J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-???

? (2008)

Ugovor o leasingU - novo zakonsko ureenje -

Mr. sc. Jasna Breanski, sutkinja Vrhovni sud Republike Hrvatske

UDK: Ur. : 18. prosinca 2007. Pr. : 10. sijenja 2008. Struni lanak

U lanku se daje pregled sadraja odredaba Zakona o leasingu kojima se ureuju ugovor o leasingu i prava i obveze subjekata leasinga. analizira se i dosadanja praksa, prije novog zakonskog ureenja instituta leasinga, s posebnim naglaskom na sadraj i znaenje opih uvjeta ugovora u sadanjem i buduem oblikovanju leasing posla. Kljune rijei: leasing, prava i obveze subjekata.

I. Uvod
Donoenje Zakona o leasingu (Narodne novine, broj 135/06., dalje u tekstu uz pojedine lanke ZL), kao to se moglo i oekivati, potaklo je ili aktualiziralo niz pitanja u svezi s njegovim sadrajem odnosno zakonskim rjeenjima koja je prihvatio, ali i vrlo znaajno pitanje razloga i opravdanosti njegova donoenja. To je pitanje od nesumnjivog znaenja, osim za tzv. statusne odredbe Zakona o leasingu i za odredbe kojima se ureuje posao leasinga, odnosno ugovor o leasingu, a upravo su te odredbe prvenstveno i predmet razmatranja u okviru ovog rada. Ono ukljuuje i dvojbu o posljedicama prestanka razdoblja u kojem se u hrvatskom pravnom sustavu, ugovor o leasingu oblikovao kao neimenovani ugovor ureen pravilima autonomnog trgovakog prava. U praksi je njegov sadraj, to znai i meusobna prava i obveze stranaka, gotovo iskljuivo ili najveim dijelom bio ureen uvjetima poslovanja koje su donosili davatelji leasinga, pri emu je u velikoj mjeri postojala meusobna usklaenost njihova sadraja.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

S tim u svezi, kao i prije, tako i poslije donoenja Zakona o leasingu, postavlja se pitanje svrsishodnosti zakonskog ureenja leasinga1, uz moguu opasnost da jedan institut, koji je nastao i uspjeno se razvio u poslovnoj praksi, bude ograniavan ili zaustavljen u tom razvoju zakonskim rjeenjima koja ga ne mogu uvijek na odgovarajui nain pospjeiti ili pratiti. Pri tome se, takoer, napominje da Zakon o obveznim odnosima, niti ranije vaei (Narodne novine, broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/95., 7/96., 91/96., 112/99., 88/01.), niti novi istog naziva (Narodne novine, broj 35/03.), ne sadre odredbe o leasingu. Nepostojanje tih odredaba i jedne ope definicije obrazlagalo se, do sada, u bitnome time da je, s obzirom na razliite vrste ugovora o leasingu, teko ujediniti sve njihove zajednike karakteristike u jednu cjelovitu i sveobuhvatnu cjelinu i definiciju. Meutim, okolnost da je povodom sve ee isticanih zahtjeva i najava uslijedilo donoenje Zakona o leasingu, govori u prilog nastojanja i potrebe2 da se, uzimajui u obzir znaajan razvoj leasinga, to podruje uredi posebnim zakonom. O nekim od razloga donoenja spomenutog Zakona govorio je i zakonodavac uz Prijedlog Zakona o leasingu,3 koje obrazloenje smatramo korisnim opirnije citirati. Navodei podatke o ukupnoj imovini hrvatskog financijskog sektora te razlikujui bankovni od tzv. nebankovnog sektora, u koji se ubrajaju i leasing drutva, iznosi podatak da svojom imovinom u nebankovnom sektoru dominiraju leasing drutva, pri emu je djelatnost leasinga postala druga po veliini odmah iza banaka. Nadalje se navodi:
Kao to je poznato leasing se tradicionalno dijeli na operativni i financijski leasing, a bit jedne i druge vrste leasinga je u injenici da korisnik objekta ili predmeta leasinga nije i njegov vlasnik. Meutim, u Hrvatskoj se razvila i tzv. trea vrsta leasinga odnosno isto kreditiranje korisnika predmeta leasinga ime je on postao i vlasnikom predmeta. Takva uvjetno kazano vrsta leasinga razvila se dominantno nakon to je Hrvatska narodna banka razliitim monetarnim instrumentima s poglavito obveznim priuvama nametnula razliita ogranienja na inozemne izvore sredstava. U nemogunosti daljnjeg irenja poslovanja i poveanja plasmana u Hrvatskoj putem banaka inozemni vlasnici su poeli plasirati sredstva kao kredite putem leasing drutava. Tako je ukupna imovina u 2005. godini svih drutava porasla za oko 3,4 milijarde kuna ili oko 460 milijuna eura.

1 Sreko Jelini: Leasing, od oblikovanja ekonomske ponude do pravnog obuhvata, Informator broj 4706 (dalje u tekstu: S. Jelini, op. cit.), str. 9. ; dr. Sofija Marui: Sklapanje ugovora o leasingu, Informator broj 4588 (dalje u tekstu: S. Marui, op. cit.), str. 14. 2 Tihomir Dokonal: Bitka za drugo mjesto, mjesenik Banka, Prilog leasing, rujan 2005. (dalje u tekstu: T. Dokonal, op. cit.), str. 45 i dalje, str. 50. 3 Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje e donoenjem zakona proistei, str. 2.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Od dvadeset aktivnih leasing drutava portfelj odnosno neotplaena vrijednost glavnice plasmana 15 najveih drutava iznosi oko 2,2 milijarde eura s time da su u strukturi portfelja gotovo podjednako zastupljeni operativni i financijski leasing sa po 35% dok su tzv. krediti zastupljeni s gotovo 30% ili oko 650 milijuna eura. Ova injenica o udjelu kredita u ukupnoj imovini ovu djelatnost ini parabankovnom. I dok postoje zakoni o bankama, osiguranju, investicijskim fondovima, za leasing unato tome to predstavlja gotovo est posto financijskog trita, do sada nije postojao poseban zakon koji bi regulirao tu djelatnost. S obzirom na naprijed navedeno, na veliinu trita leasinga, pojavila se potreba izrade posebnog zakona koji e urediti pravila poslovanja na ovom tritu.

Zakljuno, zakonodavac istie sljedee:

Osim ovih razloga kojima je suvino svako daljnje objanjenje, o razlozima zakonodavca govori nam nesumnjivo i sadraj samih zakonskih odredaba. to se tie odredaba kojima se ureuje posao leasinga, odnosno ugovor o leasingu, te prava i obveze subjekata tog pravnog odnosa na koje se ograniavamo u ovom radu, ini nam se da je zakonodavac, uzimajui u obzir specifinosti leasing posla nastojao utjecati na dosadanju praksu imajui na umu najee zamjerke koje su se isticale glede neuravnoteenosti poloaja ugovornih strana i prebacivanja rizika posla na samo jednu ugovornu stranu (primatelja leasinga). O tome vie govorimo u daljnjem izlaganju o ugovoru o leasingu i pravima i obvezama stranaka (toka III.). Od najavljivanog zakona prvenstveno se oekivalo da odredi pojam leasinga i predvidi prava i obveze primatelja i davatelja usluga, ali da uredi i druga pitanja, npr. porezna pitanja vezana uz leasing. Oekivalo se i osnivanje tijela za nadzor koje bi obavljalo i objedinjavalo taj nadzor na podruju leasing poslovanja.4 to se tie nadzora poslova leasinga, prije zakonskog ureenja leasinga, donesen je Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Narodne novine, broj 140/05, od 28. studenog 2005.) kojim je, izmeu ostalog, propisano da navedena Agencija obavlja i nadzor poslovanja pravnih osoba koje se bave leasing poslovima (l. 15. citiranog Zakona). Zakon o leasingu osim posebnih odredaba o nadzoru poslovanja leasing drutva sadri brojne odredbe o ovlatenjima spomenute Agencije.

II. Predmet zakonskog ureenja

Zakon o leasingu u lanku 1. odredio je predmet svog ureenja. Prema tim odredbama Zakonom se ureuju: 1. uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing drutva, 2. ugovor o leasingu, 3. prava i obveze subjekata u poslovima leasinga,
4

T. Dokonal, op. cit. str. 50

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

4. financijsko izvjetavanje, 5. nadzor nad poslovanjem leasing drutava, 6. upravljanje rizicima. S obzirom na okvire ovog rada nije nam svrha cjelovit prikaz sadraja Zakona o leasingu ve emo se posebno osvrnuti na odredbe koje se odnose na ugovor o leasingu i prava i obveze subjekata u poslovima leasinga. U svezi s time, meutim, prethodno je potrebno osvrnuti se na sadraj opih odredaba Zakona o leasingu (l. 1. do l. 6. ZL-a) i to u onom dijelu u kojem ureuju znaenje pojmova koji se koriste u zakonskom tekstu (kao npr. pojam leasing posla) i utvruju strane u poslovima leasinga te poslove leasinga po vrstama. II. 1. Leasing posao U poslovnoj praksi leasing se pojavljuje u vie oblika, a podjela se moe izvriti po razliitim kriterijima (npr. prema poloaju davatelja leasinga, prema duini trajanja, prema mogunostima otkazivanja ugovora, prema predmetu leasinga i dr.).5 Neovisno o tome u svakom leasing poslu ostaje jedna od njegovih temeljnih karakteristika, a to je posebna metoda financiranja. Zakon o leasingu prihvatio je tradicionalnu podjelu na financijski i operativni leasing. Bitno je za obje navedene vrste leasinga je u tome da korisnik objekta ili predmeta leasinga nije i njegov vlasnik. Meutim, kako smo ve istaknuli, uz prijedlog novog zakona zakonodavac je smatrao potrebnim naglasiti da se u Hrvatskoj razvila i tzv. trea vrsta leasinga, odnosno isto kreditiranje korisnika predmeta leasinga, ime je on postao i vlasnikom predmeta. U nastojanju da se sprijei takva praksa zakonodavac je izriito propisao da leasing drutvo ne smije odobravati kredite niti odobravati zajmove (l. 8. st. 4.). Budui da je nae polazite u ovom radu novi Zakon o leasingu, ograniavamo se na karakteristike financijskog i operativnog leasinga. Meutim, uvodno bismo spomenuli jo jednu podjelu koja je u suvremenim tendencijama prisutna, kako kod financijskog tako i kod operativnog leasinga, i u poslovnoj praksi i u teoriji, a to je podjela na direktni i indirektni leasing. D i r e k t n i l e a s i n g (leasing u irem smislu) je odnos u kojem se javljaju samo dva subjekta, tj. davatelj leasinga i primatelj leasinga.6 Da bi se, meutim, osigurala posebna metoda financiranja, odluujue je i postojanje treeg subjekta koji daje financijsku podrku cjelokupnoj transakciji.

S. Jelini, op. cit. str. 10. ; Zorislav Kaleb: Ugovor o leasingu u hrvatskom trgovakom pravu, Informator broj 5278, od 6. listopada 2004. (dalje u tekstu: Z. Kaleb, op. cit.), str. 19. 6 S. Jelini, op. cit. str. 10. ; Z. Kaleb, op. cit. str. 19.
5

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Nije, meutim, iskljueno da tu financijsku podrku daje sam davatelj leasinga, to pojednostavljuje ugovorni odnos. I n d i r e k t n i leasing (leasing u uem smislu) viestrani je pravni odnos i pretpostavlja tri subjekta i sklapanje vie ugovora, odnosno najmanje dva, a esto i tri (ugovor o prodaji izmeu proizvoaa, (trgovca) kao prodavatelja i leasing drutva, kao kupca, ugovor o leasingu izmeu leasing drutva kao davatelja leasinga i primatelja leasinga, ugovor o izradi odnosno izgradnji predmeta leasinga, npr. poslovnog prostora).7 Rizik financiranja je na leasing drutvu ujedno i davatelju leasinga, a leasing naknada koju ugovara s primateljem lasinga mora pokriti sredstva upotrebljena za isplatu cijene. Kriterij razlikovanja direktnog i indirektnog leasinga je upravo opisani poloaj i uloga davatelja leasinga. U podjeli na financijski leasing i na operativni leasing, financijskim leasingom esto se naziva upravo indirektni ili neizravni leasing. Radi se, dakle, o trostranom odnosu (tripartitni financijski leasing) u kojem davatelj leasinga ujedno i financijer, kupuje predmet leasinga po izboru primatelja leasinga a zatim mu ga preputa na uporabu, odnosno koritenje uz plaanje naknade u obrocima. Naelno, dakle, i financijski i operativni leasing mogu biti i direktni i indirektni leasing. ii. 1. 1. Pojmovno odreenje leasing posla Obrazlaui sam naslov Zakona o leasingu i uporaba rijei leasing zakonodavac je istakao da naslov ovog Zakona sadri rije leasing koja nije izvorno hrvatska, ali opravdanost njezine upotrebe je specifinost poslova koje regulira kao i koritenje iste u dravama lanicama Europske unije. Takoer, u hrvatskom jeziku ne postoji adekvatan prijevod te rijei koji bi u naslovu ovog Zakona bio jednoznaan i prihvatljiv. Zakon o leasingu dao je u svojim opim odredbama pojam poslova leasinga. Prema odredbama l. 5. st. 1. posao leasinga je pravni posao u kojem davatelj leasinga na temelju kupoprodajnog ugovora sa dobavljaem objekta leasinga stjee pravo vlasnitva na objektu leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o leasingu odobrava pravo koritenja tog objekta leasinga na odreeno razdoblje, a ovaj za to plaa odreenu naknadu. Zakonodavac je time dao i opu definiciju leasing posla. Razlikuje pri tome leasing posao od ugovora o leasingu po definiciji i sadraju, sistematizirajui leasing posao u ope odredbe (l. 5. st. 1.), dok o ugovoru o leasingu sadri posebne odredbe (l. 35. do l. 38.). Po definiciji, leasing posao iri je pojam od ugovora o leasingu jer osim postojanja ugovora o leasingu izmeu davatelja i primatelja leasinga predvia (obuhvaa) i postojanje ugovora (jednog ili vie) s treim osobama.
7

S. Jelini, op. cit. str. 10. ; Z. Kaleb, op. cit. str. 19.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Prema odredbi l. 4. st. 4. predviena je i mogunost da dobavlja predmeta leasinga i davatelj leasinga budu ista osoba. U tom sluaju mogue je da u leasing poslu sudjeluju samo dvije osobe, tj. davatelj leasinga, koji je ujedno i dobavlja predmeta leasinga, i primatelj leasinga. Upravo navedene odredbe (l. 4. st. 1) pokazuju da je zakonodavac prihvatio suvremeniji pristup po kojem, kako operativni, tako i financijski leasing moe biti i direktni i nedirektni leasing uzimajui pri tome karakteristike pojedinih vrsta leasinga. U vezi s navedenom opom definicijom leasing posla iz l. 5. st. 1. treba jo dodati da je ona sastavni dio definicije pojedinih vrsta leasinga odnosno financijskog i operativnog leasinga (o emu govorimo u nastavnku, u toki II. 1. 2.). ii. 1. 2. Vrste leasinga Vr s t e l e a s i n g a odreene su i navedene u l. 5. st. 2. Posao leasinga, kako je definiran u citiranom l. 5. st. 1. s obzirom na svoja posebna obiljeja moe biti posao financijskog leasinga ili posao operativnog leasinga (l. 5. st. 2.) to znai pravni posao s opim obiljejima iz l. 5. st. 1. a) F i n a n c i j s k i leasing je pravni posao iz l. 5. st. 1. u kojem primatelj leasinga u razdoblju koritenja objekta leasinga plaa davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednosti objekta leasinga, snosi trokove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje moe stei pravo vlasnitva nad tim objektom leasinga po odreenoj cijeni koja je u trenutku izvrenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku (l. 5. st. 3.). b) O p e r a t i v n i leasing je pravni posao iz l. 5. st. 1 to takoer znai s opim obiljejima iz l. 5. st. 1. u kojem je primatelj je leasinga u razdoblju koritenja objekta leasinga plaa davatelju leasinga odreenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, davatelj leasinga snosi trokove amortizacije tog objekta leasinga i primatelj leasinga nema odreenu opciju kupnje, moe se prekinuti koritenje uz odreene uvjete (l. 5. st. 4.). ad. a) F i n a n c i j s k i leasing prema opim obiljejima iz l. 5. st. 1. je, dakle, takav pravni posao u kojem: davatelj leasinga kupuje predmet leasinga od dobavljaa odnosno temeljem kupoprodajnog ugovora s dobavljaem stjee pravo vlasnitva objekta leasinga; temeljem ugovora o leasingu primatelju leasinga odobrava pravo koritenja tog objekta leasinga; na odreeno, razdoblje; i uz plaanje odreene naknade. Prema posebnim obljejima financijskog leasinga (l. 5. st. 3.) primatelj leasinga u razdoblju koritenja objekta leasinga plaa davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga:

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

snosi trokove amortizacije objekta leasinga; opcijom kupnje moe stei pravo vlasnitva nad objektom leasinga; po odreenoj cijeni koja je u trenutku izvrenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku. ad. b) O p e r a t i v n i leasing ima ista opa obiljeja kao i financijski leasing, a to su: davatelj leasinga temeljem kupoprodajnog ugovora s dobavljaem stjee vlasnitva objekta leasinga; ugovorom o leasingu primatelju leasing odobrava pravo koritenja objekta leasinga; na odreeno razdoblje; i uz odreenu naknadu. Posebna obiljeja pravnog posla operativnog leasinga propisana su odredbama l. 5. st. 4. kako sljedi: primatelj leasinga u razdoblju koritenja objekta leasinga plaa davatelju leasinga odreenu naknadu; koja naknada ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga; davatelj leasinga snosi trokove amortizacije tog objekta leasinga; primatelj leasinga nema opciju kupnje objekta leasinga; koritenje objekta leasinga moe se prekinuti uz odreene uvjete. R a z l i k a izmeu financijskog leasinga i operativnog leasinga, prema citiranim zakonskim odredbama l. 5., oituju se dakle: u naknadi koju plaa primatelj leasinga (koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta kao kod financijskog leasinga, ili ne, kao kod operativnog leasinga); u snoenju trokova amortizacije objekta leasinga (koje kod financijskog leasinga snosi primatelj leasinga, a kod operativnog leasinga snosi ih davatelj leasinga); u opciji kupnje, i stjecanju vlasnitva objekta leasinga, koja postoji samo kod financijskog leasinga; To ne znai da kod svakog financijskog leasinga ta opcija zaista mora biti i predviena niti znai da transakcija gubi znaaj financijskog leasinga, ako ne predvia tu opciju, a inae ispunjava pretpostavke koje karakteriziraju financijski leasing. u (ne)mogunosti da se prekine koritenje objekta leasinga, koja je mogunost zakonom predviena samo za operativni leasing. To ne znai da do prekida koritenja predmeta leasinga ne moe doi i kod financijskog leasinga, ali se primatelj leasinga u tom sluaju nee osloboditi svojih obveza iz ugovora o leasingu.8 Na opisani nain zakonodavac je prihvatio neka ve oblikovana stajalita glede obiljeja financijskog i operativnog leasinga.
8

Vidjeti Z. Para, op. cit. str. 180.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Napominjemo da se u okviru ovog rada ne bavimo onim razlikama koje proizlaze iz upravnopravnih npr. poreznih propisa, iako je njihov utjecaj i na podruju leasing poslovanja vrlo znaajan. esto se, meutim, naglaava i to da je temeljna razlika izmeu financijskog i operativnog leasinga u duini trajanja ugovora i snoenju trokova i rizika u svezi s predmetom leasinga. Tako se istie, da je kod financijskog leasinga ugovoreno trajanje ugovora due, rizik i trokove odravanja, popravaka, osiguranja i sl. snosi primatelj leasinga. Leasing naknada ugovara se na nain da primatelj isplauje davatelju leasinga punu vrijednost predmeta leasinga. Ne predvia se mogunost otkaza ugovora kroz odreeno vrijeme trajanja leasinga. Kod operativnog leasinga ugovor se sklapa na krae vrijeme. Usluga leasinga, u pravilu, obuhvaa trokove financiranja, odravanja, osiguranja i sl. Navedeni trokovi ukljueni su u iznos naknade odnosno u obroke leasing naknade. Operativni leasing ocjenjuje se kao najblii zakupu. U praksi se, do sada, meutim, pokazalo da upravo one odredbe koje se smatraju karakteristinim za financijski leasing nalazimo u ugovorima o operativnom leasingu i obrnuto. Tako se u praksi ni, duina trajanja ugovora ne pojavljuje uvijek kao temeljni kriterij razlikovanja financijskog od operativnog leasinga. Npr. ugovori o leasingu automobila, koji prevladavaju na naem tritu leasing poslovanja, uz izriitu oznaku da se radi o financijskom leasingu, sklapaju se najee na rok od tri do pet godina, ali ima onih sklopljenih na dvije godine, to se smatra kraim trajanjem ugovora o leasingu. Isto se moe uoiti i kod drugih odredaba npr. onih o dunosti odravanja, snoenju trokova, odgovornosti za nedostatke i za tetu i dr. S pravom se, stoga, isticalo da ocjena o tome o kakvoj je vrsti leasinga rije, ovisi o analizi svih ugovornih odredaba o pravima i obvezama te poloaju ugovornih strana.9 Upravo stoga, da bi se izbjegnule dvojbe o tome o kojoj se vrsti leasinga radi, u ugovorima o leasingu esto nalazimo izriitu odredbu da se, primjerice, smatra financijskim leasingom. Meutim, i kad to izostane, ocjena pojedinog ugovora o leasingu vezana je s izloenim kriterijima podjele leasinga. Pri tome, naelno, nije odluujue, to je predmet ugovora o leasingu npr. da li se radi o pokretninama ili nekretninama. Stoga, uzimajui u obzir zakonske odredbe, nema zapreke da npr. ugovor o leasingu nekretnina ima znaaj bilo financijskog bilo operativnog, odnosno, direktnog ili indirektnog leasinga. To e ovisiti o ugovornim odredbama, a one zasigurno mogu biti razliite za pojedine nekretnine, npr. za pojedine vrste poslovnog prostora. Uvjeti leasinga ne moraju biti isti kad se radi o poslovnoj zgradi ili kad se radi o garai ili garanom mjestu, uredskoj prostoriji i sl.
9

S. Jelini, op. cit. str. 10.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Naravno da e sve to doi do izraaja i kad se radi o drugoj vrsti predmeta, npr. o leasingu automobila. Prema tome, sve ono to je reeno o karakteristikama pojedinih vrsta leasinga (npr. duina trajanja ugovora i formiranje leasing naknade kod financijskog ili operativnog leasinga), primijenjeno na odredbe pojedinog ugovora o leasingu, daje nam odgovor na pitanje o kojoj se vrsti leasinga radi. II. 2. S u b j e k t i u poslovima leasinga U opim odredbama Zakona o leasingu nalaze se i one o subjektima u poslovima leasinga (l. 4.). To su: a) davatelj leasinga b) primatelj leasinga c) dobavlja objekta leasinga. ad. a) Davatelj leasinga je svaka osoba koja, u skladu sa lankom 6. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona, ima pravo obavljati poslove leasinga (l. 4. st. 2.). U zakonskom ureenju uvjeta za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing drutva, sadrene su odredbe o svim navedenim pitanjima vezanim uz leasing drutva kao davatelja. Navedenim, tzv. statusnim pitanjima, u okviru ovog rada posebno se ne bavimo, kao to je to ve uvodno istaknuto. ad. b) Primatelj leasinga je svaka osoba koja na osnovi ugovora o leasingu stjee pravo koritenja objekta leasinga uz obvezu plaanja ugovorene naknade (l. 4. st. 3.). ad. c) Dobavlja objekta leasinga je pravna ili fizika osoba koja posluje i obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o trgovakim drutvima, odnosno propisima o obrtu, koja s davateljem leasinga sklapa ugovor na osnovi kojeg davatelj leasinga stjee pravo vlasnitva na objektu leasinga, osim ako dobavlja objekta leasinga i davatelj leasinga nisu ista osoba (l. 4. st. 4.). U svezi s odredbom l. 4. ve smo istaknuli da se transakcija u kojoj, uz davatelja i primatelja leasinga, imamo i dobavljaa kao treu osobu, u poslovima leasinga uobiajeno naziva indirektnim leasingom (neovisno o tome da li se radi o financijskom ili operativnom leasingu). Naglaavamo da treba razlikovati subjekte leasing posla od ugovornih strana ugovora o leasingu. Nisu svi subjekti leasing posla i ugovorne strane ugovori o leasingu. Od subjekata leasing posla, davatelj leasinga i primatelj leasinga ujedno su i ugovorne strane ugovora o leasingu dok dobavlja to nije (osim u sluaju iz l. 4. st. 4. kad su davatelj leasinga i dobavlja ista osoba). Meutim, iz daljnjih izlaganja uoit e se vanost dobavljaa u svezi s pravima i obvezama u leasing poslu odnosno u svezi s ugovorom o leasingu, to je vidljivo ve iz same definicije leasing posla.

10

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

to se tie ugovornih strana, dodali bismo jo i to, da se kao primatelj leasinga moe javiti fizika i pravna osoba. Istie se, takoer, da je upravo ugovor o leasingu pogodan pravni okvir za strane osobe zbog zakonskih ogranienja koje za njih postoje glede stjecanja prava vlasnitva nekretnina. Naravno da u tom sluaju odredbe ugovora o leasingu, koje se tiu mogunosti stjecanja vlasnitva ne bi mogle biti u suprotnosti sa prinudnim propisima koji ureuju to pitanje. Tako shvaamo i zakonsku odredbu koja, govorei o objektu leasinga, upuuje na propise o vlasnitvu (l. 2. st. 1. to. 1.).

III. Ugovor o leasingu

Na ugovor o leasingu odnose se odredbe l. 35. do 51. Z-a. Relativno malobrojne odredbe kojima se ureuje ugovor o leasingu pokazuju da zakonodavac oito nije imao namjeru niti je smatrao da je time uredio sva pitanja vezana uz sadraj tog ugovora odnosno leasing posla. Naprotiv, upravo sadraj tih odredaba, koji emo dalje izloiti, s jedne strane, te dosadanja poslovna praksa i neke, ve spomenute, kritike primjedbe na tu praksu, o kojima u nastavku takoer govorimo, s druge strane, pokazuju odrednice i razloge takvih okvira zakonskog ureenja. To nesumnjivo znai da se opi uvjeti poslovanja i nadalje predviaju i uvaavaju kao izvor prava u oblikovanju ugovora o leasingu, a upuuje se izriito i na supsidijarnu primjenu osnovanih pravila Zakona o obveznim odnosima (l. 35.). Naravno, tek e primjena u praksi pokazati koliko se u predvianjima i namjeri uspjelo. Posao leasinga ureuje se ugovorom o leasingu koji sklapaju davatelj i primatelj leasinga. Kod poslova leasinga treba razlikovati dva pravna odnosa koji se temelje na odvojenim pravnim osnovama, i to: 1. odnos davatelja leasinga i dobavljaa objekta leasinga, temeljem ugovora o kupoprodaji; 2. odnos davatelja leasinga i primatelja leasinga temeljem ugovora o leasingu. S pravom se istie10 da je donoenjem Zakona o leasingu hrvatski pravni sustav dobio jedan novi imenovani ugovor, ureen posebnim zakonom. O samom ugovoru o leasingu govori se u odredbama l. 35. do l. 38., koje se odnose na sljedee: a) pojam ugovora; b) sadraj i oblik ugovora o leasingu; c) posebne odredbe za ugovor o financijskom leasingu; d) posebne odredbe za ugovor o operativnom leasingu.
10 Ana Keglevi: Zakon o leasingu, Hrvatska pravna revija, sijeanj 2007. (dalje u tekstu: A. Keglevi, op. cit.), str. 49.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

11

ad. a) P o j a m ugovora o leasingu odreen je l. 35. Prema tim odredbama ugovorom o leasingu obvezuje se davatelj leasinga pribaviti objekt leasinga od dobavljaa objekta leasinga i primatelju leasinga odobriti pravo koritenja tog objekta leasinga na odreeno razdoblje, a ovaj se obvezuje plaati mu za to odreenu naknadu. Usporeujui navedenu definiciju pojma ugovora o leasingu iz l. 35. s definicijom pojma leasing posla iz l. 5. st. 1., koji izriito govori o stjecanju prava vlasnitva davatelja leasinga na objektu leasinga temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog s dobavljaem, smatramo da pribaviti objekt leasinga iz l. 35. znai za davatelja leasinga obvezu pribaviti vlasnitvo objekta leasinga od dobavljaa. Primatelj leasinga je ona ugovorna strana koja odreuje objekt leasinga i dobavljaa tog objekta leasinga. ad. b) S a d r a j i o b l i k ugovora o leasingu odreeni su l. 36. to se tie s a d r a j a propisane su odredbe koje, ugovor mora obvezno sadravati kao i druge odredbe koje ugovor moe sadravati. Ugovor o leasingu mora obvezno sadravati su sljedee odredbe: 1. tvrtku i sjedite davatelja leasinga, 2. tvrtku i sjedite, odnosno ime, prezime i adresu primatelja leasinga, 3. odreenje posla leasinga (financijski ili operativni), 4. detaljno odreenje objekta leasinga, 5. vrijednost objekta leasinga, 6. ukupni iznos naknada, 7. iznos pojedine naknade, 8. vrijeme trajanja ugovora, 9. razloge i uvjete prijevremenog prestanka ugovora (l. 36. st. 1.). Druge odredbe koje ugovor moe sadravati predviene su u l. 36. st. 2. ZL, a to su odredbe kojima se ureuju rizici od kojih se objekt leasinga mora osigurati i nain osiguranja, vrijeme, mjesto i nain preuzimanja objekta leasinga, trokovi prijevoza objekta leasinga, trokovi montae i instalacije u sluaju da se radi o kompleksnom objektu leasinga, trokove odravanja objekta leasinga, mogunost izobrazbe osoblja primatelja leasinga za koritenje objekta leasinga, kao i druge podatke. O b l i k ugovora o leasingu propisan je odredbama l. 36. st. 3. Ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku. Izriito je, takoer, propisano da ugovor mora biti napisan na pregledan i razumljiv nain primatelju leasinga (l. 36. st. 4.). ad. c) Posebnim odredbama za ugovor o f i n a n c i j s k o m leasingu (l. 37. ZL) propisane su odredbe koje taj ugovor mora obvezno sadravati, uz one predviene l. 36. st. 1. To su sljedee odredbe: 1. iznos udjela u ukupnoj vrijednosti objekta leasinga, 2. iznos, broj i rokove plaanja pojedinih rata (otplatna tablica) 3. realnu godinju kamatnu stopu.

12

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Predvieno je, takoer, da e Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, pravilnikom propisati nain i metodu izrauna realne godinje kamatne stope ukljuujui i sve elemente izrauna (l. 37. st. 2.). a) Posebnim odredbama za ugovor o operativnom leasingu (l. 38.) takoer su predviene odredbe koje taj ugovor mora obvezno sadravati, uz one iz l. 36. st. 1. i to: iznos udjela u ukupnoj vrijednosti objekta leasinga, iznos, broj i rokove plaanja pojedinih rata (otplatna tablica). Predvieno je da e Agencija pravilnikom propisati nain i metodu izrauna realne godinje kamatne stope ukljuujui i sve elemente izrauna.11

IV. Prava i obveze ugovornih strana i drugih subjekata

Uvodno bi smo ponovno naglasili, da su u dosadanjoj praksi prilikom sklapanja ugovora o leasingu, u nedostatku zakonskog ureenja, opi uvjeti poslovanja u najveoj mjeri bili izvor prava. Davatelji leasinga koji su donosili takve ope uvjete ukljuuju ih, kao sastavne dijelove ugovora, u unaprijed pripremljene tipske ili adhezijske obrasce ugovora. To je, s jedne strane, dovodilo do poeljne standardizacije uobiajenih klauzula, ali, s druge strane, krilo je u sebi opasnost unoenja u ugovore i nametanja drugoj ugovornoj strani takvih klauzula kojima davatelj leasinga nastoji prenijeti na primatelja leasinga to vie rizika kojima su izloene ugovorne strane, npr. iskljuuje ili ograniava svoju odgovornost. Kao i u svakom ugovornom odnosu i kod ugovora o leasingu treba potivati autonomiju volja ugovornih strana. Meutim, postavljalo se pitanje granica te autonomije, a da bi se odrala ugovorna ravnotea u pravima i obvezama stranaka. To posebno u situaciji kad sastavni dio ugovora ine opi uvjeti koje donosi jedna ugovorna strana odnosno davatelj leasinga. U razdoblju nedostatka posebnog zakona koji bi ureivao to podruje, dakle, prije donoenja Zakona o leasingu, kontrola leasing poslovanja, a s time u svezi i kontrola opih uvjeta poslovanja, u naem pravu, nesumnjivo je bila podvrgnuta opim pravilima obveznog prava koja u takvim sluajevima mogu doi do primjene. To e i nadalje biti sluaj, uvaavajui pri tome i izriitu odredbu l. 35. Zakona o leasingu koja upuuje kako emo u nastavku izloiti na osnovna pravila (opi dio) Zakona o obveznim odnosima. Treba smatrati, da to ukljuuje i odredbe koje openito ureuju ugovorne obvezne odnose12, (o tome opirnije govorimo nastavno pod tokom a/), a to su i odredbe koje se odnose na ope uvjete ugovora.
Pravilnik o nainu i metodi izrauna realne godinje kamatne stope za ugovor o financijskom leasingu (NN 42/2007.), u primjeni je od 1. lipnja 2007. 12 Vidjeti obrazloenje Prijedloga Zakona o leasingu uz l. 38.
11

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

13

Tako e npr. uz ve spomenutu izriitu odredbu l. 343. st. 2. ZOO-a (l. 264. st. 2. ranijeg ZOO-a) o suprotnosti s naelom savjesnosti i potenja (u svezi s proirenjem ugovorne odgovornosti), za ocjenu i za pitanje valjanosti opih uvjeta poslovanja davatelja leasinga vrijediti i ope odredbe o nitetnosti pojedinih odredaba opih uvjeta u smislu l. 296. ZOO-a (l. 143. ranijeg ZOO-a). Prema tim odredbama nitetne su odredbe opih uvjeta ugovora koje, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na tetu suugovaratelja sastavljaa ili ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, ak i ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela. Prilikom ocjene nitetnosti odreene odredbe opih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt inidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba opih uvjeta ugovora povezana. Naravno da pri tome treba uzeti u obzir specifinost ugovora o leasingu. Primjerice, davatelj leasinga koji snosi rizik financiranja leasing posla mora osigurati odravanje obveze primatelja leasinga i pouzdati se u budua plaanja, a kroz naknadu, koju plaa primatelj leasinga, pokriti cijenu predmeta leasinga s kamatama i ukljuiti dobit. Iako je davatelj leasinga vlasnik predmeta leasinga, primatelja leasinga smatra se tzv. ekonomskim vlasnikom. Treba naglasiti da je materija opih uvjeta ugovora (l. 295. i l. 296. ZOOa) izmijenjena13 u odnosu na ranije odredbe (l. 142. do l. 144. ranije vaeeg ZOO-a).14 Glede nitetnosti pojedinih odredaba sada je l. 296. nitetnost utvrena, kao jedina posljedica za nepotene klauzule opih uvjeta ugovora, za razliku od dosadanje dvije mogunosti prema odredbama l. 143. ranijeg ZOO-a: nitetnost prema st. 1. i prema st. 2., mogunost da sud odbije primjenu pojedinih odredaba, iako one ne moraju biti nitetne, ako bi one bile nepravilne ili pretjerano stroge za drugu stranu. U primjeni l. 143. ranijeg ZOO-a sudska praksa zauzela je i sljedee stajalite:
Kad sud ispituje je li odreena odredba opih uvjeta pretjerano stroga prema drugoj strani treba objektivno utvrditi da li ona odraava ono to se u odreenoj grani smatra uobiajenim, odnosno procijeniti zajednike interese cijelog kruga korisnika u odnosu na interese sastavljaa uvjeta, kako bi mogao ocijeniti u kojoj mjeri odreena odredba opih uvjeta teti konkretnoj stranci u sporu. (upanijski sud u Zagrebu, G 3662/2002, od 23. studenog 2004.)

U razlozima te odluke izmeu ostalog je navedeno:

13 Izvreno je usklaivanje sa smjernicom vijea Europske zajednice broj 93/13/EEZ, od 5. travnja 1993. 14 Vidjeti Vilim Gorenc; Komentar Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005. (dalje u tekstu: V. Gorenc, op. cit.), str. 422.

14

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Meutim, sudska kontrola opih uvjeta u smislu odredbe l. 143. ZOO-a propisana je zato to sastavlja uvjeta ima mogunost unijeti u ope uvjete odredbe koje su povoljne za njega, a tete interesima druge ugovorne strane. Stoga se prilikom ocjene neke odredbe opih uvjeta u smislu navedene zakonske odredbe treba objektivno utvrditi da li opi uvjeti odraavaju ono to se u odreenoj grani smatra kao uobiajeno, to znai da se ne polazi od konkretnog prema opem, ve obrnuto, dakle, sud treba procijeniti zajednike interese cijelog kruga korisnika i te interese cijeniti u odnosu na interese sastavljaa uvjeta, kako bi nakon tog utvrenja mogao ocijeniti u kojoj mjeri odreena odredba opih uvjeta teti konkretnoj stranci u sporu.

Zakonska rjeenja, nesumnjivo mogu utjecati na granice dispozitivnosti odnosno na granice autonomije volje stranaka prilikom sklapanja ugovora o leasingu i ureenja njihovih meusobnih prava i obveza, to samo po sebi ne mora imati negativno djelovanje. Imajui na umu sve izloeno nesporan je znaaj odredaba kojima je Zakon o leasingu uredio ugovor o leasingu i prava i obveze subjekata tog odnosa. U svezi s tim odredbama postavlja se i pitanje njihove pravne prirode, odnosno radi li se o odredbama prisilnog ili dispozitivnog karaktera. Pri tome upuujemo na odredbu l. 93. ZL-a prema kojoj odredbe ove glave Zakona ne iskljuuju primjenu odredaba ovog odnosno drugih zakona koji na prisilan nain ureuju sadraj pravnog odnosa na temelju ugovora o leasingu, bez obzira na to koje se pravo primjenjuje. Navedena zakonska odredba ne daje odgovor na pitanje koje su odredbe Zakona o leasingu prisilnog karaktera. To znai da e u primjeni pojedinih zakonskih odredaba trebati ocijeniti koja je njihova pravna priroda kao to je to najee sluaj i u primjeni odredaba drugih zakona, budui da izostaje izriito izjanjenje zakonodavca o tome (npr. sankcijom nitetnosti). Treba dodati da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, na temelju zakonskog ovlatenja donijela niz pravilnika koji ureuju odnose na podruju leasinga, od kojih su neki od bitnog utjecaja za meusobna prava i obveze ugovornih strana ugovora o leasingu, a njihova je primjena obvezna kod sklapanja odreenih vrsta ugovora o leasingu. Tako npr. spomenuti Pravilnik o nainu i metodi izrauna realne godinje kamatne stope za ugovor o financijskom leasingu u l. 1. predvia da su propisani nain i metoda izrauna obvezna primjenjivati leasing drutva pri sklapanju ugovora o financijskom leasingu. Istu, odgovarajuu, odredbu obvezatnosti primjene sadri i Pravilnik o nainu i metodi izrauna iznosa ukupne naknade za ugovore o operativnom leasingu (NN 46/2007.). Uz sadraj zakonskih odredaba o pravima i obvezama subjekata leasinga u nastavku emo izloiti i neke primjere sadraja postojeih ugovora o leasingu, a uz to i ozbiljne zamjerke glede dosadanjeg stanja i (ne)uravnoteenosti zatite interesa ugovornih strana, ali takoer, uz istovremeno naglaavanje specifinosti leasing posla i poloaja davatelja leasinga u tom ugovornom odnosu.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

15

Svakako da sve to treba uzeti u obzir, i u svezi s odgovarajuim odredbama Zakona o leasingu. Pri tome polazimo od, ve naprijed istaknutog, visokog stupnja standardizacije u pravnom ureenju ugovora o leasingu, tako da sadraj tih odredaba glede pojedinih pitanja koja emo izloiti, moemo smatrati gotovo tipinim za leasing poslovanje u naoj zemlji. P r a v a i o b v e z e subjekata leasinga ureeni su odredbama l. 39. do 51. ZL-a, a odnose se na sljedee: a) primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima; b) obveze leasinga drutva kao davatelja leasinga (l. 40. do 42.); c) prava i obveze primatelja leasinga (l. 43. do 48.); d) obveze dobavljaa (l. 49. do 50.); e) solidarnu odgovornost leasing drutva kao davatelja leasinga i dobavljaa objekta leasinga prema primatelju leasinga. ad. a) Na prava i obveze subjekata u poslovima leasinga primjenjuju se osnove obveznih odnosa (opi dio) Zakona o obveznim odnosima ako Zakonom o leasingu nije drugaije odreeno. Istina, naglasili bismo da je u prvotnom tekstu Prijedloga Zakona o leasingu bila predviena primjena odredaba Zakona o obveznim odnosima, da bi to u konanom tekstu Zakona bilo ogranieno na osnove obveznih odnosa (opi dio) Zakona o obveznim odnosima. Suglasni smo s miljenjem15 da je po prirodi stvari gotovo nuno tumaiti odredbe o supsidijarnoj primjeni Zakona o obveznim odnosima samo tumaiti na nain da to obuhvaa i odredbe kojima se openito ureuju ugovorni odnosi. Upravo je zakonodavac u obrazloenju u Konanom Prijedlogu Zakona o leasingu uz lanak 39. istaknuo da se i na ugovor o leasingu koji ureuje posao leasinga i koji sklapaju davatelj i primatelj leasinga primjenjuju osnovna naela Zakona o obveznim odnosima (odredbe tog Zakona o nastanku obveza, uincima i prestanku obveza) kao i odredbe koje se odnose na ugovorne obvezne odnose, to znai na sklapanje ugovora, zastupanje, tumaenje, nevaljanost i pravne uinke ugovora. Vidljivo je, dakle, da se mislilo na sveobuhvatniju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima. Primjena tih odredaba supsidijarna je, tj. ako Zakon o leasingu, kao posebni zakon, ne odreuje drukije. ad. b) Obveze d a v a t e l j a leasinga, a to je leasing drutvo, koje su ureene l. 40. do 42. ZL-a, odnose se na: ba/ pribavljanje objekta leasinga, bb/ odgovornost za pravne nedostatke bc/ iskljuenje odgovornosti za tetu od koritenja objekta leasinga.

15

Vidjeti Z. Para, op. cit. str. 171.

16 to:

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

ad. ba) pribavljanje objekta leasinga glavna je obveza davatelja leasinga, i

prema zahtjevu primatelja leasinga i od dobavljaa kojeg je odredio primatelj leasinga dobavljaa je duan obavijestiti da objekt pribavlja radi izvrenja ugovora o leasingu: uz naznaku primatelja leasinga time da je obavijest duan dostaviti dobavljau najkasnije do preuzimanja objekta leasinga ad. bb) Odgovornost davatelja leasinga (leasing drutva) za pravne nedostatke (l. 41.) razraena je glede pretpostavki postojanja te odgovornosti. Davatelj leasinga odgovoran je primatelju leasinga ako trei polae neko pravo na objekt leasinga ili njegov dio koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava pravo primatelja leasinga, osim ako je primatelj leasinga o tome obavijeten i pristao je na preuzimanje objekta leasinga optereenog tim pravom (l. 41. st. 1.). Primatelj leasinga duan je o tome obavijestiti davatelja leasinga, osim kad je to davatelju leasinga ve poznato (l. 41. st. 2.). Ako primatelj leasinga ne postupi u skladu s odredbama stavka 2. ovoga lanka odgovoran je davatelju leasinga za nastalu tetu (l. 41. st. 3.). Ako se utvrdi da treemu pripada pravo koje sasvim iskljuuje pravo primatelja leasinga, ugovor se raskida po samom zakonu, a davatelj leasinga je duan primatelju leasinga nadoknaditi tetu. (l. 41. st. 4.). Kad se pravom treega samo ograniava pravo primatelja leasinga, ovaj moe, po svojem izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje leasing naknade i u svakom sluaju naknadu tete. (l. 41. st. 5.). Svakako je uoljivo da nije predviena odgovornost davatelja leasinga za materijalne nedostatke. Ta odgovornost tereti dobavljaa objekta leasinga, o emu govorimo u nastavku. ad. bc) iskljuenjem odgovornosti davatelja leasinga za tetu nastalu koritenjem objekta leasinga propisane su sljedee pretpostavke: pravilo je da davatelj leasinga nije odgovoran primatelju leasinga za tetu nastalu koritenjem objekta leasinga (l. 42. st. 1.) iznimno, davatelj leasinga odgovoran je primatelju leasinga za tetu nastalu koritenjem objekta leasinga u sluaju kada je sudjelovao u izboru objekta leasinga ili ako je to ugovorom izriito ugovoreno (l. 42. st. 2.). ad. c) Obveze i prava p r i m a t e l j a leasinga ureene su odredbama l. 43. do 48. ZL-a, a odnose se na: ca/ preuzimanje objekta leasinga cb/ plaanje naknade cc/ koritenje objekta leasinga cd/ predaju objekta leasinga treoj osobi ce/ vraanje objekta leasinga po prestanku ugovora.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

17

ad. ca/ Primatelj leasinga duan je preuzeti objekt leasinga na nain odreen ugovorom o leasingu Do ispunjenja obveze isporuke sukladne ugovoru o leasingu primatelj leasinga nije duan plaati naknadu koju bi na temelju ugovora o leasingu bio duan plaati nakon isporuke objekta leasinga (l. 43. st. 3.). Primatelj leasinga nije duan preuzeti objekt leasinga ako dobavlja objekta leasinga primatelju leasinga ne isporui objekt leasinga, ako ga isporui sa zakanjenjem, ako objekt ima materijalni nedostatak ili nije u skladu s ugovorom o leasingu (l. 44. st. 1.). U tom sluaju primatelj leasinga ima sljedea prava: odbiti prihvat isporuke ili raskinuti ugovor pravo na naknadu tete od dobavljaa pravo na povrat naknade koju je platio u skladu s ugovorom. ad. cb/ Primatelj leasinga duan je plaati naknadu na nain odreen ugovorom o leasingu. Ako je primatelj leasinga dva uzastopna roka u zakanjenju s plaanjem naknade, davatelj leasinga moe raskinuti ugovor o leasingu i ima pravo na iznos dune naknade i ostale trabine iz ugovora o leasingu. Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka ostaje na snazi ako primatelj leasinga plati iznos dune naknade prije nego mu je raskid priopen. Ako raskine ugovor, davatelj leasinga ima pravo oduzeti objekt leasinga od primatelja leasinga. ad. cc/ Primatelj leasinga ima pravo koritenja objekta leasinga u skladu s ugovorom ili namjerom objekta pri emu je duan postupati s panjom dobrog gospodarstvenika. Gubitak objekta leasinga ili gubitak njegove funkcije ne oslobaa primatelja leasinga od njegovih obveza odreenih ugovorom o leasingu. Primatelj leasinga odgovoran je za tetu koju uzrokuje koritenjem objekta leasinga suprotno ugovoru ili namjeni objekta leasinga. ad. cd/ Primatelj leasinga moe objekt leasinga dati u cijelosti ili u pojedinanim dijelovima, dati druge, na koritenje uz sljedee pretpostavke (l. 47.) uz pisanu suglasnost davatelja leasinga; u protivnom davatelj leasinga moe raskinuti ugovor i ima pravo na naknadu tete; predaja objekta leasinga drugome na koritenje ne oslobaa primatelja leasinga obveza odreenih ugovorom o leasingu (l. 47. st. 3.) ad. ce/ Vraanje objekta leasinga po presatnku ugovora o leasingu takoer je jedna od obveza primatelja leasinga (l. 48.). To mora uiniti: bez odgaanja na nain i u stanju odreenom ugovorom. Obveza vraanja predmeta leasinga ne tereti primatelja leasinga u sljedeim sluajevima:

18

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

ako je ispunio ugovorne uvjete kojima stjee pravo vlasnitva; prava produenja ugovora; prava na sklapanje novog ugovora o leasingu. Primatelj leasinga ne odgovara za istroenost objekta leasinga koja nastane njegovim redovitim koritenjem, kao ni za promjene na njemu koje su izvrene u dogovoru s davateljem leasinga. ad. d) O obvezama d o b a v l j a a objekta leasinga govori se u l. 49. do 51., a odnose se na: a) obvezu isporuke objekta leasinga b) njegovu odgovornost prema primatelju leasinga i c) solidarnu odgovornost sa davateljem leasinga. Iako dobavlja objekta leasinga nije ugovorna strana ugovora o leasingu, kao to smo ve isticali, njegova uloga znaajna je i od bitnog utjecaja na meusobna prava i obveze ugovornih strana iz ugovora o leasingu. On odgovara za obveze koje inae, u pravilu, terete jednu od ugovornih strana (odgovornost za materijalne nedostatke, za zakanjenje i neispunjenje ugovora o leasingu). Upravo ta uloge drugih subjekata, koji nisu ugovorna strana ugovora o leasingu jedna je od specifinosti poslova leasinga. ad. da/ Dobavlja objekta leasinga je duan objekt leasinga isporuiti primatelju leasinga u ispravnom stanju na nain odreen ugovorom o leasingu, osim ako je ugovorom o leasingu predvieno da objekt leasinga isporui davatelj leasinga. ad. db/ Odgovornost dobavljaa objekta leasinga prema primatelju leasinga, koji prema izriitim zakonskim odredbama ima prava koja bi prema propisima koji ureuju obvezne odnose imala strana u ugovoru s dobavljaem, predviena je u sljedeim sluajevima: ako ne isporui objekt; ako ga isporui sa zakanjenjem; ako objekt ima materijalne nedostatke. U svezi s ovim posljednjim podsjeamo da za pravne nedostatke primatelju leasinga odgovara davatelj leasinga (l. 41. ZL). Primatelj leasinga nema pravo snienja cijene bez suglasnosti davatelja leasinga (l. 50. st. 2. ZL). Istiemo znaaj odredbe da dobavlja objekta leasinga ne moe biti odgovoran primatelju leasinga i davatelju leasinga za istu tetu (l. 50. st. 3.) ad. dc/ Posebne odredbe odnose se na solidarnu odgovornost dobavljaa i davatelja leasinga Ako je davatelj leasinga izabrao dobavljaa objekta leasinga, solidarno s njim odgovara primatelju leasinga ako objekt leasinga nije isporuen primatelju leasinga, ako je isporuen sa zakanjenjem ili ako objekt leasinga ima materijalni nedostatak (l. 51.).

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

19

V. Primjeri postojee poslovne prakse

Odredbe Zakona o leasingu koje ureuju ugovor o leasingu i prava i obveze ugovornih strana i drugih subjekata u svezi s tim ugovorom nesumnjivo e utjecati na postojeu poslovnu praksu na podruju leasinga, pa tako i kad se radi o ugovoru o leasingu nekretnina. Kao to smo ve naglasili, tek e primjena u praksi pokazati pravi doseg, zakonskih odredaba, kao i to u kojoj e mjeri one dovesti do promjena u dosadanjoj praksi. U sadanjoj fazi ipak kratkotrajne primjene Zakona o leasingu smatramo korisnim izloiti uoene standardizirane odredbe i klauzule u postojeoj praksi. Citiramo pri tome i sudsku praksu koja se izjanjavala o pojedinim pitanjima. Navodimo primjerice i neke karakteristine odredbe opih uvjeta koji su sastavni dio ugovora o leasingu sklopljenih nakon stupanja na snagu Zakona o leasingu. O o b j e k t u , odnosno p r e d m e t u ugovora o leasingu nekretnina, takoer, smo ve govorili uz openitu napomenu da predmet leasinga sam po sebi ne upuuje na nunost ugovaranja odreene vrste leasinga. N a k n a d a koju je u obvezi plaati primatelj leasinga utvruje se ugovorom, a odreuje se ovisno o tome o kojoj se vrsti leasinga radi, odnosno koje obveze terete pojedinu stranku. Kod operativnog leasinga, u pravilu, davatelj leasinga odrava predmet leasinga, servisira ga, snosi trokove osiguranja. Sve to odraava se na visinu naknade, pa se naglaava da je leasing naknada po operativnom leasing ugovora, u pravilu, znatno vea od vrijednosti stvari koja je predmet leasinga.16 Meutim, u dosadanjoj praksi susreemo i drukiija rjeenja, pa tako kod operativnog ugovora o leasingu iji je predmet nekretnina nalazimo odredbe prema kojima, leasing rata ne pokriva trokove odravanja predmeta leasinga, stoga je korisnik leasinga obvezan preuzeti sve trokove vezane uz redovno odravanje i redovne popravke predmeta leasinga, te se obvezuje osigurati predmet leasinga policom imovinskog osiguranja (protiv poara, poplave, prodora vode, potresa i dr.) na nain da podmiruje i redovito produava osiguranje predmeta leasinga. Nadalje, mjesena rata za leasing odgovara naknadi za ugovoreno uobiajeno koritenje nekretnine. Za koritenje nekretnine koje prelazi uobiajeni opseg potrebna je pismena suglasnost davatelja leasinga. To da predmet leasinga moe utjecati na nain formiranja naknade, meutim i neovisno o tome, dosadanja dispozitivnost navedenih odredbi u poslovnoj praksi dovodi do odstupanja od onih pravila koja se vezuju uz pojedine vrste leasinga. Odredbe o plaanju obroka ili rata leasing naknade razraene su u ugovorima glede rokova, iznosa, obraunavanja kamata i dr.
16

S. Jelini, op. cit. II. dio str. 10.

20

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

U praksi se, u svezi s visinom naknade, postavilo pitanje da li sud moe ispitivati primjerenost ugovorene naknade. U odluci Vrhovnog suda RH, II Rev 228/2000, od 31. sijenja 2001., sud je u svezi s raskidom ugovora, raspravljao o visini naknade i u svezi s time istaknuo:

Raspravljajui pitanje visine reene naknade za uporabu strojeva, sudovi su vjetaenjem utvrdili naknadu u iznosu od 15. 262,32 DEM mjeseno, a koliko prema nalazu vjetaka iznosi uobiajena najamnina kod ugovora o najmu istovrsnih strojeva. Glede tog utvrenja u reviziji se potpuno neosnovano istie da je predmetnim ugovorom visina najamnine ugovorena i da se stoga ne moe naknadno, pa makar i s vjetacima izraunavati navodno primjerena najamnina za takvu opremu, jer stvarna najamnina nije niti ugovorena, ve se radi o prodajnoj cijeni, a to proizlazi iz injenice da je u ugovoru predvieno da zbroj ugovorenih rata ini iznos ukupne cijene.

U odluci II Rev 123/1997, od 10. prosinca 1997., Vrhovni sud RH zauzeo je stajalite da sud nije duan a ni ovlaten ispitivati primjerenost iznosa ijom isplatom tuenik po vlastitom izboru moe ispuniti svoju obvezu prema tuitelju i kao takav predstavlja njegovo alternativno ovlatenje. Neplaanje dospjelih obroka naknade razlog je za otkaz (raskid) ugovora, a obveza primatelja leasinga glede plaanja ugovornih obroka naknade vezuje se, takoer, uz odredbe koje se odnose na otkazivanje ugovora prije isteka roka trajanja, na odgovornost za tetu i za nedostatke stvari i dr. kako e se to vidjeti iz daljnjih izlaganja. O d g o v o r n o s t z a n e d o s t a t k e i o d g o v o r n o s t z a t e t u moemo obuhvatiti zajedniki uz, isto tako, zajedniku konstataciju, da se gotovo svi rizici leasing posla glede odgovornosti za tetu i odgovornosti za nedostatke prebacuju na jednu od ugovornih strana, tj. na primatelja leasinga. Iako su pravni odnos davatelja leasinga i trgovca (isporuitelja) i pravni odnos davatelja i primatelja leasinga dva odvojena ugovorna odnosa, naglaava se17 kako se opim uvjetima davatelja leasinga uspostavlja osebujna veza izmeu posla leasinga i posla prodaje na nain da davatelj leasinga ne odgovara za nedostatke i neovisno o vrsti nedostataka zadrava sva prava iz ugovora o leasingu, a primatelju, u pravilu, unaprijed ustupa svoja prava prema isporuitelju. Ta veza izmeu dva ugovora proizlazi i opravdava se funkcijom davatelja leasinga kao financijera, to znai da niti njegova odgovornost ne moe ii dalje od rizika to se javljaju u okviru te funkcije. U svezi s tim treba podsjetiti da je vlasnik predmeta leasinga za cijelo vrijeme trajanja ugovora upravo davatelj leasinga i da se, ne bez razloga, naglaava, da je financijska i vlasnika funkcija leasinga pod njegovom kontrolom, dok se rizici prebacuju na drugu ugovornu stranu, ukljuujui i one rizike koje ta strana nije prouzroila odnosno skrivila.18
S. Marui, op. cit. str. 14. Ratko Miklaui: Rizik transakcije financijskog leasinga, Informator br. 4619, od 13. lipnja 1998. (dalje: R. Miklaui, Rizici transakcije financijskog leasinga), str. 5.
17 18

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

21

Tako, s jedne strane, u odnosu na davatelja leasinga u ugovorima o financijskom leasingu nekretnina nalazimo odredbe da davatelj leasinga ne odgovara za obveze proizvoaa ili trgovca, niti za odreene vidljive ili skrivene mane predmeta leasinga kao niti za tete zbog njegova koritenja, ili da se davatelj leasinga u potpunosti iskljuuje od odgovornosti za naknadu tete ili bilo koja druga prava po osnovi zakona koja se odnose na odgovornost za materijalnu tetu. Primatelj leasinga sa svojim zahtjevima po tim osnovama upuuje se iskljuivo na ostvarivanje eventualnih prava prema proizvoau odnosno trgovcu nekretninama. Klauzulom o prijenosu prava davatelj leasinga ustupa korisniku leasinga sva prava i obveze glede pregleda i pozivanja na nedostatke, ispunjenje, garanciju i posljedice kanjenja koje ima prema isporuitelju na osnovu isporuke. Korisnik leasinga prihvaa ovo ustupanje, te se odrie takvih potraivanja prema davatelju leasinga i obvezuje se da za nedostatke i tetu nastalu temeljem ovog lanka, nee teretiti davatelja leasinga. S druge strane, u odnosu na primatelja leasinga este su klauzule o proirenju ugovorne odgovornosti. Sadraj tih klauzula moe biti razliit, a ovdje bismo se posebno osvrnuli na dva oblika proirenja ugovorne odgovornosti: a) odgovornost za tetu prouzrokovanu viom silom i b) odgovornost za sluaj. Novi Zakon o obveznim odnosima u l. 343. upotpunjuje definiciju v i e sile predviajui da se dunik oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Dakle, radi se o okolnostima koje su: a) vanjske, izvanredne i nepredvidive b) nastale nakon sklapanja ugovora i c) koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Inae, prema opim odredbama o ugovornoj odgovornosti za tetu, proirenje ugovorne odgovornosti dunika ureeno je odredbom l. 344. ZOO-a (l. 264. ranije vaeeg ZOO) tako da je izriito predvieno da se ugovorom moe proiriti odgovornost dunika i na sluaj za koji on inae ne odgovara. Meutim, mogunost ugovornog proirenja obveze dunika istovremeno je ograniena tako da se ispunjenje takve ugovorne odredbe nee moi zahtijevati ako je u protivnosti s naelom savjesnosti i potenja. Autori, stoga, s pravom ukazuju na dvojbu o doputenosti suprotnog ugovaranja, tj. proirenja odgovornosti i na viu silu.19

19 Ratko Miklaui: Problematika vlasnikih rizika u transakciji financijskog leasinga, Informator br. 4524 do 4525, od 16. i 19. srpnja 1997. (dalje: R. Miklaui, op. cit.), str. 8.

22

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Iako veina, naelno, doputa, takvo ugovaranje, istie se i to da bi dunik mogao prigovoriti takvom proirenju odgovornosti pozivom na naelo savjesnosti i potenja u smislu l. 264. st. 2. ZOO-a.20 I dok se, jo ne tako davno, pretpostavljalo da e se rijetko nai dunik koji bi pristao na takvu klauzulu, danas je takva klauzula gotovo standardizirana posebno u nekim vrstama ugovora. Primjere takvih odredaba nali smo, u konkretnim ve zakljuenim ugovorima o leasingu, i u opim uvjetima poslovanja koji se odnose na leasing. Odgovornost za s l u a j (casus), takoer, je jedna od osnova proirenja dunikove odgovornosti, koji se, kao to smo vidjeli, javlja u pravilu zajedno s viom silom. Sluaj se inae, odreuje kao dogaaj koji bismo da smo ga predvidjeli, mogli sprijeiti.21 Sa stajalita odgovornosti za tetu bitno je, dakle, naglasiti da je to dogaaj koji se duniku ne moe pripisati u krivnju. To nadalje znai da onaj tko odgovara prema pravilima subjektivne odgovornosti ne odgovara za sluajne tete, dok se prema pravilima objektivne odgovornosti odgovara i za sluajne tete.22 Svako daljnje ugovorno proirenje odgovornosti dunika za sluaj postavlja one iste dvojbe o valjanosti takvih odredaba, koje smo ve izloili govorei o vioj sili pa upuujemo na taj dio izlaganja. U ugovorima o leasingu nekretnina djelovanje navedenih okolnosti vezuje se, takoer, uz rizike koji se smatraju tipinim rizicima prava vlasnitva, kao to su: rizik propasti ili unitenje stvari, rizik oteenja stvari, rizik za tete koju stvar uzrokuje treima. Uz djelovanje vie sile i sluaja, sa istom svrhom i domaajem moe se predvidjeti i djelovanje izmijenjenih okolnosti.23 Uinak odredaba kojima se rizik prenosi na primatelja leasinga vrlo je znaajan za cjelokupni uinak leasing posla. Tako e npr. u sluaju propasti ili oteenja nekretnine koje primatelju leasinga onemoguavaju njezino koritenje, on i nadalje ostati u obvezi isplate dospjelih obroka leasing naknade. Navodimo sljedee primjere takvih ugovornih odredaba:

Korisnik leasinga izriito prima na znanje da se ograniena ili nemogua upotrebljivost predmeta leasinga, bilo zbog oteenja, pravne, tehnike ili ekonomske neupotrebljivosti predmeta leasinga ili zbog sluajnosti ili vie sile, ne odnose na ovaj Ugovor. Stoga ostaje na snazi obveza plaanja naknade za leasing. Ili ugovorne stranke suglasne su, da u sluaju nemogunosti upotrebe stvari koje nisu nastale njegovom krivnjom, najmoprimac moe zahtijevati zamjenu stvari za stvari

20 Vilim Gorenc: Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998. (dalje: V. Gorenc, op. cit.), str. 368. 21 Vedri-Klari, op. cit. str. 572. 22 Vedri-Klari, op. cit. str. 572. 23 R. Miklaui, op. cit. str. 5.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

23

koje e sluiti namjeni za koje je ovaj ugovor sklopljen. Najmoprimcu ne pripada to pravo, u sluaju da stvari ne moe upotrebljavati zbog vie sile odnosno drugog izvanrednog stanja ili okolnosti na strani najmoprimca. Takoer, ugovorne stranke su suglasne da najmoprimac, u sluaju nastanka tete, koja onemoguava daljnju upotrebu predmeta ili smanjuje njegovu upotrebu, mora o tome odmah obavijestiti najmodavca. Ugovorne stranke su suglasne da nemogunost koritenja predmeta zbog sluaja iz stavka 1. ovoga lanka najmoprimca ne oslobaa obveze plaanja najamnine.

Navodimo i primjer utjecaja takvih ugovornih odredaba na pravo primatelja leasinga na naknadu izvanugovorne imovinske tete. Prema odluci upanijskog suda u Zagrebu, Gn 2203/2004, od 31. svibnja 2005., okolnost da se zbog prometne nezgode kupac nije mogao koristiti vozilom, nije od utjecaja na njegovu obvezu obrone otplate u skladu sa ugovorom o leasingu, niti predstavlja tetu u visini isplaenih obroka tijekom nemogunosti koritenja. U obrazloenju te odluke, izmeu ostalog je navedeno:

Predmet ovog spora jest i zahtjev tuitelja radi naknade tete koju trpi iz tetnog dogaaja, prometne nezgode, od 1. VIII. 1999. godine, a koja se teta, prema navodima tuitelja, sastoji u iznosu od 30. 232,54 kn, a ini je etiri isplaena obroka cijene po ugovoru o leasingu koji je ugovor tuitelj zakljuio s poduzeem P. p. lesing d. o. o. Z., od 21. prosinca 1998. godine (ugovor je zakljuen na 12 mjeseci). Tuitelj tvrdi da vozilo koje je bilo predmet ugovora o leasingu je u prometnoj nezgodi oteeno, te da to vozilo kroz etiri mjeseca nije mogao koristiti, a morao je ispunjavati svoju ugovornu obvezu prema poduzeu P. p. leasing d. o. o. Z., plaanjem ugovorenih mjesenih obroka. Utemeljeno je sud prvog stupnja odbio navedeni tubeni zahtjev kao neosnovan. Naime, ugovor o leasingu je ugovor kojim se jedna ugovorna strana obvezuje drugoj ugovornoj strani predati odreenu stvar na upotrebu i koritenje, a druga se strana obvezuje sukcesivno plaati naknadu i to tako da joj poslije odreenog vremena ta stvar prijee u vlasnitvo. Stoga se na ugovor o leasingu primjenjuju odredbe l. 550. Zakona o obveznim odnosima. Dakle, mjesene obroke otplate po ugovoru o leasingu tuitelj je duan plaati u izvrenju svoje ugovorne obveze prema poduzeu P. p. leasing d. o. o. Z. i to bez obzira da li vozilo koje je predmet leasinga koristi ili ne. Stoga, to tuitelj za vrijeme popravka vozila to vozilo nije mogao koristiti, a izvravao je svoju ugovornu obvezu, ne predstavlja za tuitelja tetu prouzroenu tetnim dogaajem. Drugo je pitanje da li je tuitelj trpio tetu zbog nemogunosti da se koristi vozilom u obavljanju svoje registrirane djelatnosti. Meutim, takav tubeni zahtjev za naknadu tete tuitelj nije niti postavio.

to se tie pozivanja na promijenjene okolnosti, nailazimo na odredbe po kojima korisnik leasinga izriito izjavljuje da se odrie prava prigovora promijenjenih okolnosti (clausula rebus sic stantibus). Inae, prema opim propisima (l. 136. ZOO-a, l. 372. novog ZOO-a) strane se mogu ugovorom unaprijed odrei pozivanja na odreene promijenjene okolnosti osim ako je to u opreci s naelom savjesnosti i potenja.

24

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

R a s k i d ili o t k a z ugovora, odnosno uinci tog raskida ili otkaza, neizostavni su sadraj ugovora o leasingu, openito, pa tako i ugovora o leasingu nekretnina. Dok se kao karakteristika financijskog leasinga istie nemogunost ranijeg otkazivanja ugovora, kad se radi o operativnom leasingu, najee je za obje ugovorne stranke predviena mogunost raskida (npr. davatelj leasinga je ovlaten u svako doba raskinuti ugovor o leasingu odnosno korisnik leasinga moe raskinuti ugovor uz otkazni rok od 90 dana). Ugovorne odredbe koje nabrajaju sluajeve u kojima davatelj leasinga osobito ima pravo raskinuti ugovor ne znae ograniavanje njegovog prava na raskid. to se tie uinaka raskida, ugovorne odredbe najee ureuju pravo na naknadu tete i pitanje vraanja odnosno plaanja leasing naknade. Tako kad korisnik leasinga raskine ugovor, davatelj leasinga ima pravo na materijalnu tetu koja se sastoji od izgubljene zarade radi prijevremenog povrata predmeta leasinga davatelju leasinga i to od dana prijevremenog povrata do dana ugovorenog povrata predmeta leasinga. U sluaju raskida krivnjom korisnika leasinga isti se odrie zahtjeva za bilo kakvim povratom uplaenog iznosa na ime lasing rata te je duan dospjele i neplaene rate odnosno anuitete platiti davatelju leasinga zajedno sa zateznim kamatama. Ve uplaena svota predstavlja naknadu za koritenje nekretnine od dana stupanja u posjed nekretnine, pa do dana raskida ugovora. Uincima raskida ugovora o leasingu bavila se i sudska praksa. U odluci Vrhovnog suda RH, Rev 2609/1998, od 6. prosinca 2001., u razlozima se istie:

U provedenom postupku je utvreno da su stranke sklopile ugovor o leasingu dana 12. srpnja 1990. godine. Predmet ugovora je bio osobni automobil. Prema odredbi l. 10. Opih uvjeta ugovora tuitelj je trebao osigurati vozilo kasko i platiti premiju za vrijeme trajanja ugovora ako se radilo o novom automobilu. Prema odredbi l. 7. Opih uvjeta tuitelj je mogao raskinuti ugovor, ako tuenik ne bi vie od mjesec dana platio dospjelu ratu, a trenutkom otkazivanja ugovora dospijevaju sve neplaene rate i tuitelju pripada pravo na zapljenu automobila. Utvreno je takoer da je tuenik ostao duan vie rata po osnovu otplate, te se automobil jo uvijek nalazi u njegovom posjedu. Prema tome, osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz l. 7. Opih uvjeta sklopljenog ugovora. to se tie tuenikovog prigovora da tuitelj nije ispunio svoju obvezu koja se odnosi na kasko osiguranje ovaj sud smatra da su niestupanjski sudovi pravilno postupili smatrajui taj prigovor nebitnim za prijeporni pravni odnos. Naime, knjigovodstveni vjetak je utvrujui tuenikov dug prema tuitelju kod izrauna imao u vidu trokove registracije koje je imao tuenik odnosno ono to je tuenik umjesto tuitelja platio. Tuenik dakle nije trpio nikakvu tetu u svezi s tuiteljevom obvezom osiguranja, odnosno registracije. Valja rei i to da tuenik nije stavio nikakve prigovore nalazu i miljenju knjigovodstvenog vjetaka, koji je utvrdio visinu njegovog duga prema tuitelju u prijepornoj svoti. Zbog toga okolnost to tuitelj kroz cijelo vrijeme trajanja vanosti ugovora nije izvrio kasko osiguranje sama po sebi ne moe tuenika osloboditi odgovornosti plaanja ugovorenih rata i predaja automobila tuitelju sukladno odredbama ugovora jer je zakasnio s isplatom vie rata.

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

25

Uincima raskida, a posebno i pitanjem ovlatenja suda da utvruje primjerenost visine naknade za uporabu stvari do raskida ugovora, bavila se i ve citirana odluka Vrhovnog suda RH, II Rev 228/2000, od 11. sijenja 2001., pa upuujemo na taj dio izlaganja. Opcija k u p n j e predmeta leasinga u dosadanjoj praksi, predviena je kao mogunost za primatelja leasinga u najveem broju ugovora o leasingu. Ve smo istaknuli da se radi o odredbama karakteristinim upravo za ugovore o leasingu. Iako ima leasing ugovora koji podrazumijevaju automatizam u prijelazu imovine u vlasnitvo primatelja leasinga (hire purchase ugovori), najee se primatelju leasinga daje pravo odnosno mogunost kupnje predmeta leasinga, pa prvenstveno o njegovom izboru ovisi da li e tu mogunost koristiti. esto se predvia, naroito kad je predmet leasinga nekretnina, i potreba suglasnosti davatelja leasinga, a ponekad se ta suglasnost unaprijed ugovara, uz odreene pretpostavke. Stoga su i odredbe koje se odnose na kupnju predmeta leasinga razliitog sadraja. Tako npr. ukoliko korisnik leasinga eli kupiti predmet leasinga, mora postaviti zahtjev davatelju leasinga u pismenom obliku ili ugovorne stranke suglasne su da po isteku vremena najma, koji je naveden u specifikaciji, najmoprimac ima pravo na otkup stvari i to po cijeni koju e dogovoriti obje stranke sporazumno ili davatelj leasinga je suglasan pod uvjetom da su sve obveze primatelja leasinga iz ugovora ispunjene, da na dan zavretka leasing ugovora, vlasnitvo predmeta leasinga prenese na primatelja leasinga ili na bilo koju treu osobu koju imenuje primatelj leasinga. Cijena je, u pravilu, ugovorom odreena ili odrediva, ali to ne mora uvijek biti tako, pa to moe biti cijena koju e dogovoriti obje stranke sporazumno ili ugovorne stranke su suglasne da najmoprimac predmet ugovora moe otkupiti za vrijeme trajanja ugovora na nain da otplati sve preostale rate. Ostale uvjete otkupa utvruju stranke aneksom ovoga ugovora. O ovlatenju suda da, u sluaju spora, ispituje primjerenost ugovorene cijene govorili smo vezano uz leasing naknadu pa upuujemo i na ta izlaganja. Prema odluci Vrhovnog suda RH, II Rev 123/1997. od 10. prosinca 1997.:

Sud prvog stupnja je utvrdio da je tuenik od tuitelja kupio sporno vozilo temeljem ugovora o leasingu. Takoer je taj sud utvrdio da je on u posjedu toga vozila, a da ga tuitelju nije platio. Nije osnovan daljnji prigovor u reviziji da on nije bio u obvezi platiti tuitelju za spomenuto vozilo iznos od 58. 000 DEM, ve 56. 900 DEM temeljem ugovora o leasingu jer sud nije duan a ni ovlaten ispitivati primjerenost iznosa ijom isplatom tuenik po vlastitom izboru moe ispuniti svoju obvezu prema tuitelju i kao takav predstavlja njegovo alternativno ovlatenje.

Opi uvjeti ugovora koji su sastavni dio ugovora o leasingu zakljuenih u novije vrijeme (nakon stupanja na snagu Zakona o leasingu) sadre takoer odredbe o karakteristinim pitanjima koja su se mogla uoiti i u ranijoj poslovnoj praksi to i nije neobino.

26

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Tako npr. to se tie: odgovornosti za nedostatke, nalazimo odredbu da za sve materijalne nedostatke na predmetu leasinga odgovara iskljuivo dobavlja, pa se sukladno tome za sve zahtjeve koji se odnose na ispravno funkcioniranje predmeta leasinga korisnik leasinga obvezuje uputiti iskljuivo dobavljau; ograniene mogunosti koritenja predmeta leasinga, predvia se da nemogunost koritenja zbog oteenja, pravne, tehnike ili gospodarske neupotrebljivosti ili vie sile, ne moe biti osnova za umanjenje visine obroka, odnosno obustavu plaanja leasinga u cijelosti od strane korisnika leasinga; vlasnitva predmeta leasinga, predvia se da je za cjelokupnog trajanja ugovora iskljuivi vlasnik predmeta leasinga davatelj leasinga, a korisnik leasinga temeljem ugovora ne stjee pravo vlasnitva, niti pravo iskljuivog posjeda predmeta leasinga, ve samo pravo koritenja predmeta leasinga i njegov je nesamostalni posjednik; prava zadranja, izriito je iskljueno za korisnika leasinga na predmetu leasinga bez obzira iz kojeg odnosa i po kojoj osnovi potjee eventualna novana ili nenovana trabina prema davatelju leasinga; prijenosa prava vlasnitva, nakon isteka trajanja ugovora i po ispunjenju svih financijskih obveza korisnika leasinga prema davatelju leasinga, davatelj leasinga e korisniku leasinga izdati odgovarajuu ispravu temeljem koje e korisnik leasinga biti ovlaten prenijeti pravo vlasnitva predmeta leasinga na svoje ime; prigovora promijenjenih okolnosti, stranke se odriu prigovora promijenjenih okolnosti koje su nastupile nakon potpisivanja ugovora u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima. Ovo se odnosi naroito na demonstracije, javne nerede, nacionalne trajkove, industrijske poremeaje, administrativno zatvaranje granica Republike Hrvatske, blokade, embargo i sl.; nitavosti pojedinih odredaba ugovora predvia se da mogua nitavost ili pobojnost neke od odredbi ugovora ne povlai za sobom nitavost cijelog ugovora. U tom sluaju stranke e nevaljanu odredbu zamijeniti valjanom, odnosno onom koja odgovara cilju i svrsi ugovora. To su samo pojedinani primjeri ugovora o leasingu, odnosno opih uvjeta koji su sastavni dio tog ugovora i ne daju osnove za dalekosene zakljuke o tome da li se i u kojoj mjeri ostvaruje primjena zakonskih odredaba sa svrhom i ciljem koje je imao na umu zakonodavac u svezi s daljnjim oblikovanjem instituta leasinga promatranog sa stajalita ugovora o leasingu i meusobnih prava i obveza subjekata leasinga.

VI. Zakljuak
U zakonskim odredbama koje se odnose na ugovor o leasingu i na prava i obveze subjekata leasing posla, nesumnjivo je vidljivo nastojanje da se odrede pojam i vrste leasing posla i ugovora o leasingu i njihov sadraj time da se, s jedne strane, uravnotei poloaj prvenstveno ugovornih strana (npr. odredba o odgovor-

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

27

nosti davatelja leasinga za pravne nedostatke), a s druge strane da se zadre specifinosti leasing posla (npr. rizik za gubitak stvari snosi primatelj leasinga) za koje se smatra da odgovaraju karakteristikama i svrsi tog pravnog odnosa. Neovisno o prisutnim dvojbama glede svrsishodnosti zakonskog ureenja, suvino je naglaavati znaenje donoenja posebnog zakona kojim se ureuje podruje leasinga, uz ve istaknute injenice da je leasing jedan od najbre rastueg podruja financijskog trita. Sigurno je da bi posebno zakonsko ureenje jednog ugovornog odnosa trebalo doprinijeti pravnoj sigurnosti na podruju leasing poslovanja, a primjena u praksi pokazat e koliko se u tome uspjelo.

Summary

ContraCt of leasing - the new legal Provisions

The article presents provisions of the Law on Leasing in a nutshell. It gives an overview of norms governing the contract of leasing and rights and obligations of leasing subjects. Special attention has been given to the legal practice created by provisions governing the leasing, which were in force before new legal amendments. The author particularly considers contents and meaning of general contract conditions concerning present and future modeling of the leasing as a contractual subject matter. Key words: leasing, rights and obligations of subjects.

Zusammenfassung

leasingvertrag - neUe gesetzesordnUng

In dem Aufsatz wird eine bersicht ber den Inhalt der Anordnungen des Gesetzes ber Leasings gegeben, durch die der Leasingvertrag und die Rechte und Pflichten des Leasingnehmers reguliert werden. Es wird auerdem die bisherige Praxis vor der neuen Gesetzesordnung des Instituts Leasing analysiert mit besonderer Betonung des Inhalts und der allgemeinen Voraussetzungen des Vertrags bei der derzeitigen und zuknftigen Gestaltung des Leasinggeschfts Schlsselwrter: Leasing, rechte und Pflichten des subjekts.

28

J. Breanski, Ugovor o leasingu novo zakonsko ureenje Zb. Prav. fak. sveu. rij. (1991) v. 29, br. 1, ???-??? (2008)

Sommario

Contratto di leasing la nUova disCiPlina legislativa

Nellarticolo si offre un quadro del contenuto delle norme della Legge sul leasing che regolano il contratto di leasing e i diritti e le obbligazioni dei soggetti del leasing. Si analizza la prassi esistente, prima della nuova regolamentazione legislativa dellistituto del leasing, con particolare accento sul contenuto e sul significato delle condizioni generali di contratto nella conformazione attuale e futura del leasing. Parole chiave: leasing, diritti e obbligazioni dei soggetti.