dr. sc.

Petra Rodik

Istraivacki ivjestaj:

Kreditna aduenost i pad ivotnog standarda

Zagreb, 2012. Udruga Franak

Saetak

Nositelji kredita: mlai (najveim dijelom imeu 30 i 39 godina), s vie lanova obitelji (djecom), s prosjenim ili neto viim osobnim primanjima u odnosu na hrvatski prosjek Najvei broj kredita: Zagrebaka banka, PBZ, HYPO i Erste Najvei dio kredita podignut je 2006. i 2007. godine U uzorku najvei udio stambeni krediti Oko treina ispitanika nije imala izbor banke, niti valute kredita Najveem dijelu ispitanika (ukupno 35%) odlai imeu 50 i 75% mjesenih primanja na kredite, dok iduih 32% ispitanika idvaja i preko 75% mjesenih primanja na kredite Treini ispitanika barem je jednom rata kredita prela inos mjesenih primanja Najveem broju ispitanika rata je narasla imeu tisuu i dvije tisue kuna; osobama koje imaju stambeni kredit u CHF-u su u prosjeku izdaci na rate svih kredita koje imaju porasle za 1675,66 kn, odnosno 50,94% Pregovorima s bankom svega je 6% ispitanika uspjelo izmijeniti kreditne uvjete u svoju korist Mogunost stavljanja kredita u moratorij, u poveanje glavnice, produljenje otplate ili oboje, iskoristilo je 14% ispitanika 36% ispitanika procjenjuje vjerojatnost da im se dogodi ovrha nad nekretninom kao veliku ili iraito veliku, a u 1,16% sluajeva se ovrha ve dogodila

Uvod
U javnoj raspravi o pitanju dunika s valutnom klauzulom u CHF iskristalizirala su se dva osnovna stajalita. S jedne strane postoje oni koji smatraju kako su dunici u CHF doivjeli nepravedan i teak udar na ivotni standard.1 Nepravedan, bog toga to su uhvaeni u ugovorni odnos u kojemu banke jednostrano mijenjaju uvjete, dok dunicima, de facto ne ostaju gotovo nikakve mogunosti raskida takvog ugovornog odnosa. S druge strane, postoji miljenje prema kojemu su dunici koji imaju kredite u CHF sami odgovorni a poiciju u kojoj su se nali, jer su temeljem svjesne kalkulacije ueli kredite s povoljnijim, ali riinijim, uvjetima. Prva poicija, dakako, implicira da veliki dio odgovornosti za situaciju u kojoj su se danas nali dunici u CHF snose zakonodavac, Vlada i HNB, koji su u poziciji bolje regulirati sustav kreditiranja i onemoguiti da banke apsolutno sav kreditni riik prebace na lea dunika. Druga, pak, poicija implicira da je najvea odgovornost na pojedincima koji su podiali kredite, rarjeava dravne i regulatorne institucije odgovornosti te istie kako je logika bankarskog poslovanja profit, a ne socijalna osjetljivost. Ova poicija implicira jo jednu pretpostavku da su pojedinci, kada su podizali kredite, imali slobodu ibora imeu vie opcija i da su se svjesno opredijelili a jednu od vie mogunosti dostupnih na tritu. Svrha ovog istraivanja je da empirijskim podacima pridonese rasvjetljavanju mnogih vanih i spornih pitanja oko kojih se vrti navedena rasprava. Istraivanje je inicirano i realiirano u sklopu rada Udruge Franak. Kreiranje upitnika, prikupljanje i analiu podataka realiirala je dr. sc. Petra Rodik, via asistentica pri Odsjeku a sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pri kreiranju upitnika sugestijama i idejama doprinijelo je vie aktivnih lanova Udruge Franak, posebice Tomislav Prpi i Branka LukaeviGregi, udarne snage ekonomskog tima UF-a. Istraivanje je pokrenuto poetkom veljae 2012. godine, a samo prikupljanje podataka 6. veljae. Podaci su prikupljani metodom ankete, tehnikom online anketiranja. Upitnik je kreiran na sustavu za online anketiranje Kwiksurveys. Zakljuno s 29. veljae u upitniku je bilo 1374

Temeljem podataka o ukupnom broju i namjeni plasmana, mogue je okvirno procijeniti kako u Hrvatskoj ima ukupno preko 100.000 kredita u CHF, od ega oko 75.000 stambenih kredita. Toan broj kredita u CHF nije javno dostupan.

odgovora. Finalni broj ispitanika temeljem kojeg je raena analia neto je nii (1321).2 Realiirani uorak mogue je okarakteriirati kao prigodni uorak. Na njegove parametre utjecalo je nekoliko injenica koje je ovdje potrebno ramotriti. Ponajprije, pristup internetu nemaju svi, ve samo dio graana, posebice oni koji ive u gradovima, boljeg imovinskog statusa.3 S jedne strane, ova injenica je asigurno dovela do podrepreentiranosti osoba slabijeg imovinskog statusa, radi ega je mogue pretpostaviti da je dobar dio onih najpogoenijih kreditnim udarom na budet neastupljen u dobivenim reultatima. S druge strane, potrebno je pretpostaviti da su, s obirom na kontekst i iskaanu svrhu istraivanja (medijska preentacija problema, prikupljanje podataka a sudsku tubu), upitnik ispunjavali upravo oni koji su za to bili zainteresiraniji i motiviraniji (lanovi udruge4, oni koji su jae pogoeni porastom mjesenih izdavanja na kredit i sl.). S obirom da ova dva parametra "odvlae" reultate u suprotnim smjerovima utjecaj jednog donekle umanjuje utjecaj drugog.

2 3

Koriten je sustav kontole kojim su prije analize iz uzorka uklonjeni dvostruki i prazni unosi. http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/009457/index.hr.html (pristupljeno 8.3.2012). 4 Neto iznad polovice ispitanika u uzorku (53%) lanovi su udruge.

Banke

417

246 124 9 39 69

270

133

104

109

Slika 1. U kojim su bankama ispitanici klijenti (n=1520; n je vei od broja ispitanika jer su neki od ispitanika klijenti vie banaka)

U najveem broju sluajeva (88,8%) ispitanici su klijenti jedne banke, u 8,5% sluajeva su klijenti dvije banke, u 2% sluajeva tri, a u 0,7% etiri ili vie banaka. U Tablici 1 je prikaano o kojim kombinacijama banaka je rije.

Tablica 1. Ukoliko su ispitanici klijenti vie banaka istovremeno, o kojim kombinacijama banaka se radi?
PBZ Zagrebaka banka PBZ RBA Erste banka Splitska banka HYPO Volksbank OTP HPB 25 RBA 24 14 Erste banka 11 5 8 Splitska banka 11 12 8 3 HYPO Volksbank 6 6 5 2 5 13 7 4 2 3 3 OTP 4 2 2 1 2 2 1 HPB 3 1 2 2 1 0 1 0 Ostale banke 15 6 10 3 5 2 3 3 2

U svjetlu rasprave o odgovornosti za trenutnu situaciju s kreditima u CHF posebno se interesantnim ini pitanje ibora banke. Na prvi pogled, ovo se pitanje ini suvinim jer je pretpostavka trinog kapitalima upravo postojanje konkurencije i mogunost ibora. No u praksi postoji ni ogranienja radi kojih se ovaj ibor u konkretnoj situaciji moe ograniiti. Najee se radi o tomu da banku uvjetuje poslodavac ili investitor stambenog objekta. Radi ralika u procjenama kreditne sposobnosti, u nekim sluajevima se radilo o tomu da su sve druge banke kreditnu sposobnost procjenjivale negativno.5 Rezultati pokazuju kako u gotovo treini sluajeva ispitanici nisu imali mogunost ibora banke, ve su i ranih raloga morali kredit podii upravo u onoj banci u kojoj su to uinili.

Kada ste podizali kredit, da li ste imali mogunost izbora banke?

NE 29%

DA 71%

Slika 2. Mogunost izbora banke prilikom podizanja kredita (N=12676).

U upitniku je postojalo otvoreno pitanje u kojem se od ispitanika trailo da objasne zbog ega nisu imali izbor banke. 6 Budui da je odgovaranje na sva pitanja bilo dobrovoljno i neobavezno, ispitanici su neka pitanja preskakali i stoga je u izvjetaju N za pojedino pitanje ili analizu manji do ukupnog broja ispitanika. Kod nekih pitanja je ovo odstupanje izraenije, a kod nekih manje izraeno.

Krediti

Vrsta kredita
2% 12% 13% Stambeni Kredit za motorno vozilo (ukljuujui i leasing) Nenamjenski kredit 73% Ostalo

Slika 3. Vrsta kredita (n=1533; n je vei o broja ispitanika jer neki od ispitanika imaju vie kredita)

Ispitanici u najveem broju sluajeva imaju jednu vrstu kredita (84,5%), dvije vrsta kredita ima njih 14,3,%, a 3 i vie 1,1%. Tablica 2. Uestalost kombinacija raznih vrsta kredita
Vrste kredita Stambeni kredit / Nenamjenski kredit Stambeni kredit / Kredit za motorno vozilo (ukljuujui i leasing) Kredit za motorno vozilo (ukljuujui i leasing) / Nenamjenski kredit Stambeni kredit / Kredit za motorno vozilo (ukljuujui i leasing) / Nenamjenski kredit Stambeni kredit / Kredit za adaptaciju Nenamjenski kredit / Poslovni/turizam/gradnja Stambeni kredit / Hipotekarni kredit Kredit za motorno vozilo (ukljuujui i leasing) / Nenamjenski kredit / Hipotekarni kredit Nenamjenski kredit / Hipotekarni kredit Stambeni kredit / Kredit za motorno vozilo (ukljuujui i leasing) / Kredit za adaptaciju Stambeni kredit / Poslovni/turizam/gradnja

% 6,44 5,31 1,36 0,91 0,76 0,15 0,15 0,08 0,08 0,08 0,08

Godina podizanja kredita

2003. i ranije 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 3,42% 3,16% 2,91% 0,26% 11,30% 2,32% 3,23% 14,59% 29,24% 29,57%

Slika 4. Godina podizanja kredita (n=1549; n je vei o broja ispitanika jer neki od ispitanika imaju vie kredita) Poput pitanja o izboru banke, drugo posebno zanimljivo pitanje je pitanje izbora valute. Oko ovog pitanja takoer vlada uvjerenje da je pitanje ibora valute bilo pitanje svjesnog ulaska u vei ili manji riik. Dvije su instance koje su bile nadlene upooriti graane na kreditni riik prilikom podizanja kredita s valutnom klauzulom u CHF: same banke i HNB. Banke oito nisu u dovoljnoj mjeri upozoravale klijente na rizike aduenja u CHF,7 a HNB je 2006. godine upooravao kako je u najcrnjem scenariju mogue jaanje vicarskog franka a 18%.8

Tablica 3. Valuta kredita Vesta kredita Stambeni kredit Kredit za motorno vozilo (ukljuujui i leasing) Nenamjenski kredit CHF
1035 167 47

EUR
66 20 114

HRK
5 9 24

Detaljnija analiza situacije podizanja kredita i informiranosti o rizicima temeljem ovih podataka nije mogua, no mogua je temeljem analiza osobnih pria o iskustvima s bankama, koje su bile sastavni dio upitnika. Kvalitativna analiza ovog dijela upitnika bit e napravljena u perspektivi, kao drugi dio ukupnog izvjetaja. No, ve temeljem prvog iitavanja ovih pria uoljivo je da su osobni bankari ee nagovarali klijente na kredite u CHF (ponekad i argumentom kako se radi o stabilnoj valuti), nego to su ih ozbiljno upozoravali na valutni rizik. 8 Gatari, Ljubica Iako banke tvrde da ne ele povisiti kamatne stope graanima, krediti e poskupjeti i u eurima i francima Veernji list 25.8.2006.

Kada ste podizali kredit, jeste li imali mogunost izbora valute?

NE 31%

DA 69%

Slika 5. Moguost izbora valute (N=1267) No, neovisno o pitanju da li se radilo o izboru temeljem potpunih informacija, bitno je istaknuti kako gotovo jedna treina ispitanika uope nije imala ibor valute (slika 5.). Postavlja se pitanje kako je to mogue? I obraloenja u otvorenom dijelu ovoga pitanja mogue je iitati najee raloge. Kao najei ralog ispitanici navode to da im je prilikom procjene kreditne sposobnosti bilo reeno da su, radi uvjeta da rata ne prelazi 1/3 primanja, kreditno sposobni samo za kredit u CHF. 9 Rate kredita s valutnom klauzulom u CHF zbog manjih kamata prilikom poetnih irauna bile su nie nego rate a kredit u istom inosu, s valutnom klauulom u eurima. Zbog toga je bilo mogue da je osoba koja je kreditno nesposobna a kredit u eurima, bila proglaena kreditno sposobnom a kredit u CHF.10 Drugi najei ralog nemogunosti biranja valute kredita je bio taj da je banka ili prodavatelj (investitor) valutu kredita postavio kao uvjet (drugim rijeima, ukoliko ste stan htjeli kupiti od tog investitora, morali ste podii kredit u tono odreenoj banci i u tono odreenoj valuti).11

Ovaj kriterij nije zakonski propisan Zakonom o bankama, ve se radi o tomu da se prema Ovrnom zakonu radi naplate trabine ne moe uzimati iznos iznad 1/3 plae, odnosno u verziji zakona donesenoj 2010. godine mora se za ivot ostaviti iznos jednak 2/3 prosjene neto plae. Zbog toga su banke u procjeni kreditne sposobnosti u pravilu inzistirale da iznos rate/anuiteta ne prelazi 1/3 primanja. 10 Ovakav nain procjene kreditne sposobnosti ukazuje na to da su banke velikom broju graana svjesno plasirale rizine 'kreditne proizvode', a da ih pritom nisu upozorile na opasnost da u perspektivi, radi poveanja glavnice, nee moi napraviti konverziju kredita u drugu valutu. Dapae, mnogima su osobni bankari rekli upravo suprotno: da e, ukoliko doe do porasta teaja, moi napraviti konverziju kredita u eure. 11 Izmeu ostalog, postojala je uestala praksa da se na tritu prodaju jo neizgraeni ili nedovreni stanovi za koje je bilo nemogue upisati hipoteku kao jamstvo kod bilo koje druge banke osim kod one koja je stajala iza investicije u konkretni objekt.

Poveanje rata i optereenje osobnih primanja

Tablica 4. Osobna primanja (N=1033)
U kojem od navedenih raspona su Vaa osobna primanja? do 3000 kn 3001 do 5000 5001 do 7000 7001 do 9000 9001 i vie % 7,61 20,00 34,72 18,68 18,98

Prema osobnim primanjima, nositelji kredita12 imaju prosjena ili neto via primanja (Tablica 4.), no alarmantna je injenica da najveem dijelu ispitanika (ukupno 35,4%) odlazi izmeu 50 i 75% mjesenih primanja na kredite, dok iduih 32,24% ispitanika izdvaja i preko 75% mjesenih primanja na kredite (Slika 6). S obzirom na to da je jedan od kriterija procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze preko 1/3 primanja, ovi podaci ukauju na to da je velika veina ispitanika, prema istim tim kriterijima, danas kreditno nesposobna. Kako je a veinu kreditnih promjena, ukljuujui promjenu valute kredita, potrebna ponovna procjena kreditne sposobnosti, jasno je da veina ljudi dovedenih u situaciju da su kreditno nesposobni, uope ne moe napraviti nikakvu promjenu, nego im preostaje samo do daljnjega plaati kredite prema sadanjim uvjetima.

Koliki postotak mjesenih prihoda trenutno odlazi na kredit/e?

35,43% 27,69% 21,97% 10,26% 4,65% do 25% od prihoda kuanstva izmeu 25% i izmeu 50% i izmeu 75% i vie od prihoda 50% od 75% od 100% od kuanstva prihoda prihoda prihoda kuanstva kuanstva kuanstva

Slika 6. Udio prihoda kuanstva koji pokriva kredit(e); N=1033.

12

Za razliku od podataka iznesenih na stranicama 15-16, koji se odnose samo na nositelje stambenih kredita u CHF, ovdje je rije o svim vrstama kredita u svim valutama.

10

inilo se animljivim postaviti i pitanje da li se ikada dogodilo da rate kredita preu osobna primanja, neovisno o tomu da li rate kredita danas prelaze osobna primanja. Ovo pitanje posebno je relevantno u situaciji pada aposlenosti i poveane vjerojatnosti da netko, na krae ili dulje vrijeme, ostane bez posla.

Da li se ikada do sada dogodilo da Vam je iznos rate kredita preao iznos mjesenih primanja?

DA 34%

NE 66%

Slika 7. Je li ikada iznos rate bio vei od primanja (N=1034). Jedno od temeljnih pitanja, kada je rije o kreditima, jest upravo poveanje rate kredita u kunama. Upravo je naglo poveanje rate kredita glavni 'akutni' problem a sve korisnike kredita s valutnom klauulom u CHF. Glavni 'kronini' problem ovih ljudi jest porast glavnice radi ega je nemogue prebaciti kredit u drugu valutu, prodati stan ili promijeniti banku. Poveanjem glavnice dunici su postali taoci situacije. Konkretno, o kolikim poveanjima rata se radi? I Slike 9. vidljivo je da se uglavnom (46,5%) radi o poveanju imeu tisuu i dvije tisue kuna (prosjek 1545,07 kn; medijan 1300 kn). U 27,3% se radi o poveanju veem od 2000 kn.

Poveanje rate u kunama

46,52%

24,30% 19,94% 6,23%

3,01% 500 do 999 kn 1000-1999 kn 2000 do 3999 kn 4000 i vie kn

do 499 kn

Slika 8. Poveanje rate u kunama (N=963). 11

Osobama koje imaju stambeni kredit u CHF (neovisno o tomu imaju li ili ne druge kredite) su u prosjeku izdaci na rate svih kredita koje imaju porasle za 1675,66 kn (medijan = 1500 kn), odnosno u prosjeku za 50,94% (medijan 50%). Za one koji imaju samo stambeni kredit u CHF ovi iznosi su gotovo isti (1673,35 kn, medijan 1500 kn; postotak porasta: 50,52% u odnosu na poetnu ratu, medijan 50% u odnosu na poetnu ratu). Poveanje rata a sve vrsta kredita prikaano je u Slici 9, dok je poveanje rata a osobe koje su nosioci samo pojedine vrste kredita prikazano u Slici 10.

Poveanje rata
Samo stambeni - CHF Samo motorno vozilo - CHF do 499 kn 1,48 500 do 999 kn 1000-1999 kn 2000 do 3999 kn 4000 i vie kn 2,96 13,91 18,52 52,51 29,14 70,37 68,85 7,41 Samo stambeni - EUR Nenamjenski kredit - sve valute 9,84 50,00 39,29 19,67 3,70 1,64 7,14 3,57

Slika 9. Poveanje rate u kunama (u postocima).13

13

Radi mogunosti komparacije u prikazu su samo oni ispitanici koji imaju iskljuivo jednu vrstu kredita, jer je jedino tako mogue meusobno usporeivati porast rate za pojedine vrste kredita. Samo 2 ispitanika imala su kredit za motorno vozilo u EUR, a da istodobno nemaju niti jedan drugi kredit, pa ta kategorija ovdje nije prikazana.

12

Tri 'rjeenja': pregovori, moratorij i ovrha

Budui da je ugovor o kreditu potroaki ugovor imeu dvije ugovorne strane koje bi trebale biti u mogunosti i nakon inicijalnog potpisivanja ugovora dogovorno mijenjati pojedine odredbe ugovora, postavlja se pitanje koliko je nositelja kredita uspjelo pregovorima s bankom izmijeniti neku od ugovornih odredbi u svoju korist.

Jeste li u razdoblju otplate kredita (nakon sklapanja ugovora) uspjeli u pregovorima s bankom izmijeniti bilo koju ugovornu odredbu u svoju korist?
DA 6%

NE 94%

Slika 10. Promjene po kreditu temeljem pregovora (N=1266). Podaci (Slika 10.) pokauju kako se radi o vrlo malom udjelu dunika. I obraloenja ispitanika na pitanje o emu se radilo vidljivo je da se u veini sluajeva radilo o dogovoru poeka ili produenja/skraenja perioda otplate, atim o smanjenju kamate zahtjevom/pritiskom.

Jeste li ikada kredit stavljali u moratorij?

5% 4% Da, uz poveanje glavnice Da, uz produljenje roka otplate Da, uz produljenje roka otplate i poveanje glavnice 86% Ne

5%

Slika 11. Koritenje moratorija (N=1042). 13

Be obira na to to otplata kredita mnogima oduima vei dio prihoda, ispitanici se ne odluuju esto na opciju uimanja moratorija (njih 14% je poduzelo taj korak). Zbog ega je to tako, o tome nemamo podatke iz upitnika, no temeljem iskustva i razgovora s veim brojem kreditnih dunika moemo akljuiti kako se osobe odluuju a moratorij tek u raliitim ivanrednim situacijama kada im prihodi naglo padnu (gubitak posla, porodiljni dopust, bolest i sl.), no i u takvim situacijama mnogi odustanu od moratorija radi visokih naknada koje banke naplauju a stavljanje kredita u moratorij.14 Dodatno, nekima koji bi eljeli kredit staviti u moratorij, banke ne daju odobrenje za moratorij radi kanjenja s otplatom kredita (s obraloenjem da najprije moraju podmiriti sva dugovanja). U svakom sluaju, stavljanje kredita u moratorij podraumijeva nove trokove i stoga je raumljivo da se takav korak poduima relativno rijetko.

Molimo Vas da procijenite vjerojatnost da Vam se dogodi ovrha nad nekretninom?

Ve mi se dogodila Iznimno velika Velika Osrednja Mala Iznimno mala Nikakva 7,84% 5,13% 17,81% 1,16% 13,55% 22,46% 32,04%

Slika 12. Procjena vjerojatnosti ovrhe (N=1033).

Broj ovrha stambenih objekata unatrag nekoliko godina u Hrvatskoj je u kontinuiranom porastu. Broj ovrha kua je od 2006. do 2011. godine porastao 14 puta, a broj ovrha nad stanovima ak
14

Nije naodmet ovdje napomenuti kako su banke s vremenom mijenjale uvjete pod kojima se kredit moe staviti u moratorij. Primjerice, Zagrebaka banka je 2007. godine na svojim internetskim stranicama navodila sljedeu informaciju: U sluaju koritenja porodiljskog dopusta ili odsluenja vojnog / civilnog roka nudi Vam se mogunost moratorija kredita (maksimalno 12 mjeseci), to znai da kredit ulazi u period mirovanja tijekom kojega ne morate otplaivati stambeni kredit (niti kamatu, niti glavnicu ) (http://www.zaba.hr/info/pb/loans/kre/kred9.htm, 4.5.2007). Danas su uvjeti moratorija ovakvi: Odgoda otplate glavnice, tzv. moratorij klijent koji je izgubio posao, koristi porodiljni dopust ili su mu se smanjili prihodi, u mogunosti je odabrati potpuno mirovanje otplate glavnice u razdoblju do 12 mjeseci, pri emu se moe odluiti za plaanje redovne kamate ili za naknadu, koju moe platiti jednokratno ili pripisati glavnici. (http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni_krediti_u_otpla ti/). Koliko su stvarni trokovi moratorija vidljivo je na primjeru kojeg je nedavno prenio t-portal http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/108538/Tko-profitira-na-moratoriju-na-kredit.html.

14

33,5 puta (izvor podataka: HGK). ak i vie od ovih podataka, abrinjava injenica da ak 36% ispitanika procjenjuje vjerojatnost ovrhe velikom ili vrlo velikom, dok se u 1,16% sluajeva ispitanicima ovrha ve dogodila. Riik da netko ostane bez doma i sigurnog stanovanja15 zasigurno spada meu najstresnije ivotne situacije i neovisno o tomu hoe li ovih 36% ljudi doista doivjeti ovrhu ili ne, strah od tako crnog scenarija u budunosti asigurno dodatno sroava kvalitetu ivota svim ovim ljudima.

Nositelji stambenih kredita u CHF: detaljnija analiza

Nositelji stambenih kredita u CHF u kontekstu ove analize su najinteresantnija skupina ispitanika.16 Takoer, radi se o skupini ispitanika koja je u uorku najastupljenija. Meu ovim ispitanicima 63,8% je mukaraca, a 36,2% ena. Radi se preteno o osobama imeu 30 i 39 godina (54,7%), potom osobama imeu 40 i 49 godina (29%). Mlaih od 30 godina je vrlo malo (2,3%), a stariji od 50 godina ine 13,5% ispitanika. Najvei broj ispitanika ivi u kuanstvu koje ima etiri osobe (34,2%) ili tri osobe (27,1%), a nije anemariv ni broj ispitanika koji ivi u kuanstvu s pet i vie osoba (11,3%). Osobna primanja ispitanika u najveem broju sluajeva u rasponu su od 5001 do 7000 kn (34,6%). U ostalim kategorijama primanja iznad 3000 kn nalazi se podjednak broj ispitanika (3001-5000kn: 19,7%; 7001-9000kn: 18,5%; 9000 i vie: 20,3%), a ispod 3000 kn mjeseno inose osobna primanja 6,9% osoba.17 Kada je rije o poveanju rata kredita, dobivena je statistiki naajna ralika imeu onih koji imaju stambene kredite u CHF i onih koji imaju ostale vrste i valute kredita. Dunici sa stambenim kreditima u CHF statistiki se naajno ee (p < 0,0118) nalaze u kategoriji onih kojima je rata porasla za 1000-1999 i za 2000-3999 kn, dok se oni koji imaju druge vrste i valute kredita ee nalae u objema kategorijama porasta rate kredita ispod 999 kn (p < 0,01).

15

Prema tipologiji Federacije nacionalnih organizacija koje rade s beskunicima, razlikuju se 4 tipa beskunitva: ljudi bez krova nad glavom, ljudi bez doma, ljudi bez sigurnog stanovanja i ljud bez adekvatnog stanovanja (http://www.beskucnici.info/messages/cat/bitibeskucnik/49; pristupljeno 11.12.2011.). 16 Podaci u nastavku se odnose na one ispitanike koji imaju stambeni kredit u CHF, neovisno o tomu imaju li ili ne neki drugi kredit. U nekim analizama bilo je potrebno izdvojiti samo one koji imaju iskljuivo stambene kredite u CHF, to je onda u prikazu rezultata i napomenuto. 17 Prosjena mjesena isplaena neto plaa u prosincu 2011. je iznosila 5493 kn (http://www.dzs.hr/; pristupljeno 8.3.2011). 18 Rezultati z-testa (usporedbe proporcija po kolonama).

15

Tablica 5. Poveanje rata kredita za nositelje stambenih kredita u CHF u odnosu na sve ostale.
Poveanje rate do 499 kn 500 do 999 kn 1000 do 1999 kn 2000 do 3999 kn 4000 i vie kn
2

Ostalo 19 (%)

Stambeni u CHF (%)

30,4 45,4 20,3 1,9 1,9

1,5 14,9 51,7 28,7 3,2

= 307,043, p < 0,01; Kramerov V = 0,565, p < 0,01; Koeficijent kontingencije = 0,492, p < 0,01

Kako bismo provjerili da li su a poveanje rate kredita relevantni i drugi faktori koji proilae i samog ponaanja kreditnih dunika, iraunali smo korelaciju poveanja rate kredita s dodatne dvije varijable: ranovrsnou kreditnog aduenja (brojem vrsta kredita) te brojem banaka u kojima ispitanici imaju kredite. Ove dvije varijable uete su kao indikatori riinosti ponaanja ispitanika prilikom aduivanja. Hipotea je da su oni koji su uimali vei broj kredita kod veeg broja banaka time sebi stvarali vei kreditni riik, te se doveli u situaciju jo iraitijeg porasta mjesenih idataka na rate kredita od onih koji su podigli manji broj kredita. Ova tea, koja vjerojatno stoji u inimnim ekstremnim sluajevima, na raini statistike a cjelokupni uzorak nije potvrena. Reultati analie pokaali su kako ne postoji statistiki naajna korelacija poveanja niti s ranovrsnou kreditnih aduenja (r= 0,022; p =0,503), niti s brojem banaka u kojima su podignuti krediti (r=-0,007; p=,825). Stoga se moe akljuiti je da najvei ivor riika od iraitijeg poveanja rate upravo injenica da je netko podigao stambeni kredit s valutnom klauulom u vicarskom franku.20

Provjerili smo i kako stoje ispitanici s kreditima u CHF u odnosu na ostale, kada je rije o tomu koliki dio ukupnih prihoda kuanstva troe na pokrivanje trokova kredita. Tablica 6. Postotak prihoda kuanstva koji se troi na rate kredita
Ostalo (%) do 25% od prihoda kuanstva izmeu 25% i 50% od prihoda kuanstva izmeu 50% i 75% od prihoda kuanstva izmeu 75% i 100% od prihoda kuanstva vie od prihoda kuanstva
2

Stambeni u CHF (%)

13,0 37,0 27,7 14,7 7,6

2,8 25,7 37,1 23,5 10,9

= 53,555, p < 0,01; Kramerov V = 0,226, p < 0,01; Koeficijent kontingencije = 0,220, p < 0,01
19 20

Postoci su zaokruivani na prvu decimalu pa je zbog toga mjestimino ukupni zbroj kolone 99,9 ili 100,1. Poveanje rate dunicima koji imaju samo kredite za motorna vozila u CHF (a nemaju uz to druge vrste kredita) u veini sluajeva (68,9%) iznosi izmeu 500 i 999 kn (do 499 kn u 9,8%, a 19,7% od 1000 do 1999 kn); vidi Sliku 9.

16

Pokaalo se da i u pogledu ovog pitanja postoji statistiki naajna ralika imeu onih koji imaju stambene kredita u CHF i ostalih. Nositelji stambenih kredita u CHF ee su u kategorijama onih plaaju imeu 50 i 100 posto prihoda kuanstva.21 S druge strane ispitanici s ostalim vrstama kredita ee idvajaju manje od 50 posto prihoda (a obje kategorije p < 0,01). Takoer, ispitanicima sa stambenim kreditima u CHF se statistiki naajno ee dogodilo (p < 0,01) da im je barem jednom iznos rate kredita preao osobna primanja. Tablica 7. Iznos rate barem jednom preao iznos mjesenih primanja
Da li se ikada do sada dogodilo da Vam je iznos rate kredita preao iznos mjesenih primanja? Da Ne Ostalo (%) Stambeni u CHF (%)

21,4 78,6

36,2 63,8

= 15,534; p < 0,01

Naposljetku, zanimljivim se inilo provjeriti kako procjenjuju vjerojatnost ovrhe ispitanici koji imaju stambeni kredit u CHF u odnosu na sve ostale. U svrhu ove usporedbe varijabla 'vjerojatnost ovrhe' rekodirana je u tri kategorije. U prvoj su kategoriji oni koji procjenjuju da je mogunost da im se dogodi ovrha nikakva, vrlo mala ili mala; u drugoj su kategoriji oni koji vjerojatnost ovrhe procjenjuju osrednjom; a u treoj oni koji vjerojatnost ovrhe procjenjuju velikom, iznimno velikom ili im se ovrha ve dogodila. Tablica 8. Procjena rizika ovrhe
Ostalo
(%)

Stambeni u CHF
(%)

Nikakva - mala Osrednja Velika - ve se dogodila 2 = 32,722; p < 0,01

48,3 25,6 26,1

27,1 33,4 39,6

Analia je pokaala kako ispitanici koji imaju stambeni kredit u CHF mogunost ovrhe procjenjuju veom od ostalih. Takvi ispitanici se statistiki naajno ee nalae u kategoriji velika ve mi se dogodila, dok se ispitanici s ostalim vrstama kredita statistiki naajno ee nalae u kategoriji nikakva mala vjerojatnosti ovrhe (p < 0,01). Ispitanici koji imaju ostale vrste i valute kredita ee procjenjuju vjerojatnost ovrhe nikakvom do malom (p < 0,01), dok oni koji imaju stambene kredite u CHF riik od ovrhe ee (p < 0,01) procjenjuju velikim, iraito velikim, i ee im se ve dogodila.

21

Za kategoriju 50-75% p < 0,01; za kategoriju 75-100% p < 0,05. Razlika u kategoriji vie od prihoda kuanstva nije se pokazala statistiki znaajnom.

17

Komparacija banaka: uveanje rata kredita, promjene kamatnih stopa

Zanimljivo je pogledati kolike su bile varijacije poetnih kamatnih stopa u radoblju kada je plasiran najvei broj kredita u CHF. Banke adravaju diskrecijsko pravo imjene kamatnih stopa, a u ugovorima se navodi da je kamatna stopa promjenjiva ovisno o uvjetima na tritu. No upravo stoga bilo bi a oekivati da se kamatne stope u istoj banci kreu na neki konistentan nain ovisno o uvjetima na tritu. Kako uvid u ukupnu varijabilnost kretanja kamata a klijente imaju samo banke i HNB, temeljem podataka i ovog istraivanja mogli smo pogledati barem koliko su varirale poetne kamate kredita podignutih u istoj godini. Za komparaciju su uete tri banke s najveim brojem korisnika stambenih kredita s valutnom klauulom u CHF, te samo korisnici koji imaju iskljuivo stambeni kredit s valutnom klauulom u CHF. Rezultati pokazuju kako su poetne kamatne stope u istoj godini podosta varirale, a posebice veliki raspon imeu minimalne i maksimalne poetne kamatne stope su vidljivi u sluaju HYPO banke. Tablica 9. Poetne kamatne stope stambenih kredita u CHF tri banke s najveim brojem takvih kredita.
Poetna kamatna stopa Prosjek Zagrebaka 2006 2007 PBZ 2006 2007 HYPO 2006 2007 4,49 4,59 4,25 4,32 4,01 4,28 Minimum 3,85 4,00 3,30 4,00 2,50 2,75 Maksimum 5,50 5,95 4,75 5,75 5,45 5,25 MD 4,50 4,50 4,25 4,25 3,88 4,20 SD ,2788 ,3680 ,2755 ,3090 ,4645 ,4572 Varijanca ,0777 ,1354 ,0759 ,0955 ,2158 ,2091

U nastavku su podaci koji se odnose na korisnike stambenih kredita, neovisno o valuti, u etiri banke s najvie stambenih kredita. Tablica 10. Barem jednom se dogodilo da rata premauje primanja; usporedba banaka
Da li se ikada do sada dogodilo da Vam je iznos rate kredita preao iznos mjesenih primanja? Da Zagrebaka PBZ HYPO Erste banka 79 53 71 20 Ne 183 98 95 44

= 7,512, p < 0,1

18

Klijentima HYPO banke se ee u odnosu na ostale banke dogodilo da im inos rate prijee ukupna mjesena primanja, dok su klijenti Zagrebake banke ee odgovorili da im se to nije dogodilo (p < 0,05 oboje). Tablica 11. Rizik od ovrhe22 stambeni krediti; usporedba banaka
Nikakva - mala Osrednja Velika - ve se dogodila Zagrebaka PBZ HYPO Erste banka 76 47 34
-

103 50 52 20

86 56 78
+

18

26

= 11,873, p < 0,1

Klijenti HYPO banke, u odnosu na ostale banke mogunost da im se dogodi ovrha ee (p < 0,05) procjenjuju kao veliku (ili im se ve dogodila).

Tablica 12. Da li rate kredita iznose preko 75% obiteljskih prihoda; usporedba banaka
do 75% Zagrebaka PBZ HYPO Erste banka 193 100 99 44 preko 75% 70 48 68 19

= 9,451, p < 0,05

Zanimljivim se inilo provjeriti da li u nekoj od banaka ima naajno vie ispitanika kojima na kredite odlazi preko 75% primanja. S obzirom na to da banke imaju uvid u sva primanja preko rauna, injenicu da nekome na rate kredita odlai preko 3/4 osobnih primanja banke bi trebale svakako uzimati u obzir kao alarm, odnosno kao indikator iznimno visokog rizika. U amiljenom poitivnom scenariju, banke bi u ovakvim sluajevima ajedno s klijentima trebale pokuati nai rjeenje prije nego se dogodi najcrnji scenarij. Analiza pokazuje kako su, ponovno, klijenti HYPO banke ee (p < 0,01) u situaciji da im odlazi preko 75% primanja na rate kredita, dok su obratno, klijenti Zagrebake banke ee u kategoriji 'ispod 75%' (p < 0,05).

22

Originalni odgovori na ovo pitanje rekodirani su u tri vee skupine. U prvoj su obihvaeni odgovori nikakva, iznimno mala i mala mogunost, u drugoj - osrednja mogunost, a u treoj - velika, iznimno velika i ve se dogodila.

19

Zakljuak
U nekim segmentima dobiveni podaci su alarmantni, ime je dosadanji dojam dunika s kreditima u CHF, o razmjerima problema, dobio i empirijsku potvrdu. Posebice je teka okolnost da se toliko visoki udjeli prihoda kuanstva izdvajaju na rate kredita za stambeni objekt, kao osnovnu pretpostavku dostojanstvenog ivota a odrasle osobe s vlastitim obiteljima. Takoer, abrinjavajue je koliki udio ispitanika je iskaao bojaan od toga da e im se u budunosti dogoditi ovrha. Kako se radi o ljudima koji po svojim primanjima u prosjeku spadaju u srednju klasu, mogue je konstatirati da je Hrvatska na pragu da u veim ramjerima doivi fenomen s kojim se u recentnoj povijesti nije susrela, a to je da dojueranji pripadnici srednje klase u vrlo kratkom roku postanu beskunici. Imajui u vidu da su roditelji generacije koja je najvie pogoena ovim problemom ivjeli u sustavu gdje je stambeno brinjavanje graana bio u pravilu osigurano, teko je preuveliati psiholoki uinak koji scenarij gubitka doma ima na one obitelji koje ive u strahu da e im se upravo to u budunosti dogoditi. U akljuku je svakako nuno vratiti se na pitanje postavljeno u uvodu. Kako je napomenuto, esto se smatra kako su korisnici kredita s valutnom klauulom u CHF, u trenutku kada su mogli birati, naprosto odabrali opciju koja se dugorono pokaala a njih loom. No podaci dobiveni ovim upitnikom pokauju kako vrlo veliki dio ljudi uope nije imao mogunost ibora niti banke, niti valute u kojoj e podii kredit. Na ovaj podatak nije mogue prigovoriti: 'ali veina ipak jest'. Pretpostavka tvrdnje da su nositelji kredita u CHF jedini odgovorni za nastalu situaciju jest da su, kao kupci na tritu kreditnih proivoda, svi koji su podizali kredit u nekom trenutku bili u potpuno ravnopravnoj poziciji s ostalima, te da su birali meu vie raspoloivih opcija. Kako tomu oigledno nije bilo tako, neodriva je tea da odgovornost lei samo i iskljuivo na korisnicima kredita. Podaci o veem broju sluajeva u kojima su banke klijentima kreditno nesposobnima u eurima davale kredite u vicarskim francima, ajedno s podacima o ralici poetnih i sadanjih kamata te podacima o sadanjem odnosu rata kredita i prihoda kuanstva navode na sljedei akljuak: banke su, u nezanemarivom dijelu svojih plasmana borei se a klijente na tritu, svjesno davale preriine kredite. Potom su, prebacujui sav riik kreditnih plasmana na klijente, ignorirale stvarnu rainu riinosti kreditnih plasmana u CHF, konkretno, injenicu da su vlastitim odlukama o poveanju kamatnih stopa u situaciji porasta vrijednosti vicarskog franka, veliku veinu dunika s kreditima u CHF uinile kreditno nesposobnima prema istim onim kriterijima prema kojima su im u poetku davale kredite. Veini dunika sa stambenim kreditima u CHF, rate kredita su odavno prerasle jednu treinu prihoda, to su i banke i HNB asigurno cijelo vrijeme znale. Zbog toga, sasvim neovisno o odgovoru na pitanje jesu li krediti s valutnom 20

klauulom u CHF imali pokrie u dugovanjima banaka u CHF, preostaje akljuak da su banke svjesno plasirale dunicima iuetno riine kreditne ugovore, te da su sav rizik prebacile upravo na klijente. Potom su jednostranim poveanjem kamata multiplicirale vlastitu dobit, najui da su upravo time veini nositelja kredita svjesno onemoguile imjene kreditnih uvjeta (promjenu valutne klauule u euro ili konveriju kredita u kune), ostavivi im kao jedinu opciju da do daljnjega plaaju rate u prosjeku oko 50% vee od poetnih, to je mnoge dovelo na sam rub egzistencije.

21

Annex. Sociodemografska obiljeja ispitanika

Tablica A1. Broj osoba u kuanstvu (N=1039)
Koliko osoba ima Vae kuanstvo? 1 2 3 4 5 i vie N 95 181 278 365 120 % 9,14 17,42 26,77 35,13 11,55

Tablica A2. Spol (N=1030)

Koji je Va spol? M N 668 362 % 64,85 35,15

Tablica A3. Dob (N=1039)

Koliko imate godina? manje od 30 30 - 39 40 - 49 50 - 59 60 i vie N 47 550 295 125 22 % 4,52 52,94 28,39 12,03 2,12

Tablica A4. upanija

U kojoj upaniji ivite? Bjelovarsko-bilogorska upanija Brodsko-posavska upanija Dubrovako-neretvanska upanija Grad Zagreb Istarska upanija Karlovaka upanija Koprivniko-krievaka upanija Krapinsko-zagorska upanija Liko-senjska upanija Meimurska upanija Osjeko-baranjska upanija Poeko-slavonska upanija Primorsko-goranska upanija Sisako-moslavaka upanija Splitsko-dalmatinska upanija ibensko-kninska upanija Varadinska upanija Virovitiko-podravska upanija Vukovarsko-srijemska upanija Zadarska upanija Zagrebaka upanija N 11 24 31 275 81 12 14 8 2 29 85 12 80 22 78 11 39 4 19 31 161 % 1,07 2,33 3,01 26,72 7,87 1,17 1,36 0,78 0,19 2,82 8,26 1,17 7,77 2,14 7,58 1,07 3,79 0,39 1,85 3,01 15,65

22