BiH korak od Evrope

Pie: Kris Babic Olssen http://www.sinteza.org/bosanski_korak_natrag.htm

Dogovor est bosanskohercegovakih politikih stranaka postignut sredinom proteklog tjedna u Mostaru ostavio je gorinu u bosanskohercegovakoj javnosti i jednom dijelu tamonjih stranaka. Naime, nova parlamentarna estorka je dala zeleno svjetlo nastanku treeg entiteta, stavila nacionalno ispred graanskog i, ini se, za sva vremena onemoguila postojanje politikih stranaka koje se zalau za jednakopravnost svih naroda i graana u toj zemlji. Nova politika estorka u Mostaru je i konano na papir stavila sve ono to je u suprotnosti s interesima BiH. Pod okriljem presude Sejdi-Finci, lideri est politikih stranaka na mala vrata uvode izbor, kako navode, legitimnih predstavnika u oba doma dravnog parlamenta. Drugim rijeima, pripadnici jednog nee moi birati pripadnike drugog naroda. Za mnoge to je uvod u trei entitet. Meu njima je i Sulejman Tihi, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA). On najavljuje radikalne mjere kako sporazum od utorka ne bi zaivio: Mi emo sprijeiti provoenje ovoga sporazuma svim demokratskim sredstvima, isto kao to smo sprijeili provoenje sporazuma u Karaorevu, provoenje sporazuma Boban - Karadi, provoenje sporazuma Abdi Miloevi. Mi imamo mehanizme i u Zastupnikom domu kao i u Domu naroda, rekao je Tihi. SDA od prije nekoliko mjeseci nije dio parlamentarne veine. Sve to zaslugom Zlatka Lagumdije, predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP), koji je s Draganom oviem, prvim ovjekom HDZ-a BiH, dogovorio sve ono emu se stranka na ijem je elu godinama protivila. Prirodno je da Hrvati koji su izabrani u Unsko-sanskom kantonu nose manji broj glasova Hrvata, nego Hrvati u zapadnoj Hercegovini, jer jednostavno u zapadnoj Hercegovini ima mnogo vie Hrvata. Jednako tako da Bonjaci iz Sarajeva nose mnogo vei broj glasova kod izbora za Dom naroda nego, recimo, Bonjaci iz Posavine, ili ak iz Gorada, izjavio je Lagumdija prije nekoliko mjeseci.

Upravo zbog ovakvog stava, SDP je napustio eljko Komi, drugi ovjek u stranci, kojeg je ta politika partija dva puta kandidovala da bude lan Predsjednitva BiH iz reda hrvatskog naroda: Ja sam dao ostavku na mjesto potpredsjednika iz osjeaja odgovornosti prema tih 300-tinjak tisua ljudi koji su glasali to za SDP to za mene, jer nisam mogao odgovoriti tim ljudima na pitanja koja su mi postavljali jer su oni ili sa pitanjima: to je ovo? Vi ste u kampanji priali jedno, sada radite drugo? Ja jednostavno nisam mogao pristati na to da budem dio prie - i da dignem ruku za to i da branim to u kojoj se jedan ogroman broj ljudi koji se dominantno osjeaju Bosancima i Hercegovcima, koji nisu prvenstveno Srbi, Hrvati, Bonjaci ili nacionalne manjine, jednim potezom mog SDP-a izostavljaju iz tog ustava. Nema ih nigdje, kae Komi. No, nisu samo bivi SDP-ovci nezadovoljni kursom kojim ide drava Bosna i Hercegovina, iji politiki lideri joj nadlenosti prenose na entitete. To su koraci unazad. Ja mislim da svi oni koji imaju imalo politike odgovornosti ne bi trebali dati podrku takvim sporazumima koji idu u pravcu takvih promjena, navodi Kreimir Zubak, predsjednik Glavnog odbora stranke Hrvatska seljaka strankaNova hrvatska inicijativa (HSS-NHI). Godinama meunarodna zajednica nastoji dravi Bosni i Hercegovini vratiti nadlenosti koje joj pripadaju, a onda jednim potezom stranakih efova sve padne u vodu. Postoji mogunost da e posljedice imati i u Brko Distriktu, gradu koji ne pripada nijednom entitetu i koji je donedavno bio pod ingerencijom stranaca. Upravo taj grad je sinonim po kom principu bi trebala funkcionirati cijela drava. No, politike peripetije u proteklih nekoliko mjeseci osjete, kae Ivan Krndelj, predsjednik Hrvatske seljake stranke (HSS) Brko Distrikta i potpredsjednik tamonje skuptine. Sve ono to se dogovara i mogue da se provede na razini BiH i u entitetima - osjeamo mi ve i sada odreene pritiske, prije svega na financijsku stabilnost Distrikta, upozorio je Krndelj. I bosanskohercegovaki analitiari navode kako nita dobrog nee donijeti nova vladajua estorka u Bosni i Hercegovini. Prema rijeima fra Mile Babia, profesora na Franjevakoj teologiji u Sarajevu, sve dotle dok politiari potiu izbor da svako glasa za svoga, Bosna i Hercegovinu nee jaati ve slabiti. Svesti na to da je nacionalno vanije od graanskoga, od ljudskoga, to je protiv biti i principa demokracije, a to su sloboda i jednakost, smatra fra Mile Babi. Kako sada stvari stoje, Bosna i Hercegovina je sve dalje od evropskog drutva, a sve blie mehanikom zbroju etnikih politikih begovata, ocjenjuje Slavo Kuki, profesor na mostarskom Sveuilitu. To, kako navodi, sa evropskim steevinama nema nikakve veze, zbog ega se namee pitanje kakve posljedice su mogue u Bosni i Hercegovini nakon dogovora estorke u Mostaru. To je definitivno etnika federalizacija BiH s jedne strane. S druge strane, to je definitivno izbacivanje iz igre u politikoj utakmici graanskih politikih opcija, jer one vie nemaju to traiti u dijelu parlamenta u kojem se odluuje u ime konstitutivnih naroda bosanskohercegovake drave, a to drugim rijeima znai da se i graanske politike partije ubudue faktiki moraju opredijeliti koji e etnicitet predstavljati, zakljuio je Kuki.