Neophodnost promjene odnosa prema Kur'anu

Od vremena Poslanika, a.s., pa do danas muslimani irom svijeta su pridavali veliku panju uenju Kur'ana, kako napamet tako i iitavanju njegovih poruka bez memorisanja. Onima koji bi znali napamet Kur'an (hafizi) odavala se poast i bili bi potovani u narodu. No, u proteklih nekoliko decenija izuavanje Kur'ana zapostavljeno je meu muslimanima te se njime uglavnom bave ljudi u medresama i na islamskim fakultetima. Na naim prostorima tek u posljednjih nekoliko godina moemo primijetiti da se osnivaju kole Kur'ana koji okupljaju uglavnom omladinu s ciljem uenja Allahove knjige. Potrebno je prije svega mijenjati svijest kod ljudi o tome da za uenje Kur'ana nije potrebno biti izvanredno nadaren te da pamdenje ajeta nije dostupno samo rijetkima, odabranima, jer za Kur'an Allah ,d.., kae u suri El-Kamer: A Mi smo Kur'an uinili dostupnim za uenje napamet i pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio? (Kamer, 22. ajet) Dakle, Allah nam je Svoju Knjigu uinio dostupnom za pamdenje a na nama je koliko demo stremiti ka ostvarenju toga cilja, jer razlika izmeu onih koji poznaju Kur'an napamet i onih koji ga ne poznaju jeste u koliini uloenog truda, izdvojenog vremena, energije, razumijevanja prioriteta i elje za uspjehom na oba svijeta. Koristi uenja Kur'ana Da bi se odreeni posao obavljao kvalitetno svaki ovjek mora imati snanu motivaciju. to je posao kompleksniji, obimniji, zahtjevniji motivacija mora biti jaa i osoba mora imati odreenu naknadu za uspjeno obavljen zadatak. Tako je isto i sa uenjem Kur'ana. Svako onaj ko ga eli uiti prije svega eli da zna ta dobija za njegovo uenje, odnosno, koje su koristi od tog posla. Te koristi su mnogostruke, neke od njih su vezane za ovaj svijet a neke od njih de biti ovjeku date na koritenje u vjenom boravitu, dennetu. Poslanik ,a.s., kae: "Najbolji meu vama su oni koji naue Kur'an i druge njemu poduavaju." (Hadis biljei Buhari) Dakle, Allah je one koji poznaju Kur'an, poduavaju druge njemu, slijede kur'anske sadraje odvojio od drugih ljudi time to ih je okarakterisao kao najboljima meu svim ljudima, jer znaju i slijede ono to je najbolje, pozivajudi pri tome ka istini i poduavajudi druge onome emu ih je Allah poastio. Ovaj Kur'an je Allahovo ue, on je oito svjetlo i koristan lijek, zatita je onome ko ga prihvati i spas onome ko ga slijedi. Njegove tajne se ne iscrpljuju, i to se vie ui biva svjeiji i interesantniji. Uite Kur'an, jer de vas Allah radi uenja njegova nagraditi, za svaki harf deset

sevapa! Ja vam ne kaem: ELIF-LAM-MIM je harf, ved ELIF je harf, LAM je harf, MIM je harf. (Hadis biljei El Hakim u Mustedreku i Et Tirmizi u Sunenu) Hadis jasno ukazuje na viestruke koristi uenja Kur'ana kao to su svjetlo, lijek, zatita, te na koncu spas svima onima koji ga slijede, jer u njemu je samo ono to je najljepe i najbolje za ljude. Nema toga ajeta koji de ovjeka na stranputicu odvesti, Kur'an je Allahovo ue nama sputeno za koje treba svi vrsto da se drimo kako bismo uspjeli na ovom i na bududem svijetu. Jedna od mnogobrojnih kur'anskih mudiza (nadnaravnih osobina) je ta to uenjem ajeta iz Kur'ana uvijek nanovo budemo oduevljeni kako melodikom tako i sadrajem, to nije osobina niti jedne druge knjige, niti bilo ije ljudske rijei. Svaki musliman treba biti ponosan jer posjeduje Knjigu koja je neiscrpna, neiskrivljena, nenadmana u bilo kojem smislu. Pamdenje takve knjige jeste privilegija istinske elite, miljenika Allahovih na zemlji, kojima On ukazuje neizmjerne poasti dopustivi im da u svojim prsima uvaju rijei od Tvorca svega to postoji, Prvoga, Posljednjega i Jedinog hvale Dostojnog. Na kakvom su poloaju oni koji se konstantno drue sa Allahovom knjigom kazuje nam i sljededi hadis: Allah ima svoj ehl meu ljudima. 'Koji su to Allahov Poslanie?' upita neko. 'To su oni koji su stalno sa Kur'anom (ehlul-Kur'an). Oni su Allahov ehl (eljad) i Njegovi odabranici'odgovorio je Allahov Poslanik. (Hadis prenosi imam Ahmed u svome Musnedu od Enesa b. Malika) Kada bi ovaj hadis bio jedini poticaj vjernika da se drue sa Kur'anom, doista bi bio dovoljan. Jasno vidimo da Allahov miljenik ne moe biti svako, ved samo oni koje On odabere. Naa stremljenja moraju biti usmjerena ka tome da mi budemo jedni od tih koje de Svevinji uzeti u Svoju zatitu. U drugim hadisima navode se mnoge nagrade i poasti koje se odnose na one koji su u stalnom dodiru sa Kur'anom. Za njegovo uenje, ne samo da de koristi imati ua ved de plodove njegova uenja imati i roditelji hafiza kojima de na Sudnjem danu biti stavljena kruna od nura koja de svijetliti kao to svijetli sunce, te de biti zaogrnuti sa dva ogrtaa kakvih nema na dunjaluku zbog toga to je njihovo dijete bdjelo nad Boijom rijeju. Objavljujudi ti ovaj Kur'an, Mi tebi o najljepim dogaajima kazujemo iako prije njega nisi doista nita znao (Jusuf 3. ajet) Kur'an nije izmiljena besjeda, on priznaje da su istinite knjige prije njega objavljene, i objanjava sve, i putokaz je i milost narodu koji vjeruje. (Jusuf 111. ajet) Mi Kur'an pun mudrosti objavljujemo, i na istinit nain se on objavljuje. A tebe smo poslali samo zato da radosne vijesti donosi i da opominje. (Isra 105. ajet)

I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vaim - Allah je, uistinu, dobar i sve zna. (El Ahzab 34. ajet) Kur'an je samo pouka svjetovima, onome od vas koji hode da je na Pravome putu. (Et Takvir 27-28. ajet) Pored nagrada koje su uaima obedane u Kur'anu i hadisima Muhameda ,s.a.v.s., postoje jo neke koristi za uenje Kur'ana kao to su jaanje memorije, elokvencija, mogudnost boljeg organiziranja vremena, smirenost, sposobnost odvajanja bitnog od nebitnog i mnoge druge. Dakle, pomodu stalnog druenja sa Kur'anom razvijamo sposobnosti pomodu kojih moemo imati viestruke ovosvjetske koristi. Svjedoci smo esto kako su naalost nemuslimani ti koji prednjae po pitanju organiziranja vremena i svjesniji su obaveze maksimalnog koritenja svake minute kako bi ostvarili zacrtane ciljeve. Mi muslimani smo tome prei jer nam Allah ukazuje na bitnost vremena i u Kur'anu: Tako mi vremena; ovjek, doista, gubi; samo ne oni koji vjeruju i dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje. (Sura Asr 1-3) Pored toga to kao orijentir za organiziranje vremena imamo pet dnevnih namaza i uenje Kur'ana je takoer jedna vrsta orijentira koji nam pomae da se klonimo to je vie mogude besposlica koje nas odvradaju od onoga to je korisno i dobro po nas. to smo vie posvedeni Kur'anu sve manje bi trebali imati potrebu da troimo vrijeme na djela od kojih nikakve koristi nemamo, takoer nemamo potrebu niti da se pretjerano druimo sa ljudima sa kojima ne dijelimo zajednike cilje i interese. Sve ovo nas upuduje na zakljuak da je uenje Kur'ana jedan sistem koji objedinjuje mnoge ivotne segmente te zahtijeva od nas eliminisanje svega onoga to nam stvara potekode i to nas odgovara od korisnih dijela. Musliman u svakom momentu mora imati jasne i nedvosmislene ciljeve, visoke ambicije koje nastoji ostvariti i u svakom momentu se baviti neim za ta se nada Allahovoj nagradi. Jasne su koristi i nagrade za uenje Kur'ana, ali kako zapoeti? Veoma esto kod dananjih muslimana i muslimanki moemo vidjeti da bez obzira to su ved dugi niz godina na namazu, poste mjesec ramazan, izvravaju mnoge islamske dunosti, ipak ne znaju itati Kur'an na arapskom niti imaju ikakvu elju da naue. Znai, obavljaju namaz pet puta na dan na kojem ue Fatihu i manje odlomke iz Kur'ana ali ne znaju pravilno izgovarati slova. Takvi ljudi su veoma esto uspjeni, akademski obrazovani, doktori, profesori, arhitekte i informatiari. Meutim, nikada nisu osjetili potrebu ili tanije nisu smogli snage da naue kur'ansko pismo kako bi mogli pravilno itati asnu Knjigu i na taj nain oplemeniti svoju duu i teiti nagradama i koristima od uenja Kur'ana koje su ranije navedene.

Glavni uzrok te letargije je obino manjak samopouzdanja, nedostatak svijesti o bitnosti poznavanja arapskog pisma i osnovnih pravila uenja Kur'ana kako bi njihovim poznavanjem osjetili jo vedu slast u vjeri i na taj nain dobili dodatni izvor neiscrpne energije. Ta energija se moe stedi jedino ukoliko se Kur'an pravilno ui na jeziku na kojem je objavljen. Takvu blagodat je nemogude upotpunuti uedi po transkripciji. Svako onaj ko je zavrio fakultet ili savladao strani jezik treba da se zapita na koji nain mu je to polo za rukom, odakle je naao motivaciju za takav poduhvat te istim principom pristupiti uenju Kur'ana. Danas je vrijeme kada je Kur'an najvie zapostavljen od muslimana jo od vremena od kada je objavljen. Kur'an je zapostavljen kako kod pojedinaca tako i kod ire zajednice. Pristup se jednostavno mora promijeniti ukoliko se eli napredovati, mijenjati trenutna situacija za koju se svi slau da nije nimalo povoljna kada su u pitanju muslimani. Neke stvari u ivotu su sasvim jednostavne ali ih ljudi ine komplikovanim. Muslimanima je danas potrebna mudrost, vie nego ikada a Allah mudrost vee za Kur'an u kojem kae: Mi smo vam jednog od vas kao Poslanika poslali, da vam rijei Nae kazuje i da vas oisti i da vas Knjizi i mudrosti poui i da vas ono to niste znali naui. (El Bekara, 151. ajet) Ne igrajte se Allahovim propisima i neka vam je na umu blagodat koju vam Allah daje, i Knjiga, i mudrost koju vam objavljuje, kojom vas savjetuje. Allaha se bojte i da Allah sve zna na umu imajte! (El Bekara, 231. ajet) Allah je vjernike milodu Svojom obasuo kad im je jednog izmeu njih kao poslanika poslao, da im rijei Njegove kazuje, da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u oitoj zabludi. (Ali Imran, 164. ajet) I Mi ga tako kao mudrost objavljujemo na arapskom jeziku. A ako bi ti povlaivao eljama njihovim, nakon to ti je dola spoznaja, ti ne bi imao ni zatitnika ni branitelja od Allaha. (Er Ra'd , 37. ajet) Mnogo je ajeta koji ukazuju na blagodat objave Kur'ana a iz citiranih se jasno da primijetiti da je Kur'an izvor mudrosti, blagodat koja je data svim ljudima, uzrok idenja vjernika. Znai, muslimani se moraju vratiti onome na emu su bile ranije generacije, Kur'anu, kako bi prije svega oistili sebe a zatim mijenjali situaciju u svojoj okolini pa tek onda djelovati na globalnom nivou. Kur'an prije svega mora postati svakodnevnica u ivotima muslimana, itanje kur'anskih ajeta mora postati neizostavna rutina. Druenja sa prijateljima bi bila jo potpunija i ugodnija ukoliko bi zapoinjala sa itanjem barem jedne stranice Kur'ana, nakon ega bi se moglo diskutirati o proitanom te na taj nain razmijeniti iskustva i znanje, a uz to jo i zazvati Allahov bereket i milost na taj skup.

Jo jedan od naina pomodu kojeg bi se moglo napredovati u uenju Kur'ana jeste koritenje savremene tehnologije u te svrhe. Tehnologija kojom obiluje dananje drutvo sama po sebi nije nuno haram (zabranjena) niti halal (dozvoljena). Njen status u islamu odreuje nain njenog koritenja. Na internetu su mnogi programi koji mogu olakati ovjeku uenje Kur'ana, postoje liste raznih uaa tako da se pomodu tih programa mnogo bre mogu savladati tehnike pravilnog uenja. Takoer se pomodu player-a moe iskoristiti vrijeme provedeno u prijevoznim sredstvima, etnjama, tako to de se sluati Kur'an to takoer olakava i pamdenje ajeta. Znai, sve je do ljudi na koji de nain popunjavati svoje vrijeme i na koji de nain koristiti tehnologiju koju danas imaju na raspolaganju. Dananja generacija muslimana mora biti generacija uaa Kur'ana. Prije svega sami muslimani se na linom planu moraju mnogo vie angaovati na tome polju kako bi generacije koje dolaze u svojim roditeljima imali uzore i primjer kako treba da izgleda ivot muslimana i muslimanke. Posvedenost Kur'anu je mjerilo uspjenosti jednog naroda. Narod ne moe uspjeti bez izuavanja Allahove Knjige. Kada god joj muslimani okrenu lea Allah de ih prepustiti samima sebi. Stoga muslimani iz korijena moraju promijeniti svoj odnos prema posljednjoj Objavi. Knjiga mora postati sastavni dio ivota svakog muslimana. Za ovako neto potrebno je dosta truda i rtvovanja. ta je za ovjeka rtvovanje vremena u odnosu na ono to ga slijedi kao nagrada? Na kraju de on sam najvie imati koristi, stim to je u ovom sluaju uspjeh pojedinca usko vezan sa uspjehom zajednice. Musliman vezan za Kur'an je nuno uspjean pojedinac, a od takvog pojedinca koristi imaju prije svega njegovi blinji, porodica na prvom mjestu, a uspjena porodica je klju i osnova za ozdravljenje svakog drutva. I reci : "Trudite se! Allah de trud va vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi dete biti vradeni onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa de vas o onome to ste radili obavijestiti. (Et Tevba, 105. ajet)

Autor: Eldin Zeljkovid