Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA - MATEI

1) Definicija psihologije Psihologija je znanost o psihikim procesima i ponaanju, te o njihovim vezama s fizikalnim, biolokim i socijalnim uvjetima i uincima. Psihologija je eksperimentalna znanost. Predmet izuavanja psihologije je psihiki ivot, stanje svijesti, spoznaja, emocije i analiza ponaanja. Psihologija je znanost koja se bavi ponaanjem i pokuava ga objasniti u uzrono poslijedinim odnosima. 2) Definicija psihologijskog testa Psihologijski test je standardizirani postupak pomou kojega se izaziva odreena aktivnost a onda se uinak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s rezultatima koji su dobiveni kod drugih pojedinaca u jednakoj situaciji (Bujasova definicija). Psihologijski test je postupak kojim namjerno izazivamo neku aktivnost u svrhu mjerenja, a zatim uinak pojedinca vrednujemo i usporeujemo s uspjehom drugih ispitanika u istoj ili slinoj situaciji. 3) Definicija pokusa Pokus je postupak kojim namjerno u strogo kontroliranim uvijetima izazivamo neku pojavu u svrhu opaanja ili mjerenja. Svaki postupak ima dvije osnovne sastavnice: zavisnu i nezavisnu varijablu. Imamo pokus ako je sloboda manipuliranja nezavisnom varijablom neograniena. Psihologijski pokus namjerna je situacija i doputa ponavljanje i kontrolu. Eksperimentator ne smoje znati zato se pokus izvodi i koji se rezultati oekuju. 4) Definicija inteligencije Inteligencija je sposobnost snalaenja u novim situacijama u kojima prijanja iskustva ne mogu mnogo pomoi. Smatra se da je ini jedan opi ili generalni faktor (G-faktor) koji sudjeluje u svim pojedinevim aktivnostima, te vie posebnih specifinih faktora to sudjeluju u obavljanju specifinih radnji (npr. rezoniranje, verbalna produkcija). Danas sve vie prevladava stajalite da je ispravnije govoriti o intelektu, kao o irokoj kategoriji, koja sjedinjuje razliite sposobnosti u svekolikom intelektualnom ponaanju. 5) Definicija emocija Emocije su na doivljaj vrednovanja i subjektivnog odnosa prema objektima, dogaajima, osobama i vlastitim postupcima. Imaju tri glavna aspekta: a) emocionalni doivljaj (npr. strah) b) emocionalno ponaanje (npr. ukoenost) c) fizioloka pojava u tijelu (npr. blijedilo) 6) Definicija raspoloenja Raspoloenje je emocionalno stanje razmjerno malog intenziteta i dueg trajanja. Moe biti izazvano prolim dogadjajima ili oekivanjem buduih. Moe biti ugodno i neugodno. 7) Definicija osjeta Osjet je najjednostavniji doivljaj pojedinih svojstava predmeta, bia i pojava vanjskog svijeta. Postoji pet glavnih osjetnih podruja pomou kojih upoznajemo svoju vanjsku sredinu: vidno, sluno, njuno, dodir i okus. Postoje i osjeti ravnotee, rotacije, koni i organiski osjeti.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Osniva prvog laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Wilhelm Wundt, 1879 osnovao je u Leipzigu prvi psihologijski laboratorij. Nastojao je nai najjednostavnije elemente strukture svijesti (osjeti, predodbe i jednostavne emocije) te otkriti kako se oni asociraju u cjelovitu strukturu. Stvorio je prvu psiholoku kolustrukturalizam. Vjerovao je da se naa percepcija svodi na skup osjeta, i da bi dokazao odnos izmeu podraaja i osjeta razvio je eksperimentalnu introspekciju. 9) Osniva prvog laboratorija u Hrvatskoj Ramiro Bujas je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1920 osnovao prvi laboratorij. On je osnovao i katedru za psihologiju i Psihologijski institut na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1929. potkraj 70tih osnovani su odsjeci i u Zadru i Rijeci. 10) Intenzitet osjeta proporcionalan je logaritmu intenziteta podraaja G.H. Fechner je izveo prvi matematiki formulirani zakon u psihologiji i tako pridonio pojavi nove discipline, psihofizike. Prema Fechneru odnos intenziteta podraaja i intenziteta osjeta je zakrivljen; poveavajui intenzitet podraaja od slabih prema jaima, u poetku e podjednako rasti i intenzitet osjeta, ali daljnjim poveavanjem intenziteta podraaja intenzitet osjeta nee rasi jednakom brzinom, nago sporije. IO= k log i (intenzitet osjeta je konstanta puta logaritam od intenziteta podraaja). 11) Pojam refleksologije Uveli su Behterev i Pavlov. Polazili su od osnovnog stajalita o nedjeljivosti psihikog i fiziolokog u cjelovitom ponaanju. Time su postavljeni vrsti temelji objektivnoj psihologiji gdje je svijest sredinji dio u nizu: vanjska situacija- unutranje doivljavanje- miini pokret. (S-O-R ili S-R veza) Pavlov je otkrio da se refleksi ne samo naslijeuju, nego i ue, takozvani uvjetovani refleksi. 1904 dobio je Nobelovu nagradu. 12) Uenje o homeostazi Homeostaza je automatska tendecija organizma da uspostavi naruenu ravnoteu u tjelesnim procesima. Razvio ju je C. Bernard to je u znaajnoj mjeri utjecalo na razumijevanje motivacije ponaanja. 13) Diferencijalna psihologija Galton je znaajne razlike u spoznajnim sposobnostima ljudi tumaio iskljuivo genetskim utjecajem, to nije tono. Njegove mnogo vee zasluge pripadaju za utemeljenje psiholokog mjerenje individualnih razlika, tj. tzv. Diferencijalne psihologije. 14) Prvi test inteligencije i pojam mentalna dob. Binet je u okviru postupaka za obrazovanje mentalno nedovoljno razvijenih konstruirao prvi test inteligencije 1905, te doao do pojma mentalne razine. 15) Prva teorija strukture intelekta Spearman je zaetnik faktorske analize.Intelekt se sastoji od dva faktora- G faktora ili generalnog faktora koji sudjeluje u svim intelektualnim operacijama, i niza uih faktora koji se javljaju u pojedinim operacijama. 16) Mentalni test Pojam mentalni test prvi koristi J. Mck.Cattel 1890. 17) Osniva psihologije odgoja i obrazovanja

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Thorndike je osnovao psihologiju odgoja i obrazovanja te odredio njezine zadatke. 1903. je izdao Educational Psychology, trenutak koji se zmatra njezinim poetkom kao posebne discipline. 1 Definicija psihologije odgoja i obrazovanja Sam naziv znai isto kao i edukativna psihologija. Pod tim nazivom podrazumijevamo brojne aspekte razliitih odgojno-obrazovnih interakcija, u formalnim i neformalnim situacijama, uzajamno djelovanje meu pojedincima, djelovanje izmeu grupe i pojedinca (drutveni ali i bioloki imbenici djeluju na individualne psihike procese i osobine). 19) Zapoeo dokimoloka istraivanja Pieron, 1904. Dokimoloka istraivanja ispituju tonost i pouzdanost kolskih ocjena. 20) Biheviorizam Biheviorizam- Amerika kola nastala 1913. i bavi se prvenstveno uenjem ponaanja; a prouava samo vanjske manifestacije ponaanja uz zanemarivanje svijesti, jer ju smatra nedostupnom promatranju. Odlikuje da metodoloka istoa. Na spoznajama biheviorizma su se razvili razliiti postupci oblikovanja ponaanja, tj. S-R veza: tendencija da odreeni stimulus iz okoline izazove odreenu reakciju organizma. Uestalim pojavljanjem jednog R i jednog R uvruje se njihova veza i poveava vjerojatnost da e odreeni S izazvati upravo odreeni R, pri emu se ne uzima nikakvi posrednik izmeu njih. To je osnovna formula ortodoksnog biheviorizma. S-O-R, uvodi kao posrednika organsku varijablu, kojima se objanjava mogunost razliitih R na isti S. Gestalt-psihologija- Njemaka kola koja istie da su psiholoki akti cjeline i da je upravo svijest ta koja omoguuje integriranje pojedinih dijelova u cjelovite oblike. Pod problemom se razumije neravnotea u spoznajnom odnosno perceptivnom polju, a rjeava se uvidom u situaciju. Dakle, Getalti prouavaju problem percepcije. Te dvije kole javile su se u isto vrijeme i meusobno su antagonistike. Funkcionalizam je psihologijski sustav s glavnim ciljem da otkrije kako funkcionira svijest, radi rjeavanja praktinih problema. 21) Tri razine na kojima djeluje psihofizika struktura a) Linost- najvia od triju razina, specifina i neponovljiva, ima vlastiti sustav vrijednosti, vlastiti projekt autoaktualizacije, dobro je osposobljena za samoocjenjivanje b) Individuum- sredinja od tri razine, razlikuje se od pripadnika iste vrste prema nekim samo sebi svojstvenim osobinama. c) Organizam- najnia, organizmi iste vrste su slini 22) Strukturalizam Prvi je priznati psihologijski sustav. eli otkriti strukturu materije svijesti i spoznati zakone prema kojima se elementi asociraju u strukturu. Protivni su mu funkcionalizam i getaltizam. 23) Zaetnici strukturalizma, getaltizma i biheviorizma Strukturalizam- Wundt; getaltizam- Kuelpe; biheviorizam- James Watson 24) Osnovni metodiki principi: a) Princip materijalnosti- sve se psihike pojave zasnivaju na funkcioniranju organizma b) Princip razvojnosti/historinosti- psihike pojave nastaju i mijenjaju se c) Princip mnogostruke povezanosti- psihike pojave su uvjetovane sredinom i naslijeem

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

25) Metoda neeksperimentalnog istraivanja Ili metoda opaanja u prirodnim uvijetima. Primjenjuje se kada se pojava se promatra u prirodnom javljanju, bez utjecaja na njeno javljanje, primjenjuje se planski, iako se pojave koje promatramo ne mijenjaju. Obino se ispituju razliiti odnosi, intenziteti ili koliine nekih pojava. U praksi odgoja i obrazovanja se provodi sa ciljem da se otkriju individualne razlike, to slui kao osnova za vrednovanje uspjeha, profesionalnu orijentaciju itd. 26) Metoda eksperimentalnog istraivanja Istraiva pojavu mijenja i strogo kontrolira uvijete pod kojima se javlja. Najee se Ispituje uzrona povezanost izmeu pojava. Prilikom primjene te metode namjerno se izaziva i mijenja neka pojava i to u strogo kontroliranim uvijetima, te se promatra kako ta varirana pojava djeluje na neku drugu pojavu. Pojava koju eksperimentalno variramo zove se eksperimentalna ili nezavisna varijabla, a ona koju promatramo ili mjerimo zove se kriterijska ili zavisna varijabla. Pojave koje mogu utjecati na zavisnu varijablu, te nam uiniti nejasnima odnose izmeu zavisne i nezavisne, treba privremeno iskljuiti, to se postie tako da ih potpuno iskljuimo ili im doputamo da se javljaju u stalno jednakom intenzitetu. To su kontrolirane varijable ili relevantni faktori. 27) Nezavisna/eksperimentalna varijabla Pojava koju eksperimentalno variramo, i ne ovisi o pojavi koju promatramo. 2 Zavisna/ kriterijska variabla Pojava koju promatramo i mjerimo u eksperimentu da bi saznali uzrokuju li druge pojave na njima neke promjene. 29) Kontrolirana varijabla Pojava koju istraiva dri jednakom tokom eksperimenta (relevantni faktori) da i bio siguran da su promjene u nezavisnoj varijabli jedine promjene koje utjeu na zavisnu varijablu. 30) Eksperimenti prema tipu Mogu biti faktorski i funkcionalni. Faktorski eksperiment- nezavisna varijabla se javlja u jednom odreenom intenzitetu u eksperimentalnoj grupi, dok se u kontrolnoj grupi ta varijabla ne javlja. (npr. EG ui fiziku u eksperimentalnoj uionici, dok KG ui fiziku u obino uionici). Funkcionalni eksperiment- nekoliko eksperimentalnih grupa ui fiziku u elektronskoj uionici, ali razliitog trajanja (EG1 ui 50% tema iz fizike u elektronskoj uionici, EG2 75%, EG3 100%). Tu su razliite eksperimentalne grupe ujedno jdna drugoj i kontrolne. Unifaktorski ili univarijantni- veina pokusa u psihologiji je takva; imamo zavisnu i nezavisnu varijablu, ali i mogunost izvoenja multivarijantnog pokusa. Monofaktorski pokusi- vrlo su sloeni 31) Definicija metode Metoda je opi nain organizacije istraivanja nekog problema. Dvije su glavne metode: eksperimentalna i neeksperimentalna. Pri tim istraivanjima se primjenjuju razliite tehnike istraivanja. 32) Definicija tehnike Tehnika je poseban postupak koji se rabi u odreenoj fazi istraivanja.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

33) Vrste tehnika istraivanja a) tehnika prikupljanja podataka b) tehnika sreivanja i prikazivanja podataka c) tehnika obrade podataka 34) Psiholoki mjerni instrumenti Estezionmetri- slue za ispitivanje senzornih osobina; ortho-rater za vid, viziotest za vid i audio-metar za sluh. Tremometar se koristi za mjerenje mirnoe ruku; elkronoskop za brzinu reakcije i dinamometar za snagu i izdrljivost, tj. Sva tri se koriste za mjerenje psihomotornih sposobnosti. Za mehanike sposobnosti koriste se testovi tipa papir-olovka ili testovi mehanike izgradnje (sastavljanje ve rastavljanih dijelova nekog predmeta) Za intelektualne sposobnosti se koriste testovi pojedinanih sposobnosti (npr. verbalna fluentnost) ili baterija testovi (vie pojedinanih sposobnosti koje daju kompozitni rezultat) 35) Izbaci uljeza a) testovi inteligencije vrsta su testa sposobnosti b) testovi linosti c) testovi sposobnosti- razlikujemo ove testove s obzirom na predmet mjerenja d) testovi znanja Da bi skupina zadataka bila proglaena testom, mora zadovoljavati slijedee kriterije: valjanost, pouzdanost, objektivnost, osjetljivost, badarenost. Psihologijski testovi dijele se na : testove sposobnosti, testove linosti i testove znanja (preputeni drugim strukama) Testovi sposobnosti: a) testovi senzornih sposobnosti- mjeri se ouvanost osjetilnih sustava i uglavnom koriste lijenici. b) Testovi psihomotorike- mjeri se razvijenost motorikih funkcija c) Testovi inteligencije Testovi linosti: a) projektivni postupci i tehnike- testovi tehnike koji su napravljeni na nain da je podraaj samo povod ispitaniku da pone govoriti o sebi b) neprojektivni postupci- upitnici sa strukturiranim esticama u smislu pitanja ili tvrdnji za koje se trei odgovor u smoslu prihvaanja i odbijanja i rade se za pojedinu dimenziju linosti. c) Rorakove mrlje- 10 mrlja, ispitanik mora rei to vidi, pomou ega se moe saznati da li ovjek tei nekoj duevnoj bolesti ili psihotinim stanjima. d) T.A.T. test- crte koji nije do kraja strukturiran. Slui za utvrivanje neuroze. Ima ih 31. postoji i C.A.T. koji se koristi za jako oteenu djecu. 36) Test je badaren ili normiran ako uistinu mjeri ono emu je namjenjen i ako je izraen u standardnim vrijednostima. T/N Badarenost (normiranost, graduiranost) je mjerna karakteristika testa ili nekog drugog postupka koja kazuje to svaki pojedinani rezultat znai, tj. je li prosjean ili koliko je iznad odnosno ispod prosjeka, ali i koliko je udaljen od prosjeka. Badarenje je svoenje na jedinstvenu mjernu ljestvicu, zajedniku za razliite i raznovrsne mjerne instrumente, to omoguuje usporeivanje rezultata postignutih razliitim postupcima.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

37) Razlika izmeu normativnih testova i kriterijskih testova. Oboje su testovi znanja. Normativni testovi su testovi individualnih razlika i mjere koliko je uenik nauio. Zasnivaju se na psihologiji individualnih razlika i psihometrijskim principima. Do normi se dolazi tek poslije sastavljanja prvog oblika testa i pilotskog ispitivanja. Kriterijski testovi trebaju utvrditi to je uenik nauio od onog gradiva to se pretpostavlja da treba znati poslije obrade odreenog gradiva. Kriterijski testovi su se razvili kao nuna poslijedica razvoja obrazovne tehnologije. Nastavni ciljevi i kriteriji uspjeha se moraju postaviti prije izrade i upotrebe testa. Kriterijski testovi se izrauju: jasnim odreivanjem sadraja, iscrpnim odreivanjem operativnih ciljeva; izraivanjem zadataka za svaki cilj. 3 Centralna vrijednost i aritmetika sredina, njima se dobiva ista brojana vrijednost T/N Aritmetika sredina se izraunava tako da se zbroj vrijednosti svih rezultata podijeli brojem rezultata i preciznija je od centralne vrijednosti. To je jedna od mjera centralne tendencije skupine rezultata, obino slui kao reprezentant skupine. Centralna vrijednost je jedna od mjera centralne tendencije skupine rezultata, i obino slui kao reprezentant skupine. U nize rangiranih rezultata centralna sredina je ona vrijednost koja se nalazi u sredini. 39) Objektivnost psiholokog testa ovisi i o strukturiranosti zadataka T/N Mjera objektivnosti je stupanj slaganja razliitih ocjenjivaa u ocjenu rezultata svih ispitanika. Rezultat mora biti neovisan od mjerioca, tj. Mora ovisti iskljuivo o ispitaniku, a ne o ispitivau. 40) Osjetljivost testa je kad postoji vie ponuenih odgovora. T/N Osjetljivost oznauje veliinu rasprenja rezultata u testu, to je razlika izmeu najviih i najniih rezultata u testu vea, to je test osjetljiviji. Jedna od znaajnih osobina osjetljivosti testa je njegova primjerenost prema teini. Primjerenost testa odreuje se u odnosu na kronoloku dob ispitanika i na njihovu obrazovnu dob. Osjetljivost je mjerna karakteristika testa ili nekog drugog postupka koja kazuje koliko se male razlike meu mjernim veliinama mogu otkriti. Smanjuje se ako imamo nekoliko ponuenih odgovora. Osjetljivost ovisi o duini testa, relativnoj teini i diskriminantnoj vrijednosti zadataka. 41) Parametrika vrijednost Dobiva se statistikom obradom podataka koji su dobiveni mjerenjem i pokazuju jasnu tendenciju normalnog distribuiranja. Izraunata vrijednost na uzorku osnova je za procjenu vrijednosti u populaciji. 42) Zadaci esej tipa spadaju pod testove znanja T/N Ne spadaju jer ne idu u skupinu objektivnih zadataka. Sastoje se od vie pitanja o razliitim dijelovima grae, omoguuju slobodnije i opirnije odgovaranje. Ocjenjivanje odgovora je subjektivno. Nedostaci su u tome to ocjenjivanje traje dugo i nije objektivno, ublaavanje tog nedostatka postie se odreivanjem bitnih elemenata koje odgovor mora sadravati. 43) Funkcionalna nepismenost Nesposobnost razumijevanja teksta. Veliko je pitanje kod djeteta koje ne eli ili ne moe itati, da li su greke koje radi namjerne ili nenamjerne, tj. da li ita kao poslijedica prisile.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

itanje zahtijeva angaman, upornost, koncentraciju i ako dijete ne vidi vezu izmeu te aktivnosti i svojih interesa nee uloiti energiju. 44) Sociometrijski postupak Zasniva se na dva glavna odnosa meu pojedincima u grupi: izbor i odbijanje. Koristi se za ispitivanje grupne dinamike. Odgovori se ne daju javno. Kriterij na kojem e se zasnivati izbor i odbijanje meu lanovima grupe treba biti u vezi s osnovnom djelatnou grupe. Sociometrijskim postupkom se moe ispitati sociometrijski status pojedinca u grupi, unutargrupni odnosi i stupanj kohezivnosti ili integriranosti grupe. Prednosti su jednostavnost i velike mogunosti u otkrivanju unutargrupnih i drugih odnosa meu pojedincima, dok je nedostatak opasnost od nekritike primjene. Tvorac je Moreno. 45) ZOT i test znanja Zadaci objektivnog tipa nisu testovi, koriste se za ispitivanje i objektivno ocjenjivanje znanja. To su standardizirani zadaci na koji se odgovara jednostavno (izborom predloenog odgovora, upisivanjem jedne ili dviju rijei i sl.) tako da je ocjenjivanje odgovora objektivno. Razliiti oblici zadataka objektivnog tipa upotrebljavaju se u testovima i nizovima zadataka objektivnog tipa koji nemaju sve osobine testa, iako impo vanjskom izgledu nalikuju. Nisu badareni. Test znanja mjeri i objektivno ocjenjuje znanje. To je pravi mjerni instrument (nastao je nakon poseben analize zadataka i poznate su njegove mjerne karakteristike). Razlikuju se normativni (test u koje se individualni rezultat ocjenjuje prema normi izraunatoj na osnovi veeg broja individualnih rezultata. Individualni rezultat moe biti natprosjean, prosjean i ispodprosjean. Individualni rezultat je relativan.) i kriterijski testovi (testovi u kojem se individualni rezultat ocjenjuje prema unaprijed postavljenom kriteriju. Ocjenjivanje individualnog rezultata ne ovisi o rezultatima drugih nego samo o tome je li postignut kriterij ili nije. Individualni rezultat je apsolutan.) Razlika je u badarenosti (Test znanja je badaren, ZOT nije). 46) U funkcionalnom pokusu nezavisna varijabla djeluje na zavisnu. T/ N Nezavisna varijabla (eksperimentalna) je pojava koja se mijenja u eksperimentalnom istraivanju te se odreuje uzrokuje li to neke promjene u zavisnoj varijabli. Zavisna varijabla (kriterijska) je pojava koja se u eksperimentalnom istraivanju promatra: odreuje se uzrokuju li promjene u nezavisnoj varijabli neke promjene na toj pojavi, tj. ovisi li ona o nezavisnoj. 47) Osobna jednadba procjenjivaa Tendencija je ocjenjivaa da bude preteno strog ili preteno blag, tj. da daje preteno visoke ili preteno niske ocjene. To je jedan oblik konstantne pogreke u ocjenjivanju. 4 Disciplina koja gleda izrazito : Empirizam- je disciplina koja gleda izrazito na okolinu. Se zamisli koje posjedujemo, ukljuujui i one smatrane uroenim, rezultat su iskustva. Aristotel je zaetnik ideje empirizma. Biheviorizam- je psihologijski sustav koji najprije prouava vanjsko ponaanje, odbacujui ili potcjenjujui svjesne pojave, jer ih smatra nedostupnim promatranju. Odlikuje da metodoloka istoa. Na spoznajama biheviorizma su se razvili razliiti postupci oblikovanja ponaanja, tj. S-R veza: tendencija da odreeni stimulus iz okoline izazove odreenu reakciju organizma. Istie se da je ponaanje jedini mogui predmet znanstvene psihologije. Budui da je doivljavanje subjektivno, na njegovu istraivnju ne moe se izgraditi objektivna znanost.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Bihevioristi odbacuju samoopaanje kao metodu psihologije. Buheviorizam naglaava utjecaj okoline na ponaanje i prouava problem uenja. 49) Pouzdanost ovisi o moralnom razvoju pojedinca. T / N Pouzdanost, (dosljednost, vjernost, relijabilnost) oznauje stupanj slaganja izmeu rezultata istih ispitanika u uzastopnim testiranjima istim testom. Pouzdanost testa ovisi o pouzdanosti fenomena koji se ispituje, o stvarnim promjenama u osobinama koje se mjere (npr. zaboravljanju), te o nedostacima (negativnim osobinama) testa. Pouzdanost testa moe se poveati produavanjem testa, poveavanjem objektivnosti i poveanjem osjetljivosti. Test je dovoljno pouzdan ako je koeficijent korelacije izmeu sukcesivno dobivenih rezultata istih ispitanika +0,80 ili vii. Pouzdanost je mjerna karakteristika testa ili nekog drugog postupka koja kazuje koliko se slau rezultati dvaju uzastopnih mjerenja iste veliine. Ako u testu znanja uenik postigne visok rezultat, a sutradan u istom testu nizak, ne moemo se pouzdati u te rezultate jer ne znamo koja je prava mjera mjerne veliine. Metrijski karakter pouzdanosti najlake utvrujemo ponovnom primjenom testa. 50) to je stereotipija? Stereotip je stav, predodba o neemu (npr. o zanimanju) koji se gotov prihvaa iz socijalne okoline, bez provjeravanja njegove ispravnosti; temelji se uglavnom na vanjskim, povrnim karakteristikama i prenosi se kao dio masovne kulture i tradicije. 51) Osjetljivost se smanjuje ako imamo nekoliko ponuenih odgovora. T / N 52) to je socijalizacija? Prenoenje je na pojedinca normi ponaanja, motiva i vrijednosti i obrazaca ponaanja koji se u njegovoj okolini smatraju prihvatljivima, adekvatnima, ispravnima i moralnima. To je proces usvajanja moralnih i etikih normi drutva. Stjecanje odreenih oblika ponaanja pod utjecajem drugih ljudi, tj. socijalne sredine; uenje normi ponaanja u odreenoj socijalnoj zajednici (uenje po modelu i sl.). taj se proces odvija djelomino spontano, bez znanja okoline ili djeteta. Velik dio socijalizacije odvija se i namjerno ako okolina nastoji naporom promijeniti ili formirati djeje ponaanje u skladu- objanjavanjem, primjerom, kanjavanjem ili nagraivanjem. Svi svjesni postupci da se ponaanje djeteta razvije od egocentrinosti prema drutveno reguliranom jesu odgojni postupci. 53) Utemeljitelj dubinske psihologije iji je rad usmjerena na nesvjesno? Freudovo panseksualistiko uenje se zasniva na tome da individuum ne mogavi zadovoljiti svoje elje, potiskuje ih u podsvijest odakle one utjeu na svjesno ponaanje. Psihoanaliza ima zadatak da prodre u podsvijest i razotkrije to neugodno djelovanje. Njegovo drugo vano otkrie su obrambeni mehanizmi kojima se slui osoba kada se nae pred barijerom koju ne moe svladati. 54) Objektivnost ovisi o ispitivau, a ne o ispitaniku. T / N Test je objektivan ako je rezultat nezavistan od mjerioca, tj. ako rezultat ovisi iskljuivo o ispitaniku. 55) kola u psihologiji nastala 1913. i bavi se prvenstveno uenjem. Biheviorizam 56) Faktori koji osim na nezavisnu mogu djelovati i na zavisnu varijablu. Relevantni faktori.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

57) Socijalizacija je: a) upoznavanje svijeta b) stjecanje moralnih i etikih normi 5 Binet- Simonov test je za razlikovanje ? razvijenost djece: a) nadprosjene b) prosjene c) ispodprosjene 59) to je percepcija? Proces kojim postajemo svjesni stanovitih podraaja, tj. prisutnosti predmeta, dogaaja i bia kada neposredno djeluju na nae osjetne organe, redovito u kombinaciji s doivljajime iz prolosti. Percepcija je interpretacija osjetnih podraaja, naa svjesna reakcija na podraaje. 60) Koji dio oka reagira na svjetlost? Mrenica. 61) Iluzija/ halucinacija. Iluzija je iskrivljena percepcija. Kod iluzije vanjski podraaj postoji, ali se tumai pogreno. Halucinacija je lana percepcija. Kod halucinacije vanjski podraaj ne postoji nego se doivljaji iz vlastite mate tumae kao stvarni. Obino je znak bolesti, ali se moe javiti i u zdravog ovjeka. 62) Panja Nije posebna aktivnost nego je usmjerenost mentalne aktivnosti na odreene podraaje. 63) Miljenje Psihiki proces pomou kojeg zahvaamo odnose i veze meu pojavama i predmetima. Osobito je znaajna osobina miljenja mogunost otkrivanja onih veza i odnosa koji nisu dani u percepciji i nisu pohranjeni u naem pamenju. U procesu miljenja ovjek se koristi znakovima koji mogu biti razliiti: rijei, pojmovi, predodbe, percepcije... 64) Fluidna inteligencija / kristalizirana inteligencija Fluidna inteligencija je neverbalna sposobnost, odreena naslijeem a opada starenjem. Odnosi se prvenstveno na sposobnost rjeavanja novih problema na kreativan nain. Investira se u uenje, u stjecanje iskustva to odreuje razinu kristalizirane inteligencije. Kristalizirana inteligencija je verbalna sposobnost, rezultat interakcije naslijea i uenja, ne opada starenjem ako se kontinuirano ui. Razmjerno visok stupanj kristalizirane inteligencije omoguuje pojedincu uvianje i vrlo sloenih odnosa s pomou nauenih modela miljenja. Osniva se na dobrom koritenju prethodno steknutog znanja. Ove pojmove uveo je Cattell. Prema njegovoj teoriji, inteligenciju ine dva faktora: fluidna inteligencija i kristalizirana intelignecija. Cattellova fluidna inteligencija svojevrsni je sinonim za neverbalne sposobnosti. 65) Vrste miljenja: a) konkretno ili perceptivno- ono u kojem se preteno koristimo percepcijama i predodbama kao simbolima kojima operiramo b) realistiko- slui nam u rjeavanju problema na uobiajene naine c) apstraktno- simboli su preteno apstraktni pojmovi

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

d) imaginativno- slobodnije je u stvaranju asocijacija, vie je uvjetovano osobnim eljama i potrebama. Poznajemo ga i pod nazivom matanje. 66) Produktivno/ stvaralako miljenje Produktivno miljenje nas dovodi do rezultata novog za nas, do onog to prije nismo znali. Takvo miljenje esto susreemo kod rjeavanja problema. Stvaralako ili kreativno miljenje ima novi rezultat, ali znaajan ne samo za nas ve i za itavu drutvenu zajednicu, takva su znanstvena otkria, tehniki pronalasci i umjetnike tvorevine. 67) Uenje- Stjedanje stanovitih oblika ponaanja. To je aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponaanje pod utjecajem vanjskih uvijeta, ali i rezultata vlastite aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje poetne neizvjesnosti. Pamenje- zadravanje onoga to je uenjem steeno i koritenje toga poslije uenja. 6 Vrste uenja: Prema kriteriju: namjera (namjerno/ nenamjerno) tip grae koja se ui (motorno (novi pokreti, radne, sportske, umjetnike vjetine)/ verbalno (jednostavne i sloene verbalne reakcije)) nain uenja (jednostavno (uenje uvjetovanjem i mehaniko)/ sloeno (instrumentalno, uenje uvidom u situaciju, socijalno i stvaralako)) 69) Oblici (mehanizmi) uenja (nain uenja) I po nainu uenja: a) uenje uvjetovanim refleksima- kada jedan uvjetovani podraaj (zvuk zvona) postane toliko snaan da moe posluiti kao bezuvjetan podraaj (hrana) za stvaranje novog uvjetovanog podraaja (slinjenje) b) mehaniko uenje- memoriranje unaprijed odreenog niza elemenata c)instrumentalno uenje (pomou pogreaka i pokuaja)- ako subjekt grijei u pronalaenju tonih rezultata, dobija negativna potkrepljenja, ako pronalazi toan rezultat, nagraen je; na osnovi povratnih informacija odreuje se koji pokuaj moe biti koristan, a koji nekoristan. To je aktivni oblik uenja. d)misaonim uvidom u situaciju- podrazumijeva spoznaju izmeu situacije, raspoloivih sredstava i postizanja cilja; dogaa se iznenada i naglo (prati ga AHA-efekt, to je uvid izmeu situacije, raspoloivih sredstava i postizanja cilja) e)uenje imitacijom- opaaju se vrsta i struktura reagiranja nekog modela, ti postupci se oponaaju i tokom ponavljanja stjeu se promjene u ponaanju, oponaanje uzora 70) Potrebe (Maslow) Potrebe su manjak ili viak neega, zbog ega nastaje stanje napetosti spremnosti za aktivnost. Prema tumaenju Maslowa, bioloke potrebe su primarne u ovjeka. Tek kada se zadovolje one, tj. kada njihov intenzitet postane manji od maksimalnog, u prvi e plan doi potrebe iz slijedee skupine. a) fizioloke- najvanije su i ako ostanu nezadovoljene, mogu biti dominantne, tj. onemoguavat e javljanje drugih potreba b) za sigurnou- postaju vrlo snane u iznimnim situacijama, katastrofama i neurotinim stanjima c) za ljubavlju i pripadanjem- postaju aktualne kada su zadovoljene fizioloke i potrebe za sigurnou

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

10

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

d) za potovanjem- uljuuje samopotovanje, potovanje od drugih osoba, uspjenost i kompetentnost e) za autoaktualizacijom- najvie su, javljaju se tek kada su zadovoljene potrebe iz svih prethodnih skupina 71) Hedonistiki (emocionalni ili afektivni) ton Hedonistiki ton oznauje predznak emocionalnog stanja: ugodnost ili neugodnost. Afekt je snano ali kratkotrajno emocionalno uzbuenje. U afektu se znaajno poveava aktivnost organizma, ponajvie motorna. Smatra se da afekt ne pogoduje kvaliteti intelektualnog rada. Svaka emocija moe postati afektom kada ima veliki intenzitet. Sentiment je sloena emocija, dispozicija z aodreeno reagiranje prema nekoj osobi ili objektu. 72) Psihosomatski poremeaji Promjene u utrobi, ponajvie probavnim organima kod emocija, pogotovo neugodnih emocija. Ako te promjene traju due, moe doi do trajnog poremeaja u funkcioniranju probave. Prouavanjem psihosomatskih bolesti bavi se mentalna higijena. 73) Receptori/ efektori Receptori su specijalizirani organi osjetljivi na odreenu vrstu podraaja. Receptori se nalaze na povrini tijela, u miiima i tetivama te u unutranjim organima. Efektori su motorni organi, miii i lijezde u tijelu; specijalizirani su organi za reagiranje organizma. Refleksni luk je veza meu njima. To je najjednostavniji nain funkcioniranja ivanog sustava, predstavlja odraz vanjskog dogaaja u ivanom sustavu. Jednostavniji je od senzomotornog luka. 74) lijezde Dijele se na egzokrine koje izluuju svoje sekrete u tjelesne upljine ili na povrinu tijela; i endokrine koje imaju unutranje izluivanje pomou osmotskog tlaka direktno u krv. Hipofiza izluuje hormone koji pojaavaju ili inhibiraju rad ostalih lijezda. Usklauje rad hormonalnog sistema na osnovi povratne veze. Kada u krvi nastane manjak odreenog hormona, hipofiza to registrira i pone pojaano izluivati hormone koji e potaknuti na rad onu lijezdu koja je odgovorna za hormon koji manjka.. hipofiza utjee na rad drugih lijezda, ali smanjenjem ili poveanjem izluivanja druge lijezde utjeu na rad hipofize. Hipofiza je glavna endokrina lijezda, smjetena u mozgu. Njom preteno upravlja hipotalamus, a ona ostalim endokrinim lijezdama. titnjaa ili tiroideja izluuje tiroksin koji kontrolira stvaranje energije i aktivnost organizma. Smanjenje tiroksina uzrokuje sporost reakcija a uz poveanje reakcije se ubrzavaju kao i metabolizam. Ima znaajnu ulogu u emocionalnom ponaanju, smanjeno izluivanje u djetinjstvu rezultira kretenizmom. Kod pojave hipotiroidizma javlja se i guavost, prati ga fizika i mentalna ljenost, pa i zaostalost u duevnom razvoju Paratiroideje kontroliraju stanje minerala u krvi, manjak izaziva napetost, razdraljivost, asocijalno ponaanje. Timus je lijezda povezana sa razvojem imunosti. U odrasla ovjeka ta lijezda obino atrofira i nestane. Adrenalne ili nadbubrene lijezde izluuju adrenalin, koji je proprema organizma za aktivnost. Kora adrenalnih lijezda izluuje kortin koji sudjeluje u regulaciji koliine kalcija i vode u organizmu, nunih pri reakciji na stres.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

11

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Pankreas ili guteraa izluuje insulin koji regulira koliinu eera u krvi, manjak rezultira depresijom ili komom. Gonade ili spolne lijezde utjeu na razvoj spolnih karakteristika i na razvoj mukih i enskih crta linosti. Ovariji proizvode jajaca, a hormoni koji ih izluuju utjeu na seksualni nagon. Testisi proizvode spermije, dok hormoni tih lijezda utjeu na spolni nagon. 75) Stanini produeci Dendriti su kratki izdanci, dovode implus u stanicu. Neuriti ili aksoni su dui, odvode impuls iz stanice. Na krajevima se granaju na telodendrone i imaju zavrne vorie s pomou kojih stupaju u kontakt s drugim stanicama. Ogranci neurita se zaovu kolateralni aksoni koji omoguuju kontakte s velikim brojem drugih stanica. Dendriti su kraj telodendrona, a telodendron kraj neurita i kolateralnih aksona. 76) ivana stanica Ili neuron se sastoji od staninog tijela, stanine jezgre i staninih produetaka. Okruena je fluidom iz kojeg prima minerale, vitamine, kisik, vodu i hranu a odaje produkte svog metabolizma, CO2 i otpadne tvari. ivana stanica je osnovna jedinica bioloke aktivnosti. Specijalizirana je za prijenos ivanog uzbuenja iz jednog dijela organizma u drugi. 77) Sinapsa Glavna zadaa ivane stanice je da prenosi ivano uzbuenje, tj. svi procesi koji se zbivaju u stanici kad je ona u akciji. Sinapsa je mjesto prijelaza ivanog uzbuenja s jednog neurona na drugi i sa ivane na miinu stanicu. Dijeli se na: Centralne ili neuro-neuro sinapse- izmeu dva neurona Periferne ili neuro-miine- izmeu ivane i miine stanice Ekscitacijske- poveava podraljivost susjedne stanice Inhibicijske- smanjuje podraljivost susjedne stanice. 7 Uvjetovani i uroeni refleksi po Pavlovu Uvjetovani refleksi stjeu se uenjem i individualnim iskustvom, dok uroeni se aktiviraju bez sudjelovanja korteksa, slue zatiti i akomodaciji organizma. Invarijantni su, tj. odvijaju se uvijek na isti nain. 79) Dijelovi mozga koji sudjeluju u emocionalnom doivljavanju i ponaanju: Korteks (kora velikog mozga), hipotalamus, limbiki sistem 80) Simpaticus i parasimpaticus Simpaticus je dio autonomnog vegetativnog ivanog sustava koji pojaava rad unutranjih organa. Djeluje antagonistiki parasimpatikusu. Parasimpaticus je dio autonomnog vegetativnog ivanog sustava koji preteno odrava rad unutranjih organa u mirnom stanju, usporava rad srca, snizuje krvni tlak i pojaava rad lijezda slinovnica. 81) Empirizam i nativizam Empirizam- je shvaanje da su sve karakteristike djeteta su posljedica iskustva u toku razvoja. Najpoznatiji predstavnik je John Locke Nativizam- je shvaanje da su sve budue karakteristike djeteta ve su odreene u trenutku njegova roenja. Nita ili malo se moe postii odgojem. (Francis Galton- uspjenost u drutvenom ivotu provlai se generacijama)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

12

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

82) Mijelinizacija Proces sazrijevanja ivanog tkiva. Veina aksona ima mijelinsku ovojnicu u kojoj su sve funkcionalne karakteristike stanice. Poinje se stvarati u embrionalnom razdoblju, a uglavnom zavrava do druge godine, a potpuno do 10. 83) Faze djejeg miljenja a) senzomotorika faza(0-2 godine)- poetni repertoar ponaanja sadrava reflekse, spoznavanje okoline poine preko baratanja predmetima. Pred kraj faze zapoinje unutarnje reprezentiranje stvarnosti b) predoperacionalna faza (2-6 godina)- dalje se razvija simbolika reprezentacija. Djeje miljenje je ogranieno nizom nedostataka, ne posjeduje se pojam klase, slaba je sposobnost apstrakcije, miljenje je rukovoeno egocentrinim principom c) konkretne operacije (7-11 godina)- dijete prevladava nedostatak ranije faze, ispravno formira pojmove, ali je miljenje konkretno ogranieno na konkretnu realnost i prisutnu sadanjost d) formalne operacije (11- )- dijete je sposobno za logike operacije i apstraktnim pojmovima i simbolima u zamiljenim i hipotetskim situacijama. 84) Periodizacija ovjejeg razvoja a) prenatalno (od zaea do roenja) b) novoroene (15 dana nakon roenja) c) dojene (do kraja prve godine) d) rano djetinjstvo (1-3 godina) e) predkolska dob (3-6) f) kolska dob (7-12) g) pubertet (13-15) h) mladenatvo (15-20) i) zrela dob (20-60) j) predstaraka dob (60-70) k) starost (70 - ) 85) Prenatalno razdoblje Traje od zaea do roenja. To je vrlo brz i nagao razvoj svih buduih tjelesnih struktura djeteta. Dijeli se na embrionalno koje traje do kraja 10. tjedna trudnoe i koji karakterizira nagao razvoj glave i ivanih tkiva; i fetusno koje traje do roenja, neto je sporiji od embrionalnog. Do 28. tjedna trudnoe razvijeni su ivai, cirkulatorni i svi ostali tjelesni sistemi u tolikom stupnju da mogu preuzeti funkciju i izvan majinog tijela. Od 28-40 tjedna ponovo dolazi do naglog poveanja teine i duljine fetusa, poveava se miina napetost, razvoj senzornih i motorikih organa i prisutni su svi vitalni refleksi. 86) Tipologija linosti Eyesenecka a) ekstroverzija- introverzija; najvanija je, oznauje otvorenost, odnosno zatvorenost u izraavanju svojih doivljaja i trajanja doivljaja b) neuroticizam- emocionalna stabilnost; neurotik kontrolira spoznaju, ali ne moe kontrolirati emocije c) psihoticizam- normalnost; u psihotika je poremeena sama spoznaja, tj. on krivo percipira stvarnost. 87) Autoaktualizacija linosti

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

13

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Ili samoostvarenje je tenja da se sve vlastite dispozicije i sposobnosti razviju do najviih vrijednosti. Maslow je tvorac teorije o auktoautoalizaciji i humanistike psihologije, pokreta koji tvrdi da je svrha ovjekova ivota je aktualizacija svih njegovih potencijala i sposobnosti. Prema Maslowu, vrlo je malo ljudi koji su postigli potpunu autoaktualizaciju, tj. postigli punu afirmaciju i aktualizaciju svoje linosti. 8 Temperament Skupina osobina linosti koje karakteriziraju emocionalni ivot. Ovisi preteno o naslijeu, tj. o radu ivanog sustava i lijezda s unutranjim izluivanjem, te o socijalizaciji. Ulogu u razvoju temperamenta igraju nasljee i socijalizacija. Temperament se ogleda u brzini izmjenjivanja i jaini emocija, o opem tonu raspoloenja, te o estini i nainu izraavanja emocija. Glavne crte temperamenta su: a) emocionalna stabilnost / nestabilnost b) optimizam / pesimizam c) instrovertnost / ekstrovertnost 89) Karakter Skupina moralnih i konativnih (voljnih) osobina linosti koje se razvijaju iskljuivo pod utjecajem socijalne sredine, dakle odgoja. Crte karaktera se objedinjuju u etiri prema tome kako se pojedinac odnosi: prema samom sebi, prema radu i svojim zadacima, prema socijalnim normama ponaanja i prema drugim ljudima. 90) Obrambene mehanizme linosti Osim podsvijesti, Freudovo drugo najvanije otkrie. Slue u obrani samopotovanja kod psihikih trauma. To je trajna struktura pomou koje se izbjegava neugodnost i anksioznost. Dijele se na: a) Racionalizacija (opravdanje, omalovaavanje, uljepavanje) b) Agresija (konstruktivna, destruktivna, fizika i verbalna) c) Kompenzacija (promjena aktivnosti u kojoj nismo dobri za onu u kojoj jesmo) d) Sublimacija (prijenos drutveno neprihvatljivog ili neostvarivnog na drutveno prihvatljivo ili ostvarivo; npr. ena koja ne moe imati djecu postaje odgajateljica) e) Identifikacija (ublaavanje osjeaja vlastitog neuspjeha poistovjeivanjem s osobom ili grupom koja je drutveno uspjena) f) Matanje (pomae postizanje onog to u realnosti ne uspijeva) g) Represija (potiskivanje ili istiskivanje neugodnog dogaaja iz svijesti) h) Projekcija (pridavanje vlastitih osobina drugima) i) Reakcijska formacija (obrnuto ponaanje od onog koje bi se oekivalo; pretjerivanje u kompenzaciji) j) Regresija (povratak infantilnom ponaanju) k) Povlaenje (opasno jer uvijek znai odustajanje od rjeavanja problema to moe odvesti u osamljenost, apatiju...) l) Insulacija (pretjerano intelektualiziranje problema; izdvajanje jednog dijela mentalnog sadraja od drugog tako da se oteava veza meu njima) 91) 3 skupine duevnih poremeaja Neuroze, psihopatije, psihoze Neurotik ne gubi kontakt s okolinom i moe razmjerno misliti, ali je izgubio kontrolu nad emotivnim ivotom reflektira se fobijama i prisilnim radnjama. Neuroze nastaju kada anksioznost sprijei ili iskrivljuje uenje do te mjere da se prikladno uenje, potrebno za prilagodbu ne moe dogoditi.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

14

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Psihopat je naoko normalan ovjek koji je neprestalno u sukobu s okolinom a toga nije svjestan (uzroci su u ranom djtinjstvu). Psihopat toga nije svijestan, sebian je, nemoralan i ne pati zbog svoje asocijalnosti i antisocijalnosti. Psihoza je najtei duevni poremeaj, reflektira se promjenama u linosti, izgubljenom percepcijom itd. Dijele se na organske (oteenje ivanog sustava- delirijum tremens, progresivna paraliza; demencija epilepsija) i funkcionalne (teke psihike traume, manina depresija, shizofrenija, paranoja). Funkcionalnim psihozama ne moemo utvrditi organsku osnovicu. 92) ivani sustav koji upravlja radom unutranjih organa Vegetativni autonomni ivani sustav i regulira vane ivotne funkcije bez nae dozvole. 93) Opaanje vlastitih psihikih doivljaja kasnije Retrospekcija 94) Transverzalno i longitudinalno ispitivanje inteligencije Transverzalno ispitivanje inteligencije se mjeri u odreenom vremenu, obino do jedne godine. Longitudinalno ispitivanje vri se vie desetljea. 95) Instrumentalno uenje je pasivni oblik uenja. T/ N Instrumentalno uenje je uenje s namjerom, uenje putem pokuaja i pogreaka. ako subjekt grijei u pronalaenju tonih rezultata, dobija negativna potkrepljenja, ako pronalazi toan rezultat, nagraen je; na osnovi povratnih informacija odreuje se koji pokuaj moe biti koristan, a koji nekoristan. To je aktivni oblik uenja. 96) Telodendron je kraj dendrita. T/ N Dendriti su kraj telodendrona, a telodendron je kraj neurita i kolateralnih aksona 97) Emocionalno uzbuenje Aktivacija ivanog sustava 9 Eysenckova koncepcija Eysenck ima analitiki pristup prouavanju; ukupnost ponaanja se pokuava objasniti kroz bazine komponente. Tvrdio je da nae ponaanje ima biotiku komponentu, tj. da postoji predispozicija da e netko biti emocionalno stabilan, odnosno nestabilan. Dimenzija stabilnost i nestabilnosti preuzeta je iz Pavlovljevog uenja. Sastoji se u tome da su introveri imaju slab, tj. visoko reaktivan ivani sustav koji jae reagira i na slabe podraaje. U introverta se lako razvijaju uvjetovani refleksi, osobito refleksi koenja odreenih ponaanja. Ekstroverzija se razvija na jakom ivanom sustavu, koji nije lako probuditi, te jae reagira tek na jae podraaje. Ekstrovert stjee inhibirajue uvjetovane reflekse i zato ee kre socijalne norme. Introvertnost i ekstrovertnost su meusobno ortogonalne- introvert nije nuno neurotik flegmatici su stablini introverti. Eysenck je ustvrsio da se ukupnost naeg ponaanja moe opisati sa 2 dimenzije. Intro-ekstra verzija i nestabilnost-stabilnost. Melankolik- nestabilna introverzija Kolerik- nestabilna ekstroverzija Sangvinik- stabilna ekstroverzija Flegmatik- stabilna introverzija

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

15

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

99) Koliko traje vrijeme ovuma 15 dana (ukopavanje jajne stanice u stijenku maternice) 100) 3 oblika depresije melankolija, manija, mijeana stanja 101) Definicija i objanjenje posttraumatskog stresnog poremeaja Javlja se u normalnih osoba koje su proivjele nenormalna emocionalna optereenja (rat, silovanje). Javlja se nakon 6 mjeseci od dogaaja koji je osobu razorio. Osoba sanja i sjea se traume i izvjetava o njima kao da ih ponovno proivljava. Karakteristike su besanica, muni snovi, razdraljivost ili izljev bijesa zbog banalnih razloga, potekoe koncentracije, znakovi paranoikog ponaanja. Posttraumatskim stresnim poremeajem mogu biti pogoeni. Ratni veterani, bivi zatvorenici, ljudi poslije razvoda, zlostavljana djeca, ene poslije silovanja... 102) Kognitivna sposobnost stvaranja novih rjeenja i ideja Kreativnost. Novih za pojednica, ne za druge; to je stvaralako miljenje 103) Eeysenckovi melankolici su. Nestabilni (neurotini) introverti. Melankolik je hirovit, tjeskoban, krut, staloen, pesimistian, oprezan, nedrutven, tih. Kolerik je osjetljiv, nemiran, agresivan, uzbudljiv, nestalan, nagao, optimistian i aktivan. Flegmatik je aktivan, paljiv, promiljen, miroljuvbljiv, obuzdan, pouzdan, uravnoteen, spokojan. Sangvinik je drutven, pristupaan, govorljiv, prijemljiv, leeran, ivahan, bezbrian, voa. 104) to je akcijski potencijal? ivani implus. Kada se akson na bilo kojem mjestu dovoljno intenzivno podrai, na tom se mjestu naruava ravnotea. Propusnost se membrane mijenja, smanjuje se otpor, te ioni izvana prodiru u unutranjost. Dolazi do depolarizacije (s vanjske strane membrane dominira negativni, a s unutranje pozitivni elektrini naboj). 105) to je potencijal mirovanja? U stanju mirovanja vanjska strana stanina membrana je elektriki pozitivna (Na+, Cl-), a unutranja strana je negativna (K+, A-). Odrava se konstantna razlika u koncentraciji aniona i kationa s obje strane membrane. Na povrini nema razlike u potencijalu, pa nikakva struja ne tee. 106) to je ionska crpka? Mehanizam koji ima odluujuu ulogu u prenoenju ivanih uzbuenja. U stanju mirovanja vanjska je strana stanine membrane elektriki pozitivna, a s unutranje elektriki negativna. U stanju mirovanja membrana stanice je slabo porpusna za natrijeve ione. A k tome postoji i fermentni sistem (ionska crpka) koji aktivno izbacuje ione Na+ u ekstracelularni prostor. Istodobno kalijevi ioni slobodnije prolaze kroz membranske pore i koncentriraju se u intracelularnom prostoru. U stanju mirovanja odrava se konstantna razlika u koncentraciji aniona i kationa s obje strane membrane. 107) Silazni ivani putevi vode ivani impuls do centralnog ivanog sustava. T /N Silazni ivani putevi vode ivani impuls od centralnog ivanog sustava prema periferiji. Uzlazni ivani putevi vode impuls do centralnog ivanog sustava.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

16

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

108) Dendriti su kraj telodendrona. T / N Dendriti su kraj telodendrona, a telodendron je kraj neurita i kolateralnih aksona 109) Zaokrui 2 sposobnosti koje krase ekstroverta. Otvoren, drutvena stabilnost. 110) Definicija uenja. Uenje je stjecanje novih oblika ponaanja. Aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponaanje pod utjecajem vanjskih uvijeta, ali i rezultata vlastite aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje poetne neizvjesnosti. 111) Klasino uvjetovanje i instrumentalno uvjetovanje Klasino uvjetovanje je pasivno- bezuvjetni podraaj dovodi do bezuvjetne reakcije (nasljedno odreene). Tvorac je Pavlov. To je uenje koje dovodi do stvaranja nove veze izmeu situaicje i reakcije, veze koja prije nije postojala. Instrumentalno uvjetovanje je aktivno, tj. dobija se aktivni odgovor na unutranja stanja organizma (traimo hranu, ugodnu temperaturu, drutvo). Ako reakciju prati pozitivno potkrepljenje, poveava se mogunost da e se ta reakcija ponoviti; ako ne, vjerojatnost je da e se ta reakcija u slinoj situaciji inhibirati.To je uenje zasnovano na posljedicama koje prate odreena ponaanja. Odreena reakcija se ne izaziva nego je organizam spontano emitira. Tvorac je Skinner. 112) Definicija zaboravljanja Zaboravljanje je suprotno pamenju. Kada iz dugoronog skladita pamenja ne moemo dozvati odgovor na pitanje, i to je odgovor koji smo prije mogli dozvati, kada je naglo dolo do slabljenja i gubljenja snage odgovaranja, govorimo o zaboravljanju. 113) Tri komponente zastupljene u svakom obliku uenja: a) motivacija- da se usvoji novo ponaanje b) repeticija- ponavljanje situacije c) satisfakcija- zadovoljenje primarne potrebe 114) Tko se bavio mehanizmima zaboravljanja? H. Ebbinghaus je ispitivao pamenje i konstruirao krivulju zaboravljanja. 115) Instrumentalno uenje i instrumentalno uvjetovanje Instrumentalno uenje se dogaa s namjerom, to je uenje putem pokuaja i pogreaka. Instrumentalno uvjetovanje se odvija bez namjere, nego organizam spontano emitira neku reakciju. 116) Senzorno, kratkorono (operativno) i dugorono pamenje Senzorno pamenje- informacije prvo dolaze ovdje ali se zadravaju kratko u obliku mentalnih slika. To je kratkotrajno zadravanje podraaja u osjetnim skladitima npr. Ikoniko pamenje- onog izazvano vidom. Ehoiko pamenje izazvano sluhom. Operativno ili kratkorono pamenje- kroz kratkorono skladite informacije prolaze, kodiraju i prerauju se i iz njega se transportiraju u dugorono. Ovo pamenje ima maleni kapacitet, interferencija se lako dogaa. Dugorono pamenje- jedna je od glavnih funkcija u sistemu pamenja. Tu se informacije uskladituju, praktiki do kraja ivota. Ima veliki kapacitet (10 milijardi rijei i pojmova).

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

17

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

117) Semantiko i epizodiko pamenje Semantiko- Pamenje je koje omoguuje upotrebu jezia, a oznauje poznavanje znaenja rijei i pravila njihova kombiniranja u reenice. Semantiko pamenje jedno je od skladita dugoronog pamenja. Sadri injenice i pravila. Stabilno je. Epizodiko- je pamenje posebnih, odreenih dogaaja i pojava, stvari vezane uz odreeno vrijeme. Smatra se jednim od skladita dugoronog pamenja. Izloeno je promjenama. 118) Teorije zaboravljanja a) teorija slabljenja traga- ako se graa koju smo nauili ne ponavlja b) teorija interferencije- uzajamno ometanje razliitih tragova pamenja c) teorija prgrenog plana reprodukcije- ako se u testu pamenja ne primjeni plan reprodukcije nastao tijekom uenja, nastaju greke 119) Poremeaji pamenja a) hipomnezija- smanjena sposobnost zapamivanja novih i koritenja starih informacija b) amnezija- potpun gubitak pamenja (moe biti retrogradna, kada se bolesnik ne moe sjetiti onog to je prethodilo i anterogadna je nemogunost prisjeanja dogaaja nakon amnezije) c) paramnezija- lano sjeanje, ovjek misli da je neto ve susreo, a zapravo nije d) hipermnezija- nesposobnost zaboravljanja nekih dogaaja, osobito pamenje nevanih pojedinosti. 120) to je transfer u uenju? Utjecaj prethodnih znanja na uspjenost uenja i istom ili srodnim podrujima. Moe biti: Vertikalni (specifini)- dolazi do izraaja u predmetima shijerarhijskom strukturom grae; stroni jezici, matematika Lateralni (opi)- prijenos znanja iz jednog predmeta u druge Pozitivni- prethodno znanje ubrzava novo uenje Negativni- prethodno znanje ometa novo uenje 121) to je negativni transfer u uenju? To je interferencija, tj. inhibicija. I ovdje oznaava uzajamno ometanje, tj. recipronu inhibiciju u uenju. to je graa ili aktivnost bolje nauena, manje je podlona interferenciji. Moe biti: Retroaktivna- novo uenje oteava zadravaje prethodno nauenog Proaktivna- prethodno uenje oteava zadravanje novog 122) Tko uvodi pojam inteligencije u suvremenu psihologije? Herbert Spencer, 1880. 123) Tvorac prve teorije strukture intelekta. Spearman zaetnik je faktorske analize i tvorac prve teorije strukture intelekta. Faktorska analiza ga je dovela do teorije da se intelektualne sposobnosti sastoje od dva faktora: generalnog koj sudjeluje u svim intelektualnim operacijama i niza uih faktora koji se javljaju u pojedinim operacijama. 124) to je faktorska analiza (Spearman)? To je matematiki postupak koji se kasnije jako razvio, dakle teorija da se intelektualne sposobnosti sastoje od dva faktora: generalnog faktora koji sudjeluje u svim intelektualnim operacijama i niza uih faktora koji se javljaju u pojedinim operacijama. Statistiki postupak kojim se otkriva to je zajedniko u aktivnostima koje se izazivaju razliitim testovima.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

18

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Testovima se izazivaju razliite aktivnosti, a izmeu rezultata postoji slinost. Izraunavaju se koeficijenti korlacije izmeu rezultata to su ih isti ispitanici postigli u tri ili vie razliitih testova. Ako se testovima izazivaju razliite aktivnosti, a izmeu rezultata postoji slinost, znai da je u osnovi razliitih aktivnosti nekakav zajedniki faktor. Faktorskom analizom uinjen je znaajan napredak u otkrivanju bazinih sposobnosti i bazinih skupina linosti. Faktorskim pokusom ispitujemo djeluje li nezavisna varijabla na zavisnu. 125) to je G- faktor? Generalni (opi) faktor inteligencije; Spearman je smatrao da je inteligencija jedinstvena sposobnost, tj. da osoba koja je intlektualno superiorna u jednom podruju, bit e intelektualno superiorna i u drugom. Tu jedinstvenu sposobnost je nazvao G-faktorom, a sastoji se od dvije komponente: a) edukcija- upuuje na pronalaenje smisla u zbrci, razvijanje novih spoznaja, uoavanje na temelju zadanog onoga to nije neposredno uoljivo. b) Reprodukcija- savladavanje, prihvaanje i reproduciranje verbalnih sadraja iz podruja verblaiziranog obrazovnog sklopa ili kulturolokog miljea. 126) Tko je prvi uveo razliku izmeu mentalne i kronoloke dobi? W. Stern je na tom temelju izmislio formulu za izraunavanje inteligencije IQ= MD/KD*100 Mentalna dob se, kao i kronoloka, izraava brojem mjeseci na temelju rijeenih zadataka u testovima inteligencije. Prosjeni IQ se dobije kada su mentalna i kronoloka dob priblino jednake. Natprosjeni je onaj u kojega je mentalna dob osjetno vea od kronoloke; a ispodprosjeni kada je mentalna dob osjetno nia. IQ nije konstantan, znaajnije promjene se dogaaju pod utjecajem osobnih i obrazovnih faktora. 127) Navedi 7 primarnih mentalnih sposobnosti kod Thurstona! a) V- verbalni faktor (razumijevanje ideja saopenih rijeima) b) W- fluentnost govora (sposobnost lakog pisanja i govorenja) c) M- mnemiki faktor (sposobnost pamenja) d) R- faktor rezoniranja (sposobnost zakljuivanja, rjeavanja problema, planiranja) e) N- numeriki faktor (sposobnost obavljanja osnovnih raunskih operacija) f) S- socijalni faktor (sposobnost zahvaanja dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih odnosa) g) P- perceptivni faktor (brzina identificiranja objekata) 128) Koje su nasljedne osobine ivanog sustava? Snaga, izdrljivost, pokretljivost, uravnoteenost. 129) Kako se izraunava mentalna dob? Svaki rijeeni zadatak u testu donosi odreeni broj mjeseci mentalne dobi. 130) Kvocijent inteligencije i inteligencija nisu sinonimi. T / N 131) to je IQ? Mjera koja oznauje relativnu vrijednost pojedineva rezultata u odnosu prema rezultatima pojedinaca njegove ivotne dobi. Kvocijent inteligencije pojedinca nije konstantan. 132) Kvocijent inteligencije nije konstantan. T / N 133) IQ za

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

19

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

prosjene- 50% populacije: 90-109 natprosjene- 16% pouplacije- 110-119 visoko natprosjene- 7%- 120-129 nadarene- 2%- iznad 130 ispodprosjene- 16%- 80-89 granine- 7%- 70-79 134) Dokimologija se bavi ispitivanjem i ocjenjivanjem znanja. Bavi se ispitivanjem i ocjenjivanjem znanja, tj. odreivanjem to sve, osim znanja utjee na ocjenu. Razvio ju je Pieron. 135) to je halo-efekt? Neopravdana generalizacija. Izvor je greaka u procjeni, koji se teko uklanja; to je tendencija da se pojedinane osobine ocjenjuju s u skladu s opim dojmom o pojedincu, a opi se dojam nerijetko stvara na osnovi poznavanja malog broja osobina. 136) to je ocjenjivanje? Razvrstavanje u kvalitativne kategorije i pretvaranje tih kategorija u kvantitativne vrijednosti. Meutim, te kvantitativne vrijednosti su samo dogovorni nazivi kvalitativnih kategorija i nije ih opravdano zbrajati, dijeliti... 137) to je provjeravanje? Prikupljanje podataka, npr. ispitivanjem, o tome kako se uenici pribliavaju postavljenim ciljevima. Rezultat provjeravanja se ne ocjenjuje. 138) to je vrednovanje? Odreivanje stupnja do kojega su postignuti ciljevi neke odgojno-obrazovne akcije. Ocjenjivanje koje uzima u obzir uvijete u kojima su postignuti odreeni rezultati. 139) Zadaci esejskog i objekivnog tipa. Kod esejskog tipa zadatka odgovaranje na pitanje je slobodnije, obino se sastoji od vie povezanih pitanja o razliitim dijelovima grae. Ocjenjivanje je subjektivno. Kod objektivnog se odgovara jednostavno, esto izborom predloenog odgovora, ocjenjivanje je objektivno. 140) to se deava kad pitanja u testu smanjujemo s 5 na 2? Smanjuje se osjetljivost. 141) Longitudinalni valovi povezani su s kratkotrajnim pamenjem? T / N Longitudinalna praenja u razvojnoj psihologiji daju valjanije i objektivnije podatke u odnosu na transverzalna ispitivanja; longitudinalna mjerenja u razvojnoj psihologiji ne predstavljaju eksperimentalni postupak. 142) Razlika izmeu halucinacije i iluzije je u tome to kod halucinacije ne postoji objektivni fizikalni vanjski podraaj. T / N 143) Osjetljivost na probleme je inteligencija. (Bujas) Inteligencija prema Bujasu je sposobnost misaonog snalaenja u rjeavanju novih problema. 144) Razlika izmeu ZOTa i testova znanja je u badarenosti.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

20

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

145) Metamemorija- znanje o vlastitom sistemu pamenja. Ukljuuje znanje o tome kako se informacije razliitih vrsta trasponiraju iz kratkoronog pamenja u dugorono i znanje o sadraju vlastitog dugoronog pamenja. Smatra se da najvie vrijednosti dosee u zreloj ivotnoj dobi. Mentalna kondicija- psihofiziko stanje vie ili manje pogodno za uenje. Onaj tko rijetko ili uope usutavno ne ui u slaboj je mentalnoj kondiciji. I obratno. Glavne su konstituante mentalne kondicije osposobljenost za pravilnu organizaciju uenja, osposobljenost za logiko itanje i kreativnost u obradi primljenih sadraja uenja. 146) Reaktivnost ivanog sustava Naslijedna osobina koja se ne moe mijenjati. To je osjetljivost na podraaje razliitog intenziteta. Visoko reaktivan ivani sustav reagira i na slabe podraaje, dok nisko reaktivni reagira tek na podraaje veeg intenziteta. 147) Podjela uenja s obzirom na kriterije: a) verbalno/neverbalno (uz verbalno dolazi do izraavanja, uz neverbalno usvajanje novih vjetina i navika) b) namjerno/nenamjerno c) aktivno/pasivno (uenje putem uvjetovanja, misaonog uvida u situaciju/ klasino kondicioniranje) d) kognitivno/socijalno (obrazovanje/odgoj, socijalizacija) 148) Tri preduvjeta za racionalnu organizaciju uenja: Planirati uenje; biti motiviran za uenje; izbjegavati interferencije 149) Apstrakcija Jedna je od glavnih operacija miljenja. Znai sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnig; izdvajanje odreenih informacija kao bitne ili nebitne. 150) funkcionalne psihoze To su psihoze kojima ne moemo odrediti organsku osnovicu. 151) Napiite dvije rijei kojima ete obuhvatiti slijedee izraze: generalizacija; gaenje; bezuvjetno; vii red-nii red. Uvjetovani i udoeni refleksi 151) Generalizacija Uz apstrakciju jedna je od glavnih operacija miljenja, znai uopavanje, tj. povezivnaje bitnih osobina razliitih objekata miljenja u cjelinu, pojam, uz znanje da i objekti koji trenutno nisu prisutni u miljenju mogu imati jednake bitne osobine. To je znanje osnova transfera, prijenosa spoznaje iz jedne situacije u drugu. Uz to je vezan jedan mehanizam uenja- uvjetovanje. Negativni transfer ometa prijenos ranijih znanja u nova podruja. Pozitivni transfer olakava ubrzavanje starog znanja u novo uenje. Uvjetovanje je kondicioniranje, tj. stjecanje nove mogunosti (uvjeta) ponaanja u odreenoj situaciji. Prema Bloomu glavni su oblici: klasino, instrumentalno i opservacijsko odnosno posredno uenje. 152) Emotivna povezanost Spada u neformalnu grupu (uloge, poloaji, komuniciranje, norme ponaanja)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

21

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

153) Divergentno i konvergentno miljenje Divergentno miljenje (produkcija9 je sposobnost stvaranja vie informacija na osnovi jedne dane informacije. To je originalnost i fluentnost ideja. Konvergentno miljenje (produkcija) je sposobnost nalaenja jednog odgovora koji zadovoljava dani uvijet ili informaciju. Isto je to i rezoniranje, logiko zakljuivanje. 154) Dijagnostika valjanost testa upuuje na njegovu normiranost. 155) Asimetrika distribucija To su razliiti iznosi za aritmetiku sredinu i centralnu vrijednost. 156) Valjanost Mjerna je karakteristika testa ili nekog drugog postupka, koja kazuje koliko se zaista mjeri ono to elimo mjeriti. Ako elimo ispitati osposobljenost za primjenu znanja u praksi, a sastavimo test od zadataka kojima se preteno ispituje poznavanje injenica, test nee biti dovoljno valjan, tj. test je valjan ako doista mjeri ono to smatramo da mjeri. Valjanost testa se odreuje na razliite naine i ovisno o nainu odreivanja, valjanost moe imati i razliito znaenje. 157) Disleksija Opa je oznaka za razliite probleme i tekoe u uenju itanja, tj. oznaava sporost i netonost u itanju i pisanju. To je smanjena sposobnost razumijevanja proitanog. Specifina ili razvojna disleksija oznauje tekoe koje su prolazne ili izljeive.

158) Disgrafija Ili distorgrafija je tekoa u uenju pisanja koja se oituje kao sporost i netonost u pisanju: izostavljanje slova, zrcalno pismo. To je nesposobnost izraavanja misli pisanjem. 159) Dislalija Potekoa je u oblikovanju govora. 160) Antisocijalna linost Poremeaj je u ponaanju kojim je temelj nepotivanje prava drugih. 161) Naruava smislenost grupe: testovi znanja testovi inteligencije testovi linosti testovi sposobnosti Testovi znanja, linosti i sposobnost spadaju u istu grupu s obzirom na predmet mjerenja. 162) Specijalne stanice u oku: Crno, sivo, bijelo- tapii Boje- unjii 163) Funckionalna nepismenost podrazumijeva: nesposobnost itanja; nesposobnost pisanja; nesposobnost proitanog (razumijevanja teksta) i oduzetost lijeve modane hemisfere. 164) Introspekcija ili samoopaanje

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

22

Zajedniki predmet Psihologija odgoja i obrazovanja

Postupak je opaanja vlastitih psiholokih stanja i doivljavanja. 165) Programirano uenje Ukljuuje individualni rad. To je jedan od naina koji se moe prikladno koristiti u individualizaciji uenja i nastave; posebno organizirano uenje u kojemu se pravilno smjenjuju primanje i obrada informacija. Odreeno je to i kako e se uiti. Provodi se pomou posebnih udbenika i drugih sredstava. 166) Kkorelacija Povezanost je izmeu uspjeha u testu i uspjeha u nekom vanjskom kriteriju. 167) Indeks teine Indeks teine jednog zadatka je postotak ispitanika u cijelom uzorku koji su taj zadatak ispravno rijeili. U sluajevima kada se zadatak moe rijeiti i djelomino treba odrediti samo dvije mogunosti: rijeio i nije rijeio. Kada indeks teine nekog zadatka iznosi 0, znai da ga nitko nije rijeio. 168) Marko Maruli Hrvatski latinist koji je 1520 prvi u svijetu upotrijebio izraz psihologija. 169) Shizofrenija Duevna bolest koju karakterizira postepeno opadanje umne djelatnosti i naruavanje povezanosti psihikih procesa; rascjep linosti, raskidano miljenje, poremeaji u raspoloenju i osjeajnom ivotu, podvojenost, halucinacije, paranoja, odvajanje od vanjske okoline.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

23