BLUETOOTH

Blutooth je zapravo ime otvorenog standarda za kratko dometnu bezinu vezu izmeu ureaja. Samo ime potjee od danskog kralja Haralda Bluetootha koji je za vrijeme svoje vladavine objedinio Dansku i Norveku. Blutooth tehnologija je originalno zamiljena kao zamjena ianih vodova, ali se razvila u tehnologiju koja omoguuje kratko dometnu beinu vezu izmeu nekoliko jedinica. Prvotni istraivaki projekt je zapoet 1994. u Ericson Mobile Communications , sa ciljem da se napravi radio suelje izmeu mobilnih telefona i njihovih dodataka. Zahtjevi na takvu aplikaciju su bili odreeni veliinom mobilnih ureaja i svih njihovih ogranienja. Tako su dobiveni zahtjeve male cijene, male veliine i teine, male potronje i svjetske rasprostranjenosti. U veljai 1998. formirana je grupa kompanija , Bluetooth SIG (Special Interest Group). Prve kompanije lanice su bile Ericson, IBM, Intel, Nokia, Toshiba. Broj kompanija je do sada narastao na 2451. U srpnju 1999. izdana je prva verzija specifikacija 1.0A koje bi trebale osigurati kompatibilnost meu ureajima od razliitih proizvoaa. Do sada je registrirano oko 170 Bluetooth ureaja.

RADIO KARAKTERISTIKE:
Odabran je frekvencijki pojas 2.402GHz do 2.4835GHz unutar IndustrialScientific-Medical ( ISM ) besplatnog frekvencijskog pojasa. Zanimljivo je da se unutar tog istog frekvencijskog pojasa nalazi se i pojas mikrovalne penice to je do sada bila prepreka za koritenje tog pojasa.

Interferencija meu ureajima se izbjegava sa tehnikom rasprenog spektra uz izmjenu frekvencijskih pojaseva (frequency hopping spread spectrum, FHSS) . Tehnika je povoljna za jeftine radio implementacije niske potronje. Tehnika rasprenog spektra dijeli osnovni frekvencijski ISM pojas na 79 frekvencijskih pojasa od po 1MHz po relaciji 2.402GHz + k*1MHz, k=0,..,78 ; slika 1.

Slika1. Frekvencijski spektar FHSS signala. Izmjena frekvencijskih pojaseva (hopping) odvija se velikom brzinom od najvie 1600 izmjena/s. Vremenski intervali za vrijeme kojih se radi u odreenom frekvencijskom pojasu nazivaju se slot-ovi i traju minimalno 624us. Time se ostvaruje velika otpornost na smetnje. Forward error correction (FEC) algoritmom za ispravku pogreki dodatno se poboljava robusnost komunikacije. Radi jednostavnosti izvedbe prijemnika i predajnika koristi se gaussova binarna FSK modulacija. Snaga emitiranog signala iznosi 1mW. Veliina i potronja Bluetooth radio modula je izuzetno mala , to ini Bluetooth pogodan za mnogo aplikacija. Domet iznosi 10 m uz snagu od 1mW, uz mogunost proirenja na do 100 m uz koritenje veih snaga (100mW). Predviena cijena Bluetooth-a po ureaju se predvia za manje od 10 USD.

BASEBAND PRIJENOS:
Bluetooth-om je mogue ostvariri tri osnovne topologije : a) point-to-point ,b) piconet ,c)scatternet (slika 2.) Kada Bluetooth jedinice komuniciraju jedna od njih se nalazi u nadreenom master reimu rada dok su ostale u podreenom slave reimu rada. Master jedinica moe komunicirati sa maksimalno 8 aktivnih slave jedinica , te sa njima tvoriti dinamiku lokalnu mreu piconet. Ista jedinica moe biti i master i slave. Svaka jedinica ima svoj takt i identifikacijski broj ID (48 bit-a). Sinkronizacija master i slave jedinica vri se odabirom jedinstvenog hopping redosljeda za sve povezane jedinice. ID broj od master jedinice odreuje hopping redosljed , dok takt od master jedinice odreuje fazu hoppinga.

Slika 2. Osnovne topologije Bluetootha

TIPOVI VEZA:
Razliiti parovi slave i master jedinica mogu koristiti razliite tipove veza , i mogu ih mijenjati tokom komunikacije. Postoje dva tipa veze: asinkrona bezkonekcijska (ACL,Asynchronous Connectionless) i sinkrona konekcijska (SCO,Synchronous Connection Oriented). SCO veze podravaju komutirane, simetrine , jedan na jedan veze te se zbog toga preteno koriste za prijenos govora. Full duplex komunikacija ostvarena je vremenskim multipleksom (time-division duplexing).

ACL veze podravaju simetrine i nesimetrine, paketne, jedan na vie jedinica veze te se koriste za nejednolik podatkovni prijenos. Master jedinica konrolira veliine frekvencijskog pojasa pridruene pojedinoj slave jedinici, te kontrolira simetriju prometa. Padatkovni paketi su zatieni protokolom automatske provjere i ponovnog slanja(ARQ,Automatic Retransmission Query).

BLUETOOTH PAKETI:
Bluetoot paketi se sastoje od 72 bit-nog pristupnog koda (acces code), 54 bit-nog zaglavlja te 0 do 2745 bit-nog podatkovnog prostora. Pristupni kod se temelji na ID broju i taktu od master jedinice , dok zaglavlje sadri informacije o ispravljanju pogreaka , ponovnom poiljanju i toku podataka. Openiti oblik paketa prikazan je na slici 2.

Slika 2. Openiti oblik Bluetooth paketa. Pristupni kod i zaglavlje isti su za sve pakete ali se podatkovni dio razlikuje. Osnovna podjela paketa je na pakete za podatke i pakete za govor.

BRZINE PRIJENOSA:
Govor se prenosi pri brzini od 64kbps uz mogunost tri istovremena kanala. Brzina prijenosa podataka je ovisna o vrsti paketa koji se koriste. Na slici 3. su dane brzine prijenosa u ovisnosti o vrsti paketa i primjeni FEC-a. Maksimalna brzina prijenosa bita iznosi 1Mbps , dok maksimalna brzina prijenosa podataka iznosi 721kbps.

Slika 3. Ovisnost brzine prijenosa podataka o vrsti paketa

PROMET PAKETA:
Master jedinica konrolira kapacitet SCO veza i upravlja prozivanjem kod ACL veza. Master jedinica naizmjenice proziva sve jedinice unutar mree. Redosljed prozivanja odreuje master jedinica. Slave jedinica alje svoj paket tek nakon to je bila prozvana od master jedinice. Na slici 4. je prikazano kako se paketi uz izmjenu frekvencijskog podruja alju u vremenu. VRIJEE

Slika 4. Slanje paketa u vremenskim intervalima (slot-ovima)

Za sinkrone pakete se moe raditi rezervacija vremenskih intervala (slot-ova). Jedan paket obino zauzima jedan slot ali postoji i multi-slot varijanta kod koje jedan paket zauzima 3 ili 5 slotova. U tom sluaju se smanjuje hooping frekvencija jer se paket prenosi na jednom frekvencijskom pojasu

UKLJIIVANJE U MREU:
Prije nego to neka jedinica ue u lokalnu mreu piconet ona se nalazi u standby modu rada. U tom modu rada se neprikljuene jedinice svakih 1.28s probude i oslukuju ispitne poruke (paging messages) od master jedinice.

Ukoliko master jedinica prepoznaje neprikljuenu jedinicu ona se ukljuuje u mreu. Ukoliko je neprikljuena jedinica sa nepoznatom ID brojem i taktom, ona svoje podatke izmjenjuje sa master jedinicom preko identifikacijske poruke (inquiry message), nakon ega se jedinica ukljuuje u mreu.

NAINI RADA ZA UTEDU ENERGIJE:

Postoju dva osnovna moda rada master i slave, koji su opisani prije u tekstu. Osim tih postoje i tri naina rada za utedu energije. Oni se koriste za jedinice koje ne izmjenjuju podatke. ekaj (hold) nain rada koristi se za utedu energije. Jedinici u tom modu rada funkcionira samo takt. Tok podataka se uspostavlja neposredno nakon to jedinica preda zahtjev za izlaz iz tog moda rada. U sniff nainu rada slave jedinica oslukuje samo dio prometa mree. U park nainu rada slave jedinica ostaje sinkronizirana na mreu ali ne sudjeluje u prometu. U tom nainu rada mogue je imati do 255 slave jedinica u mrei.

SCATTERNET:
Kako bi se optimizirale iskoritenje frekvencijskog podruja nekoliko (max. 8) mrea piconet mogu tvoriti kompleksnu mreu scatternet. Scatternet je mrea unutar koje sve piconet mree dijele isto frekvencijsko podruje meutim imaju razliite hooping sekvence i razliite 1MHz kanale.

SIGURNOST:
Sama pseudosluajna izmjena frekvencijskih pojaseva daje dosta veliku sigurnost od prislukivanja ali to nije sve. Bluetooth tehnologija posjeduje sigurnosne protokole koji se temelje na identifikacijskom broju svake jedinice (48 bit-a) i dodatnim kodiranom broju (8-128 bit-a, dobivenom iz sluajno

generiranog broja) koji karakterizira pojedinanu vezu izmeu jedinica i mijenja se u vremenu.

PODRUJA PRIMJENE:
Bluetooth je pogodan prvenstveno za ureaje kod kojih su veliina i potronja bitni. Ugraen u beini telefon moe tvoriti vrlo koristan ureaj nazvan Threein-one Phone. Radi se o telefonu koji moe funkcionirati kao obian GSM , meutim kada doemo u svoju kuu one se spaja preko DECT-a na "fiksnu" mreu tj. jeftinije impulse. Kada se nalazi u dometu drugog Bluetooth telefona oni e meusobno komunicirati bez ikakve naplate Bluetooth vezom. Moe se koristiti za sinkronizaciju PDA (Personal Digital Assistant ) sa na primjer laptop ili nekim drugim raunalom opremljenim Bluetoothom. Bluetooth-om se moe pristupati Internetu ili LAN-u. Pogodan je za konferencije ili samo izmjene podataka izmeu suradnika. Distribuirana industrijska mjerenja su podruje u kojem nedostaje snaan standard za beine konunikacije , ali se upotreba u tom sektoru oekuje tek kada se Bluetooth uvrsti na tritu. U podruje kao to je biomedicina ( Medical Monitoring ) pogodno je imati komunikacijski ureaj male snage za praenje stanja pacijenata koji se nalaze kod kue. Zapravo se moe koristiti za povezivanje bilo kakvih ureaja u unutranjim prostorima. Predviaju se veze izmeu raznih kuanskih aparata , kao na primjer friider koji komunicira sa mikrovalnom penicom.

ZAKLJUAK:
Da li e Bluetooth tehnologija uspjeti na tritu te se ukomponirati u razliite vrste potroakih i profesionalnih ueaja jo nije potpuno izvjesno. Za sada se nisu ostvarili predvieni uspjesi. Meutim sama kompliciranost protokola i nune komplikacije oko kvalificiranja novih proizvoda te usaglaavanje mnogih kompanija koje na tome rade , je spor proces. Za sada se Bluetooth uvodi pomou raznih adaptera (RS232, USB) ali se njegov procvat oekuje kada doe do standardne integracije Bluetootha na matrinim ploama

raunala i raznih prjenosnih ureaja. Mana Bluetooth tehnologije je relativno mala brzina prijenosa, meutim njezina krajnja niska cijena i raznolika upotrebljivost mogla bi uvjetovati veliki uspjeh tritu kratko dometnih beinih komunikacija.

LITERARURA:
Bluetooth version 1.0b specifications, http://www.bluetooth.com/developer/specification/core.asp Bluetooth as a 3G enabler ,Intercai mondiale Bluetooth whitepaper, AU-System Personal area networkong over Bluetooth (2000), Prawin Bhagwat, AT&T Labs http://www.Palowireless.com/bluetooth