ALGE (Algae)

Alge su iroko rasprostranjena grupa organizama vodenih biotopa, ive i van vodene sredine ali samo na vlanim mjestima

Naziv alga potie od lat. algae = morska trava

VEGETATIVNO TIJELO ALGI JE Talus (Talofite) Jednodelijsko Kolonijalno Viedelijsko, kod nekih se razlikuje filoid, kauloid i rizoid Talus im je najede nitast,listast,korast ili bunast Alge su eukariotski organizmi najprimitivnije alge nemaju delijski zid neke imaju elastian sloj pelikulu ili vrst omota teku veliki broj algi ima delijski zid

 Pigmenti:
Hlorofil a, b, c, d, e, Karotenoidi ( karoteni i ksantofili) - kod svih algi Fikobilini (fikoeritrin i fikocijanin) sadre ih crvene i neke vatren alge Ishrana algi: autotrofna, miksotrofna i heterotrofna

Razmnoavanje: vegetativno ; bespolno sporama; polno i smjenom generacija

Mogu da ive kao plankton, bentos, na vlanim terenima, izvorima, drvedu ... Neke alge ive u simbiozi sa gljivama, viim biljkama ili ivotinjama

ULOGA I ZNAAJ ALGI

1. Primarni producenti organske materije u vodenim sredinama 2. Privredni znaaj algi bogat izvor mineralnih soli, kalijumovih, natrijumovih i azotnih koriste se u ishrani, sadre najvie ugljinih hidrata, manje proteina,

najmanje masti, puno vitamina A,B,C,D

- Za dobijanje elatina,kao stona ishrana i kao gnojivo 3. Alge azotofiksatori 4. Bioloko idenje zagaenih voda (alge koriste CO2 koji se oslobaa u procesu truljenja i obogaduju vodu kisikom) alge indikatori zagaenosti voda (bioindikatori)

5. U medicini: za kapsule antibiotika,izvor joda,lijekovi,razni preparati i sl.

6. U kozmetici: kozmetiki preparati

Podjela algi
Prema grai i mnogobrojnim odlikama ,a prvenstveno prema boji alge se dijele na:
1. Alge biai - (biari)
2. Zelene - ( Chlorophyta)

3. Silikatne kremenjaice (Bacillariophyta-Diatomeae)

4. Mrke smee (Phaeophyta) 5. Crvene Rhodophyta i dr.

Alge biai
Razdeo: Euglene - EUGLENOPHYTA
To su zeleni biai (kredu se pomodu 2 bia) ive uglavnom u malim stajadim,toplim slatkim vod. Nemaju delijski zid ved pelikulu Posjeduje hlorofil a i b (preovladavaju) kao i karotene i ksantofil Produkt fotosinteze je paramilum (slian skrobu) Imaju onu pjegu stigmu Posjeduju kontraktilnu vakuolu (ivotinjska osobina) Pored autotrofnih postoje i heterotrofni

 Razmnoavaju se vegetativno (uzdunom diobom) Prestavnik: zelena euglena -Euglena viridis

Razdeo : Pyrrhophyta - svjetledi biai

Zovu ih jo i vatrene alge Svjetlucaju u tami ive u slanim i slatkim vodama (tropskim morima) elijski zid slian ljuturi Posjeduju: hlorofil a i c , a preovladavaju karoteni i ksantofil Produkti fotosinteze: skrob i ulje Razmnoavanje- vegetativno Crvena plima (prenamnoene vatrene alge koje svjetlucaju i lue otrov)

Pyrrhophyta - svjetlei biai

Crvena plima

Razdeo: CHLOROPHYTA - Zelene alge

Ima ih oko 10 000 vrsta 90% ih ivi u slatkoj vodi U njima zastupljeni hlorofil a i b Rezervna tvar je skrob elijski zid graen od celuloze Neke su vezane za podlogu Druge se kredu: - pomodu bieva (Hlamidomonas) - sluzi (Closterium)

Razmnoavanje -Vegetativno (diobom delija i dijelovima talusa) -Bespolno (sporama) -Polno(izogamijom,heterogamijom,konjugacijom)

Konjugacija kod spirogire

 Mogu biti: Jednodelijske:

- Kina alga ( Pleuroccocus) - Hlamidomonas (Chlamidomonas) -kolonijalna - Klosterium ( Closterium)
Chlamidomonas

Closterium sp

Scenedesmus spp. - kolonijalna alga

Volvox spp.- kolonijalna alga

Kerke kolonije

Vieelijske slatkovodne Spirogira (Spirogyra spp.) Kladofora ( Cladophora spp.) Hara (Chara)

Scenedesmus Ulottrix Chlorela

Vieelijska konasta zelena alga- Zygnema spp.

Razliite vrste vieelijske konaste zelene alge Spirogyra sp.

Cladophora spp. -vieelijski, konast, razgranat talus

Hara (Chara) - prljenica

- Slatkovodna alga prljenica

- Talus stablolik i lankovit - Ima listolike ogranke - Rizoidima privrdena za podlogu

- Veliina 0,5 do 2 metra

Scenedesmus

Ulottrix Chlorela

Vieelijske morske: - Moska salata ( Ulva sp.) - Acetabularia - Halimeda

Ulva sp. morska salata, -vieelijska -listolika zelena alga -Na talusu ove alge mogue je razlikovati: filoid, kauloid i rizoid

Acetabularia

Halimeda

Razdeo: BACILLARIOPHYTA - silikatne alge (kremenjaice ili dijatomeje)

Jednodelijske su i kolonijalne elije obavijene silikatnim (SiO2- kremen) oklopom (teka) Teka (kutija) graena od epiteke (poklopac) i hipoteke (kutija) Na ljuturi sitni otvori , a kod nekih lijeb rafa (sistematska karakteristika) Kod slatkovodnih na ljuturi i av (rafa) Pigmenti hlor. a i c , kao i kompleks dijatomin ( dijatomeje) Rezervna tvar kapljice ulja ive kao plankton ili bentos Najbrojnije u vodama sjeverne polulopte

Razmnoavaju se:
Vegetativno (diobom delija) Kutija se dijeli na 2 dijela Svaka nova nadoknauje hipoteku Nakon to hipoteka postane minimalna, razmnoavanje se natavlja polno Znaaj: u ishrani (bjelanevine,masti,vitamini) Za dobijanje kremena za upaljae i kao graevinski materijal (ljuture) Dijele se na: Centrophyceae (radijalna simertrija i bez ava) Pennatophyceae (simertija bilateralna i sa avom)

1. 2.

Razdeo: BACILLARIOPHYTA - silikatne alge elije

Silikatne alge

Silikatne alge

Smee i crvene alge

Razdeo: PHAEOPHYTA - mrke (smee) alge

-Vieelijske su alge i esto ogromnih dimenzija
-Stanovnici hladnih mora i pliih voda, veina sesilni oblici

-Hloroplasti sadre hlorofil a i c ,feoplasti, fukoksantin i karotenoide

-Specifina supstanca elijskog zida je algin (alginska kiselina)

-Iz talusa mrkih algi izdvajaju se razliite supstance: alkohol manit, polisaharid laminarin, jod...koje imaju primjenu u ishrani, farmaceutskoj i drugim industrijama -razmnoavanje: vegetativno,sporulativno,polno i smjena generacija

 Predstavnici su: Fucus virsoides brai, endemina vrsta Jadranskog mora Obina bobiarka - Sargassum vulgare i Laminaria spathulatum, rastu na dubini od 250 m u Jadranskom moru
Sargaka bobiarka - Sargassum natans ( u Sargasovom

moru)
Macrocystis pyrifera ( kolonija i do 100 metara)

Fucus virsoides brai

Sargassum vulgare (obina bobiarka)

Sargaka bobiarka - Sargassum natans

Fucus spp.

Macrocystis spp.

Filoidi

Nereocystis spp.

Talus

Vazduni mehur Kauloid

Rizoid

Razdeo: RHODOPHYTA crvene alge Vieelijske alge Talus: nitast,listast ili korast elijski zid : od celuloze ili pektina Pigmenti su rodoplasti i sadre: hlorofil a i d, karotin, ksantofil, fikoeritrin i fikocijanin Proizvod fotosinteze je floridea skrob Razmnoavanje: vegetativno,sporulativno,polno i smjena generacija Znaaj: za ishranu, za elatin (agar-agar),kapsula za lijekove i kao hranljiva podloga za uzgoj bakterija

 Ima ih oko 4 000 vrsta Predstavnici su: Batrachospermum ( u slatkim vodama) Corallina i Lithotamnion - sadre vapnenac- krenjak (od ovog izgraena zagrebaka katedrala) Porphyra Delesseria

Batrachospermum

Corallina

Lithotamnion

Delesseria