu do rano ujutro. Poslije ~ujem za to. U prvom trenutku pomislim da ga dobro iskritikujem, ali pre|em nekada preko toga. Ali im skrenem pa`nju, pokaèm da znam {ta se desilo. Nekada pojedina~no, nekada pred cijelom grupom. Ima stvari koje se moraju po{tovati. Da je bilo incidenata, do sada bi se kod nas za to svakako saznalo? Problema je bilo, ali ni{ta {to bi zahtijevalo stroge sankcije. Bilo je, recimo, ka{njenja po cijeli dan. Bilo je igra~a koji su traìli da do|u kasnije od ostalih ili otkaù u posljednjem trenutku. Toga vi{e nema. Niti ima niti se smije de{avati.
RUMUNIJA MI JE NAJTE@E PALA

Niste strog trener, ne insistirate na ~eli~noj disciplini, ali se vidi da disciplina postoji, da se zna, da tako kaèmo, red? Nisam, nisam strog trener. Momci imaju slobodu kod mene. Recimo, nikada nisam nikome od njih u{ao u sobu niti sam bilo koga od saradnika poslao da ih provjerava. ak mi prvi odemo na spavanju, a oni ostanu druìti se do pono}i. Kada sam bio igra~, nas su kontrolisali, do|e ti vizita u sobe u pola 12. Nemam taj obi~aj, imam puno povjerenje u njih, ali isto tako znam da se nekome moè vrlo lako desiti da bude ka`njen ukoliko se ne pona{a kako treba.
49
POLA PUTA DO BRAZILA

PAPE MIMO TERENA
Ne sluam muziku, samo vijesti o deavanjima u svijetu

O opu{tanju: Ne slu{am muziku, u autu nemam niti jedan CD. Slu{am na radiju informativni program, zanima me {ta se de{ava u svijetu. Opu{tam se sa prijateljima. U Sarajevu imam prijatelja koji ima kafi}, skupimo se kod njega ~esto. Nave~e ne izlazim, zaglavio sam samo jednom u toj ~uvenoj Bosni kada smo pobijedili Rumuniju. Izlazio sam kada niko nije izlazio (smijeh), ta su vremena pro{la. Najbolje opu{tanje je sada kada se spremam za Francusku da vidim svoju djecu. Nisam ih vidio tri- ~etiri mjeseca. Za{to putuje autom: Lexus sam kupio sasvim slu~ajno. Htio sam kupiti auto koji mi je pogodan za vo`nju gradom, jer je u Parizu to vrlo nezgodno. Svidio mi se. Ostajem dugo u Sarajevu i zato dolazim s autom. Sada }u u Parizu biti vjerovatno do kraja godine. Nije me strah aviona, ali mi jednostavno treba auto i zato vozim od Francuske do BiH. I volim da putujem autom. Ne ùrim, uvijek ostanem malo u Njema~koj ili Italiji. O {eicima u PSG-u: [ta znam, uvijek mi je bilo neshvatljivo da Pariz ne moè napraviti jedan veliki klub i sada da govorim kontra, ne bi bilo u redu. Pariz treba veliki klub poput Madrida, Barcelone ili Milana. I ti klubovi su nenormalno tro{ili na kupovinu igra~a, sada je na Pariz do{ao red. Mnogi se bune, ali bez novca nema ni{ta. Chelsea je tako napravio ekipu, samo zahvaljuju}i enormnim ulaganjima. O ìvotu u Parizu: Ma ni{ta specijalno. @ivim van Pariza, na periferiji, u dijelu grada koji se zove SaintGermain-en-Laye. Gradi} prerano pobjegao (smijeh). Jednom smo, nakon Luksemburga, ostali sjediti do pet ujutro. [vabo, Bor~e i ja. I cijela je pri~a o fudbalu, nema{ druge teme. On nije tip koji voli da savjetuje. [vabo je realan, pri~a o igri, kaè ono {to misli. I uglavnom nam se poklapaju mi{jenja. O izborima u Savezu: Ne znam, pri~ao sam sa ljudima iz Saveza, ne{to se mora napraviti. Ovako vi{e ne moè, a to su rekli i ljudi iz UEFA-e i FIFA-e. Moramo napraviti Savez, izabrati predsjednika i ~lanove IO. Meni bi bilo logi~no da ostanu ljudi iz Komiteta koji su toliko napravili za Savez. Najva`nija stvar je da Ivica ostane i da ima neku va`nu funkciju. Bilo bi mi neshvatljivo da se to sve promijeni, ne bih to volio niti bi mi odgovaralo. S njima sam po~eo kvalifikacije, volio bih da ih s njima i zavr{im.
petnaestak kilometara od centra Pariza, vjerovatno najljep{i u tom dijelu Pariza, sa jedno pedesetak hiljada stanovnika. Dosta svijeta znam tu. Skoro svi me znaju, imam sre}u da se fizionomijom nisam puno promijenio. Prepoznaju me ljudi, valjda te memori{u kada te vide nekoliko puta na televiziji. O Ivici Osimu: Navi{e volim kada do|e u hotel nakon utakmice. Poslije Litvanije mi je
[to Vam je najteè palo u selektorskoj karijeri? Definitivno, poraz u Rumuniji. Tu smo zakazali sa pripremom utakmice, previ{e ljudi oko nas je bilo u hotelu. Izgubili smo 3-0, bili smo katastrofalni. Protiv Portugala se poraz brzo zaboravi. Kada analiziram utakmice, shvatim da smo dali sve od sebe u utakmici protiv ekipe koja je u tom trenutku bila mo`da najbolja na svijetu. Bez obzira {to to nije ni{ta mijenjalo, imali smo peh da ostanemo sa igra~em manje, ve} je bilo 3-1 i tu prakti~no nismo imali {anse. ovjek se s tim mora pomiriti, ~estitati i krenuti dalje. Ko od reprezentativaca podsje}a na Vas iz igra~kih dana? Miske. On i konstitucijom li~i na mene, li~i i na~inom na koji igra. Miske, kao i ja, uvijek ima nekoliko kilograma vi{ka (smijeh). Ali, njegov zadnji pas je genijalan. On, ~im ima loptu, odmah misli na zadnji pas. To je bila i moja osobina, ~im primi{ loptu gleda{ gdje su ti napada~i. Miske ne voli puno da ~eka, ne daje loptu desno ili lijevo, njemu je uvijek prva misao krenuti naprijed. Uvijek gleda naprijed.
50
Nervira li Vas kada gledate nogometa{a koji je lo{ tehni~ar? Ne, jer na{a reprezentacija nema lo{ih tehni~ara. Ako pogleda{ ovu ekipu, vidi{ da nema igra~a koji je tehni~ki nepotkovan. Ognjen Vranje{ je jo{ mlad, stoper je, napredovat }e tehni~ki. On je mo`da od svih tu najtanji, ali je to razumljivo. Ogi }e za dvijetri godine strahovito napredovati. Insistiram na tome. I Pandà je isprva bio dosta krut, nije volio da igra. Volio je dati loptu prvom do sebe. Razgovarao sam sa njim, kazao mu ako nema nikoga ispred sebe na dvadesetak metara, slobodno kreni naprijed, osvoji taj prostor. Uvijek moè{ dati dugu loptu ako neko krene prema tebi, mada ja ne volim igru dugim loptama. Vidjeli ste koliko puta sada Ognjen ide naprijed. Ne volim kada igra~ radi samo jednu stvar, da ~uva igra~a i baca loptu u aut. I na{a sredina terena je takva, ~ini mi se da sam samo jednom igrao sa dva defanzivna vezna igra~a. Uvijek igra jedan defanzivni i jedan znalac uz njega.
Igra~ima sam u svla~ionici kazao kako mi se ~ini da mi jo{ uvijek ne vjerujemo dovoljno u sebe. Da nas neko obu~e u dresove Reala, dali bismo sedam golova toj ekipi. Malo sam pretjerao, ali sam im na taj na~in htio dati do znanja da vi{e vrijede nego {to mo`da oni misle o sebi. Va`ni je i to {to smo igrali prije sa velikim timovima, nismo izgubili utakmicu sa Francuskom u Parizu, s Portugalom smo remizirali, nosili se sa Brazilom, sa Meksikom. Momci shvate da mogu i s njima igrati i dobiju samopouzdanje. To je vrlo va`na stvar. Va`no je i to {to se o na{im igra~ima pri~a, {to odlaze u velike klubove. Tako se recimo ve} neko vrijeme govori o interesu Barcelone za Pjani}a. Da li je realno da Miralem zaigra za njih, moè li on to? Ne vidim ekipu na svijetu koja ne bi voljela imati Miralema u svom timu. Njegovih 20 minuta protiv Litvanije je bila umjetnost. Vjerujte, u jednom trenutku sam imao takav osje}aj sre}e u prsima da skoro nisam mogao disati. Osje}aj koji ne mogu opisati. Kada vidi{ njegove poteze, kada primi loptu na desnu nogu, ona malo odsko~i a on je odmah vanjskim dijelom
MORAMO VI[E VJEROVATI U SEBE

Utakmica protiv Grka je, ~ini mi se, prva va`na utakmica koju reprezentacija nije izgubila?
PAPE ZNA
NE DAM NA IGRAÊ nakupi se to u ~ovjeku. Na kraju utakmice si ko bure baruta, dovoljna je iskra da eksplodira{. A utakmica je bila strahovito te{ka. Mislim da sam izgubio dvije kile tokom utakmice. I onda do|e{ na konferenciju gdje sam imao osje}aj da su pojedini novinari namjerno ili {to nisu u stanju da pripreme pitanja, po~eli sa provokacijama. Utakmicu sam analizirao, rekao da je rezultat realan, dobar, da smo se morali namu~iti za taj bod. Imali smo malo i sre}e, ali je najva`nije {to smo uzeli bod. I prvo pitanje nakon toga bilo je jesam li izljubio Asmira Begovi}a? Uvijek je rezultat zahvaljuju}i nekome. Nekada zahvaljuju}i Begovi}u, nekada Pjani}u, Spahi}u, Dèki... Jedan novinar je prvo po~eo kritikovati Vranje{a, {to ja ne dozvoljavam, ne dozvoljavam da mi neko u lice kritikuje moje igra~e, pogotovo poimenice. Onda po~ne nervoza i u jednom trenutku to sve kulminira. Me|u na{im novinarima ima mnogo dobrih ljudi, popri~amo, popijemo kafu, ali sam tom ~ovjeku rekao da sa njim trebam onako kako se nekada pona{a Zdravko Mami}. To nisu bila pitanja, to su bile njegove konstatacije. Pa nismo mi svjetska reprezentacija koja pobje|uje svaku utakmicu. Ode{ u Gr~ku, uzme{ bod protiv sna`nog tima i nekima ni to ne valja.
Safet Su{i} ne dopu{ta Safet Su{i} ne dopu{ta javni lin~ njegovih igra~a javni lin~ njegovih igra~a nakon gre{aka u igri nakon gre{aka u igri
stopala po{alje suigra~u ravno u noge. To malo ko od igra~a moè. Miralem moè da igra u svakoj ekipi svijeta. Roma je za njega mala ekipa. Njegov jedini problem je {to mora vi{e da povede ra~una o sebi. Nije normalno da je ~esto povrije|en. Kada se mlad igra~ suo~i s tim, to moè trajati cijelu karijeru. Stalno mu govorim da se napravi nekakav plan rada, da bi
jednostavno eliminirao sve te sitne probleme koje ima. Na konferenciji za {tampu u Gr~koj imali ste okr{aj sa novinarom jednog lokalnog bh. radija. Planete li prelako? Zna{ kako, igra~i se za tih 90 minuta isprazne, a u nama na klupi se akumulira neka pozitivna ili negativna energija,
51
NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (III)

PRIMJEDBE STRUKE BEZ ODGOVORA
Knjièvnik Nenad Veli~kovi}, urednik [kolegijuma, internet Knjièvnik Nenad Veli~kovi}, urednik [kolegijuma, internet portala namijenjenog temi javnog obrazovanja, godinama portala namijenjenog temi javnog obrazovanja, godinama upozorava na probleme sa ud`benicima u FBiH upozorava na probleme sa ud`benicima u FBiH
52
ZA[TO JE SPORAN MODEL JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET
Na podruju Federacije BiH od ove kolske godine uenici devetih razreda osnovnih kola kupuju samo jedan udbenik za jedan predmet. Slobodna Bosna pie o tome kako je federalno Ministarstvo obrazovanja potpuno ignoriralo dobijene prigovore i iskljuilo svaku mogunost otvaranja rasprave o primjedbama na prihvaene udbenike vrlo upitnog kvaliteta
SUD DAJE POSLJEDNJU RIJE^ O PROCESU ODABIRA UD@BENIKA

Bh. izdava~i }e sudskim putem traìti odgovore za{to se ministar obrazovanja Damir Ma{i}, umjesto da se bori za kvalitet, pravi~nost i transparentnost, tokom odabira ud`benika priklonio jeftinom populizmu
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILIÎ]
nestru~ne, povr{ne tendenciozne i neobjektivne recenzije, da se ispita odgovornost stru~nih slu`bi itd.
vi do sada preduzeti koraci federalnog ministarstva nauke i obrazovanja s namjerom da se primijeni model jedan ud`benik-jedan razred-jedan predmet, a o kojem smo pisali u prethodna dva broja, dali su katastrofalne rezultate i u kona~nici su doveli do najava o podizanju tu`bi od strane izdava~kih ku}a protiv ovog tijela i Koordinacije ministara obrazovanja i nauke. Izdava~ka ku}a Sezam, koja se na konkurs za ud`benike prijavila s ud`benikom grupe autora za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjièvnost, ve} je to uradila prije nekoliko dana. Knjièvnik Nenad Veli~kovi}, urednik [kolegijuma, internet portala namijenjenog temi javnog obrazovanja (na ~ijem se portal mogu prona}i svi gafovi iz odabranih ~itanki) i jedan od koautora pomenutog ud`benika Sezama (i kotuìtelj u ovom slu~aju), prethodno je godinama pisao i upozoravao na probleme sa ud`benicima u FBiH. On je u ime ovog izdava~a, a nakon uvida u sadràj formulara po kojima su recenzenti ocjenjivali pobjedni~ki rukopis (izdava~ Vreme iz Zenice) i rukopis ~itanke Svezame, otvori se, uputio prigovor na rad recenzenata, ali kao i u slu~ajevima o kojim smo ranije pisali, to nije dalo nikakav rezultat. Federalno Ministarstvo obrazovanja se jednostavno oglu{ilo na zahtjeve da se ustanove motivi za
ISPRAZNA OBE]ANJA FEDERALNOG MINISTRA OBRAZOVANJA

Veli~kovi} kaè da je od ministra Damira Ma{i}a, kao ~lana SDP-a, deklarativno lijeve i nenacionalne stranke, koja je u izbornoj kampanji obe}ala reforme i u sferi obrazovanja, o~ekivao da u praksi svoje prethodnice Melihe Ali} prepozna manjkavosti, nepravilnosti i prikrivene ciljeve i da u vezi s nalazima preduzme sve {to je potrebno da rezultati budu bolji i u skladu s proklamovanim ciljevima. Umjesto toga, ministar Ma{i} je zaklju~io proces izbora ud`benika na press-konferenciji koju je organizovalo njegovo ministarstvo krajem ljeta, ne u~iniv{i ni{ta u vezi s nepravilnostima na koje je bio upozoren. Nije pokrenuo istragu u vezi s mogu}om korupcijom, nije u javnosti pokrenuo raspravu o kvalitetu ud`benika i nije se ni na koji na~in ogradio od odluka koje je tzv. Koordinacija donijela. Prosto se sakrio iza tog tijela koji ~ine ministri obrazovanja nekoliko kantona u kojima se nastava izvodi po tzv. federalnom nastavnom planu. Podsjetimo, Odlukom o postupku pripremanja i odobravanja ud`benika, radnih ud`benika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i srednje {kole, koju su verificirali svi ~lanovi Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH, pre-
cizirano je da se na konkursima za pribavljanje ud`benika odobrava samo jedan ud`benik za jedan predmet koji je osvojio najve}i broj bodova, ali ne manje od 90% od maksimalnog broja mogu}ih bodova, {to je, pored ve}e kvalitete ud`benika, trebalo bitno smanjiti cijenu ud`benika. Konkurs za pribavljanje rukopisa ud`benika za 9. razred devetogodi{nje osnovne {kole, na koji je dostavljeno 76 naslova od 13 izdava~kih ku}a, proveden je u skladu sa novouspostavljenom procedurom, a vjerodostojnost i eventualna mogu}nost odre|enog propusta osigurana je na na~in da se izdava~ima omogu}ilo pravo prigovora na odluku stru~nog tima recenzenata. Sedam izdava~kih ku}a je dostavilo 17 prigovora o kojem je odlu~ivala stru~na komisija sastavljena od eksperata za odre|eni predmet ili nastavnu oblast, i to u potpuno drugom sastavu od stru~nog tima recenzenata koji je donio prvostepenu odluku. Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH je u augustu razmotrila mi{ljenja ~lanova ove stru~ne komisije i usvojila Kona~ni izvje{taj o recenziranju rukopisa ud`benika za 9. razred i Odluku o usvajanju kona~nog izvje{taja o recenziranju ud`benika za 9. razred osnovne {kole. Veli~kovi} kaè da se iz analize recenzija i superrecenzije i prigovora na koje ministarstvo nije dalo prihvatljiv odgovor jasno vidi da gre{ke u ud`benicima nisu otklonjene. Tako|er, la` je da se izbor ud`benika vr{io po novoj proceduri. Ona je ostala su{tinski ista. Nije bila nimalo transparentni53
NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (III)

ministarstvo nagradilo i najve}im dijelom kola~a. Pa se tako me|u ud`benicima za deveti razred nalazi i njihova Geografija o kojoj smo pisali prije dva broja. Kvaliteta svih ud`benika za deveti razred, sude}i po mi{ljenjima nastavnog kadra, daleko je ispod nivoa koji bi morali imati, a takvi ud`benici su bez alternative - nastavnici i djeca su osu|eni na njih. Pomenimo jo{ jedan detalj: omjer recenzenata je bio u korist Tuzle i njihovog izdava~a (najvi{e odabranih recenzenata bilo je upravo iz ovog kantona) a, kakve li slu~ajnosti, nekoliko je autora u trenutku recenziranja bilo na poziciji nadr-
GORE NE MO@E BITI

Jedan od brojnih sramotnih primjera iz ~itanke za deveti razred, koja je odabrana za najbolju,
ja ni efikasnija. Naprotiv, bila je komplikovanija, duà i rezultirala je ka{njenjem ud`benici se nisu pojavili u prodaji na po~etku {kolske godine. La` je i da se kvalitet pove}ao. Najzad, cijela procedura nije bila ni{ta demokratskija nego prethodnih godina. Naprotiv, ideja je da se odabere samo jedan ud`benik, a u slu~aju ~itanke onaj koji je sna`no ideolo{ki priklonjen bo{nja~kim interesima. Umjesto da se bori za kvalitet, pravi~nost i transparentnost, ministar Ma{i} se priklonio jeftinom populizmu, nastavlja Veli~kovi}.
IZNEVJERENA OÊKIVANJA NASTAVNIKA, RODITELJA, UÊNIKA

Kakvu, dakle, sada imamo situaciju? Na teritoriji FBiH na kojoj se nastava izvodi po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku i dalje imamo slobodnu trì{nu konkurenciju na kojoj nastavni kadar odlu~uje o izboru najkvalitetnijeg ud`benika po kojem }e realizirati nastavu. Ud`benici na hrvatskom jeziku ko{taju u prosjeku od 10,50 KM do 18,50 KM i ne podlijeù pravilima federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke. Na podru~ju FBiH gdje se nastava izu~ava po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku do ove {kolske godine primjenjivala su se ista pravila kao i na teritoriji gdje se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, tj. za jedan predmet odobravalo se vi{e ud`benika i nastavnici su sukladno svom znanju i iskustvu birali ud`benike za koje su smatrali da su najkvalitetniji. Od ove {kolske godine federalni ministar Ma{i} osniva Koordinaciju ministara obrazovanja FBiH (koju ~ini {est kantonalnih ministara obrazovanja i nauke i to iz Unsko-sanskog, Hercegova~ko-neretvanskog, Sarajevskog, Zeni~ko-dobojskog, Bosanskopodrinjskog i Tuzlanskog kantona, kantoni s bo{nja~kom ve}inom) i zajedno s njima odlu~uje uvesti
54
UPITNI KRITERIJI ZA ODABIR UDBENIKA: Najvei dio monopolskog kolaa (39% ukupnog trita) dobile su izdavake kue NAM Tuzla i Vrijeme - Zenica koje se na pet udbenika potpisuju zajedno (iako ministar u javnim istupima uporno tvrdi da niko nije dobio Rjeenje za vie od tri udbenika)
red po sistemu jedan ud`benik-jedan razred-jedan predmet i primjenjuje ga za ud`benike devetog razreda devetogodi{nje osnovne {kole. U medijima ovakvu odluku pompezno najavljuje kao uvo|enje reda u haos iz kojeg }e se izroditi najkvalitetniji ud`benik, najstru~niji recenzenti, niè cijene ud`benika, ali, kao {to smo vidjeli ni{ta se od toga nije desilo. Najve}i dio monopolskog kola~a (39% ukupnog trì{ta) dobile su izdava~ke ku}e NAM - Tuzla i Vrijeme - Zenica koje se na pet ud`benika potpisuju zajedno (iako ministar u javnim istupima uporno tvrdi da niko nije dobio Rje{enje za vi{e od tri ud`benika). Katastrofalne gre{ke tipa vuku na grani, maruhuanu pu{im ja, ovce koja daje med... iza{le su upravo iz radionice ovih izdava~kih ku}a. Njihovi direktori i glavni i odgovorni urednici ne samo da nisu odgovarali za sramotu nanesenu cjelokupnom obrazovanju nego ih je
e|enih osoba recenzentima. Ovdje se ne zavr{ava spisak svih krupnih propusta projekta jedan ud`benik - jedan predmet, koji je, generalno, zbog haosa koji je ranije vladao, na po~etku dobio zna~ajnu podr{ku javnosti.
IZDAVA^KE KU]E U STRAHU OD PORASTA CRNOG TR@I[TA

Osim toga, roditelji koji su u jednom trenutku povjerovali u najave ministra Ma{i}a i Selvedina [atrovi}a, predsjednika sindikata obrazovanja BiH, o sniàvanju cijena ud`benika (~ak i do 6,00 KM), uveliko su se razo~arali prvim ulaskom u knjiàru. Cijene ud`benika za deveti razred kre}u se od 8 (u izdanju NAM-Tuzla) do 11,70 KM koliko ko{ta ud`benik za njema~ki jezik. Mustafa Alagi}, direktor izdava~ke ku}e Sarajevo Publishing, za na{ list kaè da }e uz sve druge nedostatke model jedan ud`benik-jedan predmet-jedan razred na trì{tu ud`benika za osnovne {kole dovesti do poticanja crnog trì{ta, od ~ega posebno strahuju izdava~ke ku}e. Naime, izdava~i se ve} godinama bore sa skeniranjem, kopiranjem i preprodavanjem ud`benika za
ZA[TO JE SPORAN MODEL JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET

IVICA VANJA RORI], PREDSJEDNIK UDRU@ENJA IZDAVAÂ UD@BENIKA BiH, ZA SB
Koordinacije ministara je od izdavaa naplaivala po 1.200 KM pravo na albu!

Ivica Vanja Rori}, predsjednik Udruènja izdava~a ud`benika u FBiH, podsje}a da je zada}a autora, izdava~a, Koordinacije ministara da osiguraju djeci najbolji mogu}i ud`benik, jer {to dijete nau~i u tom uzrastu - pamti se doìvotno. Ali, o djeci se ovdje nije o~ito mislilo. Autori i izdava~i su svoje uradili, a izbor (najboljeg) ud`benika je odgovornost Koordinacije. Kako je Koordinacija uradila taj posao, vidi se po tome {to je dobar dio vrhunskih autora otpao. Konkurs je bio anoniman, a svi znamo sve. Primjera radi, ud`benik Ma{talica ili Prvanka u upotrebi je desetak godina; svake 3-4 godine izlazi novi konkurs i isti rukopis biva prijavljen, a autor je kobajagi nepoznat! Anonimnost je krinka za manipulacije, kojima u posljednjih desetak godina kraja nema. Koordinacija je od izdava~a napla}ivala po 1.200 KM pravo na àlbu! Iako àlba
Ivica Vanja Rori}, predsjednik Udruènja izdava~a ud`benika u FBiH
podrazumijeva da usluga (u ovom slu~aju recenzija) nije u redu, to je dakle reklamacija, a reklamacije se nigdje ne pla}aju!, obja{njava Rori}. On navodi neka od pitanja na koje izdava~i nikada nisu dobili odgovore: ko je u Koordinaciji
procjenjivao valjanost recenzija i superrecenzija? Ko je od ministara stru~an za to? Za{to su recenzentima, koji su u recenzijama lagali, a superrecenzenti ih podràli, ispla}eni honorari (koje je Koordinacija unaprijed naplatila od izdava~a)? Za{to
superrecenzenti nisu odgovorili na argument izdava~a, nego je njihov komentar naj~e{}e bio odbija se i to je subjektivno mi{ljenje. Ako recenzenti rukopisu za koji navijaju daju ocjenu 4 za ne{to ~ega nema i izdava~-konkurent na to prigovori, za{to superrecenzent, umjesto da kaè je li tako ili nije, pi{e odbija se? Za{to recenzenti Tehni~ke kulture ne vide desetine te{kih propusta u najboljem rukopisu (zbog ~ega je taj ud`benik neupotrebljiv u nastavi!), a superrecenzenti to prihvataju? Za{to se jednom rukopisu Historije zamjera nedostatak internetskih stranica s ratnim filmovima, iako je Zakonom o javnom RTV servisu zabranjeno da djeca bez nadzora (roditeljska pa`nja!) gledaju filmove sa neprimjerenim scenama... Za{to dizajn rukopisa ocjenjuju totalno nestru~ne osobe, kojima je ki~ vrhunac dizajna?! Odgovore na ova pitanja, izdava~i namjeravaju traìti na sudu.
osnovne i srednje {kole. Do sada su osobe koje rade u kopirnicama i ilegalnim {tamparijama bar morale razmi{ljati koji je to ALARMANTNA UPOZORENJA
Mustafa Alagi}, direktor izdava~ke ku}e Sarajevo Publishing, kaè da bi situacija u koju su dovodene izdava~ke ku}e za posljedicu mogla imati upitnost postojanja izdava~a uop}e
ud`benik najprodavaniji, pa su ga tek onda kopirale, model u kojem je samo jedan ud`benik po predmetu sada za njih je
rje{enje svih dilema koje su imali. Svi koji su uklju~eni u nastavni proces srednjih {kola, potvrdit }e vam da ud`benika za srednje {kole ima sve manje. Osim nas i IK Svjetlost niko i ne radi ud`benike za srednje {kole. Ti ud`benici se {tampaju u veoma malim tiraìma i onda se godinama ne mogu prodati jer se iz godine u godinu preprodaju na ulicama, pijacama, mostovima... Oni polako nestaju, isto }e se desiti i s ud`benicima za osnovno obrazovanje. Ud`benici za deveti razred, slijede}e godine, {tampat }e se tek u nekoliko stotina, ili se ne}e {tampati uop}e. Sve {to se prodalo ove godine bit }e preprodato slijede}e, a nedostatak }e popuniti ilegalne {tamparije i kopirnice. Veoma smo se radovali uvo|enju za{titnih markica, jer bi one sprije~ile crno trì{te. Naàlost, svoja obe}anja federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke nije uspjelo provesti u djelo, kaè Alagi}. On upozorava da bi ovakva situacija za posljedicu mogla imati zatvaranje radnih mjesta i upitnost postojanja izdava~a uop}e.
55
IZA GOVOZDENE ZAVJESE
Naredne nedjelje sarajevska knjievnica VOJKA SMILJANI-IKI e vlastima Maarske predati (prazan) kartonski kofer koji je njenom suprugu OSMANU IKIU, bivem diplomati SFRJ, poklonio maarski premijer IMRE NAGY u jesen 1956. prije naputanja ambasade SFRJ u toj zemlji, u kojoj je privremeno dobio azil, i koji e ubrzo nakon toga biti likvidiran kao lider maarskog ustanka protiv okupacijskih vlasti SSSR-a; naa novinarka istraila je ovu nevjerovatnu i potresnu priu
JEDNA MAARSKA JESEN
Pi{e: DANKA SAVI]
DUGO PUTOVANJE U NO KARTONSKOG KOFERA
Jedna ma|arska jesen, tako se zove roman ~uvenog knjièvnika Ivana Ivanjija, koji se kao mlad novinar na{ao u vrtlogu revolucije, antisovjetskog ustanka u Ma|arskoj, ugu{enog u krvi, prije pola vijeka. Sredinom osamdesetih godina, kada je objavljena Ivanjijeva knjiga, na promociji u Beogradu govorio je ~ovjek u kojem je ona pokrenula uspomene - Osmanu \iki}u, tada uglednom jugoslovenskom diplomati, knjièvniku, knjièvnom prevodiocu, po ro|enju Mostarcu, ~inilo se da ga ponovo obuzima onaj isti kovitlac koji se zavitlao Ma|arskom, 1956. godine. Po~eo je, naime, u no}i sa 23. na 24. oktobra, kada je do{lo do demonstracija i oruànih sukoba u Budimpe{ti koji su se pro{irili na cijelu zemlju. Traìo se nacionalni suverenitet koji je isklju~ivao prisustvo stranih vojnih trupa, socijalizam ma|arskih boja po
Kofer ma|arskog premijera Kofer ma|arskog premijera Imrea Nagya, za kojim su Imrea Nagya, za kojim su vlasti ii historiografi u vlasti historiografi u Ma|arskoj tragali decenijama, Ma|arskoj tragali decenijama, proputovao je svijet, a proputovao je svijet, a preìvio je ii rat u BiH preìvio je rat u BiH
U ZAÂRANOM KRUGU U ZAÂRANOM KRUGU
56
SARAJEVSKO SVJEDOÂNSTVO O MA\ARSKOJ TRAGEDIJI

uzoru na Jugoslaviju, a to je preraslo u veliku nacionalnu i ljudsku tragediju. Potresnim doga|ajima u Budimpe{ti je svjedo~io i \iki}, kao tada{nji politi~ki sekretar jugoslovenske ambasade u Ma|arskoj. Kasnije ga je do kraja ìvota, kao sjena, pratio jedan kofer koji je iz ma|arskog glavnog grada ponio sa sobom. Putovao je, taj kofer s njim od Budimpe{te, Pariza, New Yorka, do Alìra preko Helsinkija. Preìvio je i rat u BiH. U njemu je nekada i Imre Nagy, akademik, jedan od osniva~a Komunisti~ke partije Ma|arske, tada{nji premijer ove zemlje i `rtva ovih doga|aja, ~uvao va`ne dràvne dokumente, tajne ma|arske revolucije. Misti~na pri~a o koferu ubijenog ma|arskog premijera zaokruèna je ovih dana u Sarajevu. Ambasada Republike Ma|arske u BiH preuzela je pro{le sedmice od njegove supruge Vojke Smiljani}-\iki}, pjesnikinje, prevoditeljice i urednice ~asopisa Sarajevske sveske, kofer za koji su vlasti i historiografi znali da postoji i za kojim su, zapravo, tragali decenijama.
JUGOSLOVENSKI AZIL ZA IMREA NAGYJA

Te{ko da je to mogla znati po~etkom ljeta ove godine Vojka Smiljani}-\iki} kada je u svom domu u Sarajevu ugostila dvojicu ameri~kih prijatelja. U razgovoru o svemu i sva~emu pomenut je i slu~aj Juliana Assangea koji od augusta ìvi u Ambasadi Ekvadora u Londonu. Ova mu je zemlja, podsjetimo, dala azil, a diplomatski obi~aj traènja azila u ambasadi strane zemlje ozakonjen je Be~kom konvencijom iz 1961. godine. Govorilo se i ma|arskom kardinalu Jzsefu Mindszentyju, koji je azil na{ao u ameri~koj ambasadi u Budimpe{ti i tu je ìvio 15 godina. Njega je nekada obilazio i Vojkin suprug. Sve je to vodilo ka prisje}anjima i na razgovore o slu`bovanju Osmana \iki}a u Ma|arskoj, u vremenu ma|arske revolucije a potom i sovjetske intervencije. Prepri~ala sam im i jednu potresnu pri~u o tome kako mu je poginuo kolega iz Ambasade. Njih dvojica su stajali pored prozora a ruski tenkovi su do{li pred ambasadu, odjednom su tenkovi po~eli da pucaju na ambasadu kroz prozor, direktno u glavu tog druga. Cijeli mozak tog druga mu je ostao na ramenu
GORKO DIPLOMATSKO ISKUSTVO

Osman \iki}, biv{i jugoslovenski diplomata, knjièvnik i knjièvni prevodilac, nakon ma|arske revolucije je progla{en personom non grata u ovoj zemlji
Tako se kroz razgovor do{lo i do azila koji je sredinom pedesetih u Ma|arskoj potraìo i Imre Nagy, ali u jugoslovenskoj ambasadi. Nakon brutalne sovjetske intervencije, Nagy je oktobra 1956. na{ao azil u zgradi jugoslovenske ambasade. Uz posredovanje Vlade Jugoslavije, postignut je sporazum o prestanku njegovog azila, uz obavezu ma|arske strane da ne}e politi~ki kriviti u~esnike ustanka u Budimpe{ti.
Prema tvrdnjama Edvarda Kardelja, jednog od najmo}nijih jugoslovenskih politi~ara, u njegovim Sje}anjima, objavljenim 1980. godine, jugoslovensko rukovodstvo je bilo zate~eno dolaskom Nagyja u ambasadu SFRJ: Prije nego {to je na{e rukovodstvo zauzelo definitivan stav o toj molbi, Imre Nagy je ve} do{ao u na{u ambasadu i na{ ambasador ga je primio, odnosno pruìo mu azil, pisao je Kardelj.
Kofer koji mu je poklonio likvidirani ma|arski premijer Nagy, Osman \iki} nosio je {irom svijeta i sa~uvao ga u svom sarajevskom podrumu...
57
IZA GOVOZDENE ZAVJESE

Pod uvjetom da ne}e biti osu|en, Imre je dobrovoljno predat vlastima, ali ve} iste ve~eri je odveden i preba~en u Rumuniju. Otprilike godinu dana kasnije, kada je vra}en u zemlju, na tajnom su|enju za kontrarevoluciju zajedno sa jo{ tri generala osu|en je na smrt. Ostao je zapis o njegovim posljednjim rije~ima: Jedina stvar koje se pla{im jeste da me rehabilitiraju oni koji su me izdali. Pogubljen je i tajno pokopan 16. juna 1958. godine. Osman \iki} progla{en je personom non grata i protjeran kao diplomata koji se previ{e petljao u unutra{nje stvari Ma|arske. Rastrgnutost izme|u odlazaka u Beograd na pregovore i svega {to je u to vrijeme preìvio u ovoj zemlji ko{tala ga je i zdravlja. Napu{taju}i je, tako se pretpostavlja, svoje je va`ne dokumente stavio u Nagyjev prazni kartonski kofer. O ma|arskom iskustvu koji je za njega, kako je govorio bio vrlo bolan period, vodio je i dnevnik koji se tek treba de{ifrovati. Albanija postane jedna od jugoslovenskih republika, ali o tom iskustvu nije ostavio bilje{ke. Nakon povratak iz UN-a u New Yorku, gdje je obna{ao du`nosti zamjenika ambasadora, postao je jugoslovenski ministar za kulturne odnose sa inostranstvom. Zanimljivo je da je, pored Francuske, u to vrijeme samo Jugoslavija imala takvo ministarstvo. Kasnije je bio i ambasador u Alìru. O svom diplomatskom iskustvu od Pariza do Helsinkija namjeravao je napisati knjigu, a epizoda iz Budimpe{te u njoj je trebala posebno biti opisana. Da ga smrt u tome nije zaustavila, znali bismo detalje o tome kako je kofer iz Budimpe{te ponio sa sobom. Ovako, iz svjedo~enja njegove supruge, znamo da mu je kasnije on sluìo za neke zna~ajne dokumente. Prije opsade Sarajeva, kofer je sve te godine, prepun va`nih papira, vrijednih fotografija, uspomena sa diplomatskih slu`bovanja iz Evrope i SAD-a, dijelio Osmanovu sudbinu prevodioca, pisca rje~nika, skuplja~a materijala za budu}e knjige. Njegova supruga Vojka Smiljani} se sje}a kako je Osman, koji je odli~no govorio finski jezik, izme|u ostalog, htio da napi{e knjigu o Johanu Ludvigu Runebergu, finskom reformatoru jezika, velikoj figuri evropske kulture, koji je preveo na{e narodne pjesme na finski jezik. Sve je to taj kofer upamtio, tu veliku pri~u na{ih putovanja i
PUTOVANJA PO BIJELOM SVIJETU

Osman \iki}, diplomata, knjièvnik i knjièvni prevodilac, umro je u Sarajevu desetak dana uo~i Dejtona, u sedamdeset petoj godini. Diplomatsku karijeru zapo~eo je u Parizu i Finskoj sredinom pedesetih, da bi se osamdesetih godina u tu zemlju vratio kao ambasador. Do svoje smrti bio je po~asni konzul Finske u Sarajevu zbog svog ogromnog doprinosa u afirmaciji knjièvnog i umjetni~kog blaga ove zemlje u biv{oj Jugoslaviji. Najve}i dio radnog vijeka proveo je u diplomatskoj slu`bi biv{e Jugoslavije, u Ministarstvu inostranih poslova u Beogradu i u diplomatsko-konzularnim predstavni{tvima u inostranstvu (Pariz, Tirana, Helsinki, Budimpe{ta i New York). U Tirani je, recimo, svjedo~io pregovorima Tita i Envera Hodè o tome da POVRATAK U MA\ARSKU SIMBOL NACIONALOG OTPORA KOMUNISTI^KE MA\ARSKE
Nakon brutalne sovjetske intervencije, Imre Nagy je u oktobru 1956. na{ao azil u zgradi jugoslovenske ambasade, ali ga je potom izdala ma|arska vlast naklonjena Sovjetima
SEHARA USPOMENA: Prije opsade Sarajeva, kofer je sve te godine, prepun vanih papira, vrijednih fotografija, uspomena sa diplomatskih slubovanja iz Evrope i SAD-a, dijelio Osmanovu sudbinu prevodioca, pisca rjenika, skupljaa materijala za budue knjige
Osmanovog zanosa za finski jezik. Sluìo je i za prevodila~ke spise jer je Osman od na{eg odlaska po~eo sa prevo|enjem finskih pjesnika ~ija su djela sredinom osamdesetih objavljena u knjizi Savremene finske poezije... , kaè Vojka.
Vojka Smiljani}-\iki} Vojka Smiljani}-\iki} pozvana je da naredne pozvana je da naredne sedmice kofer Imrea sedmice kofer Imrea Nagya osobno uru~i Nagya osobno uru~i Muzeju ubijenog Muzeju ubijenog ma|arskog premijera ma|arskog premijera
ON PUTUJE, JA KOFER NOSIM...

\iki}i se iz Finske vra}aju u Sarajevo, a rat ih zati~e u biv{oj ulici Fuada Midì}a u kojoj su zbog blizine snajpera i ~estih granata bili prisiljeni zazidati jedan dio ku}e. Kasnije su je, ipak, morali napustiti. Po~eli su ìvjeti u ku}i Vojkine k}erke: Psiholo{ki je, ipak, bilo podno{ljivije biti u centru nego na ivici grada. Ovdje je Osman i umro pred sami kraj rata, a Vojka se vratila u ku}u gdje su ranije ìvjeli, ali u {oku i nakon toliko vremena, ni na kraj pameti mi nije bio ni kofer, niti bilo {ta. Ali, u garaì gdje je stajao prije rata, ostao
58
SARAJEVSKO SVJEDOÂNSTVO O MA\ARSKOJ TRAGEDIJI

DVIJE SAHRANE IMREA NAGYA
Tito je maarskog premijera rtvovao Nikiti Hruovu

Prva javna sahrana posmrtnih ostataka Imrea Nagya obavljena je tako|er krajem osamdesetih. U to je vrijeme vrhovno javno tuìteljstvo izu~avalo 88 fascikli dosjea i sa~uvane magnetofonske trake saslu{anja sa procesa koji se uo~i pogubljenja vodio protiv tada{njeg ma|arskog premijera i njegovih saradnika. Ma|arska historiografija i politika, kako smo ve} kazali, znala je za postojanje kofera u kojem su se nalazili dokumenti Imrea Nagya i dugo je tragala za njim. Dio dokumenata (koje je on vjerovatno tokom napu{tanja ambasade Jugoslavije tamo i ostavio) je preìvio, kasnije je ~uvan u jugoslovenskim arhivima, ali na zahtjev Ma|arske, dokumenti su vra}eni ovoj zemlji. Ali, o koferu nisu ni{ta mogli saznati. Jugoslovenski mediji su krajem osamdesetih pisali o ulozi Jugoslavije, Tita, beogradskim arhivama o ma|arskim doga|ajima. Knjièvnik Ivan
Ruski lider Nikita Hru{~ov traìo je da se vidi sa Titom, na Ruski lider Nikita Hru{~ov traìo je da se vidi sa Titom, na Brionima, kako bi razgovorali o stanju u Budimpe{ti koju Brionima, kako bi razgovorali o stanju u Budimpe{ti koju su, samo dva dana nakon toga, okruìle sovjetske trupe su, samo dva dana nakon toga, okruìle sovjetske trupe
SUSRET NA BRIONIMA SUSRET NA BRIONIMA
Ivanji, u ~ijoj vrlo bogatoj i zanimljivoj biografiji stoji da je bio i Titov prevodilac za njema~ki jezik, u svojoj je drugoj knjizi pisao o susretu {efa ruske partije i dràve Nikite Hru{~ova
koji je traìo da se inkognito vidi sa Titom, na Brionima, kako bi ustanovio kakva su njegova gledi{ta povodom stanja u Budimpe{ti. O tom susretu u no}i 2. novembra 1956. godine
saznalo se mnogo godina kasnije, iz knjige nekada{njeg ambasadora u Moskvi Veljka Mi}unovi}a, koji je tako|er u~estvovao u ovim razgovorima.
U MA\ARSKOM PARLAMENTU PRIJE GOTOVO [EST DECENIJA

Osman \iki} je namjeravao napisati knjigu o svojim slu`bovanjima od Pariza do Helsinkija, a epizoda iz Budimpe{te u njoj je trebala posebno biti opisana
je i dio biblioteke i drugih stvari. Garaà je pretvorena u ostavu, a Osmanovi dokumenti koji su ranijih godina stajali u koferu, kako }e se kasnije ispostaviti, preba~eni su za njegovog ìvota, u biblioteku. Vojka }e to utvrditi mnogo godna kasnije. Znate, kad vam umre neko toliko dragocjen, ne volite to da otvarate, svaki papir je udarac noèm u srce Ali, sada me je ovaj kofer natjerao da u|em u te arhive. Pri~aju}i o ma|arskoj epizodi suprugovog ìvota, Vojka je svojim prijateljima Amerikancima pomenula da bi u garaì jo{ trebao biti i kofer Imrea Nagya, koji je uvijek sa njima putovao. I ispri~am im cijelu pri~u, koja ih je ostavila bez teksta, odemo odmah u garaù i na|emo kofer. U tom trenutku ~ak nisam bila ni sigurna da li je jo{ tu, jer ljeti kada odem na ljetovanje djevojke koje spremaju ku}u mogle su ga baciti ko ni{ta, kofer je kartonski, ne izgleda kao ne{to dragocjeno, ali on je sve preìvio. Za doga|aj je ubrzo saznao ma|arski ambasador i odmah kontaktirao Vojku. Tako je krenuo put povratka kofera Imrea Nagya u Ma|arsku, a Vojka Smiljani}-\iki} pozvana da ga naredne sedmice osobno uru~i Muzeju ubijenog ma|arskog premijera.
59
MUZI^KA PRODUKCIJA BHRT-a
Uposlenici Muzike produkcije BHRT-a podnijeli su albu Upravnom odboru ovog javnog servisa, u kojoj optuuju aktuelnog rukovodioca Muzike produkcije ADMIRA ULANIA za brojne nezakonite radnje, ukljuujui mobing i iznudu novca; SB istrauje kako je ulani privatizirao muzike studije BHRT-a uz podrku generalnog direktora MUHAMEDA BAKAREVIA, te sive eminencije BHRT-a NERMINA DURME
LAKE NOTE I TEKI KRIMINAL
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILIÎ] I MILUTIN STOJÊVI]
K
60
riminalu, malverzacijama i skandalima na BHRT-u, ~ini se, nema kraja. Glavni akter najnovije afere koja ve} mjesecima zaokuplja uposlenike ovog javnog servisa je Admir \ulan~i}, rukovodilac Muzi~ke produkcije BHRT-a koji se, prema tvdnjama brojnih uposlenika Muzi~ke
produkcije, zloupotrebljavaju}i svoju funkciju ve} duì period bavi razli~itim nezakonitim radnjama, uklju~uju}i mobing, iznudu novca, pa ~ak i prijetnje fizi~kim obra~unom neposlu{nim muzi~arima i ~lanovima Sindikata.
PLATI PA SVIRAJ
Prema dokumentima do kojih je do{la Slobodna Bosna, muzi~ari koji su uposleni na BHRT-u morali su se, na \ulan~i}ev zahtjev, odre}i skoro polovine svojih honorara da bi mogli svirati na koncertima
sevdaha u dvorani Lisinski u Zagrebu i beogradskom Sava centru. To je klasi~ni reket. Da bih svirao na tim koncertima, morao sam platiti mom rukovodiocu (\ulan~i}u, op.a.) polovinu honorara od 500 KM, kaè jedan uposlenik Muzi~ke produkcije BHRT-a koji je, iz razumljivih razloga, èlio ostati anoniman. Tokom 2010. i 2011. godine pojedini ~lanovi Muzi~ke produkcije BHRT-a dobili su poziv od harmonika{a Dinka Mujanovi}a da u privatnom anga`manu nastupe
ZA[TO TONU TELEVIZIJSKI ORKESTRI

na ve~erima sevdaha u Lisinskom i Sava centru. Muzi~ari Ezher Helja, \uka Savi}, Sejo Avdi}, Mujo Behmen, Vlado Stanojevi}, Ivana \uri} i Ivan Radoja bili su, kako kaù, primorani da na zahtjev Admira \ulan~i}a njegovom saradniku Ru`diji Metanovi}u, sada{njem menadèru Festivala Ilidà , nakon nastupa u Lisinskom i Sava centru 2010. godine na ruke isplate po 240 KM. Sli~no je bilo i sa ~etiri muzi~ara koji su nastupali u Lisinskom pro{le godine: Sejo Avdi} tada je Metanovi}u predao 600 KM, nakon {to je prethodno od kolega muzi~ara sakupio novac. Pomenuti koncerti u Beogradu i Zagrebu, kako tvrde na{i sagovornici, samo su jedan od mnogobrojnih primjera bahatosti i kriminala aktuelnog {efa Muzi~ke produkcije BHRT-a. U dopisu koji je Sindikatu BHRT-a u julu ove godine uputio dirigent Omladinskog hora Zenica Milenko Karovi} navodi se, izme|u ostalog, kako je Admir \ulan~i} punih godinu dana opstruirao
TE[KE OPTU@BE
Uposlenici Muzi~ke produkcije BHRT-a optuùju Admira \ulan~i}a (lijevo) za brojne nezakonite radnje
RTV DOM
Ima li kraja malverzacijama
PRIVATNI-JAVNI STUDIO
Na web sajtu svog muzikog studija ulani stavio na raspolaganje opremu BHRT-a
Na mjesto rukovodioca Muzi~ke produkcije Admir \ulan~i} do{ao je nakon ostavke Nikole Foreti}a, a na{i sago vornici tvrde da mu je tada{nji direktor Nermin Durmo jednostavno dodijelio tu funkciju mimo bilo kakvog konkursa. U kojoj mjeri je \ulan~i} privatizirao Muzi~ku produkciju i studijske i tehni~ke
resurse BHRT-a, najbolje se moè vidjeti na web stranici njegovog privatnog muzi~kog studija www.studiohana.com.ba, na kojoj je \ulan~i} postavio fotografije muzi~kih studija BHRT-a uz detaljan popis opreme u vlasni{tvu javnog servisa koja je, kako je ponosno naveo, na raspolaganju njegovim mu{terijama za snimanja, miksanje i editing muzi~kih materijala!
objavljivanje i distribuciju DVD-a sa snimkom koncerta Sje}anje na prijatelja posve}enog doajenu sevdalinke Safetu Isovi}u, koji je odràn u novembru 2010. u Gradskoj areni Zenica. Prema ranije potpisanom Ugovoru o pokroviteljstvu, Muzi~ka produkcija BHRT-a obavezala se da }e objaviti DVD nakon koncerta. Me|utim, {ef Muzi~ke produkcije \ulan~i} je, kako tvrdi Milenko Karovi}, od njega usmeno zahtijevao odre|enu cifru novca, te mu predao papir sa svojim li~nim podacima i teku}im ra~unom otvorenim u Wolksbank d.d., uz instrukciju da mu na njegov privatni ra~un uplati sumu od 500 KM. Nakon {to je Karovi} odbio da plati reket, \ulan~i} je stopirao izradu i distribuciju pomenutog DVD-a. Karovi} se potom obratio sivoj eminenciji BHRT-a Nerminu Durmi koji, prema tvrdnjama na{ih sagovornika, zdu{no podràva \ulan~i}ev kriminal i samovolju, ba{ kao i generalni direktor ovog javnog servisa Muhamed Bakarevi}, koji je predstavnicima Sindikata Muzi~ke produkcije na sastanku odrànom u julu ove godine eksplicitno rekao da je \ulan~i} njegov saradnik i da ga on ne namjerava ka`njavati. U okviru Muzi~ke produkcije postoje tri orkestra: Tambura{ki, koji trenutno ima ~etiri muzi~ara, Narodni orkestar sa pet muzi~ara, te Zabavni, u kojem je uposleno dvoje ljudi. Ljudima se gase radna mjesta i sada se poku{avaju svi orkestri spojiti u jedan, jer nijedan od njih vi{e nema dovoljno ~lanova da bi mogao samostalno funkcionisati. Muzi~ari se u orkestrima drè kao honorarci po ~etiri-pet godina i na kraju dobiju otkaz. Plan je da se ostave samo studijsko-reìjski prostori za privatne tezge, tvrdi na{ izvor.
61
MUZI^KA PRODUKCIJA BHRT-a

Me|u uposlenicima koje su Admir \ulan~i} i njegov najbliì saradnik Enver Jela{kovi} primorali da snimaju mimo studijskih termina i dispozicije, odnosno za njihove privatne potrebe (~itaj: tezge) su i snimatelj tona Boris Pavlovi} i Vlado Stanojevi}. U slu`benoj prijavi koju je uputio Sindikatu, Stanojevi} izme|u ostalog opisuje kako mu je \ulan~i}, nakon {to je odbio da besplatno snima pjesmu izvjesnog \onke iz Zagreba (koja niti je bila u planu snimanja, niti je u tome uop}e u~estvovao orkestar Muzi~ke produkcije), doslovce rekao: Ja ako ti kaèm da nosi{ ormare, ima da ih nosi{! Nedugo nakon ovog incidenta, Stanojevi} je dobio otkaz, zajedno sa jo{ troje muzi~ara iz Tambura{kog orkestra koji su, mimo zakona, po tri i vi{e godina imali status spoljnih saradnika. \ulan~i}ev mobing na vlastitoj koì osjetio je i cijenjeni dèz muzi~ar i dirigent Sinan Alimanovi} nakon {to je u septembru 2010. godine u Narodnom pozori{tu Sarajevo odràn koncert Alimanovi}a i Sarajevske filharmonije, ~iji je generalni medijski pokrovitelj bio BHRT. Ugovor je sklopljen izme|u BHRT-a (koju je zastupao tada{nji v.d. generalnog direktora Nermin Durmo) i firme BOSNATON F aruka
SPOLJNI SARADNIK
Novac je upla}ivan na ra~un privatne firme Ru`dije Metanovi}a, tvrde uposlenici
KLASINI REKET: Da bih svirao na koncertima u Zagrebu i Beogradu morao sam platiti mom rukovodiocu (ulaniu, op.a.) polovinu honorara od 500 KM, kae jedan uposlenik Muzike produkcije BHRT-a koji je, iz razumljivih razloga, elio ostati anoniman
Jaì}a. Te{ko}e nastaju kada rukovodilac Muzi~ke produkcije (\ulan~i} Admir) poku{ava da sprije~i odràvanje ovog koncerta i ugovora izme|u dvije navedene strane. U ovo je bio upu}en direktor BHT-a Belmin Karamehmedovi}, koji je zaustavio \ulan~i}a, te je ugovor ipak realiziran. Kada nije uspio u svojoj namjeri, nastupa nova strategija: \ulan~i} traì od mene i
SINAN ALIMANOVI]
\ulan~i} je traìo od \ulan~i} je traìo od mene ii Lju{taku Vernesa mene Lju{taku Vernesa mito od 500 KM po osobi mito od 500 KM po osobi
ZEHRA DEOVI]
Upitno izdavanje Upitno izdavanje CD-a legendarne CD-a legendarne interpretatorice interpretatorice sevdalinki sevdalinki
62
ZA[TO TONU TELEVIZIJSKI ORKESTRI

KOLIKO KO[TA EUROSONG Rekao mi je da moèmo to rije{iti na lijep i ruàn na~in i da je njemu svejedno na koji na~in }e se to okon~ati. Pitao sam ga {ta je to lijep, a {ta ruàn na~in, a on mi je odgovorio da je lijep na~in da ja povu~em pismo koje sam poslao, ili }e se on u protivnom fizi~ki obra~unati sa mnom. Ja sam mu na to odgovorio da se tako ne razgovara sa kolegom akademskim muzi~arem i {efom Narodnog orkestra, na {ta se \ulan~i} izderao na mene i rekao da }e me pretu}i ako ne bude onako kako on kaè, navodi Ezher Helja. Mo`da najskandalozniji primjer privatluka \ulan~i}a i njegovih bliskih saradnika odnosi se na objavljivanje CD-a ~uvene interpretatorice sevdalinki Zehre Deovi}, koji je kao projekat od zna~aja za kulturu sufinansiralo Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. Me|utim, iz Muzi~ke produkcije BHRT-a Zehra Deovi} dobila je instrukciju da novac koji je dobila od Ministarstva uplati na ra~un privatne firme Ru`dije Metanovi}a (kao da BHRT nema ìro-ra~un), pa }e Metanovi} onda sklopiti ugovor sa BHRT-om za izdavanje CD-a! Nakon brojnih dopisa i dokumentovanih pritu`bi koje su mjesecima upu}ivali na adresu generalnog direktora Muhameda Bakarevi}a i biv{eg direktora Durme, zahtijevaju}i da se protiv \ulan~i}a pokrene disciplinski postupak, a koji su do danas ostali bez odgovora, tridesetak uposlenika Muzi~ke produkcije BHRT-a na kraju su odlu~ili da se obrate Upravnom odboru ovog javnog servisa. Na posljednjoj sjednici UO dobili su obe}anje kako }e njihovi navodi biti detaljno istraèni, a ukoliko se dokaè bar dio onoga {to tvrde, Admir \ulan~i} bit }e smijenjen sa funkcije koju trenutno obavlja.
elnici BHRT-a pokuali sakriti troak od preko 161.000 KM

Finansijski kriminal na BHRT-u najbolje ilustruje revizorski izvje{taj o utro{ku sredstava za projekat Eurosong 2011. Kako se navodi u izvje{taju, direktni tro{kovi za realizaciju Eurosonga 2011. koje su ~elnici javnog servisa dostavili Upravnom odboru BHRT-a manji su od stvarno prikazanih u poslovnim knjigama BHRT-a najmanje za 161.437 KM. Naime, u poslovnim knjigama prikazan je ukupan tro{ak od 320.045 KM, dok su revizori, na osnovu dokumentacije koju su potpisali direktor BHT1, pomo}nik generalnog direktora za finansijske poslove i generalni direktor BHRT-a, ustanovili da je za pro{lo godi{nji Eurosong utro{eno vi{e od 481.000 KM. Predstavnici BHRT-a poku{ali su prikriti tro{ak od preko 161.000 KM na osnovu dnevnica za slu`bena putovanja, autorskih ugovora i ugovora o djelu, usluga dobavlja~a, pa ~ak i anga`mana hostesa.
SIVA EMINENCIJA SIVA EMINENCIJA
Nermin Durmo, biv{i direktor BHRT-a Nermin Durmo, biv{i direktor BHRT-a
Lju{taku Vernesa (gitara) mito od 500 KM po osobi, navodi Alimanovi} u dopisu upu}enom Sindikatu BHRT-a u aprilu pro{le godine. Direktor BOSNATON-a Jaì} Faruk ponudio se da on plati tu cifru ispred svoje firme. Ja sam bio protiv toga, jer nisam tako odgojen i imam ideju pravednijeg svijeta. Iz tog razloga, navedeni ugovor nikada nije realiziran, koncert nikada nije prikazan na BHT-u, a ponovo nagla{avam da postoji ugovor koji govori da je koncert predvi|en za prikazivanje u vrijeme jesenje sheme 2010. godine, zaklju~uje Sinan Alimanovi}. Kako nezvani~no saznajemo, \ulan~i}evo obja{njenje za{to koncert Alimanovi}a i Sarajevske filharmonije nikada nije emitovan na BHT-u bilo je da je to bio strana~ki skup SDA, jer je me|u gostima na koncertu u prvom redu sjedio Bakir Izetbegovi}?!
Narodnog orkestra, {to je Kukri} odbio. Razlog za to je prija{nji sukob izme|u \ulan~i}a i Helje: nakon {to se poàlio Sindikatu i generalnom direktoru BHRT-a Bakarevi}u na konstantan mobing i pritiske koje trpi od \ulan~i}a, Helja tvrdi da mu je \ulan~i} zaprijetio fizi~kom silom!
Poja~ani redovi unutar Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Dmytro Kolechko, novi ~lan Uprave, bit }e nadleàn za rizike
Hypo Alpe Adria Bank u Alexander no sve banke unutar svojih organiBosni i Hercegovini osnaìla je Picker zacija rade intenzivno na svoj upravlja~ki kadar. Dmytro ja~anju upravljanja rizicima, Kolechko imenovan je na pozicistru~njak sa iskustvom i know how ju izvr{nog direktora i u njegovoj kakvo ima gosp. Kolechko je nadle`nosti bit }e upravljanje kvalitetno i neophodno poja~anje rizicima i koordinacija izme|u za na{u banku, kazao je jedinica banke koje su nadle`ne Alexander Picker, direktor banke. za risk management, credit proDmytro Kolechko komentirao je cessing i credit management te svoj dolazak u Hypo Alpe Adria i u rehabilitaciju. Bosnu i Hercegovinu: Imao sam Dmytro Kolechko, ina~e magistar priliku upoznati se sa dosada{njim procesiekonomije, iza sebe ima bogato iskustvo ma u radu segmenata za koje sam nadleàn upravo iz oblasti upravljanja rizicima. Prije kao ~lan Uprave. Imamo kvalitetnu bazu, za dolaska u Hypo Alpe Adria gosp. Kolechko koju se nadam da }emo ju moj tim i ja je bio na pozicijama izvr{nog direktora za dodatno nadograditi i pobolj{ati. rizike ( CRO) te zamjenika izvr{nog direktora Upravu Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. ~ine za rizike u Raiffeisen Bank (Ukrajina), Alfa Alexander Picker , direktor i predsjedavaju}i Bank (Ukrajina) i Raiffeisen Bank Aval Uprave, i dva izvr{na direktora, Dragan (Ukrajina). U ovome vremenu kada globalKova~evi} i Dmytro Kolechko.
63
PRIVATNI @IRO-RAÛNI
Samovolju i agresivnost prema neposl u{nim uposlenicima \ulan~i} je demons trirao i prilikom realizacije obnovljenog Festivala narodne muzike Ilidà 2012, koji je odràn u augustu ove godine. Rukovodilac Muzi~ke produkcije BHRT-a tada je u nekoliko navrata zahtijevao od voditelja Festivala Dejana Kukri}a da ne najavi Ezhera Helju kao {efa
Moda e ve dok budete itali ovaj tekst Naklada Jesenski i Turk iz Zagreba objaviti knjigu CVJEARNICA U KUI CVEA srbijanskog autora LAZARA DAMIA; jedan od vodeih svjetskih strunjaka u oblasti marketing komunikacija napisao je studiju o neprolaznosti ALANA FORDA
BOLJE NETO OD NEEGA NEGO NITA OD NIEGA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
intervjuu Slobodnoj Dalmaciji prije nekoliko mjeseci, novinar tog lista i vrstan poznavalac stripa Ivica Ivani{evi} upitao je Lazara Dàmi}a koja to strast tjera prezaposlena ~ovjeka s ozbiljnom karijerom u Londonu da trati vrijeme na strip kojim se inficirao u mladosti?, a on mu je odgovorio tre}om rije~i iz njegovog pitanja. Francuski pisac i filozof iz {esnaestog vijeka Michel de Montaigne veli: Strasti koje je prigu{ila savremena civilizacija postaju opasne kada se probude. Eto ti ga sad! ovjek umro prije 420 godina, a ni{ta se promijenilo nije. Bude li se to Dàmi}eve strasti iz djetinjstva, pa je napisao knjigu Cve}ara u Ku}i cve}a, o fenomenu stripa Alan Ford, koja samo {to nije iza{la, i jesu li te strasti na bilo koji na~in opasne? Naravno, sve {to u ìvotu radimo je iz dva razloga: navike ili strasti. A ta dva su ~esto jedno. Alan Ford (AF) je bio deo mog odrastanja i jo{ i tada, u to vreme kada smo mislili da ìvimo u budu}nosti, mada je u pitanju bila samo iluzija, strip je rezonovao vrlo jako. AF je isto toliko deo mene koliko i pravilno izgovaranje na{ih glasova, potopljenost u na{e dijalekte ili znanje o tome kako se pravi slavsko ìto, baklava ili dagnje na buzaru. Dakle, strast je oduvek bila tu, tinjala. Mojim odlaskom u Britaniju, pre petnaest godina, postalo mi je jo{ zanimljivije pitanje za{to je jedan opskurni italijanski strip postao deo na{e, jugoslovenske, kulturne ba{tine kao {to je to retko koji drugi kulturni proizvod. Knjiga je mene prona{la, ne ja nju. Godinama sam u sebi nosio samo nejasno ose}anje, potmulo
zujanje u du{i, da je taj strip, negde, mnogo zna~ajniji od sume fantasti~nih trenutaka koje mi je pruìo kao mladom ~itaocu. Tek nedavno, sa distance od jedne decenije i hiljadu i ne{to kilometara koji dele London od na{ih prostora, to zujanje se odjednom, kao na starom Kosmaj radiju, izo{trilo u jasan glas: odgovor na pitanje Za{to je Alan Ford usvojen od Jugoslovena? Za{to je do{ao i ostao i postao deo nas? Ina~e, da odgovorim i na va{e pitanje o tome da li su te strasti opasne: strast za obja{njavanjem nikada ne moè biti opasna, naprotiv, njen nedostatak je uzrok ve}ina zala na svetu, tvrdi Lazar Dàmi}.
BRILJANTNI BRIXY
A za{to u Ku}i cve}a, vje~nom po~ivali{tu Josipa Broza Tita? Samo mala, potpuno ve{ta~ki kreirana sa moje strane,
karmi~ka simetrija i zanimljiva metafora. Srce grupe TNT, njihovo skloni{te, bila je cve}ara. Poslednje uto~i{te na{eg stvarnog istorijskog Broja 1, Tita, je Ku}a cve}a. Obe ku}e cve}a su simboli pretvaranja, diskrepance izme|u realnosti i èlja, izneverenih nada i disfunkcionalnosti. Obe su samo fasade za ne{to drugo {to se krije iza njih. Magnus i Max Bunker bi se upi{ali od smeha. Bunker mo`da i jeste... Knjigu Lazara Dàmi}a objavi}e Naklada Jesenski i Turk iz Zagreba. Pa }e njen novi naslov biti: Cvje}arnica u Ku}i cve}a. I bi}e u prodaji u godini kada }e, oni {to ga vole, obiljeìti ~etrdeset godina od izlaska prve epizode Alana Forda u SFRJ. AF je prvi put objavljen u Zagrebu i bilo mi je zanimljivo da i prva dubinska studija o stripu u ~etrdeset godina tako|e bude objavljena tamo. Tako|e, ima i koinciden-
Lazar Dàmi}: Alan Ford je, mo`da, prvi reality show na na{im prostorima
64
DUBINSKA STUDIJA O KULTNOM STRIPU
POSVETA SVIMA NAMA

Lazar Dàmi} u svojoj knjizi obra|uje fenomen Alana Forda, ali i svih onih na ovim prostorima koji legendarni strip ~itaju ve} ~etrdeset godina
cije, jer su mi izdava~i preporu~eni od strane beogradskog prijatelja, pisca, i njegovog prijatelja Krune Lokotara, koji je poznati hrvatski urednik tako|e. Ina~e, kao mali primer koliko su se stvari pomerile na bolje, kao i koliko su J&T prosve}eni izdava~: iako je knjiga napisana na ekavici izdava~ nije promenio ni jednu jedinu re~! Malo sam se bojao, inicijalno, kako }e sve to i}i i bio sam ~ak spreman da pristanem na hrvatski prevod, ali nije bilo potrebe. Svaka ~ast. Ina~e, stripa se ne se}am u originalnom izdanju, ve} kao ne~ega {to mi je otkriveno od strane starijih prijatelja nekoliko godina nakon {to je postao popularan. Naravno, od tada ni{ta vi{e nije bilo isto, obja{njava Lazar. Pa je u narednim godinama Alan Ford postao popularan gotovo kao i knjiga koju sugeri{e prvi dio ma{ne ovog teksta. Dakle, Orlovi rano lete i jedan od glavnih junaka majstor Lazar Ma~ak. A Dàmi}eva knjiga bi mogla biti i svojevrsni hommage briljantnom autoru prevoda epizoda Alana Forda, pokojnom Nenadu Brixyju: Jedan od naj~e{}ih odgovora koje sam dobijao na moje pitanje o tome za{to je strip kod nas postao to {to nije nigde drugde je hrvatski prevod. Na moje slede}e pitanje a {ta je to u hrvatskom prevodu {to ga je u~inilo toliko sme{nim i adekvatnim? dobijao sam uglavnom ti{inu. Mada niko za koga znam nije ni video izdanje Alana Forda na originalnom italijanskom, a kamoli da ga je
65

O AUTORU
Put od bubnjara, preko novinara, do konsultanta i publiciste, sa Alanom Fordom u ruci

U knjizi Cvje}arnica u Ku}i cve}a bi}e objavljena i biografija njenog autora. Nama sasvim dovoljno. Kako prili~i ~oveku koji pati od intelektualnog svraba, ime Lazara Dàmi}a se na na{im prostorima povezuje sa tri ina~e nepovezane oblasti interesovanja. Zaljubljen u bubnjeve jo{ od detinjstva, Lazar je tokom nekoliko godina vodio {kolu bubnjeva Uhvati Ritam u Beogradu i autor je prvog doma}eg priru~nika za sviranje bubnjeva, sa istim nazivom. Mnogi od njegovih u~enika su sada vode}a imena na doma}oj sceni. [to se Lazara ti~e, trenutno je samo napredni diletant. Lazar je mnogima poznatiji kao konsultant i publicista u oblasti marketing komunikacija. Radio je sa mnogim doma}im firmama i pomogao mnogim stranim da do|u na na{e novinarstvo. Devet godina je bio novinar na radiju, da bi karijeru nastavio kao saradnik mnogih doma}ih listova i magazina, uklju~uju}i i nedeljnu kolumnu iz marketing fenomenologije Advertising (p)Age u listu Na{a Borba, jednoj od vode}ih nezavisnih novina na na{im prostorima u vreme raspada Jugoslavije. Tekstovi iz kolumne su sakupljeni u knjizi pod istim nazivom, objavljenoj 2000. godine. Jedan je od biv{ih spolja{njih urednika magazina New Moment i autor knjige satiri~nih aforizama Proroci Mudro ]ute (1991). Dobitnik je raznih profesionalnih nagrada kod nas i u inostranstvu. @ivi i radi u Londonu, kao direktor strategije u agenciji Kitcatt Nohr Digitas. I dalje pati od neizdrà... I mudro krije godine. A ima ih pedeset i dvije.
trì{te. Predavao je marketing komunikacije na brojnim poslovnim {kolama i treninzima, uklju~uju}i i specijalizaciju iz PR-a na postdiplomskim studijama Ekonomskog Fakulteta u Beogradu. Putovao je neumorno uzdu` i popreko na{im prostorima, sa vi{e stotina seminara u svojoj
putni~koj knjiìci. Autor je knjiga Marketing: Fore & Fazoni (1992), PR: Fore & Fazoni (1996), koja je progla{ena za jednu od najboljih marketing knjiga u Jugoslaviji 1989-1996 i kultne knjige No-Copy Advertising, objavljenoj u Londonu 2001. godine. Tre}a oblast njegovih interesovanja je
razumeo i bio u stanju da uporedi, ~injenica jeste da je Brixyjev prevod bio klju~ni element uspeha. Bilo je to vi{e od prevoda: takav stepen intervencija se na Zapadu naziva transkreacija, skoro ponovno pisanje dela na doma}em jeziku. U knjizi detaljno pi{em o tom jeziku, koji nije bio svakodnevni hrvatski-zagreba~ki jezik jer uop{te nema kajkavice, na primer, ali po{to ovde nemamo mesta za detaljno obja{-
njenje, evo samo nekoliko klju~nih tema: Brixyjev hrvatski je bio sme{an i samim Hrvatima jer nije bio svakodnevni nego ceremonijalni, krleìjanski, uzvi{eni gornjo-gradski hrvatski. Hrvatski izgovor je Srbima jezik farse, pa je na taj na~in fantasti~no korespondirao sa farsi~nom nadrealnom satirom stripa. O svemu tome u detalje u samoj knjizi...
LUKAVI PLAN
Osim u zemlji svog porijekla Italiji, Alan Ford je najve}u slavu postigao na podru~ju biv{e Jugoslavije, {to se tuma~i
na razli~ite na~ine, pi{e na Wikipediji. Postoje velike sli~nosti izme|u Italije i biv{e Jugoslavije, samo sa jo{ izraènijim elementima nadrealne farsi~nosti kod nas. U su{tini, na{ prirodni dru{tveni sistem nije ni komunizam ni kapitalizam nego nadrealizam. Mi smo, i na àlost i dalje, ìveli Alana Forda, ne kao strip, nego kao realnost. AF je, mo`da, prvi reality show na na{im prostorima, veli na{ sagovornik. Lazar Dàmi} jedan je od vode}ih svjetskih stru~njaka za digitalni marketing, prije desetak godina napisao je knjigu u kojoj obja{njava da je uz vizuelnu, u marketingu neophodna i kvalitetna audio komunikacija: rije~, glas, poruka. Razmi{lja li da knjigu prevede na engleski jezik, pa da se sa izdava~ima
66
DUBINSKA STUDIJA O KULTNOM STRIPU

crte`). Ipak, za mene, fraza koju }u pamtiti do kraja ìvota je opis kako funkcioni{e dobra reklama koju je Alanu dao Kortez, jedan od zaposlenih u Wrack Co. u epizodi Udar munje: Dakle, mladi}u, najprije mora{ nau~iti osnovni zakon reklame: sve mora biti jasno, tako re}i jednostavno, zapravo nimalo komplicirano, ali precizno i upe~atljivo, dapa~e izazovno i nametljivo i pomalo tajanstveno, da svatko shvati sve na prvi pogled. Jasno? Te{ko mi je da prona|em bolji opis moje industrije bilo gde drugde. Mnogo je onih koji zastupaju tezu da je kraj Alanu Fordu do{ao nakon 75 epizoda, kada je Magnus prestao da ga crta, bez obzira {to je kao scenarista ostao Max Bunker, a i Brixy kao prevodilac. I ja zastupam tu tezu. Promena je vrlo o~igledna jer je Paulu McCartneyju oti{ao Lennon, a Jaggeru - Keith Richards. U su{tini, AF je posledica zajedni~ke magije Magnusa i Bunkera i odstranjivanje bilo koga od ta dva elementa jednostavno vi{e nije davalo isti strip. I o tome pi{em detaljnije u knjizi, posebno o na~inu na koji je Magnus funkcionisao kao kamerman u stripu i tako|e kao glumac: kao neko ko je likovima davao taj potpuno jedinstveni vizuelni dijapazon najneverovatnijih ekspresija. Kako mu danas izgleda Alan Ford? Video sam samo nekoliko novijih izdanja, od ove godine, i {ta da kaèm: to je jednostavno ne{to {to ima isto ime i nikakvu vezu sa du{om i istorijom tog imena. Kao kada se na mestu nekada legendarne kafane napravi neka moderna idiotarija, a zadrì staro ime... Mada, to je biznis i tako je svuda, posebno u razvijenom svetu. @ivotna realnost. Brandirana fran{iza je jedan od najmo}nijih proizvoda u principu i jednom kada je ime postalo popularno bila bi prava komercijalna ludost da se stane. Tako da, sa poslovne strane, ne mogu bilo kome da bilo {ta zamerim, izuzev kreativne lenjosti. Moglo bi bolje, govori Lazar Dàmi}. A mogla bi Cvje}arnica u Ku}i cve}a biti promovisana i u Sarajevu. Mo`da na aprilskom Sajmu knjige sljede}e godine... To bi bilo fantasti~no, naravno ako me pozovu! Ako me se sete, sete, {to re~e jedan drugi lik iz jednog drugog vrlo AF filma - Balkanski {pijun - na{eg naj-AF pisca, Du{ka Kova~evi}a. Sarajevo mi je jako drag grad i u njemu imam vrlo drage prijatelje. Ekrem Dupanovi} je ~ovekkantarion. Da ga previje{ na srce kada ti je te{ko. Uvek mi je veliko zadovoljstvo da do|em, a nisam bio ve} sedam, osam godina. Vide}emo... Kad Lazar krene ka ovim krajevima, sretan mu put! Samo da se ne ukrca u neku od Grunfovih vozilica...
67
koji su do sada publikovali njegove knjige dogovori za njeno izdanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, a onda da digitalnim marketingom pogura njenu prodaju, pitamo ga: Prvo, strip nikada nije preveden na engleski. To je moj lukavi plan za slede}u godinu. Drugo, nijedna druga dràva na Zapadu nema tu me{avinu nadrealne farse koju imamo mi, pa im je to malo strano. Jednostavno, tamo se to ne rezonuje kao kod nas. Tre}e, u Britaniji i posebno Americi postoji neka vrsta kulturnog snobizma, posebno u literaturi, pa nema mnogo prevoda u principu. A da li je razmi{ljao koji bi glumci u nekom budu}em filmu Alan Ford igrali glavne uloge? Ne, ali je sjajno pitanje. Lik Alana je fizi~ki pozajmljen od irskog glumca Petera OToolea, ali nisam razmi{ljao o tome ko bi ga igrao na filmu. Ono {to znam, i o ~emu sam pisao u knjizi, jeste da bi film sigurno bio reìran ili od strane Kusturice, ili Jean-Pierre Jeuneta, koji je uradio Delikatesnu radnju, vrlo AF film, kao i Grad izgubljene dece i Amlie. A Srbija iz devedesetih godina pro{log veka bila je totalno, neopisivo alanfordovska. I dalje je, u mnogo ~emu, i ne samo Srbija nego i mnoge druge ex-YU dràve. Ono {to je zanimljivo je da AF nije samo kritika hladnoratovskog kapitalizma, ve} i svakog nekompetentnog, autoritarnog i propagandisti~kog dru{tva u principu. Alan Ford je univerzalna kritika lo{eg dru{tva, bez obzira na varijantu. itava njegova socija lna i satiri~na poetika se moè saè18.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
VRHUNSKI PREVOD: Brixyjev hrvatski je bio smean i samim Hrvatima jer nije bio svakodnevni nego ceremonijalni, krleijanski, uzvieni gornjo-gradski hrvatski. Hrvatski izgovor je Srbima jezik farse
ti u aforizmu koji sam ja nazvao Alan Fordova Moralna Teorema: Svako telo potopljeno u vlast gubi od svog ube|enja onoliko koliko je te{ka njime istisnuta korist.
@IVOTNA REALNOST
Lazar je pravi ~ovjek na pravom mjestu da nam napi{e Top 10 nabriljantnijih misli ~lanova Grupe TNT: Grunfove izreke su i vi{e nego poznate, pa ne}u mnogo o njima. Meni su bile vrlo sme{ne fraze koje je Broj 1 koristio da vre|a Boba Rocka, zbog te specifi~ne sonornosti hrvatskog jezika srpskom uvu (mje{an~e uholaè i klokana, potomku slona i òhara); onomatopeje su ~isti genije i vredne knjige po sebi (zvuk koji je postao re~ koja je postala
VOZDRA, LEGENDO
Preminuo je, u 57. godini, BRANKO RNAC TUSTA, pjeva KUD IDIJOTA, legendarne pulske punk grupe; nema iole ozbiljnijeg medija u bivoj Jugoslaviji koji nije prenio ovu, za sve istinske potovaoce muzike, potene ljude i antifaiste, pretunu vijest
BIM-A-BAM ZA TEBE HEJ, HEJ!

Slu{ajmo KUD Idijote da se iznova uvjerimo kakvu je neobi~nu, originalnu i samosvojnu osobu izgubio rock na ovim prostorima
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]
NI[TA VI[E NIJE VA@NO

Branko ^rnac Tusta
cena izgleda otprilike ovako: ~lanovi stru~nog ìrija na ~elu sa potpisnikom ovih redova sjede u jednom kafi}u nekoliko dana pred po~etak tzv. Suboti~kog festivala (pravi naziv Jugoslovenski festival popularne muzike mladih!) i u miru i{~ekuju da krenu festivalski dani. I no}i! Odjednom se pred njima, ni~im izazvana, pojavljuje ~udna skupina dugokosih momaka, svi u ko`nim jaknama, sa demiònom nekakve tamnocrvene teku}ine u njoj. Kasnije }e se utvrditi vrhunske istrijanske malvazije. [ta se de{ava, otkuda vi - pitali smo se, a onda do{li do zaklju~ka da su to ~lanovi puljeànskih legendarnih KUD Idijota. I pao je zaklju~ak - po{to ste prvi do{li u Suboticu, morate i pobijediti.
PUNKERSKI UDAR
Bila je godina 1987. Sjajni sastavi na sceni. Uz ve} pomenute osobenjake, skopski Mizar, CZD iz Maribora, rije~ki Grad, Indust-bag iz Metlike, i jo{ poneki. Ipak, ubita~ni rebelijanski punk KUD-a Idijoti trijumfuje nadmo}no i osvaja sve prve nagrade - i one publike i stru~nog ìrija. Otada se legenda o njima {iri Jugoslavijom, a bogme i {ire. Gitarista i kompozitor Sale Veruda (Sa{a Milovanovi}), basista Dr. Fritz (Nenad Marjanovi}), bubnjar Ptica (Dario Bosusco), te prednji ~ovjek Branko rnac u {irokim narodnim masama poznatiji kao Tusta, kreirali su ubita~an rocknroll, prepun èstoke punkerske energije, proète istrijanskim rebelijanstvom, oporbenja{tvom i sa primjetnom dozom osobenog humora. Zapravo, fama o tim ~udnovatim dje~acima iz Pule je ve} doprla do nas, znali smo za njhove sjajne koncerte, imali smo nastupnu
68
kazetu Legendarni uìvo, koju je izdao tada hiperproduktivni Boris Furlan iz Kopra (etiketa Slovenija, 1986.). Slijedila su tri sjajna singlea, koji su ih definirali i ustoli~ili kao jednu od najva`nijih, ako ne i najva`niju formaciju drugog vala punka na ovim prostorima, sve za istu etiketu. Tuste vi{e nema, u nedjelju je izgubio bitku sa rakom, koji mu je prvo oduzeo ono {to je bilo zlatno kod njega, glas. ak i kada se bitka za ìvot odvijala Branko rnac nije gubio smisao za humor, njegove izjave za {tampu su odavale ~ovjeka koji se ne predaje, impregnirane humorom, pa i onda kada nam je slao e-maile, jer nije mogao govoriti. Odsvirao se i koncert za njega u Beogradu, gradu u kome su imali status istinskih legendi, a sprema se i isti u njhovoj bazi - puljeànskom rock klubu Uljanik. Pri~a po~inje po~etkom 80-ih. Sale je Veruda pisao pjesme, svirao po grupama i sanjao da napravi ne{to vi{e. Onda je jednog dana sreo posthipika Tustu, duga kosa, porodica, tridesetak godina, nikakovo
glazbeno iskustvo, ko`na jakna, zaposlen u Uljaniku... Sve ga to nije kandidiralo za pjeva~a grupe postpunkerskog usmjerenja. Ali kada je stao na scenu, zamahao kosom i energi~no zapjevao, nastala je ona prekrasna kemija koja i jeste su{tina dobre glazbe. Nervozna gitara Saleta Verude (gitare podmazuje sa WD 40!), ubita~na ritam sekcija Dr.Fitz/ Ptica i uzbudljivi glas Tuste, uz razvijene pozadinske vokale su mljeli pred sobom sve - naprosto njih se nije moglo ne voljeti. I opet ono istrinsko oporbenja{tvo, antifa{izam, sveprisutni optimizam i doza sarkazma su bile dodatne kvalitete tog punkerskog udara. Pa ma kako bili duboko u opoziciji spram etabliranih vrijednosti i uvijek u pravu, pjesme koje je Sale Veruda pisao sa lako}om imale su ne{to od pop prijem~ivosti: sjajne refrene koji su nosili izvedbe, prekrasne melodije. Pogotovo u nekim od pjesama ljubavna sadràja (pada mi prvo napamet Maja!), tj. dijela opusa koji je nekako ostao u sjeni onih oporbenja~kih himni, a u kojima su KUD Idijoti opjevaSLOBODNA BOSNA I 18.10.2012.
TAKO JE GOVORIO ZARA-TUSTA

nske rock scene, Francijem Bla{kovi}em i njegovim sastavom Gori Ussi Winnetou, sa kojim }e realizirati i LP Istra ti materina i kra}u turneju po istrijanskim o{tarijama. Autor je ovih redaka onda nabavio rje~nik istrijanskog jezika da bi mogao da de{ifrira sve jezi~ke kalabure ove vesele ekipe. Jebiga, sve za KUD Idijote i Francija. Po~etak rata uglavnom zamrzava aktivnosti Saleta, Tuste i dru{tva. Ipak, 1995. snimaju ultraangaìrani i politizirani LP Megapunk, a potom i zadnji single Fuck, sve za vlastite etikete Primitivc, odnosno Veruda Singles. Grupa je iznova koncertno aktivna, dolaze ~esto u Sloveniju, odlaze u Ma|arsku, te sviraju kao predgrupa ~uvenim Ramonesima, koje su smatrali svojim istinskim uzorima. Svoje singleove sakupljaju na plo~i Singles Collection Vol.1 1997. godine. KUD Idijoti, dakle, po prvi puta na formatu CD-a, iste prelaze pod okrilje velike etikete Dancing Bear iz Zagreba za koju }e izdati sljede}i CD-a Cijena ponosa, da bi 1999. u punoj formi i u urnebesnoj atmosferi odràli koncert za punoljetstvo - gdje drugo negoli u puljeànskom klubu Uljanik. Ponosan sam {to sam tom koncertu svjedo~io, a snimak se na{ao i na CD izdanju Gratis Hits Live, opet na vlastitoj etiketi Primitivc. Na{ dragi Tusta je na tom slavljeni~kom koncertu blistao, Uljanik je te ve~eri bio ravan napoznatijim punk klubovima na svijetu. Ali to nije sve. Oni su prvi koji odlaze svirati u Srbiju, njihova plo~a Cijena ponosa se reizdaje u Srbiji (Automatic), njihovi koncerti se slave kao ne{to najbolje. Dapa~e, dobijaju jedne godine nagradu za najbolji koncertni akt u Zrenjaninu. Uz to, oni su veterani, voljeni i oboàvani, Hladni pivo i mnogi drugi sastavi se pozivaju na njihovu zaostav{tinu, pa i nastupaju skupa. Odlaze i u Srebrenicu, dolaze iznova u Bosnu i Hercegovinu, Dr. Fritz i Prica odlaze iz grupe, da bi ih zamijenili neki od ranijih suradnika, snimaju iznova sa drugim pripadnicima puljeànske rock scene, posebno sa Francijem Bla{kovi}em, a po~etkom novog milenija im izlazi novi CD Remek-djelo za Menart, dobar, vrhunske produkcije sa nekoliko uspje{nica. Otada samo koncertiraju, sve do trenutka kada }e se Sale Veruda oglasiti saop{tenjem u kome obnaroduje Tustinu bolest i njegovu borbu za ìvot. Iako nije gubio nadu da }e uspjeti u toj neravnopravnoj bitki, Tusta je prije koji dan pokleknuo i ostavio na sve oàlo{}ene. Stavljajmo njegove izvedbe na gramofon, CD playere ili YouTube, da se iznova uvjerimo kakvu je neobi~nu, originalnu i samosvojnu osobu izgubio rock na ovim prostorima, ne samo onaj puljeànski, ne samo hrvatski, nego i mnogo, mnogo {ire...
69
vali svoje ljubavne jade, nje`no, setimentalno, kao da se radilo o ne~emu suprotnom gruboj stvarnosti.
VOLJENI I OBO@AVANI
Tri singlea, sa nekoliko zaista vrhunski napisanih i izvedenih pjesama, docnije su sakupljeni na njema~koj etiketi Incognito Records iz Stuttgarta pod nazivom Bolivia rnr, i ona im je otvorila vrata europskih pozornica - nastupi po njema~kim i {vicarskim punk klubovima su imali odjeka, u njihovom su se repertoaru na{le sasma logi~no i dvije pjesme talijanskih partizana: Bandiera Rossa i OBella Ciao, pa su jedno vrijeme krstarili i po Italiji, i na jednom koncertu duboko na jugu izme izazvali desni~are da prekinu koncert, o ~emu su poslije izvje{tavale sve svjetske news agencije. Pred sam rat }e do}i i ponuda Borisa Belea iz Helidona za snimanje velike plo~e i tako nastaje malo remekdjelo Mi smo ovdje samo zbog para, na kojoj nema slabih momenata. Sale Veruda
je u punoj stvarala~koj formi, Tusta sa svojim zaraznim optimizmom i ekstrovertno{}u naprosto blista, a KUD Idijoti se definitivno dokazuju kao sastav koji dobacuje daleko izvan uskih revira punka. A njihovi koncerti... Tomu sam svjedo~io u mnogo navrata. Dolasci ~lanova KUD-a Idijoti u Sarajevo i u Bosnu i Hercergovinu su tako|er ~ista legenda. Pogledajte samo grafite po zidovima pa }ete vidjeti koliko ih opjevava podvige KUD-a Idijoti. Uz to, oni se nisu zadovoljavali samo sa muzikom, {tampali su plakate (obvezatna crvena zvijezda!), pa majice i kojekakve jo{ parafernalije, a njihov fanzin empress i sli~ni performansi su ih definirali kao radoholike i ljude prepune stvarala~ke energije. Slijede jo{ dva LP-ija za Helidon - prvi Glupost je neuni{tiva iz 1992. i Tako je govorio ZaraTusta, godinu potom, na kome snimaju uglavnom starije pjesme Saleta Verude. Tu negdje po~inje i njihova tje{nja veza sa jo{ jednim osobenjakom puljeà-
KULT MARKET
THE WHO
MUZIKA Zlatna kolekcija Atlantic Recordsa
The Studio Albums

Ba{ svi studijski albumi jedne od najzna~ajnijih rock formacija uop{te, britanske grupe WHO, u novembru }e biti na jednom mjestu. U box-setu zvanom The Studio Albums. Tu }e biti deset albuma, od kojih dva dupla, objavljenih u periodu od 1965. do 1982., te onaj povratni~ki, i opet dupli, Endless Wire iz 2006. godine.
S one strane Atlantica

SVEGA IZ SOULA
Od Raya Charlesa do Sama Deesa
VONEVE
Its Over Now (video)

Iz poprili~no agilnog {taba nove uzdanice regionalne muzi~ke scene Voneve, njujor{ke umjetnice koja se vratila u Beograd, javljaju: Nakon {to je u sredu, 3. oktobra ta~no u podne, na sva tri sajta regionalnog MTV kanala odràna web premijera, video spot Voneve za numeru Its Over Now odnedavno je dostupan i na You Tubeu www.youtube.com/watch?v=EPfl_eYW6xE.
THE BLACK KEYS
Tour Rehearsal Tapes (EP)

Izvrstan je ameri~ki duo The Black Keys. Sviraju neki kontra blues. Pogotovo su zadivili svijet sa posljednja dva albuma: Brothers iz pretpro{le i El Camino iz pro{le godine. Sada su objavili EP izdanje Tour Rehearsal Tapes, na koje su uvrstili dvije sa ovog prvog i ~etiri pjesme sa ovog drugog albuma. Opet odsvirane. Uìvo. U studiju.
Ovakve kolekcije se moraju predstaviti. Ustvari, ne moraju, jer ni{ta se ne mora osim..., ali trebale bi biti predstavljene. I nema tu nikakvog novinarskog mudrovanja, ni foliranja kako si ti vrstan poznavalac ovog ili onog muzi~kog pravca jo{ od onih davnih godina kada je isti promovisan u javnosti. Nego, dobije{ infor maciju, preradi{ je i proslijedi{ onima koji to nisu stigli vidjeti na nekim od portala. [ta je sporno? Prije nekoliko dana, velika izdava~ka ku}a Atlantic Records iz New Yorka objavila je box-set Atlantic Soul Legends. A ko }e drugi nego oni. Objavljivali su oni albume, kasnije klasika soula, kada to niko nije ni htio ni mogao. Da bi, na Atlantic Soul Legends, potpuno legitimno, danas uvrstili ukupno dvadeset albuma po izboru njihovog uredni{tva, bez dobacivanja sa strane. Ako budete u nekoj iole normalnoj dràvi, gdje bi se Atlantic Soul Legends mogao kupiti, dobi}ete i trideset i dvije stranice teksta o svakom od tih dvadeset albuma. Dakle, {ta vas, {ta nas, o~ekuje. O, je! Ray Charles (Whatd I Say), Booker T. & The M.Gs (Green Onions), Ben E. King (Dont Play That Song!), Solomon Burke (If You Need Me), Rufus Thomas (Walking The Dog), The Drifters (Under The Boardwalk), Don Covay and The Goodtimers (Mercy!), Otis Redding (Otis Blue:
Otis Redding Sings Soul), Wilson Pickett (In The Midnight Hour), Percy Sledge (When A Man Loves A Woman), Sam & Dave (Hold On, Im Coming), The BarKays (Soul Finger), Eddie Floyd (Knock On Wood), Arthur Conley (Sweet Soul Music), William Bell (The Soul Of A Bell), Aretha Franklin (Lady Soul), Donny Hathaway (Everything Is Everything), Clarence Wheeler & The Enforcers (Doin What We Wanna), Howard Tate (Howard Tate) i Sam Dees (The Show Must Go On). A Vi, kako ste? (D. Bajramovi})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. Sofa Surfers: Word in a matchbox (ft. Mani Obeya) 2. Haim: Forever 3. Miike Snow: Pretender 4. Knife Party: Bonfire 5. Beck: I just started hating some people today 6. The Black Keys: Little Black Submarines 7. Bonaparte: Quarantine (ft. Housemeister) 8. Moullinex: Sunflare 9. Muse: Survival 10. Justice (with Morgan Phalen): New Lands
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Neds (Velika Britanija, Francuska, Italija, 2010.), reditelja Petera Mullana
MAMA
Iz dobrog u nasilno
BITAN FILM
Neds je odli~no ostvarenje vrhunskog {kotskog glumca i reditelja Petera Mullana
Adelheid Roosen
Nizozemski dokumentarni film iz 2009. u trajanju od dvadeset minuta. Scenarij i reìju potpisuje Adelheid Roosen. Veoma zanimljiv i intiman prikaz portreta majke koja boluje od Alzheimerove bolesti. Intrigantan film. Ocjena: 4
Isti~em Neds s ka{njenjem, te se ispri~avam ~itaocima {to spletom okolnosti prije o filmu nisam pisao. Naime, ovo ostvarenje je otprilike iza{lo u vrijeme kada i Kraljev govor (o kojem sam pisao). Na neki na~in taj britanski film se istakao vi{e od drugih te zaokupio pa`nju. I to je jedan od bitnih razloga {to se o Nedsu nije mnogo ~ulo. Zanimljivo je na ovom, ali i na raznim drugim primjerima percipirati i osvijestiti ~injenicu da se zbog tajminga, politi~ke situacije, marketinga, mediokritetstva, nagrada, lobija, nerijetko jako dobri filmovi stave u stranu, a nerijetko i ne tako sjajni iz ovih ili onih razloga istaknu. Cilj mi je tu vrstu nepravde {to ~e{}e ispravljati. Ovaj film je izuzetno bitan. Njim Peter Mullan, kojeg smo imali ~ast nekoliko puta vidjeti i s njim ugodno komunicirati na Sarajevo Film Festivalu, u~vr{}uje svoju poziciju filmskog autora (gluma~ku je odavno potvrdio konstantom svoje kvalitete) u Velikoj Britaniji. Radnja se odvija sedamdesetih godina u Glasgowu u [kotskoj. Pri~a je to o jednom dobrom mladi}u, kojeg okolnosti navode i dovode do toga da postane grub, bezosje}ajan, isklju~iv, nasilan... Ovaj film secira jednog nasilnika te poja{njava da nije ro|en kao nasilan. Ve} napravljen u nasilnog. Zasigruno je strahovit problem za cijelu Veliku Britaniju nasilje mladih. Bitno je zamijetiti kako Velika Britanija spada me|u one zemlje koje razumiju da je kultura resurs, ne samo industrija, prije svega umjetnost, koja djeluje, posmatra, razmatra, a da su autori oni koji ne moraju ponuditi odgovor, no moraju postaviti prava pitanja. Kulturne politike o~ito rade svoj posao, a kultura ima svoj smisao. Strah me i pomisliti {to je sve mogu}e u budu}nosti na na{im prostorima, zbog tolikog ignoriranja svake dobronamjernosti i apela za
reakciju i preventivu zarad onih {to ìve u na{oj okolini. Film poziva na pitanje, zbog ~ega su zli postali zli, te da li su mnogi za koje samo znamo da su zli nekada bili dobri? O~ito je da TV i video nisu samostalni izvor nasilja, jer nasilje i divlja{tvo kod nas vu~e korijene od vremena prije modernih tehnologija. Sam naslov Neds zapravo zna~i NON EDUCATED DELINQENTS. Film Neds je nastao ~ak devet godina nakon {to je Mullan na Filmskom festivalu u Veneciji osvoji Zlatnog lava za svoj sjajan film The Magdalene Sisters. Prije ovoga Mullan je kao reìser i glumac stvorio film Tyranosaur, koji se itekako bavi nasiljem i upozorava na njega. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. Taken 2 (Olivier Megaton) Argo (Ben Affleck) Sinister (Scott Derrickson) Hotel Transylvania (Genndy Tartakovsky) 5. Here Comes the Boom (Frank Coraci)
IZBAVITELJ
Krsto Papi}
Igrani film Krste Papi}a iz 1976. u trajanju od 80 minuta. U glavnim ulogama su Ivica Vidovi}, Fabijan [ovagovi}, Relja Ba{i}... Scenario su napisali Ivo Bre{an, Krsto Papi}, te Zoran Tadi}, po romanu Aleksandra Grina. Ivan Gajski, siroma{ni pisac, zaljubljuje se u k}er profesora... Tu je i tajanstveni Izbavitelj. Jako zanimljiv film. Ocjena: 4
KOZA
Francis Veber
Igrani film iz 1981., za koji scenarij i reìju potpisuje Francis Veber. Bogatom poslovnom ~ovjeku nestaje k}er nakon {to je oti{la u Meksiko. Iznajmljuje privatnog detektiva. No, on ne uspjeva na}i djevojku. Otac traì pomo} psihologa, potom kre}e na put s jednim ra~unovo|om. Ocjena: 4
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp/Blitz film i video) 3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 4. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film) 5. Umjetnik (Michael Hazanavicius, Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video)
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT Sumiranje prvog dijela kvalifikacija za SP
Porsche Cayenne
Foto: Mario Ili~i}
Trebaju nam jo dva jaka igraa
Porsche je poja~ao ponudu druge generacije porodice Cayenne uvo|enjem modela Turbo S, koji ubrzava od 0-100 km/h za samo 4,5 sekunde i dostiè maksimalnih 283 km/h. Novi top model koristi 4,8 litarski V8 motor iz modela Turbo, odnosno agregat koji se ugra|uje u Panameru Turbo S.
BI]E TO SVE UREDU

Ivica Osim, predsjednik Komiteta za normalizaciju, i Jasmin Bakovi}, generalni sekretar NS BiH
MOTOCIKLI
BMW R1200GS
Nakon mnogo godina istrajnosti u svom konceptu zra~no/uljno hla|enih bokser agregata BMW je kona~no poklekao pred sve stroìjim zahtjevima po pitanju ispu{nih gasova uparenih sa sve ve}im prohtjevima kupaca za snagom te je za slijede}u sezonu pripremio potpuno novi R1200GS sa vodom hla|enim agregatom.
DESIGN
Lamborghini
Poslije nedavne premijere osvjeènog kupea Gallardo na Sajmu u Parizu iz Lamborghinija su stigle prve fotografije modela Gallardo Spyder za 2013. godinu. Kabriolet zadràva agresivni izgled kupea, ali ima i nekoliko jedinstvenih elemenata.
Nakon dobre utakmice i pobjede nogometne reprezentacije BiH nad Litvanijom, Ivica Osim, predsjednik Komiteta za normalizaciju NS BiH, bio je iznimno raspoloèn. Ponajvi{e zbog rezultata i prvog mjesta u grupi. Igrom, ipak, ne{to manje. Rezultat je najva`niji. [to se igre ti~e, zavisi kako ko gleda na to, kazao nam je nakon me~a. U nekim trenucima utakmice igrali su onako kako treba uvijek da igraju. Dodu{e, kada se na|e{ u situaciji u kakvoj smo se sada mi na{li, kada je svaki bod ko ku}a, nije ba{ jednostavno igrati. Pogotovo kada ima{ taj osje}aj da si vrlo blizu ne~ega {to do sada nisi napravio, onda moramo biti zadovoljni. Ne treba sada traìti dlaku u jajetu. Sada ulazimo u period gdje treba polako pripremati taj tim, pripremati publiku, pripremiti na ~injenicu da ova reprezentacija ne smije ovisiti o jednom igra~u. Osim smatra kako do marta naredne godine i nastavka kvalifikacija moramo na}i jo{ dva igra~a koji bi bili poja~anje za bo~ne strane tima. Igra~a na obje vanjske pozicije. Bekovske? Ma ne, jer kad kaè{ nekom da je bek, on se naljuti. Malo je to komplikovanije. Jo{ uvijek ima igra~a koji se traè, igraju na mjestima koja im nisu, kako kaù, namijenjena. Recimo Salihovi}, Luli}... Kada se sve to posloì i iako na|emo jo{ nekoliko ja~ih igra~a na bokovima, bi}e to ok. I Osim je bio veoma zadovoljan igrom Miralema Pjani}a. [ta da kaèm? Vi ste ga ve} nahvalili, {to da se ja tro{im bezveze. Zaboljet }e ga glava. [alim se, treba malo stvari spustiti na zemlju jer nikada ne bismo smjeli ovisiti o jednom igra~u. Jedan igra~ se
da iskontrolisati. A mi smo bolesni za tim, daj nam da uvijek imamo jednog kojeg }emo dizati u nebesa. Jednom je to Dèko, drugi put Pjani}. Dobro je kada takvih ima{ puno, ali nije uputno radi ostalih. Treba napraviti kolektiv koji }e ìvjeti zajedno. Put je tu, pred njima je i samo je do njih dokle }e na tom puti dobaciti. Prokomentirao je i pobjedu Grka na gostovanju u Slova~koj. Nije trebalo puno pameti da se zna da su oni najopasniji. Oni su prvaci Evrope i to treba cijeniti. Ne treba to zaboraviti. Mi smo sada u grupi sa njima i za nas je dobro da danas Grci nisu vi{e to {to su bili. Jer se sada mi nemamo na {to vaditi. Uvijek je bilo drugo mjesto i bara`. Sada vi{e nema toga. Meni je baraà preko glave. Bara` je brana. Treba uvijek postaviti ciljeve koji su vi{i od onoga {to moèmo objektivno ostvariti. Za{to ne? Momci su sada pokazali da mogu. Ova ekipa je sposobna da pobijedi malo bolje od sebe. Ne mnogo bolje, ve} afirmisanije ekipe. I u to treba vjerovati, ekipa treba da vjeruje u to. Mi imamo, recimo, Dèku koji sam na papiru vrijedi vi{e nego ovaj êlikov stadion i cijela elikova ekipa zajedno. I onda je normalno da je to neka prevaga na na{u stranu. Ne pla}aju ni Englezi bezveze. A mi imako nekoliko igra~a koji igraju u velikim klubovima i, na kraju krajeva, to se i pokazalo na terenu. Nije slu~ajno da smo tako pobijedili Latviju, Litvaniju... Pjani} je pokazao da nije slu~ajno u Romi, jer tamo ba{ nije lako igrati. Ako imate takve igra~e i kada Safet na|e prava mjesta svima, bi}e to jo{ puno bolje. (N. Hasi})
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Fiziko kanjavanje djece i dalje uobiajena metoda vaspitanja
SAD
Sebi~nost
Psiholozi Jonathan Berman i Deborah Small sa Univerziteta u Pennsylvaniji uradili su niz testova kako bi saznali kada se ljudi osje}aju najsretnije. Sve dok ne po~nemo osje}ati gri`nju savjesti, sebi~nost nas moè ~initi veoma sretnim, otkrili su nau~nici. Uprkos tome {to od djetinjstva u~imo o prednostima srda~nosti i altruizma, pomenuto istraìvanje sugeri{e da su ljudi najsretniji kada jednostavno mogu slijediti samo vlastite interese.
Batina (ni)je iz raja izala
NJEMA^KA
Dru{tvene mreè
ISTRA@IVANJE UNICEF-a
Najve}i procenat djece koja se vaspitavaju nasiljem je u Srbiji, u BiH oko 50 posto
U Srbiji se tri ~etvrtine najmla|e populacije i dalje vaspitava nasiljem, dok Zakon o pravima djeteta jo{ ~eka da bude izglasan. Od 200.000 djece starosti izme|u dvije i ~etiri godine, ~ak 150.000 njih je ve} iskusilo batinu na svojoj koì. Prema posljednjem UNICEF-ovom istraìvanju, tek 17 posto mali{ana u ovom uzrastu roditelji ne vaspitavaju nasilnim metodama. Prema rezultatima ovog globalnog istraìvanja, u na{oj zemlji ~ak dve tre}ine de~aka i devoj~ica trpi nasilne metode ka`njavanja u vaspitanju, bilo da je re~ o telesnim povredama ili verbalnom ugnjetavanju, kaè za Novosti Katlin Bra{i} iz beogradske kancelarije UNICEF-a. Ipak, stvari se polako mijenjaju nabolje. U 2006. godini je ~ak sedam posto roditelja u Srbiji provodilo najteè oblike fizi~kog nasilja nad djecom, kao {to su okrutno {amaranje i batinanje, a danas je takvih dva procenta. Kako pi{u Novosti , Vlada Srbije je zvani~no saglasna sa UNICEF-ovim stavom da je krajnje vrijeme da se batina istjera iz raja, te su potpisana sva me|unarodna akta kojima se zabranjuje fizi~ko ka`njavanje djece. U pomenutom UNICEF-ovom istraìvanju navodi se kako u Bosni i Hercegovini 52 posto mali{ana
uzrasta od dvije do ~etiri godine nikada nisu doìvjeli fizi~ko ka`njavanje od roditelja, a bez primjene sile vaspitava se i 30 posto djece u Crnoj Gori i 22 posto u Makedoniji. Danas je roditeljstvo znatno komplikovanije nego ranije i zadaci koji se postavljaju pred majke i o~eve su veoma te{ki. A nasilne metode se sporo iskorenjuju, jer su to nau~ena pona{anja i roditelji biju kada ne znaju {ta drugo da urade. Zato nije su{tina u tome da se roditelji sankcioni{u, ve} da im se ponude druga~iji oblici disciplinovanja, ocjenjuje dr. Nevenka @egarac, ~lanica Nacionalnog saveta za prava deteta Srbije. I u ovoj organizaciji smatraju kako je vrijeme da Srbija dobije jedan kompletan propis, ali isti~u i da zakon sam po sebi ne moè ni{ta da promijeni ako se istovremeno ne promovi{u druga~iji modeli u vaspitanju. Inicijativa za dono{enje sveobuhvatnog Zakona o pravima djeteta potekla je prije godinu dana iz ureda republi~kog ombudsmana u Srbiji. Prednacrt je pro{ao kroz javnu debatu i dobijena je ekspertiza Vije}a Evrope. Me|utim, mnogi smatraju da ovaj dokument jo{ nije sazrio za glasanje u Narodnoj skup{tini Srbije. (Priredila: M. Radevi})
Zavisnost od dru{tvenih mreà postala je dominantnija od zavisnosti od cigareta, alkohola, ~ak i seksa, pokazalo je jedno njema~ko istraìvanje. Istraìvanje je obuhvatilo osobe starosti od 18 do 85 godina, a ispitanici su morali da biljeè svaki put kada ih obuzme neodoljiva èlja da odu na neku od dru{tvenih mreà, popu{e cigaretu, popiju alkohol ili imaju seksualne odnose. Pokazalo se da je vi{e njih navu~eno na Facebook i Twitter nego na ostale poroke, a nau~nici pretpostavljaju da je osnovni razlog - laka dostupnost interneta.
[VEDSKA
Hotel
U [vedskoj je otvoren hotel na drvetu, na visini od {est metara iznad zemlje. Hotel ima nekoliko ku}ica na drvetu, sobe su veli~ine ~etiri puta ~etiri metra, a tu je i manja sauna. Sli~an hotel postoji i u Francuskoj, sa sobama koje li~e na pti~ja gnijezda.
73
KULT MARKET
AUSTRALIJA
CRVENI FENJER Francuska borba protiv tradicije
Kylie Minogue
Dokazivanje djevianstva
Snimila je novi kalendar za 2013. tako da }ete mo}i Kylie iz mjeseca u mjesec gledati u njezinim najboljim izdanjima. Nedavno je objavila i singl Time Bomb, te najavila novi album The Abbey Road Sessions.
SAD
Christina Milian
ESTETSKA HIRURGIJA
Operacije koje ìvot zna~e
Pjeva~ica je pokazala za B3 Caribbean magazin svoje lijepo tijelo. Osim poziranja za mu{ke magazine, ~esto zna pozirati i za svoj Twitter te fotografije dijeliti sa svojim oboàvateljima.
ARGENTINA
Lola Bezzera
Kako ne bi svi goli{avi editorijali bili (pre)sli~ni, pobrinula se ova Argentinka. Tako je za ~asopis Para Hombre pozirala u zanimljivom izdanju: zanosna plavu{a se nakon obavljanja prljavog posla skinula za objektive.
U muslimanskom svijetu djevi~anstvo je visoko cijenjeno. Iako se mo`da na|e mu{karac kome je do djevi~anstva njegove ène stalo koliko do lanjskog snijega, iza njega stoji njegova porodica, koja zahtijeva dokaz. Dokaz nije rije~ nevjeste. Dokaz nije krv na plahti bra~ne postelje. Dokaz je potvrda porodi~nog ginekologa, koji prije vjen~anja obavlja pregled. Njegova je rije~ jedina koja ima teìnu. Upravo zbog te ~injenice sve se vi{e muslimanki odlu~uje na operativni zahvat kojim ponovno osiguravaju djevi~anstvo. Godine 2006. godine francuski je sud dobio zanimljiv predmet, izvje{tava Ed Alcock za New York Times. U zemlji jednakosti, slobode i bratstva suprug je postigao da se na nièm sudu poni{ti njegov brak, jer je supruga tvrdila da je djevica. Elisabeth Badinter, feministi~ka spisateljica, komentirala je: Presuda je bila izdaja francuskih muslimanki. @enama je sud poslao poruku o~aja time {to je potvrdio da je djevi~anstvo va`no i u pravnom smislu. Sve }e vi{e èna re}i same sebi: Blagi Boè, to ne}u riskirati! Idem radije obnoviti djevi~anstvo! Ko sam ja da bih sudio? pita se Marc Abecassis, doktor koji obavlja takve operacije. U Sjedinjenim Dràvama imam kolege koji takve zahvate obavljaju za pacijentice koje dragog èle iznenaditi za
Valentinovo. Ono {to ja radim je druga~ije. Nije za zabavu. Moje pacijentice nemaju izbora ako èle na}i mir - i supruga. Abecassis sedmi~no obavi od dvije do ~etiri obnove himena. Tome se sna`no protivi udruènje francuskih ginekologa. U Francuskoj smo imali revoluciju, kako bismo se izborili za slobodu; imali smo seksualnu revoluciju 1968. godine, kada su se ène izborile pravo na kontracepciju i abortus. Posve}ivati djevi~anskoj koìci toliko pozornosti je regresija, podilaènje netoleranciji pro{losti, rekao je Jacques Lanscan, voditelj udruènja. Na udaru se na{la i ministrica pravosu|a Rachida Dati, koja je prvobitno podràla presudu. Pod pritiskom javnosti i parlamenta najavila je àlbu. Tako sada par ~eka na kona~nu odluku. Ministarstvo pravosu|a svoju je odluku argumentiralo. Odluka suda je izazvala vru}u socijalnu debatu i dotaknula se svih dràvljana, posebno èna. Suosje}anje prema sudbini nesretne mladenke dijele i u Islamskom centru Roubaix, gdje je vjen~anje odràno. Mu{karac je najve}i magarac me|u svim magarcima, rekao je Abdelkibir Errami. Iako èna vi{e nije djevica, nije imao nikakvo pravo uni{titi njenu ~ast. To islam ne u~i. U~i opra{tati. (N. Hasi})
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Predstava ZKM-a die prainu u regiji
DUBROVNIK
Otac
U dubrova~kom Kazali{tu Marina Drì}a predstavljena je prva od sedam premijera najavljenih u ovoj sezoni. Rije~ je o predstavi Otac splitskog dramati~ara Elvisa Bo{njaka u reìji Jo{ka Juvan~i}a, koja se na Maloj sceni dubrova~kog kazali{ta prvi put izvodi 19. oktobra. Predstava se bavi odnosom izme|u zlo~ina, kajanja i pra{tanja, a to je ujedno tema kojom }e se Kazali{te Marina Drì}a baviti kroz cijelu ovogodi{nju sezonu.
Glumica je gola!
BEOGRAD
Press Photo
@UTA CRTA
Vi{e od same predstave, publiku je zaintrigirala obnaèna Lucija [erbedìja na sceni
Moè li gola glumica na pozori{noj sceni u dana{nje vrijeme biti bilo kakva provokacija ili skandal? U ovom slu~aju rije~ je o novoj predstavi @uta crta Zagreba~kog kazali{ta mladih i glumici Luciji [erbedìja, ~ije su se goli{ave fotografije iz predstave brzinom munje pro{irile portalima u regiji. Ljudsko je tijelo glavni motiv umjetnosti od antike do suvremenog performansa. La`ni konzervativizam negira rezultate emancipacijskih pokreta. Radovi Tomislava Gotovca, Du{ana Makavejeva, Sanje Ivekovi}, Vlaste Delimar, Kugla glumi{ta, Jagode Kaloper i Damira Martinovi}a Mrleta iz grupe Let 3; a me|u njih svakako hrabro{}u i ljepotom svrstavam i Luciju [erbedìju; uzori su slobode koje cijenim. Prezirem kriti~are koji senzacionalizmom prljaju javni prostor, kaè za Ve~ernji list reditelj pomenute predstave Ivica Buljan. Sli~no mi{ljenje ima i Veljko Bulaji} koji, nakon {to je odgledao predstavu, kolegi Buljanu izri~e same komplimente: Tekst je do{ao iz Njema~ke i veoma pozitivno ocjenjujem suradnju ZKM-a i Dràvnog kazali{ta iz Braunschweiga i to na jednoj suvremenoj kazali{noj predstavi. Kolega Buljan odli~no vlada tekstom, kao i ansamblom koji ~ini deset glumaca koji su savr{eno ujedna~eni. Imao bih i neke primjedbe, primjerice neki
su blokovi previ{e deklarativni, ali predstava u cjelini ostavlja odli~an dojam i prava je vrijednost u na{em kazali{nom repertoaru. Na direktno pitanje je li mu zasmetala gola Lucija [erbedìja, Bulaji} kaè da se na tome ne treba zadràvati i zaklju~uje: Kada se oko toga diè buka, to smo mi! Dubravka Vrgo~, ravnateljica ZKM-a, smatra da je potpuno deplasirano u dana{njem vremenu raspravljati u kontekstu teatra i umjetnosti o golom ènskom tijelu na sceni: Od {ezdesetih godina : pro{log stolje}a u svijetu ta vrsta umjetni~kog iskaza vi{e nikog ne {okira, niti izaziva senzacionalisti~ke ispade kao {to je ovaj koji prati na{u predstavu. Naàlost, takve reakcije govore o sredini u kojoj ìvimo. Vitomira Lon~ar, ravnateljica Male scene, rekla je: A istodobno dok Lucija [erbedìja diè pra{inu u @utoj crti, u novoj predstavi Kolo Kazali{ta Virovitica obnaìla se Ana Majheni}. I dok dio publike dolazi da je gleda dok se u mraku ~uje {kljocanje mobitela, Ana kaè: Nemam problem sa skidanjem u predstavi. Glumica sam duhom i tijelom. Bitno je da sam sretna s onim {to radim i da vjerujem u to. Ako nije tako, onda je te{ko s odje}om ili bez. (Priredila: M. Radevi})
Najbolje medijske fotografije koje su obiljeìle prethodnu godinu predstavljene su 16. oktobra na izlo`bi Press Photo Srbija 2012 u Domu omladine Beograda. Glavnu nagradu dobio je Marko Risovi} za fotografiju Isto~no od raja, a nagra|eni su fotografi u ukupno devet kategorija.
CRNA GORA
Kriti~ari
U Crnoj Gori osnovano je Udruènje pozori{nih kriti~ara i teatrologa, ~iji }e ~lanovi mo}i da postanu i ~lanovi Me|unarodne asocijacije pozori{nih kriti~ara (IATC). Me|u glavnim ciljevima u Statutu Udruènja definisani su unapre|enje i razvoj teatrolo{kog diskursa i pozori{ne kritike u Crnoj Gori, povezivanje sa srodnim asocijacijama u drugim zemljama te unapre|enje profesionalnog statusa pozori{nih kriti~ara i teatrologa.
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
U petak, 19. oktobra u 20 sati, u sarajevskom Pozori{tu mladih premijerno }e biti izvedena lutkarska predstava Mali Muk. Reditelj je Darko Kova~ovski, lutke, kostim i scenografiju osmislila je Nadja Vasilevska, autori muzike su Nedàd Merdànovi} i Hamo Salihbegovi}, a igraju: Alma Merunka, Mario Drma}, Suada Ahmeta{evi}, Narda Nik{i} i Damir Kustura. Do 16. novembra u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske bi}e otvorena izlo`ba [ta se dogodilo sa Zbirkom Draginje i Voje Terzi}? Zbirka bra~nog para Terzi} u SFRJ je smatrana najobimnijom privatnom zbirkom, sa slikama [umanovi}a, Hakmana, Mujezinovi}a, Berbera, Jurki}a, Bijeli}a, Petrovi}a, Aralice... Tuzlanski glumac Vlado Kero{evi} je na 7. Joakim festu u Kragujevcu premijerno izveo monodramu Krojcerova sonata, prema djelu Lava Tolstoja, u adaptaciji Nensi Haris i prevodu \or|a Krivokapi}a. Reditelj je Neboj{a Bradi}. Od 19. do 23. oktobra u Kinoteci BiH u Sarajevu bi}e organizovani Dani slovena~kog filma, u saradnji s Ambasadom Republike Slovenije u BiH. Na programu }e biti filmovi Piran-Pirano, Pijetlov doru~ak, Otac, Cirkus Fantasticus/Silent Sonata i Pucnji u Bazovici. Eto, valjda znate gdje je Kinoteka BiH? Tri ekipe funkcioni{u u projektu Lord of the Dance, plesnom spektaklu koji je {irom svijeta do sada gledalo vi{e od {ezdeset miliona posjetilaca. E, jedna od tih ekipa 21. oktobra nastupa u Zetri. Da li je to ona ista postava koja je u Sarajevu boravila prije ~etiri godine nije ni va`no, vjerovatno nije, va`no je da su Gospodari plesa mo}ni! Sarajevska izdava~ka ku}a Rabic iz Sarajeva, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Grad Sarajevo pozivaju, sve zainteresovane, na promociju knjige Sevdalinka, alhemija du{e, autora Esada Bajtala. Po~etak promocije zakazan je za 20 sati, a mjesto doga|aja je Bosanski kulturni centar u Sarajevu 22. oktobra.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
SELMA AMPARA, glasnogovornica Francuskog kulturnog centra Andr Malraux iz Sarajeva
Dirljivo i smije{no, a botani~ko

pejzaìste, botani~ara, profesora na Visokoj dràvnoj {koli pejzaà u Versaillesu i na College de France Gillesa Clmenta. Organizator je Francuski kulturni centar Andr Malraux, u partnerstvu sa Fondekom, a prevoditeljica je Almira Drino. Promociji knjige, koju objavljuje izdava~ka ku}a TDK [ahinpa{i}, prisustvovat }e i sam autor, koji }e ovom prilikom odràti konferenciju nakon koje }e publika imati priliku razgovarati sa Clmentom, najavljuje Selma ampara, glasnogovornica Francuskog kulturnog centra Andr Malraux iz Sarajeva: Gilles Clment je svojim teorijama i ostvarenjima utjecao na cijelu jednu generaciju evropskih pejzaìsta. Pisac je romana, eseja i brojnih publikacija u domenu pejza`ne arhitekture. Salon medvje|ih {apa je dirljiva knjiga koja }e promijeniti na{ odnos prema svijetu, prirodi, ku}i i vrtu. Rije~ je o botani~kom, poeti~nom, smije{nom, dirljivom, angaìranom djelu, koje je nemogu}e podvesti pod neku vrstu knjièvnosti.
U petak, 19. oktobra u 13 sati, u prostorijama ANU BiH u Sarajevu bi}e promovisana knjiga Salon medvje|ih {apa, francuskog inènjera agronomije,
DALIDA KARI-HADIAHMETOVI, docentica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu
DALIDA KARI]HAD@IAHMETOVI]
U konkurenciji je bilo vi{e od 3.000 plakata iz cijelog svijeta
76
ZLATKO TOPI, pisac
Skupljam nagrade i odbijenice

Ovogodi{nji ste dobitnik knjièvne nagrade Skender Kulenovi}, pa Vam ~estitam u ime na{eg kolektiva! Hvala. Mislim da je Zavr{na rije~ (EPH/Novi liber, Zagreb, 2011.), za koju sam nagra|en, knjiga u kojoj sam na najpotpuniji na~in izrazio svoju poetiku. Ukratko, vojnik Armije BiH optuèn je za ratni zlo~in iz osvete i dok ~eka presudu, sje}a se èna koje je volio kao jedinog zaista vrijednog u ìvotu. Stru~na kritika u regionu komplimentira kako je rije~ o doista dobroj knjièvnosti, o prijelomnom djelu postjugoslovenske angaìrane proze, o briljantnom ostvarenju, o djelu na najvi{em nivou... Ipak, najve}i kompliment dao je Abdulah Sidran proglasiv{i u jednoj anketi moj roman najzna~ajnijim kulturnim doga|ajem u pro{loj godini u BiH. Lijepo je, i posve neobi~no, kada tako ne{to ~ujete od kolege. Nakon bijenalne Kaimijine nagrade, Skender Kulenovi} je druga nagrada koju mi je u kratkom periodu donio ovaj roman. U mom muzeju ta{tine ima mnogo doma}ih nagrada, pa i poneka strana, ali ove dvije su mi zaista posebne. [ta je nama danas Skender Kulenovi}? Isto {to i Mak Dizdar, Me{a Selimovi}, Ivo Andri}... Amblem! Povod da se jednom godi{nje pohvalimo kako smo iznjedrili takve veli~ine, posve nezasluèno, jer ovom malom prostoru, u kojem nekoliko pisaca ima svog omiljenog ~itaoca, nikako ne pripada toliki broj knjièvnih velikana, ali znamo da ìvot ne funkcionira na principu pravde. I dobitnik nagrade koja nosi Skenderovo ime u ovom trenutku je bez posla... Drugi se vi{e ~ude nego ja. Ne dramatiziram svoj poloàj. Ni{ta me u ovoj zemlji ne moè iznenaditi. Svakog 12. u mjesecu uredno se javljam na biro za zapo{ljavanje, stojim strpljivo u dugom redu zajedno s tolikim nevoljnicima. Skupljam odbijenice, iako imam najbolje reference. Poku{avam ìvjeti od pisanja u zemlji u kojoj su knjièvnost i, uop}e, kultura apsolutno marginalizirani i u kojoj je najteè naplatiti zara|eno. Nastojim u nevolji prepoznati prst sudbine i potraìti joj ljep{e ime. Sada se u potpunosti mogu fokusirati na ono {to mi je, nakon moje porodice, najva`nije - na pisanje.
Pariz ti je dao sebe...

Na internacionalnom takmi~enju Poster for Tomorrow, organizacije ~ije je sjedi{te u Parizu, plakat Dalide Kari}-Hadìahmetovi}, docentice na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, progla{en je za jedan od deset najboljih. Jo{ da doznamo u kakvoj konkurenciji... U konkurenciji je bilo vi{e od 3.000 plakata iz cijelog svijeta. Internacionalni predselekcioni ìri, sa~injen od 100 èna i mu{karaca, odabrao je 400 radova koji su u{li u selekciju, a od kojih su jo{ ~etiri rada iz BiH. Dvanaesto~lani ìri u Parizu, me|u kojima su neka od najve}ih imena grafi~kog dizajna kao {to su Alain Le Quernec, Rene Wanner, Majid Abassi, potom je odabrao deset najboljih. Pored tri plakata iz Francuske, plakata iz Austrije, [vicarske, Kolumbije, ilea, Rusije, Kine i Australije odabran je i moj plakat. Ostalo je jo{ da se objavi prvih 100 plakata, koji }e 10. decembra biti izloèni u vi{e gradova diljem svijeta i nadam se da }e me|u tih 100 biti jo{ plakata iz BiH, kaè Dalida. Tema je bila zadata: Gender Equality Now, a njen plakat se zove Woman is not an Object tj. èna nije stvar. I od sada }e biti dio stalne postavke u muzejima {irom svijeta: Prema propozicijama konkursa, deset najboljih plakata, pored u~e{}a na izlo`bama, postat }e dio stalne postavke muzeja: Victoria and Albert Museum (London), Les Arts Decoratifs (Pariz), Center for the Study of Political Graphics (Los Angeles), Canadian Museum for Human Rights (Vinipeg), Dansk Plakatmuseum, Design Museum Gent, Graphic Design Museum (Breda), Lahti Poster Museum, Museum fr Gestaltung (Cirih), Wilanow Poster Museum (Var{ava), najavljuje Dalida Kari}-Hadìahmetovi}. Ne{to nas je krenulo u ovom broju s ~estitkama, pa tako, red je, ~estitamo i Dalidi!
77
by DINO BAJRAMOVIC
I: SENAD HADIFEJZOV , Voli tuzlansku Slobodu voli visoku Bosnu
Foto: Milutin Stoj~evi}
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Kada na|em stari lijepak iz gimnazije, gumerabiku.
2. Da li ste kao ma li sanjali da }ete biti astronaut? Ja sam astronaut, lansir zvijezde davno i tam an me| o ostao. Felix je nekidan pa o.
ajevu? 3. Kako se osje}ate u Sar je u Mostaru - Blagaju. Bolje mi
4. [ta ne morate imati u friìderu? Smrznutu Margaritu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Tri plavu{e. 6. [ta obavezno nosite na plaù? Djecu. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Predsjednik.
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Muhafiz, komandant jed ne bosanske tvr|ave-grad a.
9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? Stajao pokorno pred Gospodarom svjetova. 10. Jeste li meteoropata? Ja vedrim i obla~im, druge probada. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Pitaj seratore. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Ruàn i glup. Privu~e{ tako pa`nju samo jednom. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna Me~ka? Triput pljunem na moje biciklo. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih smijenio Nik{i}a, ve} cijelu vladu. 15. Opi{ite [erifa Konjevi}a u tri rije~i? Nazif Gljiva. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? S mojom curom, Monicom Bellucci. 17. Osoba koja vas ìvcira? Marjan Mijajlovi}.
18. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Naobla~im se. 19. Tange ili badi}? Bez oboje. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Kimetina riblja ~orba, od blagajske ribe meeke.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Voli tuzlansku Slobodu, voli viso~ku Bosnu.
78
KLIN ÔRBA
UPEKLO SUNCE
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Udarne sarajevske dnevnike vijesti, s prvim jesenjim kiama, obavezno su upitne naravi: Da li emo ostati bez plina? Slijedi li i ove zime hladni rat izmeu Putina i Ukrajine? Hoe li Toplane izmiriti ogroman dug Sarajevogasu?
apokon nam je otpo~ela omiljena sado-mazo sezona grijanja u kojoj svaka igra - svaka dobija. Klasna podjela Bosanaca i Hercegovaca na deset posto onih koji odli~no ìve i devedeset posto ostalih koji se kre}u kratkom prugom izme|u totalne bijede i dobrostoje}e sirotinje, istovjetno vaì i kod karakterne podjele na sadiste i mazohiste. Udarne sarajevske dnevni~ke vijesti, s prvim jesenjim ki{ama, obavezno su upitne naravi: Da li }emo ostati bez plina? Slijedi li i ove zime hladni rat izme|u Putina i Ukrajine? Ho}e li Toplane izmiriti ogroman dug Sarajevogasu? Ho}e li redovne plati{e centralnog grijanja zimu provesti uz ledene radijatore zbog kom{ija koji duguju Toplanama brdo para, pa su ih ove neuspje{no tuìle (na tu aktivnost jo{ jedno brdo para sjuìle), a sad im preostaje jo{ samo da sve |uture isklju~e? I sve tako u stilu - ho}emo li u [abac na va{ar? Ho}emo li Grasov tramvaj uzeti? A odgovor na sva pitanja glasi: Ja sam pijan, ko }e me popeti?
a se razumijemo, li~no nemam nikakvih problema po pitanju nabrojanih dilema. Od ljetos pods t anujem (trpno stanje subjekta zvanog podstanar) u zgradici koja se u pro{lom stolje}u grijala na plin, a u ovom je odlu~ila iz ekolo{kih razloga pre}i na solarnu energiju. Naputak za uporabu je: stani pored prozora i pjevaj O sole mio, a pritom poloì desnu ruku na tebi blisku svetu knjigu, dok }e{, me|utim, lijevu nogu naizmjeni~no namakati u lavor vrele pa u le|en ledene vode. I sve tako do prolje}a. Jednostavno, zar ne? U oglasnoj ponudi za iznajmljivanje stana uredno je pisalo: grijanje - gas. Bogme sam ga i imala na raspolaganju u junu i julu, kad mi je najpotrebniji - jelte, a onda su iznenada, po~etkom avgusta, do{li Oni Naran|asti Ljudi sa aparatima od ~ije zvizge pucaju bubne opne. Kopija uvaènog im Zapisnika veli: Detekcijom konstatovano curenje gasa od 2400 PPM-a na koljenu u hodniku. Gas isklju~en lisicom zbog tehni~ke neispravnosti. Za uklju~enje: izvesti UGI po vaè}im tehni~kim propisima uz atestnu dokumentaciju ovla{tenog izvo|a~a i projekat. Ko je UGI, i da li se isti izvodi ili uvodi u moj ìvot, ne znam. Kontam, mo`da je, napokon, kakav dobar frajer s atestom i projektom. No, kako stanodavcu nije do toga da na ovome vaktu i dumanu izvodi iliti uvodi UGI, toplo mi je preporu~io da nabavim mjese~nu
Grasovu kartu, ponesem termosicu kafe i jo{ jednu sa ~ajem za smirenje, te se po oprobanom penzionerskom receptu svakog jutra u pet sati uvalim u prvi tramvaj, i tako, izda{no se grebu}i za Grasovo grijanje, kruìm ovim sretnim gradom, i u zdravlju i veselju se druìm s njegovim jo{ sretnijim narodom, sve do pono}i. A od pono}i do ranog sabaha moè se vala prespavati i na drvetu. Kad mogu ptice pjeva~ice, {to ne bi mogla tamo neka pisa~ica. Osim toga, svakom ko ikakve knjiìce {vrlja, slu`ba i dru`ba idu ruku pod ruku. Mogu, naprimjer, nekog od raznoraznih u nas ministara kulture zamoliti da mi posudi kakav izhan|ani slu`beni laptop, na kojem bih kao od {ale mogla, udobno zavaljena u razvaljenu tramvajsku se}iju, pisati doìvotnu putopisnu kolumnu naslova: Upoznaj voljeni grad da bi ga jo{ vi{e voljela. Naslov nikako ne moè biti u mu{kom rodu. Ne dolazi u obzir da mi kolege otimaju ovu prekrasnu i nadasve genijalnu spisateljsku ideju. Osim toga, nedostojno je lika i djela Pisca (imaju}i u vidu da je u nas svaki takav em genijalan em najve}i) da se voè s ruljom i grebe nasitno.
nda, u pisateljskoj pauzi, mogu osnovati tramvajsku literarnu sekciju, te sa svim |uturumima koje je prpo{na Vlada ostavila jadnom Grasu na teret i skrb, mogu svuzimu timski osmi{ljavati scenarij za doma}u i pritom na{u TV sapunicu koja bi napokon, nekako s prolje}a, s Federalne ukinula stopetnaestu reprizu ~uda od serije Lud, zbunjen, normalan. Nova genijalna sapunjara; moja, na{a, njihova; mogla bi se zvati Upeklo sunce Mi{i na vrata. Tako, naime, po~inje dje~ija nabrajalica koju pamtim iz vremena kad su mi ro|ena djeca bila dje~urlija, pa se od njih moglo sva{ta pametno nau~iti i na toj vatrici zgrijati. I onomad mi je bilo za~udno, a kako koja godina - sve mi je za~udnije {to se ova igra zvana @ivot ispostavlja kao nedoku~iva kauzalna zagonetka, jer sve teè odgonetam {ta je uzrok a {ta posljedica ove na{e sado-mazohisti~ke furke. A pjesmica-nabrajalica glasi: Upeklo sunce Mi{i na vrata. [ta to radi{ Mi{o? Tu~em ènu. [ta ti je skrivila? Pokvarila mi kolica. [to }e ti kolica? Da vozim kamen. [to }e ti kamen? Da gradim crkvu. [to }e ti crkva? Da se molim Bogu, jer sam èni slomio nogu. Pred nama je, dakle, duga topla i klizava zima. Du{u dala za lomove.
79
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
Ribari iz Gaze
a ribljoj tr`nici u Gazi rano ujutro je uvijek vrlo ìvo. Uzdu` promenade uz gradsku plaù ribari izlaù svoj skromni ulov i ~ekaju na kupce. Nekoliko ka{eta sa sardinama, tu i tamo koji {kamp. Ve}ih riba gotovo da i nema. Oko ka{eta s ve}im ribama se uvijek stvori gu`va, ribari i vlasnici restorana se cjenkaju. Cjene su sve vi{e, jer je ribe svakim danom sve manje. Ribar Ahmed je na ovu improviziranu tr`nicu u svom terencu dovezao 25 ka{eta s ribom. No i u njima se nalaze uglavnom sardine. âk i za ovaj skromni ulov, Ahmed je svojom ribaricom morao potegnuti kilometre daleko na sam jug pojasa Gaze. Ovdje na sjeveru ispred grada Gaza more je potpuno prazno, ovdje nema ni sardina. Svoju ribaricu je ostavio usidrenu u luci Rafah na samoj granici s Egiptom. Poslijepodne }u dìpom oti}i do Rafaha i nakon toga brodicom na more. Vra}am se sutra ujutro oko 5, dovezem se do Gaze i poslijepodne opet sve iznova, pri~a Ahmed. No neovisno od toga u koje vode Ahmed odlazi u ribarenje, daleko na pu~inu ne smije ni na jugu ni na sjeveru pojasa Gaze. Razlog: izraelski patrolni ~amci kontroliraju obalu i brinu se za to da niko ne napusti zonu od tri morske milje. Puno prije, jo{ prije intifade (palestinskog ustanka protiv Izraela) smjeli smo isplovljavati daleko na otvoreno more. Tada je to ograni~eno na 15, pa na 9, 8 i sada smijemo isplovljavati samo tri morske milje, àli se Ahmed. U Sporazumu iz Osla, postignutom sredinom 90-ih godina pro{log stolje}a izme|u Izraela i Palestinske oslobodila~ke organizacije (PLO), dogovoreno je da se ribarska zona prostire 20 morskih milja ispred obale pojasa Gaze. No od 1999. ribarima iz pojasa Gaze je dozvoljeno kretanje samo u zoni unutar tri morske milje (oko 5,5 kilometara). To je dovelo do ogromnog pada ulova koji trenutno iznosi svega 383 tone godi{nje. Godine 2008. kada su ribari jo{ smjeli loviti u zoni od {est milja, ulov je iznosio 1.600 tona. Od ovog drasti~nog pada ulova je pogo|eno ne samo 3600 ribara iz pojasa Gaze i njihovih obitelji nego i riblja industrija. Od pada ulova je tako direktno i indirektno pogo|eno
preko 70.000 stanovnika pojasa Gaze. No ograni~enje na tri morske milje je prouzro~ilo i nezapam}eno pusto{enje riblje populacije u ovom podru~ju. Mnogi ribari su napustili svoj zanat a neki su se po~eli baviti preprodajom ribe iz egipatskih uzgajali{ta. Na plaì ispred Rafaha, ribari Muhamed i Kaled pomo}u dìpa povla~e svoju ribaricu, tzv. hasaku u more. Prije su ova dva ro|aka imali dva broda. Prije nekoliko mjeseci izraelska mornarica je do te mjere o{tetila jedan od brodova da vi{e nije bio upotrebljiv. Do incidenta je do{lo u julu na samoj granici od tri morske milje kada im je izraelska patrola naloìla da se pomaknu prema otvorenom moru. Muhamed i Kaled nisu poslu{ali ovu naredbu strahuju}i, kako prepri~ava Muhamed, od nekog trika te su se uputili prema obali. Nakon {to su odbili zaustaviti ribarice, izraelska patrola je otvorila vatru i uni{tila Kaledovu ribaricu. Muhamed i Kaled su se neozlije|eni domogli obale, no ovakvi incidenti ne zavr{avaju uvijek sretno. Prije nekoliko sedmica je jedan 22-godi{nji ribar iz Gaze poginuo u oruànom okr{aju s izraelskom patrolom. Ribare iz pojasa Gaze se ~esto odvodi na saslu{anja u izraelsku luku A{dod. Izraelske vlasti ~esto i zaplijene ribarice na neodre|eno vrijeme. Nevladina organizacija Euro-Mid se, izme|u ostalog, bavi i registracijom svih napada na palestinske ribare. Tako je od po~etka 2011. pa do travnja 2012. zabiljeèno 150 presretanja palestinskih ribara u kojima je uhap{eno 60 osoba a 12 ih je ozlije|eno u oruànim incidentima. Zabiljeène su i brojne zapljene ribarica te uni{tavanje mreà. Da bi palestinske ribare za{titili od ugroàvanja od strane izraelskih patrola, mirovni aktivisti ~esto i sami isplovljavaju na ribaricama. Po~etkom ljeta izraelske snage su uni{tile i Olivu, brod me|unarodnih aktivista za za{titu ljudskih prava. Otada pomaga~i plove na ribaricama i tako biljeè te{ku svakodnevicu palestinskih ribara a cilj im je svratiti pa`nju me|unarodne javnosti na ovaj dio bliskoisto~ne populacije.
80
REAGIRANJA
Elvis Mahi} - Uredni{tvu
Teko da e Alen Halilovi zaigrati za nau reprezentaciju ako se taj zadatak povjeri nogometnim radnicima poput Prolia, Merdanovia, Muharemovia
Nije otkrivanje tople vode, ali Alen Halilovi} je nevjerovatni, vanserijski fudbalski talenat, za kojeg }e Hrvatska i tamo{nji nogometni Savez u~initi sve napore (ve} uveliko rade na tome) kako bi Alen zaigrao za njihovu reprezentaciju. Mi }emo izgleda i dalje da glumimo dobre i naivne kom{ije, da ustvrdimo otrcane i izlizane fraze tipa; mi to ne moèmo, ma ne}emo nikoga moliti da igra za nas i mnoge sli~ne gluposti. Sama ~injenica da je Alen ro|en u Zagrebu i tamo odrastao govori sama za sebe, tj. kako }e biti potrebno u~initi dodatne napore kako bi se Alen i njegov otac ubijedili da mali do|e igrati pod na{u zastavu. Ali ko da odradi taj posao u na{oj zemlji!? Sigurno ne osoba poput Salema Proli}a (usput, na kojem je zadatku i po ~ijim uputama je Salem Proli} boravio u Banjoj Luci, prisustvovao utakmici izme|u Borca i êlika iz Nik{i}a, posebno je va`no napomenuti da je pomenuta tekma odigrana no} uo~i posljednje odràne, propale, Skup{tine na{eg Saveza. Va`no je ista}i i to da su tv kamere zabiljeìle kako Proli} sjedi u dru{tvu poznatog nogometnog {arlatana, naravno rije~ je o Radmilu [ipovcu. îsto sumnjam da je Proli}a toliko zanimala pomenuta tekma pa je iz tog razloga boravio na tribinama Gradskog stadiona u B. Luci. Ili }e posao oko Halilovi}a odraditi poznati nogometni radnik u liku i nedjelu Senada Merdanovi}a, osoba koja se zgraà na samu pomisao u vezi li~nih interesa, poznati marketin{ki stru~njak (nije mi poznato da li je doti~ni intere`dìja i dalje na ~elu marketinga pri na{em Savezu!?) na kojem nam zavide mnoge europske, pa i svjetske nogometne sile. Svojevremeno je Merdanovi}, na pitanje novinara Avde Avdi}a o tome da li je upoznat sa tada{njim mutnim radnjama (potpisivanje duplih ugovora) U{anovi}a i Dominkovi}a, i pored ~injenice da je i u to vrijeme bio na ~elu marketinga pri na{em savezu, hladno i ubleha{ki ustvrdio kako nema pojma o tim malverzacijama. Isti taj Merdanovi} je pri nedavnoj posjeti M. Platinija Sarajevu i na{em Nogometnom savezu, umalo polomio vrat - uporno namje{taju}i glavu ne bi li ga mnogobrojno prisutne tv i foto-kamere zabiljeìle (u ~emu je Merdanovi} i uspio) u dru{tvu Platinija. U isto
vrijeme i pri ve} navedenoj posjeti Platinija, i ako Senad Merdanovi} nije bio zauzet namje{tanjem vrata i glave za poziranje, onda je doti~ni intere`dìja dosta vremena provodio na svom mobilnom aparatu {to je, kao prvo, nekulturno raditi pri posjeti tako jedne va`ne delegacije UEFA-e a, kao drugo, koga je to poslu{nik Merdanovi} tako opse`no i gotovo bez prekida izvje{tavao!? Mo`da svoje nalogodavce!? Sve su to ~injenice i osobe (ima ih jo{ mnogo a da ih nisam nabrojao) zbog kojih bi na{a reprezentacija u skorijoj budu}nosti vrlo lako mogla ostati bez usluga jednog od rijetko vi|enih nogometnih potencijala kakav je to zasigurno Alen Halilovi}. Ostaje dilema ko bi ipak mogao pomo}i da Alen Halilovi} zaigra za na{ sveti dres. A dilema je izme|u Dèlaludina Muharemovi}a i Ivice Osima. Mnogi bi rekli pa tu nema dileme. Ima je barem kod mene, od milja zvani Dèlo je nevi|eni sportski radnik (ne{to poput Senada Merdanovi}a) i ~ovjek zbog kojeg se mijenja, zaboravlja prijeratna historija FK @eljezni~ar - zaboravljaju se nogometni virtuozi i legende poput Harisa [kore, Edina Bahti}a, Mehmeda Bazdarevi}a, Kom{i}a, îli}a, @vake i mnogi drugi. Zbog Dèle i njegovog pulena Bi{~evi}a, historija @elje se po~inje pisati i ra~unati samo od Daytona pa naovamo. Po uzoru i na ostale, mnoge stvari u na{oj zemlji. Zbog tog neprevazi|enog sportskog radnika (koji je u me|uvremenu zaklju~io da je sportu dao sve a zauzvrat dobio ni{ta i da je sada do{lo vrijeme da po uzoru na svoj rad u sportu sada politici pruì sve a ne dobije ni{ta) na kojem nam ponovo zavide europske i svjetske nogometne sile, osobe koja nikada nije traìla i ostvarivala li~ni interes rade}i u FK @eljezni~ar, zbog toga Ivica Osim nema {anse da privoli Alena Halilovi}a da zaigra za na{u reprezentaciju. Mo`da bi Ivica Osim i imao {anse naspram Merdanovi}a, Dèle, Proli}a i mnogih njima sli~nih krtica u na{em fudbalu, da se ~ovjeku daju prave i ta~ne informacije jer nije ni [vabo upoznat sa svim informacijama u i oko na{eg fudbala, pa tako i za ovu pri~u oko Alena Halilovi}a. A mo`da se i [vabo umorio od borbe sa vjetrenja~ama, od le{inara i podmetanja, od rezultata (sve doma}inske pobjede, kada se tome doda i 1. federalna liga dobijemo samo jednu gostuju}u pobjedu, za to je najodgovorniji Komitet za sudije na ~ijem je ~elu Salem Proli}, iste sudije sude kao i za vrijeme U{keta, Suljeta i Iljeta) kao u zadnjem kolu na{e lige, mo`da je [vabo umoran i od onih koji su naredili da se sve tekme pro{log kola moraju igrati u subotu, tj. prije lokalnih izbora, ~ak je bilo poku{aja od pojedinih politi~ara da se pro{lo kolo na{e lige odgodi nakon izbora itd... Niko od medija da objavi javno ko su te krtice koje su i dalje pri na{em Savezu a koje su bile tu i za vrijeme vladavine smijenjenih kriminalaca iz biv{eg
saziva Saveza. Koje su to krtice u i izvan na{eg Saveza, koje jedva ~ekaju da vide le|a [vabi i Komitetu za normalizaciju!? Sportski pozdrav! Elvis Mahi}
[efik Avdagi} - Uredni{tvu
Hvala pobjednikim strankama!

Nakon predizborne {utnje u kojoj se masovno ogla{avalo jedino kr~anje crijeva i zavijanje praznih stomaka, jutros {etam ulicama grada koji je odavno prestao biti moj... Sa zidova zgrada i stubova gradske rasvjete jo{ uvijek su mi se u lice cerile kockaste glave i nazor nasmijana lica kojima sa usana ~itam istu re~enicu iz jednog crtanog filma, {to me prati jo{ od ranog djetinjstva: Da se upoznamo... ja sam Mirko S. Kojotovski... genijalac, genijal~ina... a {ta si ti, bijedo jedna? U poku{aju da odgovorim na ovo nimalo naivno pitanje (zaveden mislima {ta sam dobro, a {ta lo{e napravio u ìvotu, u ~emu pogrije{ih ili se mo`da pomirih sa sudbinom te ostadoh da ìvim u gradu koji nije moj), jedino ~ega se zadnjeg sje}am prije ODRONA svijesti bilo je ovo... Ne znam ni sam kako, ali ni~im izazvan i ni~im navo|en odjednom se na|oh ispred slasti~arne Palma na Grbavici... Jo{ na ulici se osjetio zamamni miris kola~a, a u izlogu samo od pogleda na raznobojne forme i sve mogu}e okose uhvati me panika. Od ovakve i ovolike ponude, odjednom postadoh svjestan ~injenice da me stalno neko tjera da jedem jedno te isto. U isti mah za~uh prijete}i glas KOLEKTIVNOG NES(A)VJESNOG koji mi na uho {anu: Ili }e{ baklavu, ili hurma{icu ili obilato zalivenu tulumbu... ~etvrto ti nema, makar umro od gladi? Uto se ne{to nekontrolisano u meni pobuni i glasno prozbori: ... Halo, ne interesuje me ko si, {ta si, otkuda si... samo znam muka mi je, dosta mi je agde I zalivenih kola~a!!! Sljede}e {to ugledah bila je opet jedna scena iz crtanog filma koja se urezala u zonu dje~ijeg sumraka zvanu mali mozak... Naime, legendarni Du{ko Dugou{ko lansiran na Mjesecu jo{ uvijek je pomagao: vadite me odavde!!!... dok ga je u odjavnoj {pici nepoznat glas opominjao: Ne kaè se odavde, nego odavle?! Pouka cijele pri~e: ovaj ko{mar od postizborne {izofrene situacije, ipak, ima i jednu dobru stranu - hvala pobjedni~kim strankama {to me vrati{e u djetinjstvo, sada se stvarno osje}am mla|e i krepkije! [efik Avdagi}, Sarajevo
81
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica

Slobodna Bosna 18.10.2012.

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 18.10.2012.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FIKRET ABDI] PONOVO VARA: ZLO^INAC U RATU, KRIMINALAC U MIRU

IZ RADIONICE MAJSTORA LAZARA

52 NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (III)

16 POVRATAK NA MJESTO ZLO^INA

IZA GVOZDENE ZAVJESE

KONA^AN RASKOL UNUTAR SNSD-a

Crna Gora dobit }e premijerku Milicu Pejanovi}\uri{i}?!

Radmanovi protiv Dodika

Na putu prema Brazilu

Navija~i reprezentacije BiH

Vedad Ibi{evi} i Edin D`eko

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SMRT ^OVJEKA NA BALKANU, SPORTSKI NASTAVAK

Lokalnim, regionalnim politi~kim i inim opsjenarima,

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

, Da~i}u, Vu~i}u, Dodiku... jedino je Evropa izlazna strategija

18.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 11. OKTOBAR

UTORAK, 16. OKTOBAR

NEDJELJA, 14. OKTOBAR

PETAK, 12. OKTOBAR

SRIJEDA, 17. OKTOBAR

PONEDJELJAK, 15. OKTOBAR

SUBOTA, 13. OKTOBAR

DODIK PRIZEMLJIO LAGUMD@IJU

STA[O ZA SINI[U, SINI[A ZA MI[A...

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

18.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

SU\ENJE RADOVANU KARAD@I]U

RATNI ZLO^INI IZ NAJHUMANIJIH POBUDA

BEZO^NE LA@I I PORICANJE KRIVICE

SU\ENJE RADOVANU KARAD@I]U

Sonja i Ljiljana Karadi vjerovatno e biti svjedoci odbrane

ODBRANA PATERA FAMILIASA

PRVI NEPOUZDANI SVJEDOCI

Karadi je duan Tribunalu 300 hiljada KM

18.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

POVRATAK NA MJESTO ZLO^INA

ABDI]EV PLAN ZA SPAS AGROKOMERCA

NAJNOVIJA PREVARA KRAJI[KOG OPSJENARA?!

EDIN BEHRI], NA^ELNIK KOJEG JE BABO POSLAO PO[TOM

VELIKI COMEBECK FIKRETA ABDI]A

POSLOVNA VIZIJA ILI PODMUKLA OBMANA

Jesu li Kraji{nici ponovno povjerovali u Babina la`na obe}anja?

POVRATAK NA MJESTO ZLO^INA

LA@NA PREDIZBORNA OBE]ANJA O ZAPO[LJAVANJU 1.500 RADNIKA

PROPAST BABINOG POSLOVNOG CARSTVA

Abdieva tvrtka Finab duguje Poreznoj upravi Hrvatske gotovo 4 milijuna KM

VELIKI COMEBECK FIKRETA ABDI]A

DUGOGODI[NJA POLITI^KA BITKA ZA AGROKOMERC

PRIKUPLJANJE NOVCA OD KRAJI[KE DIJASPORE

IMA[ PETLJU, VRATI STAN

SVETLANA BROZ, DOBRA SKROZ

HRABROST SVETLANE BROZ

TITOVIM STAZAMA REVOLUCIJE

Morbidna politizacija ljubavne drame sa traginim zavretkom

NE OKRE]I SE, SINE!

DOBRI DUH DOBRI DUH GOSPO\E BROZ GOSPO\E BROZ

IMA[ PETLJU, VRATI STAN

Svetlana Broz, crna ovca porodice

Politiki zaokret predsjednika HSP-a

Da li je Zvonko Jurii ucijenjen optunicom za milijunski kriminal?!

KAKO JE KAKO JE ZVONKO ZVONKO DO[AO TOBE DO[AO TOBE

RASPLET POLITI^KE KRIZE