Ne znate vaa radnika prava, mislite da se kre? Nemate se kome obratiti ?

Kontaktirajte nas i pruamo

besplatni profesionalni pravni savjet!

2012 13.

U OVOM BROJU:
INTERVJUI sa: - strojovoom H-a - Nezavisnim cestarskim sindikatom PRIOPENJE JADRANKAMENA ZA JAVNOST POSLJEDICA REZIGNIRANOSTI VLADE GLEDE POSKUPLJENJA LINI NAM BACA PRAINU U OI

Ako ste nezadovoljni stanjem u drutvu, stalnim gaenjem radnikih prava, politikom scenom obiljeenom vladavinom gotovo identinih HDZ-a i SDP-a, kao i ostalih parlamentarnih stranaka, potinjavanjem cjelokupnog ivota interesima kapitala i privatnih profita, te se elite boriti za drutvenu promjenu javite nam se i PRIDRUITE AM SE. Odgovornost za promjenu lei na svakome od nas...

Radnika borba je slubeno glasilo organizacije Radnika borba. Web stranica www.radnickaborba.org Kontakt: radnicka_borba@yahoo.com

Do promjena moe doi samo ako se svi ukljuimo 095/826 6179 u borbu za njihovo postizanje i ako se poveemo. Sami ne moemo ostvariti svoje ciljeve, ve samo udrueni u organizaciju. Na je cilj formirati snanu organizaciju koja e se beskompromisno Pomozite irenje i izlaenje ovog asopisa boriti za zatitu interesa radnika, studenata, dobrovoljnim novanim prilozima nezaposlenih i umirovljenika i radikalnu promjenu drutva u interesu svih potlaenih. U tome nam je Broj rauna: 2340009-3212879396 (PBZ) vaa pomo neophodna...

Dosta je sektaenja, elimo jedinstvo! Prema vrstom radniko studentskom savezu!

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U 13. broj
www.radnickaborba.org

Radnika borba
RB: Predstavite nam inicijativu koja je nastala povodom davanja Hrvatskih autocesta u koncesiju . U kojoj je fazi inicijativa sada, kako planirate da e se odvijati i koji su konani ciljevi? Mijat Stani: Najprije da kaem neto o sebi i svome sindikatu. Ja sam predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, sindikata koji djeluje u cestarskim poduzeima; on djeluje u sedam poduzea od kojih su sva dravna. U zadnje vrijeme nova Vlada je najavila da e dati autoceste u koncesiju. Mi i sa bivim vladama, jo od 2005. godine, ratujemo protiv tih koncesija.

Radnika borba
Od osnivanja ureda do urednog podmirivanja poreza postoji ogromna provalija koju Lini nee moi samo tako preskoiti. No ostavimo i to po strani. Zato bi se kao izvanredan morao slaviti zahtjev da se potuje ono to stoji u zakonu? Ta poduzea su ionako duna da plaaju porez i nita se po tom pitanju nije promijenilo, niti im se porez poveao. Lini je nalik na policijskog inspektora koji jednoga dana ponosno nabija kapu na glavu, saziva medijsku konferenciju i saopava kako e se u blioj budunosti od sada poduzeti mjere protiv toga da razbojnici slobodno pljakaju. Naravno, u ovoj usporedbi postoji bitna razlika izmeu najveih poduzetnika i razbojnika: u velikom broju sluajeva kriminalci su prisiljeni obavljati svoj posao zbog osiguravanja egzistencije, prehranjivanja obitelji, te nezaposlenosti i dugova; krupni kapital krade na porezu samo da bi jo vie poveao svoj ionako ogromni profit koji su za njega stvorili radnici nakon izrabljivanja zaposlenika i krenja njihovih prava neplaanje poreza je samo sitna stavka u beskrupuloznoj potjeri za bogaenjem i jo vie novca. Neka nam Lini ne pokuava prodavati

13. broj
www.radnickaborba.org

Intervju s Mijatom Staniem, ezavisni cestarski sindikat:

e smije biti promjena u vlasnitvu strateke imovine bez volje graana!

Prva naznaka davanja u koncesiju je bila povodom stand by aranmana s MMF-om, gdje su poduzea dobila rok do kada su trebala provesti privatizaciju. Meutim od toga se odustalo, jednim dijelom i zbog toga to smo i mi kao radnici digli veliku bunu, ali se ista tema pojavila 2008. za vrijeme Ive Sanadera.

Mi smo organizirali i najavili prosvjed i nakon njegovog organiziranja stigao nam je prosvjed u ministarstvo kod ministra Boidara Kalmete i on je rekao da e odustati od koncesije. Mi smo traili pisanu potvrdu to nam je on i dao. Mi smo tada odjavili i prosvjedni skup jer se odustalo od koncesije.

Prole godine opet je krenula ta najava za koncesiju i to prije nego to je dola nova vlast. Radimir ai je ve u 11. mjesecu govorio o tome. Na to smo mi rekli da kada je u pitanju strateka imovina Republike Hrvatske, pogotovo kada je u pitanju infrastruktura, ume, voda, more, otoci i sline vane stvari, rije o toliko bitnim pitanjima da se mora pitati 2

graane to o tome misle. Treba za to traiti dozvolu od graana. Graani ne trebaju odluivati u drutvu samo na dan izbora nego bi trebali biti ukljueni u rjeavanje vanih pitanja kao to je strateka imovina. Poto je ovo ve ulo u ozbiljnu fazu krenuli smo s inicijativom prikupljanja potpisa za

pokuava prodavati svoju demagogiju jer nemamo niti ivaca, a niti vremena da gledamo loe iluzionistike predstave. Jesu li se poveali porezi najbogatijima? Ne. Da li je uspostavljeno praenje porijekla njihove imovine i sankcioniranje privatizacijske pljake (u kojoj je dobar dio njih i nastao)? Ne. Da li se kanjavaju svi oni koji prisiljavaju na prekovremeni rad i radnicima ne isplauju plae po vie mjeseci? Ne. Jesu li se "u ovim tekim vremenima kada svi moramo snositi teret krize "smanjile plae Liniu i njegovim prijateljima iz Vlade ili moda zastupnicima u Saboru? Odgovor znamo. Evo kako izgleda vaga na ijoj su jednoj strani najbogatiji, a na drugoj strani radnici, nezapo19

nezaposleni, studenti, umirovljenici, a koju nepristrano u rukama dri Slavko Lini, s povezom na oima; otjelovljujui ideal nepristrane pravde. Na jednoj strani pad plaa, otputanja radnika u javnom sektoru, poskupljenja hrane i energenata, rast nezaposlenosti posebno mladih, minimalna plaa koja ne raste, kolarine na fakulte-tima; na drugoj strani osnivanje novog poreznog ureda. Lijepo je biti siromaan i ivjeti u Hrvatskoj. Tada zna da svi snosimo teret krize i da je konano, kako bi rekao Josipovi (u ve zaboravljenoj predsjednikoj kampanji), ostvarena "Pravda".

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U 13. broj
www.radnickaborba.org

Radnika borba

Radnika borba
referendum. Na nezavisni sindikat e biti nosilac ove inicijative koja je veoma zahtjevna i trait e ozbiljnu infrastrukturu. Nastojat emo da se povede iroka javna rasprava sa predstavnicima udruga, intelektualcima, aktivistima, te svim graanima koji su zainteresirani. Nastojat emo odrati i tribinu i na je cilj da nam se u tome ukljui to vie ljudi, a pogotovo aktivista koji su pokazali volju da ele sudjelovati u kreiranju boljeg drutva. elimo ukljuiti sve sindikate, udruge, studente, umirovljenike - sve osim politikih stranaka. Stranakih boja ovdje ne smije biti jer se ne radi o stranakom, ve o stratekom pitanju to je od puno vee vanosti od nekakvog stranarenja. Naravno da pojedince neemo pitati pripadaju li ovoj ili onoj stranci to nas ne zanima no ne mogu se stranke promovirati uz ovakav program. Zato ove Karamarkove najave da e HDZ traiti referendum predstavljaju samo politiku igru. Stranka koja je najvie kriva zbog privatizacija koje nam se dogaaju i koja nas je dovela u ovu situaciju je upravo HDZ. Oni su nas zaduili, a sada imaju obraza govoriti da e oni provoditi nekakve referendume. Zadnji koji je kompetentan i koji ima pravo da se javlja je HDZ. Ta inicijativa nee ostati samo na autocestama. Naa je ideja da kroz javne rasprave doemo do nekakvog konsenzusa o tome to je to strateka imovina RH za koju bi vlada uvijek morala pitati graane ukoliko eli mijenjati strukturu vlasnitva. Ve je puno toga otilo iz naih ruku. Nije se smjelo npr. dogoditi da banke odu. Ne smije nam se dogoditi daljnja erozija da ono to smo mi gradili i stvarali odlazi u privatne ruke i da nas to dovodi u ropski poloaj. Zato su autoceste nama toliko bitne? Zato jer one predstavljaju najskuplji projekt RH. Nikada se ni u to nije toliko uloilo kao u izgradnju autocesta. Ta ulaganja su najveim dijelom od naih graana cestarina je predstavljala manji dio podmirivanja trokova, uglavnom je to ilo iz cijena goriva. Svake godine izdvoji se otprilike milijardu i pol kuna za izgradnju autocesta. Sada nitko ne pita 3

13. broj
www.radnickaborba.org

Lini baca prainu u oi

Prije nekog vremena su eksplozivni novinski naslovi i dinamine televizijske najave, uz mnogo usklinika i povienih tonova, zagluile medijski prostor: "Lini udara po najbogatijima", "Lini je odluio stati na kraj samovolji najbogatijih", "Najbogatiji pod posebnim nadzorom", "Osnivaju se posebni porezni timovi". Ponekad se u ovom minispektaklu govori ak i o novim poreznim komandosima koji e tjerati pravdu na tetu najbogatijih. Kada netko od bezbrojne sirotinje u ovoj zemlji uje ovakve najave trebao bi, ini se, ve samim time biti sretan, bez obzira o emu se zapravo radi. Radi se o tome, da bi, zamislite samo, i najbogatija poduzea, oko 600 firmi koje predstavljaju najkrupniji kapital u Hrvatskoj, takoer trebale plaati porez. Naime, do sada su krupni kapitalisti, tzv. "veliki porezni obveznici", u praksi sami mogli odreivati koliki e porez platiti porezni nadzor obuhvaao je samo oko 5% najveih poduzea! Tako su predstavnici krupnog kapitala prema procjenama godinje krali dodatnih 200 do 300 milijuna kuna. Sada bi se, kako je najavio Slavko Lini, trebao osnovati novi posebni porezni ured koji bi pratio podmirivanje plaanja poreza najveih firmi, koje ostvaruju prihode od 400 milijardi kuna po godini. Tako Lini "udara" po najbogatijima, zapravo rukama po zraku mae u prazno kako bi se dobio dojam da uope eli udariti kada bi zaista udario po najbogatijima udario bi po onima bez kojih vlada SDP-a ne bi ni mogla postojati, tj. udario po vlastitom trbuhu. ..

graane to e biti s tim autocestama. Za nas u sindikatu autoceste nisu toliko bitne zbog statusa radnika jer posao je sindikata da ispregovara dobar kolektivni ugovor, a s obzirom na direktive koje slijede ulaskom u EU morat e se dodatno pojaati sigurnost , to znai i vei broj izvrilaca. Tu nisu u opasnosti radnici da e izgubiti radna mjesta ili imati manju plau. Pitanje je prava svih graana. elimo obrnuti sadanju situaciju, odnosno postii to da e svaka budua vlast ako na bilo koji nain eli mijenjati vlasniku strukturu morati raspisati referendum. RB: Kakvo je stanje s vremenom? Mijat Stani: Vremena ima dovoljno jer mi moemo to se tie sakupljanja potpisa to raditi do dana potpisivanja koncesijskog ugovora. Mi neemo uriti dok ne osiguramo kompletnu infrastrukturu. Odredit emo najnii broj stanovnika nekog mjesta koji je potreban da postavimo svoj tand. Kada svi budu postavljeni onda u posljednjih petnaest dana kreemo u akciju. Cilj e nam biti skupiti najvie potpisa to moemo, a ne samo onoliko

prikupljanja

potpisa

za

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U 13. broj
www.radnickaborba.org

Radnika borba
koliko je potrebno za referendum. Jako je bitno da ljudima vratimo samopouzdanje da mogu utjecati. Kada prikupimo potpise onda sigurno idemo na referendum. Vie se nikada ne smije dogoditi ovo to su uinili sindikati koji su jedini i uspjeli prikupiti potpise da se odustane od referenduma. Tu vie pitanje i nije bilo vezano uz odredbe ZOR-a nego je bilo vie rijei o tome da ljudi dobiju osjeaj kako su bitni, kako predstavljaju politiki faktor i mogu dovesti do promjena. RB: to vidite kao potencijalnu najveu prijetnju prikupljanju potpisa? Mijat Stani: Prije svega dio medija i interesne grupe kojima nije u cilju da se referendum provede. Naravno da takvi ele da se ova inicijativa obezvrijedi i da e pokuati uiniti sve da pokau kako nije onako kako mi tvrdimo. To mogu biti i politike elite. Ne znamo koje sve obaveze koja stranka ima na meunarodnoj obavezi. Mi ne znamo jesu li neki krediti ili projekti uvjetovani obavezama te vrste. Mi to ne znamo jer ne znamo to se iza toga krije. No, svakako da e veliki kamen spoticanja biti politike elite koje su u slubi krupnog kapitala, odnosno jednostavno reeno kapitalista. Ti kapitalisti su najvei neprijatelji koji su zapravo itav jug doveli u situaciju u kojoj je sada, gdje vie na Mediteranu nemamo niti jednu zdravu privredu. Od njih zajedno s politikom elitom s kojom su povezani moemo oekivati da e nas najvie ometati. No, mislim da emo biti dovoljno uvjerljivi sindikati su sve jai i udruge su sve jae. Na prvi pogled se ini kao da su svi pasivni, no mislim da je to pomalo i dio pristojnosti prema nekome novome tko je tek doao, da se pusti vidjeti hoe li ispuniti ono to je obeao. Mislim da to nisu uinili i da se to polako troi. Stalno se govori kako poduzea ne mogu biti dravna, kako je drava lo gospodar. To je ironino jer to govore oni koji gospodare dravom. To znai da sami kau: mi smo loi gospodari. Ja im na to mogu samo rei odstupite. RB: Kakvo je stanje na sindikalnoj cestarskoj sceni? Mijat Stani: Nastojimo nita ne prepustiti sluaju, koristiti 4

Radnika borba
radnici ne stignu reagirati na to. A ako i stignu, porast cijena pogaa i ostali dio stanovnitva, poput politiara i bogatih kao i umirovljenika, jednom rijeju pogaa one koji nisu radnici u pravom smislu. Na taj nain se opi porast cijena ciljan na radnike i smanjenje cijene radne snage kamuflira tako to zahvaa itavo stanovnitvo. Meutim, na poetku smo rekli to znai porast cijena za bogataa, a to za jednog radnika. A ipak radnik je u jedinstvenoj situaciji jer on jedino ima za prodati svoje ruke i znanje, nita drugo. Tako da poskupljenje nikako ne pogaa isto njega i, naprosto, 'ostalo stanovnitvo'. Nakon to smo vidjeli pozadinu poskupljenja i vladine rezigniranosti, treba vidjeti koji su budui koraci. Zato uope trebaju takve prevare radnika od strane drave? Zato to je kapitalu potrebna jeftina i posluna radna snaga. A potrebna mu je zato jer mu ona predstavlja troak kojeg je u nuno uiniti to manjim kako bi poveao svoj profit. No, zato on mora poveati svoj profit? Veina njegova profita ide na proirenu reprodukciju, dakle na akumulaciju, dakle, izmeu ostaloga i na ulaganje u noviju opremu i modernije naine

13. broj
www.radnickaborba.org

sve zakonske mogunosti koje nam se otvaraju za ostvarivanje interesa radnika, te biti stalno ukljueni u zbivanja. Stanje za radnike na temelju toga nije loe, posebno u ovoj kriznoj situaciji, a lanstvo u sindikatu se kontinuirano poveava. Sve tvrtke u kojima djeluju nai sindikati prole su dosta neokrznuto kroz ovu krizu. Na podruju naeg djelovanja je prisutan jo jedan sindikat s nekih sedamstotinjak lanova. Kada smo uli u sukobe oko korupcijskih afera uprava je vrila ogroman pritisak da se ljudi ralanjuju iz naeg sindikata i ukljuuju u ovaj drugi. Meutim, nama nije otilo mnogo lanova, nekih 200, za usporedbu, na sindikat ima 1800 lanova. Tako da su tamo uglavnom otili efovi i direktori kako bi mogli napredovati. Da bi se s nama to bolje obraunali pokuali su nam osnovati i jednu para-sindikalnu organizaciju Udrugu branitelja i potovatelja Domovinskog rata koja je takoer glumila nekakav sindikat. ak su ih pokuali ugurati i u pregovore, to smo mi kategoriki odbili. Rekli smo da nema anse da sjedimo u istoj prostoriji i

proizvodnje i razvitka proizvodnosti. Ovo sve zato da bi opstao na tritu u ratu s drugim kapitalima. Prema tome konkurencija se, zakon imanentni kapitalizmu, pojavljuje kao egzogeni, vanjski zakon pojedinanom kapitalu. Ovdje se ne radi o jednom kapitalu i njegovoj personi-fikaciji, kapitalistu. Ovdje se radi o mnotvu kapitala i njihovim odnosima, o izvrnutom sistemu koji putem konkurencije, u krajnjoj instanci, liava radnika (kao veinskog lana drutva) normalnih ivotnih uvjeta i ini od njega vjeitog tragaa za ivotom boljim od ljudskog minimuma. Prema tome, ono za to se trebamo zalagati u ovom trenutku jest da se poskupljenje zaustavi odmah! Stop ruenju cijene radne snage! Kapitalu nije dosta da radnika iskoritava kao ivotinju, on bi jo i da za to ne mora plaati ni minimalac. Neka kapital zaposli radnika u ovim

uvjetima koje je sam stvorio! Nije radnik kriv za krizu niti za razna otputanja, pa onda radnik za to ne mora niti plaati. To to kapital ne moe igrati ak ni po svojim pravilima dokazuje da je njegovo vrijeme itekako prolo. Pritom treba denuncirati i predstavnike vlade koji silno pomau kapitalu u njegovoj namjeru da svako malo mijenja pravila igre kako to njemu odgovara. Jedina vlada koja bi branila interese radnika, a samim time i interese veine stanovnitva bila bi radnika vlada. Kao ista suprotnost ovoj vladi kapitala.

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U 13. broj
www.radnickaborba.org

Radnika borba

Radnika borba
raspravljamo o radnikim pravima s kojekakvim udrugama militantnih naziva. Posebno je znakovit njihov znak koji predstavlja logotip HAC-a u koji je zabijena kama, to je zaista neto posebno. Takve udruge branitelja esto su zapravo sklonite za ljudska zla. sklonite za ljudska zla. Neki misle da ako se nazovu udrugom branitelja mogu raditi to ele, a nitko ih ne smije niti najmanje kritizirati. Mi smo pokazali da to nije tako i od samog poetka smo traili njihovu zabranu, zabranu koritenja oglasne ploe, upotre-

13. broj
www.radnickaborba.org

upotrebe loga HAC-a itd. u emu smo konano i uspjeli. Udruge ako ele mogu istupati u javnosti, no prema zakonu u poduzeima je mjesto samo sindikatima.

Puia, 22. listopad 2012.

dugorono, pozitivno djeluju na proraun. Vlada sve ove reforme i politike provodi onom poznatom metodom: dvije muhe jednim udarcem. Dakle, doputaju poskupljenja zbog konsolidacije javnih financija i, a to je glavno, zbog ruenja cijene radne snage i potencijalnog pokretanja ciklusa kapitala. Skuplji ivot za ionako siromanog radnika ima porazne posljedice. No, upravo su te porazne posljedice za njega, poslovni pothvat za kapital. Hrvatski je radnik ve godinama na dnu to se tie ivotnog standarda. Udio izdataka za hranu i stan uzima oko 30 %

njegove plae, a sve to je vie od te razine, smatra se siromatvom. Prema tome, sad kad mu se taj udio poveava na 35% ili 40%, vidi se zapravo pad ivotnog standarda. Kako je sve vie takvih radnika kojima se ivotni standard strovalio, oni nemaju izbora. Radit e za bilo koji novac i pritiskati one radnike koji su nezadovoljni s trenutnim plaama. Kad smo ve kod tih radnika, kako se na njih odrava ovo poveanje? Njima nominalna plaa ostaje ista, odnosno ne ostvaruje godinji rast ili ako i ostvaruje, on se kree oko 1 % godinje. U isti mah porast cijena ivotnih

potreptina za radnike kao hranu za kapital iznosi i do 3 % ili 4% godinje. To znai da im realna plaa, odnosno plaa za koju mogu kupiti toliko i toliko roba, pada u prosjeku za 2 % godinje. Sva perfidnost poskupljenja i lei u ovoj relaciji nominalne i realne plae. Realnu plau prosjean radnik teko da moe izraunati pa je onda i onemoguen vidjeti njezin pad. Sindikati u tu svrhu imaju izraun tzv.potroake koarice, no oni su od njega nedavno odustali kazavi da cijene tolikom brzinom i uestalou rastu da ih se vie ne moe uraunavati u potroaku koaricu. Stoga pad realne plae uoava se tek naknadno i u to takvoj mjeri da

PRIOPENJE ZA JAVNOST
Ovim putem elimo upozoriti hrvatsku javnost na alarmantno stanje u Drutvu Jadrankamen d. d. Puia u steaju. Dogaa se upravo ono na to je Nezavisni sindikat radnika cijelo vrijeme upozoravao i borio se svim sredstvima da se ne dogodi, meutim. Steajna upraviteljica podijelila je otkaze svim zaposlenicima i time dodatno opteretila drutvo nepotrebnim otpremninama. Na posao je vratila nekih pedesetak radnika, naravno sa bitno smanjenim koeficijentima i, naravno, sada su to ugovori na odreeno vrijeme. I ono malo proizvodnje koja se odravala u R.J. Puia sada je u potpunom kolapsu. Sve ostale R.J. su zatvorene. Kamenolomi se nisu istili punih pet mjeseci, a sva otprema iz Jadrankamena svela se na poneki blok Talijanima, te gaterske ploe i latre u prodajni centar. Oni koji znaju to je to gaterska ploa, a naroito latra, znat e da je to ista kraa.To je zapravo podrivanje temelja JK, no steajna upraviteljica uporno od poetka svog mandata forsira takvu strukturu proizvoda i otpreme istih. No, ponavljam sva proizvodnja i otprema iz JK svela se na nekih, ma puno je rei, 5% od normalne. Za ilustraciju Jadrankamen je u normalnim vremenima otpremao mjeseno nekih 5

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U 13. broj
www.radnickaborba.org

Radnika borba

Radnika borba
Uska povezanost ili, bolje reeno, strukturna zavisnost o snanijem kapitalu Zapada, uzrokovala je da kriza zahvati i hrvatsko gospodarstvo. Ono zadnjih nekoliko godina zaredom ostvaruje pad. Kapital je, dakle, ve nekoliko godina na dnu svog ivotnog ciklusa. Tako barem procjenjuju razni strunjaci i vlada. Ono to je sad potrebno jest snani poticaj koji e pokrenuti novi ciklus kapitala. Ovaj se poticaj, zahvaljujui iskustvu nakon prvog svjetskog rata, iz kojeg je kapital podosta nauio, oekuje da uradi drava. Prema tome, imamo situaciju u kojoj je kapital u krizi, a kako je zahvatio itavo drutvo, to je i drutvo u krizi, a izlaz iz te situacije se nalazi u dravnoj intervenciji. Ali to se nalazi iza dravne intervencije? To ne mora biti samo poticanje efektivne potranje od strane drave, smanjenje kamatnih stopa, trilateralni sporazum izmeu kapitala, rada i drave i sl. Hrvatska nema neovisnu monetarnu politku, a fiskalna joj je trenutano onemoguena ulaskom u EU i pridravanjem euro pakta o fiskalnoj konsolidaciji te udovoljavanjem rejting agencijama koje bi u suprotnom ruile rejting i pogorale financijsku situaciju pogorale financijsku situaciju drave. Dakle, dobar dio intervencijskih politika ne moe biti u potpunosti implementiran. Meutim, postoji jo jedna politika, a koja je zapravo i kljuna. To je politika najamnina. Njezina je vanost u tome to se njome ostvaruje najbitniji uvjet za pokretanje ciklusa kapitala i to u vrijeme kad je, zbog specifine situacije u Hrvatskoj gdje je bruto plaa visoka uzrokovana velikim brojem neaktivnog radno sposobnog stanovnitva, umanjeno djelovanje rezervne industrijske armije. Kapital trenutno ne vidi gdje bi investirao i kako bi pokrenuo proizvodni ciklus kad je cijena radne snage na razini koja za njega nije profitabilna odnosno ne omoguuje mu traenu profitnu stopu. Dok se ona ne spusti do odreene razine, naravno uz

13. broj
www.radnickaborba.org

18000 m2 obraenih ploa, plus klesanci plus blokovi i ostali proizvodi. Dakle svi ini i radnje steajne upraviteljice ukazuju da ona hita krupnim koracima ka cilju kojeg je zacrtao njen nalogodavac, a to je zamislite apsurda bivi vlasnik JK. Da je tome tako, ukazuje i injenica da su u petak 24. kolovoza 2012 godine pod okriljem noi iz Jadrankamena (R.J. Puia) trajektom RABLJANKA odvedena dva velika Caterpiralova dampera u nepoznatom pravcu. Ti su strojevi osnovna sredstva za rad u kamenolomima i JK je bez njih ko ptica slomljenih krila U svezi svega naprijed iznesenog pozivamo sve medije da se osobno uvjere u nae navode. Pozivamo i sve odgovorne koji evo iako je srce ljeta, jo uvijek spavaju dubokim zimskim snom, da se konano probude i krenu radit posao za koji im je hrvatski narod dao mandat. S potovanjem!
za Izvrni odbor predsjednik Toni Drpi

ostale popratne uinke poput promjene zakona o radu, daljnjih otputanja i sl., nee biti masovnijeg zapoljavanja odnosno nee biti uzleta proizvodnje. A kako se najefikasnije rui cijena radne snage? Upravo opim poskupljenjima! Vlada ne zaustavlja rast cijena iz glavnog razloga to rui cijenu radne snage kako bi je kapitalu dala na pladnju. Drugi razlog, koji naravno nije za odbaciti, ali nije direktno vezan uz odnos kapital rad, jest sreivanje prorauna. Poveanjem pdv-a proraun se puni dobro, poto je to indirektan porez i poto ljudi moraju troiti, makar i na najosnovnije namirnice. Javne financije se takoer konsolidiraju na nain da se nekim tvrtkama, poput HEP-a, dopusti da dignu cijene svojih proizvoda kako ne bi imale odreene gubitke i na taj nain, gledano

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U 13. broj
www.radnickaborba.org

Radnika borba
POZADI A REZIG IRA OSTI VLADE GLEDE POSKUPLJE JA
Prvo je povean pdv, potom su rasle cijene energenata to se odrazilo na cijene grijanja, a onda su u meuvremenu poveane i cijene hrane. Takoer, pred nama je vjerojatno jo jedno poveanje cijene hrane zbog zbog sue i vladine odluke da ne pomogne seljacima. Sve ovo ini jedan skup pojava koji moemo oznaiti kao opi porast cijena. On e ove godine biti oko 4 % u odnosu na prolu godinu. Radni ljudi su oajni, ne znaju to e, a rauni, i to sve vei, dolaze im na naplatu. Moraju se hraniti, djeci kupovati knjige za kolu, oblaiti ih, plaati rate kredita itd. Nekog kapitalistu ili politiara ne dira to se hrana poveala za 10 % ili 20 % kad njima ionako, gledajui relativno u odnosu na njihove plae, davanja za hranu predstavljaju zanemarivi troak. No, kako je radnicima? Nikome nije jasno zato vlada, i to veinom

Radnika borba
materijalna prava
Radnika Borba: Koje je vae zanimanje u H-u i koliko dugo radite? Strojovoa: Strojovoa sam i radim ve preko deset godina. RB: Kakvi su radni uvjeti? S: to se tie radnih uvjeta, oni objektivno nisu zadovoljavajui. Prije svega zbog starog voznog parka koji zasigurno ne zadovoljavaju kriterije po kojima vozila danas izlaze na trite. Tu mislim na zadovoljavanje nekih tehnikih specifikacija koje utjeu na zdravstvenu sposobnost za obavljanje tog posla. A veliki su, recimo, problemi utjecaja vibracije, buke, zraenja ionizirajuih i neionizirajuih pa ak i azbestnih estica s kojima se susreemo. Tako da to ostavlja trag. Kako je vozni park star preko etrdeset godina, on sigurno ne zadovoljava nekakve normative koji su danas postavljeni. I to utjee, to direktno to indirektno, na zdravlje pojedinca. Dalje to smatram da je bitno jest da sam sistem odravanja koji je vrlo problematian i sad tu ulazimo u sferu politike. Zato to, ako bi gledali u tehnikom smislu (znai, kako je odreenim pravilnikom pro-

13. broj
www.radnickaborba.org

socijaldemokratska, doputa da se sve ovo dogaa. Zar Milanovi i ekipa ne vide da je ljudima sve tee, da cijene lete u nebo? Neki kau da je ova vlada luda jer mari samo za proraun i njegovo punjenje. Drugi kau da ova vlada nema obzira prema malom, obinom ovjeku i da s takvom ekonomskom politikom nikada neemo izai iz krize. Koliko god bile ovakve konstrukcije jednostavne, pa stoga i privlane, zadatak naeg asopisa je da upozori na njihovu povrnost i da pokae pozadinu stvari. Ovakve konstrukcije su, dakle, povrne jer se fokusiraju na ono neposredno i na ono oigledno, to jest na to da se u zadnje vrijeme odvija opi porast cijena i da se ivotni standard uruava. Meutim, pozadina se ne vidi jer je ona 'skriveno oruje' klase kapitalista i njihovih saveznika, vlade, u novijoj povijesti kapitalizma. Stoga, ukoliko se to 'oruje' prokae, kapitalu se nanosi teak udarac i to u vrijeme krize. Dakle, o emu se radi ili koja je pozadina ovih poskupljenja? Iako u svom poloaju polukolonije na periferiji EU, hrvatska kapitalistika klasa ima svoje potrebe i interese, a koji su odreeni samim njenim poloajem unutar kapitalizma.

Intervju s radnikom H-a: Tu vie nisu bitna radnika i

pisano), ispalo bi, zapravo, da nijedno vozilo tehniki nije ispravno i time bi bio obustavljen kompletan promet. I onda se na te sitnice ne gleda, a te sitnice su vrlo bitne. Jer to je s jedne strane monoton posao, koji zahtijeva i nekakvu automatizaciju, ogranien si na tri, etiri kvadrata prostora koji sigurno nije idealan. Tu govorimo o klimatizirajuim uvjetima, zatim barem deset do dvanaest sati mora sjediti, zvuna izolacija vozila, to ovjek kad je mlai moda i ne osjea. No, kako stari sve vie obraa pozornost na te stvari.

14

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U 13. broj
www.radnickaborba.org

Radnika borba

Radnika borba
- Ponitenje odluke o poskupljenju struje i plina

13. broj
www.radnickaborba.org

NEPOSREDNI ZAHTJEVI RADNIKE BORBE

- Bez izuzetka ukinuti svaku privatizaciju kod koje su uoene nepravilnosti, te konfiscirati svu imovinu i zaradu steenu na taj kriminalni nain. Na taj nain steeno financijsko i industrijsko bogatstvo preusmjeriti u pokretanje proizvodnje, te projekte od neposrednog interesa za radnike i siromane - Osiguravanje hitne isplate svih zaostalih plaa otre zakonske mjere protiv svih poslodavaca koji ne isplauju plae na vrijeme i prisiljavaju na prekovremeni rad - Preuzimanje velikih propalih poduzea od strane drave uz uspostavu radnike kontrole. Tako se moe zatiti na tisue radnih mjesta, poduzea spasiti od propasti i rekonstruirati, te putem radnikog nadzora onemoguiti daljnje cvjetanje kriminala i zakulisnih igara. - Osiguravanje da plae ispod jasno odreenog minimuma svojim rastom prate rast ivotnih trokova. - Skraivanje radnog tjedna bez smanjivanja plaa, kako bi se, izmeu ostaloga, omoguilo poveanje zaposlenosti - Prevladavanje recesije omogueno optereivanjem samo najbogatijih pojedinaca koji ne ive od svojega rada, bez ikakvih dodatnih optereivanja radne populacije. Radnici ovu krizu nisu izazvali i oni je ne smiju ni plaati. - Uvoenje ekstremno progresivnog poreza koji omoguuje poboljanje ivotnog poloaja najsiromanijih slojeva na temelju optereivanja najbogatijih - Uvesti dodatne oblike poreza na svu zaradu koja nije steena vlastitim radom (renta, profit, kamata, dionice) - Poslovanje banaka iz slube krupnoga stranog kapitala staviti u slubu razvoja ekonomije stavljanje poslovanja banaka pod demokratsku kontrolu samog naroda putem nacionalizacije - Potpuni prestanak svake privatizacije, posebno ukidanje mjera usmjerenih prema privatizaciji kolstva, zdravstva, stratekih i prirodnih resursa.

Zatim uvjeti rada po danu i po noi se jako razlikuju. Vrlo je teko raditi po noi jer je ovjek prirodno koncipiran da je danu budan, a po noi spava. Tako da su receptori u nonim satima u tako loem okruenju puno optereeniji nego kad bi to okruenje zadovoljavalo suvremene standarde. Veliku ulogu u svemu tome igra i radno vrijeme koje nije klasino. Radno vrijeme strojovoa je izraeno na temelju turnusa vlakova. Tako da kad bi govorio o svom radnom vremenu, to bi bilo: danas sam u dva, sutra sam u jedanaest, prekosutra sam u pet itd. E sada u EU, to se e primjenjivati i kod nas a zasad se izbjegava, postoji europska dire-

ktiva za eljezniki promet koja regulira rad eljeznikih transportnih radnika, zapravo svako radno mjesto. Da se fokusiramo na radno mjesto strojovoe. Tom direktivom je reguliran odmor izmeu smjena, to je i sada regulirano jer, odmor izmeu dviju smjena mora biti minimalno esnaest sati. Da se moe imati dvije uzastopne none, ali nakon toga mora biti odmor od najmanje 24 sata. Zatim je obavezno jednom u mjesecu imati slobodan vikend. Sada bi se trebala regulirati mjesena norma rada koja bi trebala iskljuivati prekovremeni rad. Ipak, do prije nekoliko godina postojala je i ta praksa kada se radilo i preko 40 prekovremenih sati. To je bilo 8

oito krenje zakona jer je njime propisano da za sva zanimanja s posebnim uvjetima rada ne smije biti prekovremenih sati. Naravno, tome se progledavalo kroz prste. I to smo vie napredovali u pretpristupnim pregovorima s EU ovakvih stvari vie nema. RB: Kakva je situacija meu radnicima? Priaju li o ovim stvarima, da li su nezadovoljni ili zadovoljni? S: Pa radnici razgovaraju izmeu sebe, ali kad bi netko izvana doao mogao bi rei ne da je situacija idealna nego da je porazna. Samo postoji jedna stvar za koju ne znam je li specifina samo za nae

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U 13. broj
www.radnickaborba.org

Radnika borba

Radnika borba
zanimanje ili je i svugdje tako. Ljudi, evo kad sjednemo na kavu, iznose svoja miljenja i svoja stajalita koja su po ovom pitanju negativna. Ali, kad je recimo to govor pred istaknutim ljudima, prije svega sindikalnim elnicima, onda nema problema i ispada kao da je sve idealno. I ljudi su na neki nain, po mom miljenju, nali svoje interese u cijeloj toj situaciji da se priklone odreenoj struji zbog ostvarenja tih osobnih interesa. Zato ne ele iznositi svoja miljenja ili negativne vibracije. Dakle, radnik iako je svjestan da su radni uvjeti loi, da je plaa mala ili pak ima primjedbe (probleme) ovakvog ili onakvog tipa, ne govori nita. Jer ako bi te probleme iznosio automatski bi se naao na nekakvoj, nazovimo to, crnoj listi gdje bi zapoeo proces ikaniranja. RB: Od radnika ili S: da, i od drugih radnika. Situacija je sloena iz prostog razloga jer je sindikat H-a postao jedna paralelna uprava. Izborili su ili osvojili, ne znam kako bih to nazvao, toliku mo utjecanja na svaku stavku odluivanja, da se sve prethodno mora pitati. I tek na njihovo odobrenje se vuku odluke i kadrovske krialjke. injenica je da niti jedan ef nije postavljen na poziciju da se nije dobila suglasnost sindikata. I on postaje instrument pritiska ovlatenog obrauna sa sindikalnim istomiljenicima. Znai, ako ste vi u sukobu zbog propagiranja radnikih prava i borbe za bolju radnu poziciju i bolje materijalne uvjete i to sad sindikatu ne odgovara, pojaava se pritisak od strane efa koji je postavljen od strane sindikata. I to na nain da ete vi dobiti loiji turnus, to vas automatski moe staviti u poziciju i loijeg materijalnog privreivanja, loiji su i uvjeti rada. U neku ruku vri se klasian mobbing, koji je danas teko dokazati, ali problem je u tome da li si ovjek to, a u ovom sluaju i strojovoa moe priutiti. Naime, za obavljanje tog posla uvjet je da si psihofiziki sposoban, a mobbing, znamo, je atak na psihiku stabilnost radnika. RB: Spominjete sindikate Je li itava organizacija ukljuena u to ili rukovodstvo? S: Pa, to je piramidalno postavljeno, jer oito postoji preutni interesni dogovor. Svako ima svoju sferu interesa. Ove na najvioj razini moda zanima visoka politika. Apsurdna injenica je da iako se sindikati fi9

13. broj
www.radnickaborba.org

naem drutvu o odnosu na najkrupnije kapitaliste koji izrabljuju radnike, poniavaju njihovo dostojanstvo, te ne isplauju plae. S druge strane, obini radnici ukljuujui tu i one koji su neto bolje plaeni, kao i npr. nastavnike nalaze se u sasvim istim problemima kao i radnici u privatnom sektoru. I njihova se prava napadaju i njihova primanja nisu dovoljna za dostojan ivot, te ni oni nisu osloboeni razmiljanja o tome kako e prehraniti sebe i svoje obitelji. Naravno, gledano u cjelini njihova prava su u prosjeku bolje zatiena od prava radnika koji rade kod privatnika. No to nije razlog za slobodno prieljkivanje pogoravanja njihovih prava i smanjivanja njihovih plaa. Sasvim suprotno, to je razlog za to da se zajedniki

radnika u privatnom i radnika u dravnom sektoru. Posebno bi radnici dravnog sektora, budui da su u pravilu bolje organizirani (zbog nerijetke prakse onemoguivanja stvaranja sindikata kod privatnika) trebali pruiti ruku svojim kolegama i iskazati konkretnu solidarnost, te im pomoi da se i sami bolje organiziraju, te da se stvori zajedniki front protiv zajednikih neprijatelja: vlade i kapitala (koji su meusobno veoma usko povezani). Vlada esto eli prezentirati stvari kao da se problem sastoji u tome to se jednim radnicima mora oduzeti da bi se drugim radnicima moglo poveati. Stoga sve one koji se bore za svoja prava optuuju da su neosjetljivi prema drugim radnicima i govore kako se svi

proputaju spomenuti one kod kojih se nalazi silan novac i kojima se zapravo treba oduzeti da bi se moglo dati siromanima: banke, krupni kapitalisti, poslodavci koji prisiljavaju na prekovremeni rad, ne isplauju plae i potkradaju na plaama, sumnjivo obogaeni u privatizaciji tj. ratni profiteri i tajkuni...U tu rubriku ulaze jo i saborske plae i mirovine kao i sve ostale privilegije po pitanju kojih nikada nije vrijeme za odricanje. Goleme svote novaca koje se mogu dobiti od ovih parazita i izrabljivaa trebaju se upotrijebiti kako se povisila prava i plae svih radnika, kako u privatnom tako i dravnom sektoru. Mi nismo izazvali krizu i ne elimo za nju plaati, neka plate oni koji su nas u nju uveli!

surdna injenica je da iako se sindikati financiraju iz lanarina i da imaju dovoljno za svoju pregovaraku neovisnost u odnosu na poslodavca, svaki od tih sindikalista i povjerenika ima koeficijent koji njemu poveava plau i to za neostvareni rad jer on ne radi slubeni posao npr. strojovoe. I sad imamo klasian sukob interesa. Predstavnik sindikata treba zastupati interese lanstva, a plaa ga, po koeficijentu, poslodavac s kojim treba pregovarati za interese radnika koji su u suprotnosti s poslodavcem. Moemo ak govoriti o nekakvoj megalomaniji jer tu vie nisu bitna radnika i materijalna prava nego je tu bitnija sfera mnogo veeg novca. Novac od nabavke repromaterijala, rezervnih dijelova, pogodba, novac od ugovora za nabavku nafte, sklapanje poslova mimo javnih natjeaja, uzimanje skupljih ponuda itd. Dakle, sindikat vodi rauna o tome, a ne vodi rauna zato, primjerice, plaa kasni ili zato su izgubljena neka socijalna prava, zato se odustalo od etiri dana godinjeg odmora itd. RB: Znai koristi od ovoga to se nabrojali ima jedan dio ljudi unutar sindikata

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U 13. broj
www.radnickaborba.org

Radnika borba
Da, to je uski krug ljudi. Tako je to organizirano. Imate slubu nabave; izmeu ostalog, postoji nadzorni odbor koji treba kontrolirati rad uprave, ali kako su tu pozicije sve namjetene, a na sve je utjecao i sindikat, opet se pita i glavne ljude u sindikatu kako dalje. Naravno, odreene slube dobiju informaciju koliko je potrebno da odrade posao koji su oni odluili da se mora sklopiti, i svatko onda dobije svoju proviziju. Postoje razlozi zato se na nioj razini tolerira da se s lokomotiva krade po tristo, petsto, tisuu litara u jednoj smjeni i da nitko ne nastrada. Zato to je ovdje oito puno vea lova u igri i onda na toj nioj razini neka ti ljudi svoje rade, u isto vrijeme podravaju glavne
S:

Radnika borba
jedna velika administracija i koja je za ovaj obim poslovanja koje H ima prevelika. Drim da bi pod racionalizacijom trebalo ii i poboljanje u operativnom smislu, ne samo otputanja. S obzirom da se H bavi prijevozom ljudi i dobara, ta brojnost ljudi je sigurno bila predviena za vei teret. E sada se treba postaviti pitanje i odgovornost ljudi zato je nama u zadnjih tri godine promet tereta pao za pet milijuna tona, a na drugim eljeznicama nije? Zato se nama dogaa da brod s teretom uplovi u luku Bakar i stoji tamo tri dana jer nema vagona ili nema lokomotiva, te zatim die sidro i odlazi u Sloveniju? Zato terminal Brajdica koji ima potrebu, (otkako je ova filipinska tvrtka dobila koncesiju za kontejnerski

13. broj
www.radnickaborba.org

ljude u sindikatu, a ovi se pak potom bave viom sferom, korupcijom ili kriminalom. E sad da ne bi ispalo da ja tu govorim rekla-kazala, kroz medije smo mogli proitati zato je tvrtka Energopetrol dobila posao nabave s vuom vlakova za skuplju naftu od dvanaest milijuna kuna. Iako je bila ponuda dugogodinjeg komitenta, INA-e, za toliko jeftinija. Zatim, iako je postojao novac, namjerno se kasnilo s plaanjem jer je u klauzuli stajalo da se za kanjenje od jednog dana plaa toliko i toliko penala. Na kraju je plus ovih dvanaest milijuna kuna na godinjoj razini bilo plaeno nekih etiri milijuna kuna za penale. I onda se dolazi do ovjeka koji je bio vlasnik

Energopetrola (sada je to prodano slovenskom Petrolu) Jozo Kalem, koji je prijatelj Slavka Linia, a on je financirao predizbornu kampanju SDP-a. RB: Kako gledate na mjere racionalizacije (otputanja) i modernizacije koje su najavljene? S: Pa sigurno da se kroz adekvatniji i profesionalniji pristup moe doi do uinkovitijeg poslovanja. Razvidno je da kod nas ima propusta i neznanja. Ali to se sve dogodilo iz prostog razloga jer su struni ljudi doslovno otjerani iz tvrtke. Kvalitetno i struno miljenje nije bilo poeljno jer je bilo u suprotnosti s onim to zastupa kriminal i nepotizam. I onda dolazimo do toga da je generirana

terminal), u 24 sata otpremati devet direktnih vlakova, a otprema jedan dnevno? I sada su to pitanja upravo za ljude koji rade u operativi i upravi, odnosno menadmentu koji je direktno odgovoran za situaciju. A radnik je ovdje samo izvrno lice, on izvrava samo ono to mu je propisano.

RAD ICI PRIVAT OG PROTIV RAD IKA DRAV OG SEKTORA

Podijeli pa vladaj jedna je od najstarijih i najuspjenijih taktika. U nae vrijeme najvie je koriste oni koji vladaju nad obinim ovjekom politika elita i poslodavci/kapitalisti. Jedan od primjera njezine veoma uspjene upotrebe je pitanje radnika u privatnom sektoru i javnim firmama. U velikoj mjeri zahvaljujui medijima i njihovom pristupu, iroko se rasprostranilo miljenje kako su radnici u dravnom sektoru zatieni i povlateni, kako parazitiraju na leima radnika u privatnim firmama, esto korumpirani, te kako bi zapravo bilo i u redu da ih se dio otpusti i da im se smanje plae. U skladu s time, sindikalni zahtjevi sindikata zaposlenih u dravnim slubama esto se shvaaju kao pretjerivanje i neumjerenost u eljama, posebno u ovo vrijeme kako ve ide stalna litanija vladajuih kada svi moramo snositi teret krize (osim, naravno, njih samih). Kao i sve fabrikacije ova slika u sebi nosi neke tragove istine, no toliko izobliene, izvaene iz konteksta i prilagoene potrebama onih koji igraju na podijeli pa vladaj da je pretvorena u ogromnu la. Prije svega u konstatacijama o zaposlenima u javnim slubama nastoji se prikriti klasni karakter onoga tko radi. To to se nastoji prikriti upravo je ovdje najvanije. Nije nipoto svejedno da li je onaj tko radi u poduzeu u u dravnom vlasnitvu manuelni radnik, nastavnik, znanstvenik, strojovoa i skretniar ili pak s druge strane visoki menader, lan nekoga od odbora, direktor i birokrat. Poloaj onih koji su dio upravnog i birokratskog aparata u dravnim firmama je svakako povlaten, njihova primanja i radna mjesta su zatiena, a itav taj aparat je glomazan, neuinkovit i pun nepotizma, korupcije, namjetanja natjeaja itd. itavu tu ogromnu izraslinu koja se hrani vrijednou koju stvaraju drugi, te je nerijetko ukljuenja u pljakanje i unitavanje zajednike imovine, treba dovesti u red. No, treba imati na umu da su i oni sporedan problem u

10

11