Gradsko vijee KLASA: 011-01/09-01/04 URBROJ: 2117/01-09-09-3 Dubrovnik, 3. srpnja 2009.

Na temelju lanka 35. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 33/01., 60/01.- vjerodostojno tumaenje, 129/05., 109/07. i 125/08.) i lanka 31. Statuta Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, broj 9/01., 7/03. i 2/06.) Gradsko vijee Grada Dubrovnika na 2. Sjednici, odranoj 3. srpnja 2009., donijelo je STATUT GRADA DUBROVNIKA

I. OPE ODREDBE lanak 1. Ovim statutom (dalje u tekstu: Statut), u skladu sa zakonom, utvruju se: obiljeja, javna priznanja, samoupravni djelokrug Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Grad) kao jedinice lokalne samouprave, oblici neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju, ustrojstvo, ovlatenja i nain rada njegovih tijela, organizacija i rad javnih sluba, mjesna samouprava, imovina i financiranje Grada, oblici suradnje i povezivanje Grada s jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave u zemlji i inozemstvu te druga pitanja vana za utvrivanje prava, obveza i odgovornosti Grada. lanak 2. Ime Grada je: Grad Dubrovnik. Sjedite Grada je u Dubrovniku, Pred Dvorom 1. Grad Dubrovnik je pravna osoba. lanak 3. Grad Dubrovnik je dio Dubrovako-neretvanske upanije (u daljnjem tekstu: upanija).
1

U sastavu Grada su naselja: Bosanka, Brseine, ajkovica, ajkovii, Donje Obuljeno, Dubravica, Dubrovnik, Gornje Obuljeno, Gromaa, Klievo, Kneica, Koloep, Komolac, Lopud, Ljuba, Mokoica, Mravinjac, Mrevo, Nova Mokoica, Oraac, Osojnik, Petrovo Selo, Pobreje, Prijevor, Roat, Suura, Sustjepan, Luka ipanska, umet, Trsteno, Zaton, s pripadajuim morem. lanak 4. Granica Grada ide vanjskim kopnenim granicama sljedeih rubnih katastarskih opina: Dubravica, Mravinjac, Mrevo, Klievo, Gromaa, Osojnik, Petrovo Selo, Mokoica, Obuljeno, Prijevor, Roat, Komolac, ajkovica, Kneica, umet, Dubrovnik i granicom na moru. Granice Grada mogu se mijenjati na nain i po postupku koji su propisani zakonom. lanak 5. Grad ima grb, zastavu i himnu. Grb Grada Dubrovnika je povijesni grb koji se sastoji od tita oblika izokrenute kruke, s osam izmjeninih crvenih i srebrnih (bijelih) greda od kojih je poetna crvena, a zavrna srebrna (bijela). S desne strane tita je ezlo, a s lijeve ma (gledano heraldiki), koji se meusobno ukriuju. Povrh tita nalazi se u crvenome kraljevska zlatna kruna koja se sastoji od obrua s dva naglaena uzduna zaobljena istaka, izmeu kojih su tri bisera i etiri kamena plave boje. Iznad obrua je sedam iljaka. Iznad srednjeg iljka su tri bisera, a iznad ostalih je po jedan biser. U gornjem dijelu krune su etiri vitice koje pridravaju kuglu s latinskim kriem. Uokolo tita je zlatni nakit: na bonim stranama u obliku stilizirane akantusove vitice, a iznad i ispod u obliku svitka. Drugi svitak zavrava trolistom. Prostor izmeu tita i nakita je plave boje. Zastava Grada bijele je boje s likom sv. Vlaha u sredini, u crvenome biskupskom ornatu zapadnog tipa, s misnicom i sa utim ukrasom. Uzdignutom desnicom on blagoslivlja, a u lijevoj ruci dri grad Dubrovnik i biskupski tap. S desne strane lika sv. Vlaha stoji inicijal S (Sanctus), a s lijeve inicijal B (Blasius), oba ute boje. Omjer irine i duljine zastave je 2:3. Gradsko vijee Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Gradsko vijee) posebnom odlukom poblie ureuje opis grba i zastave i tekst himne, njihovu uporabu i nain njihove zatite. lanak 6. Grad ima peat. Peat je okruglog oblika i prema posebnim propisima sadrava kruno ispisan tekst i grb Republike Hrvatske.
2

lanak 7. Blagdan sv. Vlaha - zatitnika Dubrovnika, 3. veljae, jest Dan Grada Dubrovnika u skladu viestoljetnom tradicijom. Nain proslave Feste sv. Vlaha, Dana Grada Dubrovnika, utvrdit e posebnom odlukom Gradsko vijee. Prigodom Dana Grada Dubrovnika dodjeljuju se javna priznanja Grada. lanak 8. Blagdan sv. Nikole, 6. prosinca, Dan je dubrovakih branitelja. Tog dana na prigodan nain, spominjui se najveeg razaranja Dubrovnika u srpskocrnogorskoj agresiji tijekom Domovinskog rata, 6. prosinca 1991., ali i uspjene obrane poloaja na Sru i Sustjepanu, to je dovelo do preokreta u tijeku rata na dubrovakom podruju, Grad odaje poast i podsjea se svih poginulih, ranjenih i njihovih obitelji, a posebno svojih branitelja Dubrovana, koji su uz pomo najboljih hrvatskih sinova branili i oslobaali domovinu tijekom Domovinskog rata 1991.- 1996. lanak 9. Gradsko vijee moe proglasiti poasnim graaninom Grada osobe koje su se istaknule osobitim zaslugama za Grad. Poasnom graaninu dodjeljuje se posebna Povelja Grada. Proglaenje poasnim graaninom znak je poasti i ne daje nikakva posebna prava. lanak 10. Gradsko vijee moe dodjeljivati javna priznanja graanima i pravnim osobama za posebne uspjehe na svim podrujima gospodarstvenoga i drutvenog ivota od znaenja za Grad. Javna priznanja dodjeljuju se pod uvjetima i na nain propisanima posebnom odlukom. lanak 11. Grad surauje sa svojim graanima koji ive u inozemstvu, i s njihovim organizacijama i udrugama. Gradsko vijee i upravna tijela Grada, u okviru svog djelokruga, odravaju kulturne i druge veze s iseljenicima i njihovim udrugama, potiu njegovanje hrvatske kulture, jezika i obiaja, te upoznavanje s dostignuima u gospodarskoj obnovi i izgradnji. Gradsko vijee potie i usklauje rad organizacija i udruga koje se bave pitanjima iseljenika i rade na stvaranju uvjeta za njihov povratak u domovinu.
3

lanak 12. Radi ostvarenja zajednikih interesa Grad uspostavlja i odrava suradnju s gradovima, opinama i upanijama u zemlji, u skladu sa zakonom i meunarodnim ugovorima. Ciljevi, uvjeti i druga pitanja suradnje utvruju se sporazumom o suradnji i meusobnim odnosima. Sporazum o suradnji Grada Dubrovnika i opina ili grada druge drave objavljuje se u Slubenom glasniku Grada Dubrovnika. Pod uvjetom i na nain utvren zakonom Grad moe uspostaviti i ostvariti suradnju s odgovarajuim gradovima, opinama i pokrajinama u drugim dravama. lanak 13. Grad moe odlukom Gradskog vijea proglasiti prijateljskim pojedini grad zbog njegova doprinosa u uspostavi i razvoju meusobnih odnosa kojima se ostvaruje prijateljstvo i potie se razvoj Grada i Republike Hrvatske. lanak 14. Grad u postupku priprave i donoenja odluka i drugih akata na razini Dubrovakoneretvanske upanije, te zakona i drugih propisa na razini Republike Hrvatske, a koji ga se neposredno tiu, daje inicijative, miljenja i prijedloge ovlatenomu tijelu. Inicijative, miljenja i prijedloge iz prethodnog stavka u ime Grada mogu podnositi Gradsko vijee i gradonaelnik neposredno ovlatenom tijelu i posredno preko lanova Gradskog vijea i zastupnika. II. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG lanak 15. Grad samostalno odluuje u poslovima iz svojega samoupravnog djelokruga i podlijee samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela. lanak 16. Grad u svojem samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog znaaja kojim se neposredno ostvaruju potrebe graana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dravnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: - ureenje naselja i stanovanje, - prostorno i urbanistiko planiranje, - komunalno gospodarstvo, - skrb o djeci, - socijalnu skrb, - primarnu zdravstvenu zatitu,
4

- odgoj i obrazovanje, - kulturu, tjelesnu kulturu i port, - zatitu potroaa, - zatitu i unapreenje prirodnog okolia, - protupoarnu i civilnu zatitu, - promet na svojem podruju, - odravanje javnih cesta, - izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ureenja, - ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Grad obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga u skladu s posebnim zakonima kojima se ureuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka. Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvruju odlukama Gradskog vijea i gradonaelnika u skladu sa zakonom i Statutom. lanak 17. Grad moe organizirati obavljanje pojedinih poslova iz lanka 16. Statuta zajedniki s drugom jedinicom lokalne samouprave ili vie jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajednikog tijela, zajednikog upravnog odjela ili slube, zajednikog trgovakoga drutva ili zajedniki organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom. Odluku o obavljanju poslova na nain propisan u stavku 1. ovoga lanka donosi Gradsko vijee, na temelju koje se zakljuuje sporazum o zajednikom organiziranju poslova, kojim se ureuju meusobni odnosi u obavljanju zajednikih poslova. lanak 18. Gradsko vijee moe posebnom odlukom pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga Grada, kojih je obavljanje od ireg interesa za graane na podruju vie jedinica lokalne samouprave, prenijeti na upaniju, u skladu sa njezinim statutom. lanka 19. Gradsko vijee moe zatraiti od upanijske skuptine da joj, uz suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave mjerodavnog za poslove lokalne i podrune (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje odreenih poslova iz samoupravnog djelokruga upanije na podruju te jedinice, ako za to moe osigurati dodatne prihode. III. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAANA U ODLUIVANJU lanak 20. Graani mogu neposredno sudjelovati u odluivanju o lokalnim poslovima na lokalnom referendumu i zboru graana, u skladu sa zakonom i Statutom.
5

lanak 21. Referendum se moe raspisati radi odluivanja o prijedlogu o promjeni Statuta Grada, o prijedlogu opeg akta, radi prethodnog pribavljanja miljenja stanovnika o promjeni podruja Grada i o drugim pitanjima odreenima zakonom. Prijedlog za donoenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovoga lanka moe, na temelju odredaba zakona i Statuta, dati jedna treina lanova Gradskog vijea, gradonaelnik, polovina jedinica mjesne samouprave na podruju Grada i 20% biraa upisanih u popis biraa Grada. lanak 22. Gradsko vijee moe raspisati referendum radi razrjeenja gradonaelnika i njegovih zamjenika na nain propisan zakonom: kada kre ili ne izvravaju odluke Gradskog vijea, kada svojim radom prouzroe Gradu znatnu materijalnu tetu.

Pod pojmom znatne materijalne tete iz alineje 2. stavka 1. Ovoga lanka smatra se teta u iznosu od 1% od Prorauna Grada Dubrovnika tekue godine, a ako 1% od Prorauna iznosi vie od 500.000 (petsto tisua) kuna, znatnom materijalnom tetom dri se teta u iznosu od 500.000 kuna. Prijedlog za donoenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovoga lanka moe podnijeti najmanje jedna treina lanova Gradskog vijea. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i moraju ga potpisati vijenici. Odluka o raspisivanju referenduma o razrjeenju gradonaelnika i njegovih zamjenika donosi se veinom glasova svih lanova Gradskog vijea Grada Dubrovnika. Gradsko vijee duno je razmotriti podneseni prijedlog najkasnije u roku od 30 dana od dana njegova prijema. Prijedlog za raspisivanje referenduma o pitanju razrjeenja gradonaelnika i njegovih zamjenika moe dati i 20% biraa upisanih u popis biraa Grada. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i s potpisima biraa. Gradsko vijee duno je razmotriti podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga. Odluka o raspisivanju referenduma o razrjeenju gradonaelnika i njegovih zamjenika donosi se veinom glasova svih lanova Gradskog vijea. Ako Gradsko vijee ne prihvati prijedlog za raspisivanje referenduma, a prijedlog su dali birai sukladno lanku 22. stavku 5. Statuta, Gradsko vijee duno je dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga. Gradsko vijee ne smije raspisati referendum o razrjeenju gradonaelnika i njegovih zamjenika prije proteka roka od 6 mjeseci od poetka mandata gradonaelnika i njegovih zamjenika.
6

Ako na referendumu nije donesena odluka o razrjeenju gradonaelnika i njegovih zamjenika, novi se referendum ne smije raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od dana odravanja prethodnog referenduma. lanak 23. Odluka o raspisivanju referenduma sadrava naziv tijela koje raspisuje referendum, podruje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odluuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem e birai odluivati, obrazloenje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili vie prijedloga o kojima e birai odluivati, i dan odravanja referenduma. lanak 24. Pravo glasovanja na referendumu imaju graani koji imaju prebivalite na podruju Grada i upisani su u popis biraa. lanak 25. Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz lanka 21. Statuta obvezatna je za Gradsko vijee. lanak 26. Postupak provedbe referenduma i odluke donijete na referendumu podlijeu nadzoru zakonitosti opih akata, koji provodi sredinje tijelo dravne uprave mjerodavno za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. lanak 27. Gradsko vijee moe zatraiti miljenje zborova graana o prijedlogu opeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada, ali i o drugim pitanjima odreenima zakonom. Prijedlog za traenje miljenja iz stavka 1. ovog lanka moe dati jedna treina vijenika Gradskog vijea i gradonaelnik. Gradsko vijee duno je razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovog lanka u roku od 60 od dana njegova zaprimanja. Odlukom iz stavka 1. ovoga lanka odreuju se pitanja o kojima e se zatraiti miljenje zborova graana i vrijeme u kojemu se miljenje treba dostaviti. lanak 28. Zbor graana saziva predsjednik Gradskog vijea u roku od 15 dana od dana donoenja odluke Gradskog vijea.
7

Za pravovaljano izjanjavanje na zboru graana potrebna je nazonost najmanje 5% biraa upisanih u popis biraa mjesnoga odbora za podruje kojega je sazvan zbor graana. Izjanjavanje graana na zboru graana je javno, a odluke se donose veinom glasova nazonih graana. lanak 29. Graani imaju pravo predlagati Gradskom vijeu donoenje odreenog akta ili rjeavanja odreenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijea. Gradsko vijee mora raspravljati o prijedlogu iz stavka l. ovoga lanka ako prijedlog potpisom podri najmanje 10% biraa upisanih u popis biraa Grada. Gradsko vijee duno je dati odgovor podnositeljima, najkasnije u roku od 3 mjeseca od prijema prijedloga. lanak 30. Graani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritube na rad tijela Grada i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvravanja svojih graanskih dunosti. Na podnijete predstavke i pritube elnik odnosnog tijela Grada ili proelnik upravnog tijela duan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnoenja predstavke ili pritube. Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga lanka osigurava se ustanovljavanjem knjige prituba, postavljanjem sanduia za predstavke i pritube na vidnome mjestu, neposrednim komuniciranjem s ovlatenim predstavnicima tijela Grada, te ako za to postoje tehnike pretpostavke, sredstvima elektronike komunikacije (e-mailom, kontakt obrascem na webstranicama, net meetingom i chatom). IV. TIJELA GRADA lanak 31. Tijela Grada su: 1. Gradsko vijee i 2. gradonaelnik. 1. Gradsko vijee lanak 32. Gradsko vijee predstavniko je tijelo graana Grada i tijelo je lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dunosti donosi akte i obavlja poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom.
8

Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno odreeno koje je tijelo ovlateno za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, za poslove i zadae koje se odnose na ureivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga zadueno je Gradsko vijee, a za izvrne poslove i zadae ovlaten je gradonaelnik. Ako se na nain propisan stavkom 2. ovoga lanka ne moe utvrditi ovlateno tijelo, poslove i zadae obavlja Gradsko vijee. lanak 33. Gradsko vijee: 1. 2. 3. 4. 5. donosi Statut Grada, njegove izmjene i dopune, donosi Poslovnik Gradskog vijea, donosi smjernice razvoja Grada, donosi dokumente prostornog ureenja, donosi Proraun, odluku o izvrenju Prorauna, te polugodinji i godinji izvjetaj o izvrenju Prorauna, 6. donosi odluku o privremenom financiranju, 7. odluuje o stjecanju i otuenju pokretnina i nekretnina Grada kojima ukupna vrijednost premauje 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odluuje o stjecanju i otuenju pokretnina i nekretnina, to jest kojih je pojedinana vrijednost vea od 1.000.000 kuna, te ako je stjecanje i otuivanje nekretnina i pokretnina planirano u Proraunu, a stjecanje i otuivanje nekretnina i pokretnina provedeno u skladu sa zakonskim propisima, 8. odluuje o optereivanju nekretnina u vlasnitvu Grada, 9. nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada sukladno zakonskim ovlastima, 10. odluuje o davanju suglasnosti za zaduenje pravnim osobama u veinskom izravnom ili neizravnom vlasnitvu Grada i ustanovama kojima je Grad osniva, 11. odluuje o davanju suglasnosti za davanje jamstva za ispunjenje obveza pravnim osobama u veinskom izravnom ili neizravnom vlasnitvu Grada i ustanovama kojima je Grad osniva, 12. odluuje o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica ili udjela Grada u trgovakim drutvima kojima je Grad osniva, 13. daje prethodnu suglasnost skuptinama trgovakih drutava u kojima je Grad izravan ili neizravan vlasnik o pitanjima odluivanja u statusnim promjenama sukladno lanku 62. Statuta, 14. donosi odluku o promjeni granice Grada, 15. ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i sluba, 16. osniva javne ustanove, ustanove, trgovaka drutva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, drutvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad, 17. daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ako zakonom ili odlukom o osnivanju nije drukije propisano, 18. donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s opim aktom i zakonom, 19. raspisuje lokalni referendum, 20. raspisuje referendum o razrjeenju gradonaelnika i njegovih zamjenika u okolnostima odreenima zakonom, 21. bira i razrjeava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijea,
9

22. osniva radna tijela Gradskog vijea te bira i razrjeava predsjednike i lanove radnih tijela Gradskog vijea, 23. odluuje o pokroviteljstvu, 24. odluuje o koncesijama, 25. donosi odluku o kriterijima, nainu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja, 26. imenuje i razrjeava i druge osobe odreene zakonom, Statutom i posebnim odlukama Gradskog vijea, 27. donosi godinji plan i program rada Gradskog vijea, 28. donosi odluke i druge ope akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima. Ako nekim zakonom nije izrijekom utvrena ovlatenost tijela jedinica lokalne samouprave za donoenje odluka o pojedinijm pitanjima, a Statutom takoer to nije odreeno, odluku donosi Gradsko vijee. lanak 34. Gradsko vijee ima predsjednika i dva potpredsjednika, koji se biraju veinom glasova svih lanova Gradskog vijea. Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika moe dati Odbor za izbor i imenovanja ili najmanje devet (9) vijenika. lanak 35. Predsjednik Gradskog vijea: predstavlja Gradsko vijee, saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Gradskog vijea, predlae dnevni red sjednice Gradskog vijea, upuuje prijedloge ovlatenih predlagatelja u propisani postupak, skrbi o postupku donoenja odluka i opih akata, odrava red na sjednici Gradskog vijea, usklauje rad radnih tijela, potpisuje odluke i akte koje donosi Gradsko vijee, skrbi o suradnji Gradskog vijea i gradonaelnika, skrbi o zatiti prava vijenika, obavlja i druge poslove odreene zakonom i Poslovnikom Gradskog vijea. lanak 36. Gradsko vijee ima 25 vijenika. Mandat lanova Gradskog vijea traje etiri godine. Funkcija lanova Gradskog vijea je poasna i za to vijenik ne prima plau. Vijenici imaju pravo na naknadu trokova u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijea.
10

Vijenici nemaju obvezujui mandat i nisu opozivi. lanak 37. Vijeniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran: - ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog odravanja sjednice Gradskog vijea i ovjerena kod javnog biljenika najranije osam dana prije njezina podnoenja, - ako mu je pravomonom sudskom odlukom oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost, danom pravomonosti sudske odluke, - ako je pravomonom sudskom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od est mjeseci, danom pravomonosti presude, - ako odjavi prebivalite s podruja Grada, danom odjave prebivalita, - ako mu prestane hrvatsko dravljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se ureuje hrvatsko dravljanstvo, danom njegova prestanka, - smru. lanak 38. Vijeniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnaanje dunosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dunou lana predstavnikog tijela, mandat miruje, a za to vrijeme vijenika zamjenjuje zamjenik, u skladu sa zakonskim odredbama. Po prestanku obnaanja nespojive dunosti, vijenik nastavlja obnaati dunost vijenika ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijea u roku od osam dana od dana prestanka obnaanja nespojive dunosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnoenja pisanog zahtjeva. Vijenik moe zatraiti nastavljanje obnaanja dunosti vijenika jedanput u tijeku trajanja mandata. lanak 39. Vijenik ima prava i dunosti: - sudjelovati na sjednicama Gradskog vijea, - raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijea, - predlagati Vijeu donoenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata (poslovnika odredba), - postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijea, - postavljati pitanja gradonaelniku i zamjenicima gradonaelnika o njegovu radu, - sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog vijea i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je lan i glasovati, - biti lan radnih tijela u koje ga izabere Gradsko vijee - traiti i dobiti podatke potrebne za obavljanje dunosti vijenika, od tijela Grada i u svezi s tim koristiti se njihovim strunim i tehnikim uslugama. Vijenik ne moe biti pozvan na kaznenu i prekrajnu odgovornost za izgovorene rijei, niti za glasovanje u radu Gradskog vijea.
11

Vijenik je duan uvati tajnost podataka, koji su kao tajni odreeni u skladu s pozitivnim propisima, za koje dozna za vrijeme obnaanja dunosti vijenika. Vijenik ima i druga prava i dunosti utvrena odredbama zakona, Statuta i Poslovnika Gradskog vijea. lanak 40. Poslovnikom Gradskog vijea detaljnije se ureuje: nain konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijenika, ostvarivanje prava i dunosti predsjednika Gradskog vijea, djelokrug, sastav i nain rada radnih tijela, nain i postupak donoenja akata u Gradskom vijeu, postupak izbora i razrjeenja, sudjelovanje graana na sjednicama i druga pitanja od znaenja za rad Gradskog vijea. lanak 41. Gradsko vijee osniva odbore i druga stalna ili povremena radna tijela za prouavanje i razmatranje pojedinih pitanja, za pripravu i podnoenje odgovarajuih prijedloga iz djelokruga Gradskog vijea, za praenje izvravanja odluka i opih akata Gradskog vijea, za koordinaciju u rjeavanju pojedinih pitanja i za izvravanje zadaa i poslova za Gradsko vijee. Sastav, broj lanova, djelokrug i nain rada tijela iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se Poslovnikom Gradskog vijea, ili posebnom odlukom o osnutku radnog tijela. lanove radnih tijela bira Gradsko vijee iz redova vijenika, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje devet (9) vijenika. U pojedina radna tijela mogu se imenovati strune osobe koje nisu vijenici, ali tad imaju samo savjetodavnu ulogu bez prava odluivanja. 2. Gradonaelnik lanak 42. Gradonaelnik zastupa Grad i nositelj je izvrne vlasti Grada. Mandat gradonaelniku traje etiri godine. U obavljaju izvrne vlasti gradonaelnik: 1. donosi ope i pojedinane akte kad je za to ovlaten zakonom, Statutom ili odlukom Gradskog vijea, 2. priprema i podnosi Gradskom vijeu prijedloge opih i pojedinanih akata, 3. utvruje i Gradskom vijeu podnosi prijedlog Prorauna Grada i odluku o izvrenju Prorauna, 4. upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasnitvu Grada u skladu sa zakonom, Statutom i opim aktom Gradskog vijea, 5. odluuje o stjecanju i otuenju pokretnina i nekretnina Grada kojima pojedinana vrijednost ne premauje 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja
12

prethodi godini u kojoj se odluuje o stjecanju i otuivanju pokretnina i nekretnina, a najvie do 1.000.000 kuna ako je stjecanje i otuivanje planirano u Proraunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima, 6. upravlja prihodima i rashodima Grada, 7. upravlja raspoloivim novanim sredstvima na raunu Prorauna Grada, 8. donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada, 9. donosi rjeenje o imenovanju i razrjeenju proelnika upravnih tijela, 10. odreuje predstavnika Grada u skuptinama trgovakih drutava kojih je Grad osniva sukladno aktu o osnivanju trgovakog drutva, 11. utvruje plan prijema u slubu u upravna tijela Grada, 12. usmjerava djelovanje upravnih odjela i sluba Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, ili poslova dravne uprave ako je za njih zaduen Grad, 13. nadzire rad upravnih odjela i sluba u samoupravnom djelokrugu i poslovima dravne uprave, 14. daje miljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlateni predlagatelji, 15. obavlja nadzor nad zakonitou rada tijela mjesnih odbora, 16. obavlja i druge poslove predviene Statutom i drugim propisima, 17. obavlja i druge poslove koji mu pripadaju po zakonu, Statutu i Poslovniku. lanak 43. Gradonaelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovu djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada. lanak 44. Gradonaelnik dva puta godinje podnosi polugodinje izvjee o svojem radu, i to do 31. oujka tekue godine za razdoblje srpanj prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje sijeanj lipanj tekue godine lanak 45. Gradsko vijee moe, uz izvjee iz lanka 44. od gradonaelnika zatraiti izvjee o pojedinim pitanjima iz njegova djelokruga. Gradonaelnik podnosi izvjee po zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ako jedan zahtjev sadrava vei broj razliitih pitanja, rok za podnoenje izvjea je 60 dana od dana primitka zahtjeva. lanak 46. Gradonaelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada: - ima pravo obustaviti od primjene opi akt Gradskog vijea ako ocijeni da je tim aktom povrijeen zakon ili drugi propis, te zatraiti od Gradskog vijea da u roku od 15 dana otkloni uoene nedostatke. Ako Gradsko vijee to ne uini, gradonaelnik je
13

duan u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda dravne uprave u upaniji, te elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenoga za nadzor zakonitosti rada tijela jedinica lokalne samouprave, lanak 47. Gradonaelnik ima dva zamjenika, i oni ga zamjenjuju kad je due odsutan ili je iz drugih razloga, sprijeen obavljati svoje dunosti. lanak 48. Gradonaelnik moe obavljanje odreenih poslova iz svojega djelokruga povjeriti zamjenicima, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje. Zamjenik gradonaelnika je u sluaju iz stavka 1. ovog lanka duan je pridravati se gradonaelnikovih uputa. lanak 49. Gradonaelnik dunost obavlja profesionalno, a njegovi zamjenici sukladno zakonu mogu odluiti hoe li dunosti na koje su izabrani obavljati profesionalno. lanak 50. Gradonaelniku i njegovim zamjenicima mandat prestaje po sili zakona: - danom podnoenja ostavke, - danom pravomonosti odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti, - danom pravomonosti sudske presude kojom je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od jednog mjeseca, - danom pravomonosti sudske presude kojom je osuen zbog poinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, - danom odjave prebivalita s podruja Grada, - danom prestanka hrvatskog dravljanstva, - smru. Gradsko vijee u roku od 8 dana obavjetava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata gradonaelniku radi raspisivanja prijevremenih izbora za novoga gradonaelnika. Ako je prestanak gradonaelnikova mandata nastupio u kalendarskoj godini u kojoj se odravaju redoviti izbori, i to prije njihova odravanja, nee se raspisati i odrati prijevremeni izbori za izbor gradonaelnika, a dunost gradonaelnika do kraja mandata obavljat e njegov zamjenik. Ako prestane mandat gradonaelnikovu zamjeniku, nee se raspisivati prijevremeni izbori. lanak 51.
14

Gradonaelnik i njegovi zamjenici mogu se razrijeiti u okolnostima i u postupku propisanomu lankom 22. Statuta. Ako na referendumu bude donesena odluka o razrjeenju gradonaelnika i njegovih zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma, a Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz gradonaelnikovih ovlasti.

V. OSTVARIVANJE PRAVA PRIPADNIKA NACIONALNE/NIH MANJINE lanak 52. Pripadnici nacionalnih manjina u Gradu sudjeluju u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima preko vijea nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina. lanak 53. Vijea i predstavnici nacionalnih manjina u Gradu imaju pravo: - predlagati tijelima Grada mjere za unapreivanje poloaja nacionalnih manjina u Gradu, ukljuujui davanje prijedloga opih akata kojima se ureuju pitanja od znaenja za nacionalnu manjinu, - isticati kandidate za dunosti u tijelima Grada, - biti obavijeteni o svakom pitanju o kojemu e raspravljati radno tijelo Gradskog vijea a tie se poloaja nacionalne manjine. Nain, rokovi i postupak ostvarivanja prava iz stavka 1. uredit e se poslovnikom Gradskog vijea. lanak 54. Gradonaelnik je duan u pripremi prijedloga opih akata od vijea nacionalnih manjina, ili predstavnika nacionalnih manjina osnovanih za podruje Grada, zatraiti miljenje i prijedloge o odredbama kojima se ureuju prava i slobode nacionalnih manjina. lanak 55. Grad, u skladu s mogunostima, financijski pomae rad kulturnih i drugih udruga koje osnivaju pripadnici nacionalnih manjina, radi ouvanja njihova nacionalnoga i kulturnog identiteta. Grad osigurava sredstva za rad vijea nacionalnih manjina i pripadnika nacionalne manjine. VI. UPRAVNA TIJELA
15

lanak 56. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, utvrenih zakonom i Statutom, te za obavljanje poslova dravne uprave koji su zakonom prenijeti na Grad, ustrojavaju se upravna tijela Grada. Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela ureuju se posebnom odlukom Gradskog vijea. Upravna tijela ustrojavaju se kao upravni odjeli i slube (u daljnjem tekstu: upravna tijela). Upravnim tijelima upravljaju proelnici, koje na temelju javnog natjeaja imenuje gradonaelnik. lanak 57. Upravna tijela u oblastima za koje su ustrojeni i u okviru djelokruga utvrenoga posebnom odlukom, neposredno izvravaju i nadziru provoenje opih i pojedinanih akata tijela Grada, te pri neprovoenju opega akta poduzimaju propisane mjere. lanak 58. Upravna tijela samostalna su u okviru svojega djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje ovlatenosti odgovorni su gradonaelniku. lanak 59. Sredstva za rad upravnih tijela osiguravaju se u Proraunu Grada, Dravnom proraunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.

VII. JAVNE SLUBE lanak 60. Grad u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe graana na podruju komunalnih, drutvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonom utvreno da se obavljaju kao javna sluba. lanak 61. Grad osigurava obavljanje djelatnosti iz lanka 60. Statuta osnivanjem trgovakih drutva, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona. U trgovakim drutvima u kojima Grad ima udjele ili dionice, gradonaelnik odreuje predstavnika Grada u skuptinama trgovakih drutva kojih je Grad osniva.

16

Obavljanje odreenih djelatnosti Grad moe povjeriti drugim pravnim i fizikim osobama na temelju ugovora o koncesiji. lanak 62. Trgovaka drutva kojih je osniva Grad ili u kojima Grad ima udjela ili dionica, samostalna su u obavljanju svoje djelatnosti i u poslovanju sukladno zakonu, na zakonu temeljenom propisu, ugovoru ili statutu drutva. Skuptine trgovakih drutava i predstavnici Grada u skuptinama trgovakih drutava duni su pribaviti prethodnu suglasnost Gradskog vijea prije odluivanja o statusnim promjenama trgovakih drutava (prikljuenje, pripajanje, spajanje, preoblikovanje i prestanak). lanak 63. Za drutvene djelatnosti za koje je zakonom odreeno da se obavljaju kao javne slube, Grad osniva javne ustanove, a za druge drutvene djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, Grad osniva ustanove (dalje u tekstu: ustanove). lanak 64. Ustanove kojih je osniva Grad samostalne su u svojim djelatnostima i u poslovanju sukladno zakonu, na zakonu utemeljenom propisu, aktu o osnivanju i statutu ustanove. Aktom o osnivanju ili statutom moe se ograniiti stjecanje, optereivanje i otuivanje nekretnina i druge imovine te nain raspolaganja dobiti. lanak 65. Gradonaelnik prati rad, daje preporuke i poduzima mjere prema trgovakim drutvima i ustanovama kojima je Grad osniva ili vlasnik. Skuptine trgovakih drutava i predstavnici Grada u skuptinama trgovakih drutava te upravna vijea i ravnatelji ustanove, duni su najmanje jedanput godinje podnijeti izvjee Gradskom vijeu.

VIII. MJESNA SAMOUPRAVA lanak 66. Statutom Grada osnivaju se mjesni odbori i gradski kotarevi (u daljnjem tekstu: jedinice mjesne samouprave) kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima to neposredno i svakodnevno utjeu na njihov ivot i rad. Mjesni odbori i gradski kotarevi pravne su osobe.
17

Uvjete za obavljanje opih i drugih poslova jedinica mjesne samouprave utvruje i osigurava gradonaelnik. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, vie meusobno povezanih manjih naselja ili za dio veeg naselja ili grada koji u odnosu prema ostalim dijelovima ini zasebnu razgranienu cjelinu (dio naselja). Gradski kotar osniva se na podruju koje ini gradsku gospodarsku i drutvenu cjelinu a povezano je zajednikim interesima graana. U ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga lanka jedinice mjesne samouprave dune su potovati interes Grada u cjelini. lanak 67. Na podruju Grada osnovani su: gradski kotarevi: Ploe iza Grada, Grad, Pile Kono, Lapad, Montovjerna, Gru, Komolac i Mokoica, - mjesni odbori: Osojnik, Ljuba, Gromaa, Klievo, Mrevo, Riica, Mravinjac, Dubravica, Brseine, Trsteno, Oraac, Zaton, Koloep, Lopud, Suura, Luka ipanska i Bosanka. lanak 68. Inicijativu i prijedlog za osnivanje jedinica mjesne samouprave moe dati 20% graana upisanih u popis biraa za podruje za koje se predlae osnivanje mjesnog odbora, zatim organizacije i udruenja graana te gradonaelnik. Uz podatake o podnositelju inicijative ili predlagau za osnivanje jedinice mjesne samouprave prijedlog sadrava i: - naziv i sjedite jedinice mjesne samouprave, - podruje jedinice mjesne samouprave i broj lanova njezina vijea. Uz inicijativu i prijedlog za osnivanje jedinice mjesne samouprave dostavlja se gradonaelniku, ako nije predlaga, i nacrt pravila jedinice mjesne samouprave. O inicijativi i prijedlogu o izdvajanju dijela iz jedinice mjesne samouprave i o spajanju jedinica mjesne samouprave, odluuje se na nain i po postupku utvrenima za osnivanje jedinice mjesne samouprave. Gradsko vijee utvruje, na osnovi miljenja Odbora za statut i poslovnik, jesu li inicijativa i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora usklaeni s odredbama zakona, Statuta i opih akata Gradskog vijea. Prije utvrivanja konanog prijedloga statutarne odluke o drukijem teritorijalnom ustroju pojedine jedinice mjesne samouprave, Odbor za statut i poslovnik duan je zatraiti miljenje od mjesnog zbora graana s dotinoga podruja.
18

lanak 69. Tijela jedinica mjesne samouprave su vijee jedinica mjesne samouprave i predsjednik vijea jedinice mjesne samouprave. Vijee jedinice mjesne samouprave biraju graani s podruja jedinice mjesne samouprave koji imaju birako pravo. lanovi vijea jedinice mjesne samouprave biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora primjenjuju se odredbe zakona kojima se ureuje izbor lanova Gradskog vijea Grada. Vijee mjesnog odbora ima sedam (7) lanova, a vijee gradskog kotara ima jedanaest (11) lanova. Mandat lanovima vijea jedinice mjesne samouprave traje etiri godine. Izbore za lanove vijea jedinica mjesne samouprave raspisuje gradonaelnik posebnim aktom kojim utvruje toan datum odravanja izbora. lanak 70. Vijee jedinice mjesne samouprave: - donosi pravila mjesnog odbora i gradskog kotara, - donosi poslovnik o radu u skladu sa Statutom, - donosi program rada i izvjee o radu mjesnog odbora i gradskog kotara, - donosi financijski plan i godinji obraun, - bira i opoziva predsjednika, - donosi plan manjih komunalnih akcija i utvruje prioritet u njihovoj realizaciji, - saziva mjesne zborove graana, - odluuje o koritenju sredstvima kojima raspolae jedinica mjesne samouprave, - predlae koncept razvoja svoga podruja u okviru razvojnog plana Grada, - predlae rjeenja od interesa za svoje podruje u postupcima izradbe i donoenja prostornih i drugih planskih dokumenata i njihova ostvarenja, - prati stanje u komunalnoj infrastrukturi na svojem podruju i predlae program razvoja komunalne infrastrukture, - predlae i prati mjere i akcije za zatitu i unapreivanje okolia te za poboljavanje ivotnih uvjeta, - predlae mjere za uinkovitiji rad komunalnih sluba, - predlae mjere nakon razmatranja stanja sigurnosti i zatite osoba, imovine i dobara na svojem podruju, - obavlja i druge poslove utvrene propisima. Manjim komunalnim akcijama podrazumijevaju se gradnja, ureivanje i odravanje manjih objekata komunalne infrastrukture, ime se poboljava komunalni standard graana na podruju jedinice mjesne samouprave, a koji nisu obuhvaeni drugim programom.

19

lanak 71. Vijee jedinice mjesne samouprave iz svojega sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika vijea na vrijeme od etiri godine veinom glasova svih lanova vijea, a na prijedlog najmanje jedne treine (1/3) svojih lanova. Vijee jedinice mjesne samouprave moe iskazati nepovjerenje predsjedniku vijea veinom glasova svih lanova vijea. Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku vijea jedinice mjesne samouprave moe dati najmanje jedna treina (1/3) lanova vijea. lanak 72. Predsjednik vijea jedinice mjesne samouprave: - predstavlja jedinicu mjesne samouprave i vijee jedinice mjesne samouprave, - saziva sjednice vijea, predlae dnevni red, predsjeda sjednicama vijea i potpisuje akte vijea, - provodi i osigurava provoenje odluka vijea, izvjeuje o provedbi odluka vijea, i za svoj rad odgovara vijeu, - surauje s tijelima Grada, - informira graane o pitanjima vezanim za jedinicu mjesne samouprave, - obavlja druge poslove koje mu povjeri vijee. lanak 73. Predsjednik vijea duan je sazvati sjednicu vijea na prijedlog najmanje jedne treine svojih lanova ili na prijedlog gradonaelnika u roku od osam (8) dana od dana prijema prijedloga. Pri svojoj sprijeenosti ili odsutnosti, predsjednik vijea moe ovlastiti lana vijea da rukovodi sjednicom vijea. lanak 74. lanovi vijea jedinice mjesne samouprave imaju pravo i dunost: - biti na sjednicama vijea jedinice mjesne samouprave, - predlagati vijeu jedinice mjesne samouprave razmatranje pojedinih pitanja iz njegova djelokruga, - raspravljati i izjanjavati se o svim pitanjima koja su na dnevnom redu vijea mjesne samouprave, - obavljati poslove i zadae koje im u okviru svoga djelokruga povjeri vijee jedinice mjesne samouprave. Funkcije lanova vijea mjesne samouprave su poasne. lan vijea jedinice mjesne samouprave ima i druga prava i dunosti odreene pravilima jedinice mjesne samouprave.

20

lanak 75. Vijee jedinice mjesne samouprave, u skladu sa Statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima graana i davanja prijedloga za rjeavanje pitanja od mjesnog znaenja, moe sazivati mjesne zborove graana. Zbor graana saziva se za dio podruja jedinice mjesne samouprave koji ini odreenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.), a to se odreuje pravilima jedinice mjesne samouprave. Zbor graana vodi predsjednik vijea jedinice mjesne samouprave ili lan kojega odredi vijee veinom glasova svojih lanova. lanak 76. Zbor graana moe sazivati vijee jedinice mjesne samouprave i Gradsko vijee. Zbor graana saziva se isticanjem javnog oglasa na oglasnoj ploi jedinice mjesne samouprave i njegovim objavljivanjem u lokalnom tisku najmanje pet (5) dana prije dana odravanja. Javni oglas mora sadravati naziv sazivaa, vrijeme i mjesto odravanja i prijedlog dnevnoga reda. Zbor graana moe se odrati i pravovaljano odluivati ako je uredno sazvan u skladu s odredbama stavka 2. ovoga lanka. Zbor graana odluke donosi veinom glasova nazonih graana. lanak 77. Program rada jedinice mjesne samouprave sadrava popis aktivnosti i izvore sredstava za njihovo ostvarenje sukladno stvarnim potrebama i mogunostima Grada i jedinice mjesne samouprave, a donosi se najkasnije do kraja mjeseca listopada tekue godine za sljedeu godinu. Program rada jedinice mjesne samouprave dostavlja se gradonaelniku. lanak 78. U gradskom proraunu osiguravaju se sredstva za rad jedinice mjesne samouprave. Jedinica mjesne samouprave moe imati i prihode koje ostvari od imovine i imovinskih prava, pomoi i dotacija pravnih i fizikih osoba.

21

lanak 79. Strune i administrativne poslove za rad jedinica mjesne samouprave obavljaju upravna tijela Grada na nain ureen gradskom odlukom, kojom e se odrediti i nain obavljanja poslova iz lanka 70. stavka 1. Statuta, pa i izvori sredstava za njihovo financiranje. lanak 80. Vijee jedinice mjesne samouprave moe odluivati kad je sjednici nazona veina njegovih lanova a odluuje veinom glasova svih nazonih lanova. Veinom glasova svih lanova vijee donosi: program rada jedinice mjesne samouprave, pravila jedinice mjesne samouprave, pravilnik o radu, financijski plan i godinji obraun.

Nadzor nad zakonitou rada tijela jedinica mjesne samouprave obavlja gradonaelnik, koji ih moe raspustiti ako uestalo kre Statut i pravila ili ne izvravaju povjerene im poslove. lanak 81. Predsjednik vijea jedinice mjesne samouprave duan je u roku od osam (8) dana od dana donoenja dostaviti akte vijea gradonaelniku. Gradonaelnik, ako ocijeni da je akt iz stavka 1. ovoga lanka u suprotnosti sa Statutom i aktima iz prethodnog lanka, duan je u roku od osam (8) dana od dana dostave donijeti odluku o obustavi primjene opeg akta, koja mora biti obrazloena. Odluku iz prethodnog stavka gradonaelnik e proslijediti predsjedniku vijea jedinice mjesne samouprave i zatraiti od vijea jedinice mjesne samouprave da u roku od petnaest (15) dana otkloni uoene nedostatke.

IX. IMOVINA I FINANCIRANJE GRADA lanak 82. Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju Gradu, ine imovinu Grada. lanak 83. Imovinom Grada upravljaju gradonaelnik i Gradsko vijee u skladu s odredbama Statuta i sa skrbi dobroga domaina.
22

Gradonaelnik u postupku upravljanja imovinom Grada donosi pojedinane akte glede upravljanja imovinom, na temelju opeg akta Gradskog vijea o uvjetima, nainu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasnitvu Grada. lanak 84. Grad ima prihode, kojima u okviru svojega samoupravnog djelokruga slobodno raspolae. Prihodi Grada su: - gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Gradskog vijea, - prihodi od stvari u vlasnitvu Grada i imovinskih prava, - prihodi od trgovakih drutava i drugih pravnih osoba u vlasnitvu Grada ili u kojima Grad ima udjele ili dionice, - prihodi od koncesija, - novane kazne i oduzeta imovinska korist zbog prekraja koje propie Grad u skladu sa zakonom, - udio u zajednikim porezima sa upanijom i Republikom Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu, - sredstva pomoi i dotacije Republike Hrvatske predviena u Dravnom proraunu, - drugi prihodi odreeni zakonom. lanak 85. Procjena godinjih prihoda i primitaka, te utvreni iznosi izdataka i drugih plaanja Grada iskazuju se u Proraunu Grada. Svi prihodi i primici Prorauna moraju biti rasporeeni u Proraunu i iskazni po izvorima iz kojih potjeu. Svi izdaci Prorauna moraju biti utvreni u Proraunu i uravnoteeni s prihodima i primicima. lanak 86. Proraun Grada i odluka o izvrenju Prorauna donosi se za proraunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen. Proraunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koje poinje 1. sijenja, a zavrava 31. prosinca. lanak 87. Gradsko vijee donosi Proraun za sljedeu proraunsku godinu na nain i u rokovima propisanima zakonom. Ako se Proraun za sljedeu proraunsku godinu ne moe donijeti u propisanom roku, Gradsko vijee donosi odluku o privremenom financiranju na nain i u postupku propisanima zakonom, i to najdue za razdoblje od prva tri mjeseca proraunske godine.
23

lanak 88. Ako se tijekom proraunske godine smanje prihodi i primici ili poveaju izdaci utvreni Proraunom, on se mora uravnoteiti snienjem predvienih izdataka ili pronalaenjem novih prihoda. Uravnoteenje Prorauna provodi se njegovim izmjenama i dopunama po postupku propisnomu za donoenje prorauna. lanak 89. Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijee. Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost koritenja proraunskim sredstvima Grada nadzire Ministarstvo financija. X. AKTI GRADA lanak 90. Gradsko vijee na temelju prava i ovlatenja utvrenih zakonom i Statutom donosi Statut, Poslovnik, Proraun, Odluku o izvrenju Prorauna, odluke i druge ope akte i zakljuke. Gradsko vijee donosi rjeenja i druge pojedinane akte kada u skladu sa zakonom rjeava o pojedinanim stvarima. lanak 91. Gradonaelnik u poslovima iz svojega djelokruga donosi odluke, zakljuke, pravilnike, te ope akte kad je za to ovlaten zakonom ili opim aktom Gradskog vijea. lanak 92. Radna tijela Gradskog vijea donose zakljuke i preporuke. lanak 93. Gradonaelnik osigurava izvrenje opih akata iz lanka 90. Statuta, na nain i u postupku propisanomu Statutom, te obavlja nadzor nad zakonitou rada upravnih tijela. lanak 94. Upravna tijela Grada u izvravanju opih akata Gradskog vijea donose pojedinane akte kojima rjeavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizikih i pravnih osoba. Protiv pojedinanih akata iz stavka 1. ovog lanka, moe se izjaviti alba mjerodavnom ministarstvu.
24

Na donoenje pojedinanih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku i drugih propisa. U izvravanju opih akata Gradskog vijea pojedinane akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Gradskog vijea, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti. lanak 95. Pojedinani akti kojima se rjeava o obvezi razreza gradskih poreza, doprinosa i naknada donose se u skraenome upravnom postupku. Skraeni upravni postupak provodi se i pri donoenju pojedinanih akata pravnih osoba kojima je Grad osniva a kojima se rjeava o pravima, obvezama i interesima fizikih i pravnih osoba. Protiv pojedinanih akata Gradskog vijea i gradonaelnika kojima se rjeava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizikih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukije propisano, ne moe se izjaviti alba, ve se moe pokrenuti upravni spor. lanak 96. Nadzor nad zakonitou opih akata Gradskog vijea u njegovu samoupravnom djelokrugu obavlja Ured dravne uprave u upaniji i mjerodavna sredinja tijela Dravne uprave, svako u svojemu djelokrugu lanak 97. Detaljnije odredbe o aktima Grada i o postupku donoenja akata utvruje se Poslovnikom Gradskog vijea. lanak 98. Opi akti, prije nego to stupe na snagu, objavljuju se u Slubenom glasniku Grada Dubrovnika. Opi akti stupaju na snagu osmog dan od dana objave osim ako nije, zbog osobito opravdanih razloga, opim aktom propisano da opi akt stupa na snagu dana kad se objavi. Opi akti ne mogu imati povratno djelovanje.

XI. JAVNOST RADA lanak 99. Grad e organizirati svoj rad i poslovanje tako da graani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran nain ostvariti svoja Ustavom zajamena prava i zakonom zatiene interese te ispunjavati graanske dunosti.
25

lanak 100. Gradonaelnik moe odluiti da se prijedlozi propisa koji su u pripremi, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave sredstvima javnog priopavanja, kako bi se omoguilo svima da iznesu svoje primjedbe. lanak 101. Upravno tijelo Grada, odreeno gradonaelnikovom odlukom, mora dopustiti graaninu uvid u vrijedeu zbirku zakona i drugih propisa te opih akata Grada. Tjedni i dnevni raspored radnoga i uredovnog vremena i druga pitanja u svezi s radnim vremenom u upravnim tijelima, utvruje gradonaelnik. Graani i pravne osobe moraju biti na prikladan nain javno obavijetene o radnom vremenu, uredovnim danima i drugim pitanjima vanima za rad upravnih tijela Grada. lanak 102. Na zgradama u kojima su smjetena tijela Grada mora biti istaknut njihov naziv. Na prikladnome mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela Grada. lanak 103. Rad Gradskog vijea, gradonaelnika i upravnih tijela Grada je javan. Javnost rada Gradskog vijea osigurava se: - javnim odravanjem sjednica, - izvjetavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopavanja, - objavljivanjem opih akata i drugih akata u slubenom glasilu Grada i na web-stranicama Grada. Javnost gradonaelnikova rada osigurava se: - odravanjem konferencija za medije, - izvjetavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopavanja, - objavljivanjem opih i pojedinanih akata u Slubenom glasniku Grada Dubrovnika i na web-stranicama Grada. Javnost rada upravnih tijela Grada osigurava se izvjetavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopavanja.

26

XII. SPRJEAVANJE SUKOBA INTERESA lanak 104. Nain djelovanja gradonaelnika i njegovih zamjenika u obnaanju javnih dunosti ureen je posebnim zakonom.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 105. Prijedlog za promjenu Statuta moe podnijeti jedna treina vijenika Gradskog vijea, gradonaelnik i Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijea. Prijedlog mora biti obrazloen, a podnosi se predsjedniku Gradskog vijea. Gradsko vijee, veinom glasova svih vijenika, odluuje hoe li pristupiti raspravi o predloenoj promjeni Statuta. Ako Gradsko vijee odbije prijedlog za promjenu Statuta, taj se prijedlog ne moe ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijea prije isteka roka od est mjeseci od dana njegova odbijanja. lanak 106. Odluke i drugi opi akti doneseni na temelju dosadanjeg Statuta (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, broj 9/01., 7/03. i 2/06..) i zakona, uskladit e se s odredbama ovoga statuta i zakona kojim se ureuje pojedino podruje u zakonom propisanom roku. lanak 107. Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Grada Dubrovnika. Stupanjem na snagu Statuta prestaje vrijediti Statut Grada Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika, broj 9/01., 7/03. i 2/06.). Predsjednica Gradskog vijea: Olga Muratti

27