3.

Dinamika
Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja prouava zakone gibanja i meudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (gr. kinein = gibati) je dio mehanike koji opisuje gibanja tijela bez obzira na uzroke gibanja. Dinamika (gr. dynamis = sila) je dio mehanike koja prouava uzroke gibanja i utjecaj sile i mase na gibanje. Statika je dio mehanike koji prouava uvjete ravnotee tijela. Gibanje je promjena poloaja tijela u odnosu na druga tijela (okolinu, referentni sustav) u vremenu. -u svemiru ne postoji toka koja apsolutno miruje svako gibanje je relativno - mirovanje oblik gibanja kada tijelo ima nepromijenjene koordinate u odnosu na referentni sustav (laboratorijski sustav sustav koji miruje u odnosu na Zemlju)

3. Dinamika
Dinamika je dio mehanike u kojem se prouava odnos izmeu gibanja i uzroka promatranog gibanja. Zato se tijela gibaju tako kako se gibaju?

Pitanje odnosa sile i gibanja je centralno pitanje dinamike. Povezanost sile i gibanja! Kakva je veza?

Aristotel: za svako gibanje potrebna je sila! Galilei: nije za svako gibanje potrebno djelovanje sile (jednoliko gibanje po pravcu) sila nije uzrok gibanju

3. Dinamika
Galileo Galilei (1564-1642)
- talijanski fiziar i astronom - prvi je uoio vanost promatranja i eksperimentiranja u razvoju znanosti kombinacijom stvarnih i zamiljenih pokusa uveo eksperiment u fiziku

3. Dinamika
Galileo Galilei (1564-1642)
- talijanski fiziar i astronom - prvi je uoio vanost promatranja i eksperimentiranja u razvoju znanosti kombinacijom stvarnih i zamiljenih pokusa uveo eksperiment u fiziku - prvi je prouavao gibanje zemaljskih objekata, njihala, projektila i slobodni pad - otkrio je princip inercije zaetnik mehanike - teleskop planine (krateri) na Mjesecu, Venerine mjene, Suneve pjege, Jupiterove mjesece heliocentrini sustav (Kopernik) sukob s Crkvom - umire 1642. roen Newton

3. Dinamika
Isaac Newton (1642 - 1727)
- engleski fiziar i matematiar - jedan od najveih umova u povijesti ovjeanstva - utemeljitelj mehanike koncept mase, impulsa, sile, tri zakona gibanja - otkrio zakon gravitacije - izumio diferencijalni i integralni raun objasniti gibanje planeta, Zemlje i Mjeseca, plimu i oseku - doprinos optici

- Galileo i Newton = utemeljitelji moderne fizike

3.1. Masa i sila

Masa je svojstvo svakog tijela koje odreuje njegovo ponaanje pri djelovanju sile. to je masa tijela vea, ono je tromije, to ga je tee ubrzati ili usporiti, tj. promijeniti mu stanje gibanja. Ustrajnost, tromost ili inercija je svojstvo tijela da odrava svoje stanje gibanja (mirovanja). Masa je kvantitativna mjera tromosti tijela.

m =

m0 v 1 2 c
2

ovisnost mase o brzini - m0 masa mirovanja - m relativistika masa - za v << c, m = m0

3.1. Masa i sila

to je sila? Sila je fizikalna veliina (vektor) kojom opisujemo meudjelovanje dvaju ili vie tijela (rezultanta).
kontaktne sile sile polja

Djelovanje sile: - promijeniti stanje gibanja (ubrzati, usporiti, promijeniti smjer) dinamika - promijeniti oblik tijela (deformacija) - oznaka

(eng. force = sila) [N]

- odreivanje sile mjerenjem akceleracije ili deformacije tijela dinamometar

3.1. Masa i sila

Dinamometar je ureaj za mjerenje sile. Princip rada: Hookeov zakon (F ~ x)

3.1. Masa i sila 4 temeljne sile (meudjelovanja, interakcije) u prirodi: 1. Gravitacijska sila masa naboj nukleoni leptoni

2. Elektromagnetska sila 3. Jaka sila 4. Slaba sila

3.2. Prvi Newtonov zakon Galilejev princip inercije.

Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu sve dok pod djelovanjem vanjskih sila ne promijeni svoje stanje gibanja. - princip inercije (tromosti, ustrajnosti) Inercijalni sustavi = sustavi u kojima vrijedi prvi Newtonov zakon (miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu)

3.3. Drugi Newtonov zakon

Pokus: kolica, utezi, impulsni pisa, mjerna traka Cilj: ustanoviti ovisnost ubrzanja o sili te ubrzanja o masi

masa

sila

3.3. Drugi Newtonov zakon m = const F = const

F / N a / ms-1 m / kg a / ms-1 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,70 1,25 1,75 2,35 2,83 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 2,35 1,90 1,40 1,10 0,90 II Newtonov zakon

a~F

1 a~ m

F = m a

[F] =[m] [a] = kg m/s2 = N

Njutn je sila koja tijelu mase 1 kg daje ubrzanje od 1 m/s2.

3.3. Drugi Newtonov zakon

Impuls (koliina gibanja) p = m v

[ kg m/s]

p=

m0 v v2 1 2 c

II Newtonov zakon: sila je jednaka promjeni impulsa

d dp mv = F = ma = dt dt

( )

uz pretpostavku m = const

d2r F a = Temeljna jednadba gibanja 2 dt m Rjeavanje zadataka

ma = Fi

- vektorski zbroj sila (koordinatni sustav, komponente)

3.4. Sila tee i teina Sila tee privlana sila koja djeluje na sva tijela u blizini Zemljine povrine; rezultanta gravitacijske sile (centrifugalne) sile zbog Zemljine rotacije i neinercijalne
Fcf Fg FG masa akceleracija sile tee

F G = mg

Svim tijelima na istom mjestu na Zemlji koja slobodno padaju, sila tea daje isto ubrzanje, g.

3.4. Sila tee i teina Teina sila kojom neko tijelo pritie podlogu na kojoj stoji odnosno ovjesite o koje je ovjeeno. Sila tea je sila na tijelo, a teina je sila na podlogu odnosno ovjesite. Ukoliko podloga (ovjesite) miruje ili se giba jednoliko pravocrtno spram povrine Zemlje, teina tijela jednaka je sili tei:

G = mg = F G

Ako se tijelo giba ubrzano prema Zemljinoj povrini, teina e se razlikovati od sile tee.

3.4. Sila tee i teina Sila tea na odreeno tijelo uvijek je ista, bez obzira na to da li tijelo miruje ili se giba ubrzano.

FG = mg
Teina ovisi o ubrzanju tijela i jednaka je sili tei samo kad je ubrzanje tijela jednako nuli.

G = mg = F G

- uz uvjet da je a=0

3.4. Sila tee i teina Primjer

T = mg + ma

T = mg ma

Primjer: odredi akceleraciju utega i napetost niti.

pretpostavka: m2>m1

Primjer: odredi akceleraciju utega i napetost niti.

3.5. Trei Newtonov zakon - zakon akcije i reakcije

F AB = F BA
Svakom djelovanju (akciji) postoji uvijek suprotno i jednako protudjelovanje (reakcija), odnosno djelovanja dvaju tijela jedno na drugo uvijek su jednaka i suprotnog smjera.

3.5. Trei Newtonov zakon

3.5. Trei Newtonov zakon

Koliku silu pokazuje dinamometar?

mg

3.6. Impuls sile i koliina gibanja

m

def. impuls sile

F
t

I = F t

[Ns]

Za svaku promjenu koliine gibanja tijela potrebno je da na tijelo neko vrijeme djeluje sila. Ako sila nije stalna, ve se mijenja u vremenu:

I = lim Fi ti = F ( t ) dt
t 0 i t1

t2

Impuls sile jednak je integralu sile po vremenu u kojem ta sila djeluje.

3.6. Impuls sile i koliina gibanja

Impuls sile mijenja koliinu gibanja tijela koje je primilo taj impuls.

II Newtonov zakon: F =

dp d = mv dt dt Fdt = d p
p2

( )
p1 = m v 2 v1

Primljeni impuls sile u intervalu izmeu t1 i t2 jednak je:

I = F ( t ) dt =
t1

t2

dp= p

p1

Impuls sile jednak je promjeni koliine gibanja tijela na koje djeluje ta sila.

3.7. Zakon ouvanja koliine gibanja (impulsa)

Pretpostavimo da imamo sustav od mnotva estica koje meudjeluju. Na svaku od njih djeluje sila Fi koja potjee od meudjelovanja s drugim esticama u sustavu (unutarnje sile) ili od meudjelovanja sustava kao cjeline s nekim treim tijelom izvan tog sustava (vanjske sile). Ukupna sila na cijeli sustav sastavljen od N estica je: N

F = Fi
i

Pretpostavit emo da je sustav izoliran, tj. da nema djelovanja vanjskih sila (njihova rezultanta je nula). Prema tome, za i-tu i j-tu esticu vrijedi: F ij = F ji

F i = F ij
j

za i j

F ij + F ji = 0

rezultanta unutarnjih sila jednaka je nuli

F 1 + F 2 + ... + F N = 0

3.7. Zakon ouvanja koliine gibanja (impulsa)

F= dp dt d pN d p1 d p2 + + ... + =0 dt dt dt

p1 + p2 + ... + pN = const

Ukupna koliina gibanja (impuls) u zatvorenom sustavu je stalna ili konstantna.

- bez obzira na to kakvi se procesi i meudjelovanja dogaaju u sustavu; impuls (koliina gibanja) svake pojedine estice ili tijela u sustavu moe se mijenjati s vremenom, ali ukupni impuls je ouvan.

3.7. Zakon ouvanja koliine gibanja (impulsa)

Primjer:

3.7. Zakon ouvanja koliine gibanja (impulsa)

Primjeri sauvanja koliine gibanja: - treba promatrati izolirane sustave gdje je djelovanje vanjskih sila zanemarivo (trenje na vodi ili na ledu je maleno) -> ovjek-amac, ovjek-brod. - Raketni pogon se temelji na ZSKG: kontinuirano izbacivanje struje uarenog plina kontinuirano i poveava brzinu.

3.10. Trenje Trenje je sila koja se javlja izmeu dva tijela u dodiru.

Ftr = FN
faktor trenja okomita sila na podlogu

Statika sila trenja je maksimalna sila trenja pri kojoj tijelo jo miruje. Kinetika sila trenja je sila trenja u (jednolikom) gibanju.

3.10. Trenje
- vanjsko trenje trenje meu vrstim povrinama - unutranje trenje trenje meu slojevima fluida (viskoznost) - uzrok trenja meumolekularne sile na povrini tijela - ne ovisi o veliini dodirnih ploha, ve samo o njihovim osobinama (materijal, hrapavost, istoa)

Odreivanje faktora trenja

- poetak klizanja FN m F1 G

F1 = G sin = Ftr = FN FN = G cos = F2 Ftr G sin = = tan = FN G cos

Ftr F2

3.10. Trenje Faktori trenja: Materijali

elik elik Aluminij elik Bakar elik Guma beton Drvo drvo Staklo staklo Vosak+drvo suh snijeg Metal metal (poliran) Led- led Teflon teflon

s
0,74 0,61 0,53 1,00 0,94 0,15 0,1 0,04

k
0,57 0,47 0,36 0,80 0,40 0,10 0,04 0,06 0,03 0,04

0,25-0,5 0,20

Vosak+drvo vlaan snijeg 0,14

3.10. Centripetalna sila

Jednoliko kruno gibanje Brzina je konstantna po iznosu ali stalno mijenja smjer to rezultira radijalnom akceleracijom prema sreditu krunice.

t s s = r
linearna (obodna) brzina

s d = r lim =r = r t 0 t t 0 t dt d = [rad/s] kutna brzina dt v =r v = lim

= rv

3.10. Centripetalna sila

radijalna (centripetalna) akceleracija

ar = lim ar = v

v t

t 0

= lim

d = v dt v2 2 ar = r = r ar = v

v = v lim t 0 t t 0 t

analogija translacijskog i rotacijskog gibanja

s = r v = r a = r

3.10. Centripetalna sila Nejednoliko kruno gibanje

tangencijalna akceleracija

dv d ( r ) d at = = =r = r dt dt dt d d 2 = = 2 = lim t 0 t dt dt at = r

a = at + ar a = a = at2 + ar2

3.10. Centripetalna sila

Sila koja mijenja smjer brzine i usmjerena je prema sreditu zakrivljenosti (krunice). 2

v Fcp = mar = m r = m r F cp = m 2 r
2

Primjeri: - gravitacijska sila (gibanje Mjeseca oko Zemlje) - elektrina sila (elektron oko jezgre) - napetost niti (vrtnja predmeta na uetu) - trenje (automobil u zavoju) nije nikakva nova sila, ve samo poseban naziv za silu koja mijenja smjer brzine i ini da se tijelo giba po krivocrtnoj putanji

Primjer: Odredi brzinu, napetost niti i period kruenja konusnog njihala.

(1) / (2)

r = L sin
period: T =

2r L cos = 2 v g
N= G mg = cos cos

napetost niti: