Sadraj:

1. Uvod.............................................................................................................2 2. Metoda ankete.............................................................................................3 3. Vrste anketa.................................................................................................4

3.1. On line ankete..............................................................................................5 3.2. Web anketa.............................................................................................6 3.3. E mail anketa.......................................................................................7 3.4. Elementi dobrih web anketa....................................................................7 3.5. CATI......................................................................................................8 3.6. CAPI......................................................................................................8 3.7. Potanska anketa....................................................................................9 3.8. Omnibus...............................................................................................10

4. Prednosti i nedostaci ankete.....................................................................11 5. Izrada anketnog upitnika.........................................................................13 5.1. Dizajniranje ankete...............................................................................14 5.2. Vrste pitanja u anketnom upitniku.........................................................14 5.3. Jednostavna i sloena pitanja s potpitanjem...........................................18 5.4. Blokovi i matrice...................................................................................19 6. Psiholoka strategija pitanja....................................................................19 7. Neke od najeih greaka u upitnicima..................................................19 8. Metoda intervjua.......................................................................................21 8.1. Intervju u kuanstvu.............................................................................22 8.2. Intervju na ulici....................................................................................22 8.3. Intervju na centralnoj lokaciji...............................................................22 8.4. Intervjui licem u lice (Face-to-face).......................................................23 8.5. Produbljeni intervju ili dubinski intervju................................................23 9. Prednosti i nedostaci intervjua.................................................................26 10. Glavne faze izrade intervjua..............................................................26 11. Motivi intervjuisanja..............................................................................27 12. Kvaliteti ispitivaa...................................................................................28 13. Provoenje intervjua..............................................................................28 14. Zakljuak.................................................................................................29 15. Literatura.................................................................................................30

1. Uvod
Postoje metode istraivanja koje nam daju obavijesti o pojavama, o nainima njihovog pojavljivanja, o obimu tih pojava, o njihovim svojstvima i djelovanjima, ili o vezama izmeu pojava. Sve su to metode kojima istraujemo pojave u tzv. realnom i objektivnom svijetu, u svijetu objektivnih pojava. Meutim, u pojave koje istrauje nauka moramo uvrstiti i one koje pripadaju subjektivnom pojavnom svijetu. To su pojave vezane za ovjekova subjektivna stanja, pojave vezane za ljudsko miljenje, za njegova uvjerenja, osjeanja i raspoloenja. Nauka je razvila i odgovarajue metode istraivanja i takvih pojava, te moemo rei da postoje i takve metode, koje nam omoguavaju da saznamo ta ljudi misle, kako se osjeaju, ta osjeaju, te kako ocjenjuju neka stanja i odnose u kojima uestvuju i o kojima razmiljaju. Te metode daju nam obavijesti o miljenjima, u kojima ljudi uestvuju, ili ih promatraju, ili ukazuju na njihovu ocjenu i namjere, u odnosu na odreene procese ili pojave, iz ega se moe zakljuivati na mogua njihova dejstva. To su metode istraivanja stavova ljudi i one su veoma vane u nauci, jer ljudski faktor se ne moe izluiti ni iz jedne vrste odnosa prema svijetu u kojem ivimo, niti se moe dogaati bilo to, to ulazi u ljudski svijet i u horizont ljudskog djelovanja, a to znai ni u polju saznavanja, a da to nema veze sa ljudima, njihovim stavovima i praktinim djelovanjima. Zbog toga je istraivanje ljudskih stavova i odnosa prema nekim pojavama i odnosima izmeu ljudi i izmeu ljudi i prirode, veoma bitno za nauku. U svrhu istraivanja tih stavova razvijene su metode koje omoguavaju da dobijemo takva saznanja, koja nam omoguavaju uvid u ljudske stavove i odnos ljudi prema nekim pojavama i uope odnosima i namjerama ljudi. Meu najvanije metode, koje upotrebljavamo u svrhu postizanja saznanja o stavovima ljudi, su metode posmatranja i samoposmatranja, metode intervjua, ankete i upitnika. U ovom radu emo vidjeti kakve nam informacije i saznanja moe pruiti upotreba navedenih metoda, tj. metoda ankete, upitnika i intervjua, i kako svaku od njih moemo koristiti.

2. Metoda ankete
Metoda anketiranja je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istrauju i prikupljaju podaci, informacije, stavovi i miljenja o predmetu istraivanja.1 Anketa je metoda za dobivanje informacija o miljenju i stavovima ljudi, koja se najee koristi u javnom ivotu, ali koja u osnovi ima naunu intenciju da se dobiju saznanja o stavovima ire populacije.2 Anketa je poseban oblik neeksperimentalnog istraivanja koje kao osnovni izvor podataka koristi osobni iskaz o miljenjima, uvjerenjima, stavovima i ponaanju, pribavljen odgovarajuim nizom standardiziranih pitanja.3 Anketa je metod koji koristi anketni upitnik za prikupljanje podataka koji trebaju nadalje biti analizirani uz koritenje razliitih analitikih metoda.4 ''Anketa predstavlja najraireniju metodu prikupljanja podataka, a od sredine 19. stoljea pa do dananjih dana prola je dug razvojni put, tokom kojeg je njezina vrijednost bila osporavana. Razlog tome je pojava velikog broja raznih pseudoanketa koje kompromitiraju naunu vrijednost te metode.''5 Prvo naelo ankete sastoji se u stavu da se njom mogu dobiti miljenja o malom broju pitanja, koja interesuju vee skupine ljudi, ili cijele populacije nekog drutva. To znai da je anketa koncentrisana na povrnije i kratkoronije stavove opeg karaktera i trenutane ocjene i miljenja o nekom pitanju, koje je u fokusu neke odreene populacije u momentu ispitivanja i nekog aktuelnog stanja. Ponekad je vrlo teko ili nemogue opaati ponaanje ljudi ili saznati njihovo neposredno doivljavanje u nekim situacijama, npr. u trenutku koji je prethodio saobraajnoj nesrei. U takvim primjerima moemo se posluiti anketnim ispitivanjem. Njime se koristimo i onda kada elimo saznati miljenja ljudi o raznim politikim i socijalnim pitanjima. Anketa trai, prije svega, precizno odreenje populacije koja se ispituje, zatim jednostavna, jasna, nedvosmislena i nesugestivna pitanja, i to mali broj tih pitanja. Pitanja se mogu postaviti pismeno, pomou otisnutog upitnika, ili usmeno, putem intervjua. Anketa trai da se ispitivanje provede u jednom kratkom vremenskom periodu, jer je flukcija miljenja neto to tee i anketa moe biti antidatirana, ako je njeno provoenje sporo. Ova je metoda pouzdana u tolikoj mjeri u kolikoj su mjeri pouzdane same informacije prikupljene tom metodom. U nekim sluajevima pouzdanost informacija moe biti potpuna, ali mogunosti ove metode su najee ograniene. Vrijednost ankete je ograniena, jer spoznaje koje nam ona moe dati zavise od iskrenosti ispitanika i od njihove sposobnosti da odgovore na postavljena pitanja.6 Ti odgovori su obino nepotpuni, netani, jednostrani i subjektivni, a u veini sluajeva anketirani uope ne odgovaraju na anketne upitnike. Meutim, uz primjeren problem istraivanja, dobro konstruisan i provjeren upitnik,
1

Prof. Dr. eki, .: Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog djela, FSK, Sarajevo, 1999. god., str. 73. 2 Akademik Filipovi, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo, 2004., str. 105. 3 http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012 4 http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf 5 http://209.85.129.132/search?q=cache:lYRJWKoyO0J:www.foi.hr/CMS_library/studiji/dodiplomski/IS/kolegiji/mis/Prikupljanje_podataka.doc+primjer+ankete&c d=1&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a 6 http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa

reprezentativan uzorak ispitanika i uz konkretno prikupljanje i prikladnu analizu podataka, anketom se moe doi do korisnih podataka o ljudskom doivljaju i ponaanju. Anketa se oprema ifriranim i izraunljivim oznakama odreenih tipova odgovora i tako omoguava istraivaima da brzo i sigurno izraunaju brojnu relaciju, odnosno matematiki izraz rezultata ankete. U planiranju i provoenju ankete osobito je vano da se odgovrarajuim matematikim metodama, zapravo postupcima statistikog rauna, obrade dobijeni podaci, kao to je vano i da se u planiranju uzorka, koji e biti ispitan, vodi rauna o cjelini populacije koja se istrauje preko tog uzorka i da se uzorak statistiki odnosi to vjernije prema toj ukupnoj masi. Ako ispitujemo miljenje cijele populacije jedne zemlje, ili jednog grada, tada nam uzorak kojeg ispitujemo putem ankete, mora istraiti sve odnose strukture tog stanovnitva i to po svim bitnim parametrima koji utjeu na stanje miljenja i stavove populacije. Osnovni parametri su polni, starosni, profesionalni i interesni, te edukacioni parametri, tj. oni koji odreuju mjesto svake od tih grupa u strukturi stanovnitva u cjelini. Ako se anketa vodi telefonski, tada se mora voditi strogo rauna o strukturi vlasnika telefona i u tom smislu korigovati rezultate, jer nikada struktura vlasnika telefona ne izraava i ne preslikava strukturu stanovnitva u cjelini. Ove metode su mone, ali samo ako su primijenjene precizno i u skladu sa svim pravilima koja vrijede za svaku od njih. Ako to nije sluaj, tada one mogu veoma dalekoseno kompromitirati rezultate istraivanja i dovesti do ozbiljnih zabluda o onome to istraujemo.

Anketa7

3. Vrste anketa
O tome je li metoda anketiranja ''metoda'' ili ''tehnika'' u literaturi postoje razliita miljenja. Tako npr. Zvonarevi rije anketa koristi u dva znaenja: Anketa, u irem znaenju, oznaava istraivaki postupak kojim se direktno, iz prve ruke, prikupljaju podaci i informacije o ekonomskim, sociolokim, demografskim, psiholokim i drugim osobinama skupine ljudi ili drutvene zajednice. Anketa, u uem znaenju, oznaava samo onaj postupak u toku kojeg se odabranim ispitanicima postavljaju usmeno ili pismeno odreena pitanja, na koja oni takoer usmeno ili
7

http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012

pismeno daju odgovore. Nakon toga se odgovori podvrgavaju raznim vrstama kvantitativne, kvalitativne i kauzalne analize.8 Prema Vujeviu anketa je posebna metoda za prikupljanje podataka i informacija o stavovima i miljenjima ispitanika. U irem smislu za njega je anketa svako prikupljanje podataka i informacija uz pomo postavljenih pitanja. Potrebno je naglasiti da u znanstvenom istraivanju, anketa nije samo postavljanje pitanja i na njih traenje odgovora, ve je anketa, prije svega, postavljanje odreenih pitanja odreenoj i odabranoj vrsti i broju ljudi, na tano isplaniran nain sa svrhom i ciljem, a cilj je dobiti to vie istinitih odgovora, odnosno podataka i informacija o predmetu istraivanja. Pitanja se mogu postavljati na razliite naine i o razliitim temama, pa Vujevi u tom smislu razlikuje: 1. Anketu u uem smislu. Anketa je pismeno prikupljanje podataka i informacija o stavovima i miljenjima na reprezentativnom uzorku ispitanika uz pomo upitnika. 2. Intervju. To je vrsta ankete u kojoj se usmeno postavljaju pitanja i daju odgovori. 3. Testove. To je specifina vrsta ankete u kojoj se uz pomo posebno konstruisanih pitanja prikupljaju podaci i informacije o znanju, sposobnostima i interesima ispitanika. 3.1. On line ankete9 On-line anketa je anketa koja se sastoji od jednog ili manjeg broja pitanja, postavlja se na internet stranice pored drugih sadraja i ispunjava prema nahoenju ispitanika sa ciljem da se u kratkom vremenu ispita miljenje javnosti (ili nekog njenog dijela) o odreenoj temi. Pitanja su jednostavna, kratka i jasna sa ponuenim odgovorima.

Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000. god., str. 367. 9 http://www.kiphz.hr/znanstveni_rad_anketiranje.php

3.2. Web ankete: - mogu sadravati kompleksna logina pitanja, grananja te rotaciju i sluajan odabir pitanja, - moe se postii poseban nivo interakcije sa ispitanikom, - postoje brojne komercijalne, ali i besplatne aplikacije za generisanje sloenih anketnih upitnika.

primjer web ankete10

primjer web ankete

10

http://www.rtvmo.ba/index.php?option=com_poll&task=results&id=17&Itemid=60

primjer web ankete11

3.3. E mail ankete: - funkcioniu putem e pote, - anketa se direktno alje ispitaniku putem mail adrese, a posebna aplikacija obrauje pristigle ispunjene ankete, - manjkavost je nemogunost interakcije sa ispitanikom. 3.4. Elementi dobrih web anketa:12 - kreirati zaslon dobrodolice (welcome screen), - posebnu panju usmjeriti na prvo pitanje. Prvo pitanje je najvei generator odustajanja ispitanika (tzv. drop off point), - format pitanja treba biti slian formatu papirnatih (hard copy) upitnika, - prilagoditi duinu i format teksta pojedinog pitanja ogranienjima web preglednika, - treba navesti instrukcije za sve raunalne postupke koji mogu biti potrebni za odgovaranje na pojedino pitanje, - priloiti odgovarajue instrukcije uz pitanje koje zahtijeva vezane raunalne postupke, - onemoguiti ispitanika da preskae pitanja, i to jedino u sluaju kada e slijedee pitanje ovisiti o prethodnom odgovoru, - potrebno je nainiti ravnoteu izmeu ankete koja sadrava sva pitanja na jednoj stranici, i ankete koja nudi jedno pitanje po satranici, - oprezno pristupiti pitanjima sa puno moguih odgovora (ispitanik ih treba vidjeti u prvom zaslonu bez pomicanja teksta), - ispitanik treba znati gdje se nalazi u anketi.

11 12

http://www.mupusk.gov.ba/index.php?option=com_poll&id=2:da-li-ste-zadovoljni-radom-policijehttp://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6

3.5. CATI13 (Computer aided telephone interviewing / kompijuterski podrano telefonsko anketiranje) metoda je kvantitativna metoda istraivanja trita kod koje raunar asistira anketarima prilikom anketiranja. Za svako CATI istraivanje programira se sistem koji sadri strukturirani upitnik istraivanja i bazu telefonskih brojeva. Na temelju programskog sistema raunar prilikom anketiranja odreuje slijedee pitanje na temelju posljednjeg ispitanikovog odgovora. Time se osigurava potpuna kontrola rada anketara i eleminie mogunost izostavljanja pitanja prilikom anketiranja. Programski sistem vri odabir telefonskih brojeva na principu sluajnih brojeva, omogaava dogovor intervjua s ispitanicima u njima najpovoljnije vrijeme i alocira uzorak.

Prednosti CATI metode su: istovremeni unos i kontrola podataka, provedba velikog broja intervjua u kratkom vremenskom periodu, kontrola rada anketara, nii trokovi, pouzdana kontrola uzorka, standardizacija upitnika.

3.6. CAPI14 (Computer aided personal interviewing/Kompjuterski podrano osobno anketiranje) metoda je kvantitativna metoda istraivanja trita kod koje raunar asistira anketarima prilikom anketiranja. Anketar kontaktira ispitanike na ulici i ukoliko odgovaraju unaprijed definisanoj kvoti ispitanici se intervjuiu u CAPI centru. Za svako CAPI istraivanje programira se sistem koji sadri strukturirani upitnik istraivanja. Na temelju programskog sistema raunar prilikom anketiranja odreuje sljedee pitanje na temelju posljednjeg ispitanikovog odgovora. Time se osigurava potpuna kontrola rada anketara i eleminie mogunost izostavljanja pitanja prilikom anketiranja.

Prednosti CAPI metode su: mogunost direktnog isprobavanja proizvoda/posmatranja reklamne poruke/testiranja ambalae, istovremeni unos i kontrola podataka, kontrola rada anketara, nii trokovi, osobni kontakt omoguava anketarima da ispitanicima objasne eventualne nejasnoe, standardizacija upitnika, pouzdana kontrola uzorka.

13 14

http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm

3.7. Potanska anketa je kvantitativna metoda istraivanja trita kod koje se ispitanicima putem pote alje upitnik. Nakon to popune ankete ispitanici ih vraaju u agenciju potanskim putem. U upitniku se pored standardiziranih anketnih pitanja nalaze i detaljne upute o nainu popunjavanja ankete, razlozima anketiranja i garantuje potpuna anonimnost ispitanicima, te koverta sa potanskom markom za povratak popunjenje ankete.

Prednosti potanske ankete:15 mogunost provoenja duih upitnika, ekonomina, brza i razmjerno jeftina - ako ne zahtijeva vie ponavljanja, ispitanici popunjavaju na miru, u vrijeme koje im odgovara, mogunost slanja reklamnih materijala, testnih proizvoda i ambalae zajedno s upitnikom, vee povjerenje u anonimnost, standardiziranost upitnika. Nedostaci potanske ankete: pitanja moraju biti potpuno razumljiva i doraena, jer nema mogunosti pojanjenja, ne moe se kontrolisati redoslijed odgovaranja to moe uvjetovati pristranost, ostaju nepopunjena pitanja, nema kontrole ko odgovara na pitanja, odziv ispitanika je mali (50% je zadovoljavajue), problem selektivnog odziva ispitanika.

15

http://209.85.129.132/search?q=cache:Zq0co_fYckJ:https://www.ffri.hr/datoteke/anketno_istrazivanje_1.doc+anketno_istrazivanje_1&cd=1&hl=bs&ct=c lnk&gl=ba&client=firefox-a

problemi i ciljevi istraivanja

raspoloiva sredstva i vrijeme

prihvatljiva razina greke

upitnik

varijanta prik. podataka

uzorak

sastavljanje upitnika i kontrola

odabir metode

odreivanje veliine uzorka

Trening anketara

Prikupljanje podataka

Kodiranje, unos i obrada

Kodiranje otvorenih odgovora

Interpretacija podataka i pisanje izvijea

3.8. Omnibus istraivanje je specifina kvantitativna metoda istraivanja trita kod koje se podaci prikupljaju na temelju upitnika koji sadri pitanja veeg broja naruilaca. Pitanja se dijele u odgovarajue cjeline, a pitanja vezana za opa obiljeja ispitanika su zajednika. Svaka cjelina se analizira zasebno, to znai da svaki naruilac ima uvid samo u odgovore na pitanja koja je naruio.

10

Omnibus anketom dobiju se kvantitativni podaci koji daju odgovore na pitanja kao to su:

koliko je poznata odreena robna marka/usluga/poduzee, koju marku potroa preferira, navike potroaa, stav potroaa prema odreenoj marci, ponaanje potroaa, nain koritenja proizvoda, image odreene marke na tritu, zamijeenost oglaavanja, zadovoljstvo propagandnim porukama, stavovi ispitanika prema razliitim politikim i drutvenim sadrajima.

4. Prednosti i nedostaci ankete

Anketa ima vie prednosti, kao to su:16 1. Pomou anketa mogu se saznati podaci i informacije o doivljaju. Ponaanje ovjeka ne moe se objasniti samo pomou podraaja i reakcija, jer ono ovisi o velikom broju inilaca koji se nalaze u organizmu, kao to su: sposobnosti, stavovi, emocije, miljenja, karakter, pogledi na odreene stvari, pojave i dogaaje. Do ovakvih i slinih spoznaja moe se doi anketom. 2. Pomou anketa mogu se saznati podaci i informacije o prolosti, sadanjosti i budunosti. Dok se kod opaanja mogu prikupiti podaci i informacije o onome to je nazono u trenutku opaanja, anketom se mogu pitati ispitanici o pojavama iz prolosti o kojima nije ostao nikakav trag osim u sjeanju ljudi. Isto tako, mogu se ispitati sadanji stavovi i miljenje, ali i planovi za budunost. 3. Anketa je, u pravilu, ekonomina. Pomou ankete moe se u kratkom vremenu doi do velikog broja podataka i informacija, a ime se istovremeno smanjuju trokovi istraivanja. Nedostaci anketa ili potekoe u pribavljanju podataka i informacija pomou anketa su sljedei: 1. Epistemoloke potekoe. Takve potekoe nastaju zbog razliitog stepena obrazovanja i pismenosti ispitanika, tj. strunosti ispitanika, pri emu su jedni struniji od drugih i iji odgovori zbog toga ne mogu imati jednaku vrijednost, a ravnopravno ine statistiku masu koja predstavlja osnovu za anketno istraivanje. Strunost ispitanika direktno utjee na tanost i iskrenost njihovih odgovora. 2. Psiholoke potekoe. Takve potekoe nastaju zbog toga to je anketu vrlo teko prilagoditi svim ispitanicima. Jednima ista naketa moe biti vrlo teka, a drugima prelagana. Zbog toga anketu treba prilagoditi najniem nivou ispitanika kako bi bili sigurni da e ih svi razumjeti. 3. Drutvene potekoe. Takve se potekoe utemeljuju na tendenciji da ispitanici ne odgovaraju ono to stvarno misle, ve daju odgovore koji su u skladu sa drutvenim vrijednostima, pa se zbog toga dobivaju rezultati koji su u pravilu pozitivniji od stvarnog stanja. Ako se o tome ne vodi rauna, dobivaju se nerealni, neobjektivni i pogreni podaci i informacije. To je razlog da treba omoguiti ispitanicima da bez straha od odgovornosti daju odgovor i kada on nije u skladu sa drutvenim vrijednostima. To se uspjeno postie anonimnom naketom i indirektnim pitanjima.
16

Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 368.

11

Jedan od znaajnijih nedostataka ankete je njeno esto poistovjeivanje sa cijelim istraivanjem, pri emu se ne uzima u obzir kako je ona samo jedna od faza istraivakog procesa. Na taj se nain zanemaruju drugi aspekti istraivanja (najee oni teorijski) i istraivanje gubi smisao, a rezultati nisu pouzdani. Nadalje, poto je anketa kvantitativna metoda i dobiveni podaci se mogu veoma lahko kompijuterski obraivati, analizirati, usporeivati i provjeravati, deava se da istraivai ''upadnu'' u vlastitu zamku: oni dobivene podatke klasificiraju i prikazuju u obliku stotina grafova i tabela, ali ostaju na tom nivou iznoenja i prikazivanja ''golih'' injenica bez donoenja vlastitih zakljuaka i povezivanja sa postavljenim hipotezama. To je, naravno, velika greka, jer anketa kao istraivaka metoda, kada se pravilno koristi, ima veliku mogunost verifikacije. Zato se i provodi istraivanje da bismo dokazali ili rjee odbacili, na poetku istraivanja definisanu hipotezu, tj. problem istraivanja. Kod ankete je vrlo vano odabrati reprezentativni uzorak. Ako smo pogrijeili pri odabiru ispitanika najvjerojatnije e nam cijelo istraivanje biti u potpunosti promaeno. Treba istai i to da su neki nedostaci ankete, upravo rezultati njenih najveih prednosti. Npr., ispitivanje velikog broja ljudi, to je nesumnjivo velika prednost ankete, rezultira velikim brojem podataka, pa esto dolazi do ''probijanja'' roka to je u dananje vrijeme, trino orijentisanih istraivanja, nedopustivo.

Intervju i upitnik su oblici ankete17

5. Izrada anketnog upitnika

17

http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6

12

Anketni upitnik je metoda prikupljanja kvantitativnih podataka o odreenim stavovima velikih populacija. Kada se spomene metoda anketiranja, tj. anketa, prva pomisao kod veine ljudi je: niz jednostavnih i dosadnih pitanja na koje odgovara odreeni broj osoba, prikupljeni odgovori se na odreeni nain interpretiraju i anketa je gotova. Ovo je pogrean sud o anketi i rezultati takve ankete su u pravilu netani, nepouzdani i neupotrebljivi. Dakle, potrebno je da se u potpunosti spozna i proui bit metode anketiranja kako bi se navedeni problemi izbjegli. U anketnim istraivanjima veliki broj potekoa proizlazi iz nedovoljno strunog i savjesnog pristupa konstruisanju anketnog upitnika instrumenta kojim se pismenim putem (bilo u izravnom kontaktu ili na distanci) od ispitanika prikupljaju injenice, miljenja ili stavovi. Temeljna pitanja kvalitete anketnog upitnika vezana su za ostvarivanje dviju psihometrijskih odlika: valjanosti i pouzdanosti. Problem valjanosti u anketi najizravnije je vezan za pitanje je li anketnim pitanjem mjerimo ono to elimo, ili smo dobili odgovor iskrivljen neiskrenou, strahom, eljom udovoljavanja ispitivau itd. S druge strane, pouzdanost rezultata ankete se svodi na to odgovaraju li ispitanici na istovjetna pitanja dosljedno. Prije nego to istraiva pone sastavljati pitanja za anketu, pretpostavlja se da mu je poznat predmet istraivanja s hipotezom, svrha i ciljevi istraivanja, sva aktuelna literatura i rezultati dosadanjih istraivanja kao i znanstvene metode koje su koritene u prethodnim istraivanjima. Pripremati anketu bez nabrojanih spoznaja znailo bi raditi naslijepo, a rezultat bi bio porazan. Drugim rijeima, ukoliko kvalitetno ne predvidimo sve informacije koje trebamo dobiti anketiranjem, neemo biti u stanju kvalitetno izvriti istraivanje, odnosno neemo imati informacije potrebne za kreiranje rjeenja problema i donoenja efikasne odluke. Kreiranje metode anketiranja podrazumijeva: - kreaciju anketnog upitnika, - definisanje naina anketiranja, - definisanje naina formiranja uzorka, odnosno staitstikog skupa, na kom e se izvriti anketiranje. ''Kreiranje anketnog upitnika treba biti takvo da dobijemo anketni listi koji je pregledan, koji ne sadri nejasna pitanja, koji je jednostavan za aplikaciju i koji e nam obezbijediti sve neophodne informacije koje smo definisali ciljem istraivanja''.18 Pitanja u upitniku ne ulaze sluajno, jer se svako od njih odnosi na indikator, indikator se odnosi na varijablu, varijabla na hipotezu, a hipoteza proizilazi iz predmeta (problema) istraivanja. Anketni upitnik treba biti teorijski utemeljen. Teorijska utemeljenost obuhvata tri podruja, i to: 1. Teorijsku utemeljenost na spoznajama o predmetu istraivanja. Anketa je teorijski utemeljena na spoznajama o predmetu istraivanja, ako su pitanja zasnovana na valjanim indikatorima varijabli koje su izvedene iz hipoteze, i ako su hipoteze odgovor na precizno formulisan problem, i ako su utemeljene na teoriji znanosti unutar kojih se istraivanje provodi.
18

http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf

13

2. Teorijsku utemeljenost na spoznajama psihologije stavova i miljenja. Anketa je utemeljena na spoznajama psihologije stavova i miljenja, ako su pitanja postavljena na razini habitualnih miljenja, tj. ako se pitanja odnose na ponaanje koje je pokazatelj stavova. Treba znati kako ispitanici doivljavaju problematiku pitanja. 3. Teorijsku utemeljenost na spoznajama iz metodologije anketnih istraivanja. Anketa je utemeljena na spoznajama iz metodologije anketnih istraivanja, ako se ta tehnologija dobro poznaje i primjenjuje, te ako se dobro poznaje metodologija znanstvenog istraivanja. 5.1. Dizajniranje ankete ukljuuje precizno definisanje pitanja koja trebaju biti izvor informacija koje su nam neophodne za istraivanje i njihov grafiki raspored. Pri dizajniranju ankete, definiemo sljedee: 1. Kako pitanja treba postavljati koje fraze i termine koristiti? 2. Na koji nain pitanja trebaju biti rasporeena, aranirana? 3. Koja vrsta pitanja, te koji njihov raspored e na najbolji nain doprinositi cilju istraivanja? 4. Da li upitnik treba testirati prije ankete? izvriti anketiranje na testnoj skupini kako bi vidjeli da li su pitanja dobro definisana, da li su koritene odgovarajue rijei, da li su pitanja razumljiva? 5. Da li upitnik treba biti reaniran ili revidiran? Potrebno je istai da veina problema s valjanosti i pouzdanosti ankete upravo proizlazi iz naina postavljanja i sadraja anketnih pitanja. Utvreno je, naime, da razlike u odgovorima ispitanika esto vie proizlaze iz, razliitog doivljavanja i razumijevanja pitanja, nego iz razlika u stavovima i miljenjima. 5.2. Vrste pitanja u anketnom upitniku Prema svom obliku, postoje dvije skupine pitanja, i to: 1. Otvorena pitanja. Otvorena su ona pitanja na koja ispitanik daje odgovore svojim rijeima, prirodno i spontano, onako kako njemu najvie odgovara. Obino se iza pitanja ostavlja prazan prostor u koji ispitanik upisuje odgovor. Prednosti otvorenih pitanja su ove: lahko ih je sastaviti, ne usmjeravaju ispitanika na odreeni odgovor, odgovori na takva pitanja mogu dobro posluiti za sastavljanje zatvorenih pitanja i takva pitanja imaju veu heuristiku vrijednost. Otvorena pitanja imaju i svoje nedostatke, kao npr.: ona zahtijevaju solidno obrazovanje i pismenost ispitanika, na takva se pitanja dobije malo dobrih odgovora, ona imaju malu verifikacijsku vrijednost, jer se sve kategorije ispitanika ne suzdravaju jednako u davanju odgovora na otvorena pitanja, takva pitanja stavljaju pred ispitanika tei zadatak, ali stepen te teine nije isti za sve ispitanike, pa ta injenica moe razliito djelovati na motivaciju ispitanika, nije mogue postaviti vei broj pitanja i tea je obrada otvorenih pitanja.

14

2. Zatvorena pitanja. Zatvorena su ona pitanja kod kojih pored pitanja stoje ponueni odgovori. Kod tih pitanja ispitanik odgovara tako da izabere jedan ili vie odgovora koji su mu ponueni. Prednosti zatvorenih pitanja su isto to i nedostaci otvorenih: ne zahtijevaju vee obrazovanje i pismenost ispitanika, veliki broj ispitanika daje odgovor na takva pitanja, ispitanici su pred lakim zadatkom, jer je lake zaokruiti odgovor, nego ga opisivati svojim rijeima, mogue je postaviti vei broj pitanja, lake ih je obraivati i vea im je verifikacijska vrijednost. I zatvorena pitanja imaju svoje nedostatke, kao npr.: - takva je pitanja tee sastaviti, - ispitanik je ogranien u davanju odgovora, - takva pitanja mogu ispitanike uiniti pasivnim i - takva pitanja imaju manju heuristiku vrijednost.

Primjer otvorenog i zatvorenog pitanja19

Primjer 1. Rezultati ankete provedene povodom Dana bez automobila 2005:20 1 1. Jeste li uli za dan bez automobila?
19
20

http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6 http://www.ekotim.net/sarajevo/html/carfreeday/rezultatianketedba05.pdf

15

DA - 327

NE - 69

2. Da li su u gradu potrebne obiljeene biciklistike staze? DA - 375 NE - 21 3. Koristite li alternativna sredstva prevoza (bicikl, role i sl.) DA - 225 NE 171 4. Mislite li da je potrebno u potpunosti zatvoriti saobraaj za motorna vozila u Vilsonovom etalitu? DA - 355 NE - 41 5. Da li smatrate da je izgradnja mosta irine 36 Vilsonovom etalitu opravdana? DA - 77 NE - 256 NE ZNAM 67 Primjer 2. Projekt: Visei tramvaj nad Miljackom21 S obzirom na viegodinje nerjeeno pitanje i problematiku u gradskom prevozu, te nadolazeu saobraajnu agoniju u Sarajevu, Udruenje "Narodu pravda i posao" nudi projekat koji moe i rasteretiti cestovni promet na Kantonu Sarajevo - visei tramvaj nad Miljackom. Kako je saopeno iz ovog udruenja, poto se sam grad nalazi u kotlini kroz koju protie rijeka Miljacka, a grad se razvija s jedne i druge strane teke strukture tla, predlae se da se gradski prevoz podigne u zrak, odnosno da se odvija preko viseeg tramvaja nad rijekom Miljackom to je mnogo jeftinije nego po zemlji ili ispod zemlje. Kada bi se u Sarajevu odluili za takav nain gradskog prevoza, dobili bi ne samo jedno jeftino rjeenje, isto s ekolokog gledita, bri saobraaj, siguran saobraaj bez svakodnevnih zastoja, poginulih i povrijeenih lica, ve i jednu svjetsku atrakciju, brzu izgradnju, domai elik i nove uposlenike, a tok Miljacke ostaje nepromijenjen. Visei tramvaj, po imenu Schwebebahn, u gradu Wupoetalu (SR Njemaka) u upotrebi je od 1897. godine. Na jednom od foruma, reakcije su bile veinom negativne i neozbiljne: 1. Odreena grupa misli da tramvaji nisu krivci za guve u gradu, niti ih mogu umanjiti, tako da je ova ideja promaaj i nee popraviti stanje; 2. Velika veina misli da je ovo puno skuplje od tramvaja po ulicama i da nema smisla uputati se u takav projekat; 3. Za neke je puno bolje i efikasnije taj novac uloiti u postojei saobraaj; 4. Za neke je ovaj projekat promaaj, iz razloga to bi unitio izgled i panoramu grada; 5. Mali broj njih misli da je ovo izvodljivo, te da je ovo neobina i dobra ideja; 6. Odreeni broj misli da bi se trebala graditi podzemna eljeznica, a ne visea ili neto slino tome;
21

metara preko Miljacke u

http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.sarajevox.com/media/images/vijesti/b_080920036.jpg&imgrefurl=http://www.sarajevox.com/clanak/080920036&usg=__cGVsgxmW0ac8sYRX4t_cNKWDM9E=&h=412&w=550&sz=76&hl=bs&st art=3&tbnid=8RoJTAbEchKNgM:&tbnh=100&tbnw=133&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Btramvaji%2Bu %2BSarajevu%26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26sa %3DG

16

Forumi mogu posluiti kao primjer ankete sa otvorenim pitanjem, tj. slobodno se odgovara na pitanja i iznose vlastita miljenja o nekom problemu, projektu, kulturnom dogaaju i sl. Zatvorena anketna pitanja mogu biti dvojaka, i to: 1. Pitanja s ponuenim odgovorima nabrajanja. Zatvorena pitanja mogu imati veliki broj ponuenih odgovora. Tako npr., ako istraivaa zanima ime se ispitanik bavi u vanjskoj trgovini, onda on moe ponuditi vie odgovora koji ga zanimaju. Ispitanik lahko odgovara na ovakva pitanja, jer zaokruuje odgovore o onome ime se zaista bavi. 2. Pitanja s ponuenim odgovorima intenziteta. Kod pitanja sa ponuenim odgovorima intenziteta ne preporuuje se vie od pet intenziteta, jer ispitanici obino nisu osjetljivi za kvalitetnije nijansiranje. Ali, nije preporuljivo nuditi ni manje od pet intenziteta, jer su varijable promjenljive, a smisao mjerenja je u registrovanju tih promjena. esto se u vezi s oblikom ankete javlja dilema: usmena ili pismena anketa, jer i jedna i druga imaju svoje prednosti i nedostatke. Najvanije prednosti usmene ankete su: mogu se postavljati i komplikovana pitanja, a prisutnost anketara garantuje i veu ozbiljnost ispitanika pri davanju odgovora. Osnovni nedostatak usmene ankete je u tome to ona iskljuuje anonimnost ispitanika. Osim toga, kod usmenog anketiranja odgovori ispitanika u velikoj mjeri ovise o anketaru, o njegovoj vjetini, temperamentu, motiviranosti, spretnosti i sl. Pismena anketa ima odreene prednosti u odnosu na usmenu, kao npr.: omoguava anonimnost ispitanika, iskljuuje djelovanje osobe anketara na odgovore, zahtijeva manje truda i vremena, jer se istovremeno moe ispitati vei broj ispitanika, ubrzava postupak prikupljanja podataka i informacija i minimizira trokove anketiranja. Nedostaci pismene ankete: ispitanici su preputeni sami sebi, pa im niko ne moe pomoi u odgovorima na komplikovana pitanja, itd.

5.3. Jednostavna i sloena pitanja s potpitanjem Kada elimo produbiti odreeno pitanje mogue je postaviti i pitanje s potpitanjem. Naravno potpitanje se uvijek odnosi na neku od odgovorenih solucija. Mogue je postaviti

17

vie potpitanja, to jest mogue je postaviti ''jednostavno pitanje s potpitanjem'' i "sloeno pitanje s potpitanjem".

Primjer pitanja s potpitanjem

Primjer pitanja sa sloenim potpitanjem

18

5.5. Blokovi i matrice22 Kada moramo postaviti itav blok potpitanja, upitnik se moe dizajnirati tako da se odreeni blokovi pitanja preskau. Odnosno pitanja moemo postaviti i u formi matrice.

6.

Psiholoka strategija pitanja

Postoji nekoliko jednostavnih pravila kojih se treba drati prilikom sastavljanja upitnika. Pravila za uspjenu psiholoku strategiju prilikom voenja intervjua ili izrade upitnika su: Interes mora rasti postepeno u toku anketiranja, tako da uee ispitanika bude sve jae i neposrednije; Pitanja moraju ii od lakih prema teim; Ne smiju se postavljati preuranjena ili iznenaujua pitanja; Treba izbjegavati pitanja koja bi mogla zbuniti ispitanika; Izbjegavati skokovite prelaze i polagano i oprezno prelaziti s jedne skupine problema na drugu. 7.

Neke od najeih greaka u upitnicima

Prije poetka ispitivanja upitnik treba pomno analizirati kako bi se izbjegle mogue greke u postavljenim pitanjima. Najee greke su nerazumljiva pitanja, tj. pitanja iz kojih je nemogue razabrati to se u stvari pita, pitanja postavljena strunim jezikom, odnosno pitanja postavljena jezikom koji ispitanici ne razumiju i sugestivna pitanja koja sugeriu neki od ponuenih odgovora.

22

http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6

19

Primjer pogreno postavljenih pitanja u upitniku

Takoer, izvori greaka u anketnom upitniku su: 1. Vie pitanja u jednom (sloena pitanja), 2. Vieznana ili nejasna pitanja, 3. Neuravnoteena pitanja, 4. Izbor rijei i formulacija, 5. Naglasak i navoenje u pitanjima, 6. Forma pitanja (otvorena, zatvorena, kombinirana), 7. Ukljuivanje odgovora ne znam, 8. Ne posjedovanje stava, 9. Redoslijed pitanja, 10. Osjetljiva pitanja i drutvena poeljnost, 11. Akviesencija (potvrivanje). Nain podizanja valjanosti i pouzdanosti anketnih upitnika: - struna ekspertiza, - pokusna aplikacija upitnika, - posmatranje i kodiranje ponaanja koja upuuju na probleme tokom glavnog ispitivanja. o Poreenje odgovora sa vjerodostojnim podatkom iz nekog drugog izvora; o Postavljanje veeg broja pitanja iz iste domene i poreenje odgovora. Snaga i kristalizacija stavova je pojam kojim se oznaava razlika u jasnoi i vrstini uvjerenja, odnosno, vanost koja se pridaje nekom stavu. U anketi se moe podii valjanost i pouzdanost rezultata ako se za pojedini stav, nakon odluke o sadraju, dodatnim pitanjem izmjeri intenzitet uvjerenja. Npr. ''Koliko vrsto vjerujete u to?''

20

8. Metoda intervjua
Intervjuiranje je specijalan oblik razgovora koji se vodi sa tano odreenom svrhom i ciljevima, a sa unaprijed odreenim planom razgovora.23 Intervju je razgovor dvije osobe usmjeren profesionalnim ciljem.24 Intervju (en. Interview) je svako prikupljanje podataka putem razgovora, s ciljem da se dobijena obavjetenja upotrijebe u naune svrhe. Upitnik po kome se vodi razgovor naziva se osnova razgovora.25 Intervju je metod koji predstavlja odvijanje konverzacije izmeu analitiara i jednog ili vie eksperata.26 ''Ova metoda se razvila iz medicinske i psihijatrijske prakse, kao i iz prakse policijskih i sudskih istraga u kojima se primjenjuje, ali se u nauci primjenjuje kao adaptirana metoda, liena svake posebne intencije i ciljeva izuzev saznanja o ljudskim stavovima vrijednim i interesantnim za nauku.''27 Intervju nije nita drugo nego razgovor sa ovjekom o nekom krugu pitanja, a cilj mu je da nam da informacije o onome to neki ovjek zna o nekom pitanju znaajnim za nauku. Za svaki intervju je bitno da je on dat pod uvjetima da intervjuisani zna o emu e biti pitan, da slobodno pristaje na razgovor, da je zatien tajnom i da se o sadraju intervjua vodi taan zapisnik. Vano je da su intervjueri sposobni stvoriti ugodnu atmosferu za vrijeme intervjua da bi se smanjila napetost ispitanika. Vrste intervjua:28 1. Slobodni intervju. Takav intervju je slian ''obinom'' razgovoru. Praktikuje se u sluajevima kada se eli dublje ui u problematiku koja se istrauje, pa se pusti ispitanik da slobodno govori kako bi se oslobodio formalnih, sadrajnih i psiholokih ogranienja. 2. Standardizirani intervju. Takav je intervju formalno i sadrajno razraen, tako da je govor ispitanika voen unaprijed pripremljenim pitanjima. Praktikuje se u ekstenzivnim istraivanjima radi provjeravanja postavljenih hipoteza. 3. Individualni intervju. To je najvie primjenjiva vrsta intervjua. Slian je slobodnom i standardiziranom intervjuu. Primjenjuje se u intervjuisanju samo jednog ispitanika. Ima brojne prednosti u odnosu na grupni intervju, jer se takvim intervjuom, u pravilu, dobivaju kvalitetniji odgovori. 4. Grupni intervju. Primjenjuje se u sluaju kada se istovremeno intervjuie vie ispitanika (prema tradicionalnoj metodologiji, optimalna veliina je od 10 do 12 ispitanika). Grupni intervju, osim problema svojstvenih individualnim intervjuima, ima i specifine probleme, kao to su: problem homogenosti skupine sa intelktualnog i drutvenog stajalita. Ako je skupina nehomogena u pogledu
23 24

http://www.geof.hr/~bstancic/kiksgnh.pdf http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%BD %D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B2%D1%98%D1%83#.D0.9D.D0.B0.D1.83.D1.87.D0.BD.D0.B8_.D0.B8. D0.BD.D1.82.D0.B5.D1.80.D0.B2.D1.98.D1.83 25 http://209.85.129.132/search?q=cache:fafRtydKZ2QJ: personal.unizd.hr/~nrotar/medijski%2520i%2520nov. %2520zanrovi/televizijski%2520intervju %2520seminar.doc+televizijski+intervju&cd=2&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a 26 http://www.eccf.su.ac.yu/Download/mljr/analiza%20i%20dizajn%20rada01.pdf 27 Akademik Filipovi, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo, 2004., str. 104. 28 Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 368.

21

obrazovanja, inteligencije i drutvenog statusa, prijeti opasnost da intervju ne uspije ili da njegovi rezultati budu nekvalitetni. Meutim, kod grupnog intervjua esto se javlja problem uloge intervjuera (ispitivaa), njegove sposobnosti i vjetine da ''vlada'' skupinom. Prema razliitim kriterijima, mogu se razlikovati razliiti tipovi intervjua: - prema vremenu trajanja (krai, dui), - prema broju osoba koje sudjeluju (individualni, grupni), - prema funkciji (istraivaki, dijagnostiki, terapijski), - usmjereno intervjuisanje (dubinski intervju), - ponovljeno ili naknadno intervjuisanje (da bi se pratio razvoj socijalnih, sociopsiholokih i slinih procesa), - slobodni intervju (nekontrolisani, koji nije voen) itd. Primjer 1:29 Htjeli smo saznati ta se ne svia strancima koji iz ovih ili onih razloga borave u BiH. Tako do smo traili da navedu nekoliko konkretnih stvari koje im se ne sviaju: - Vai ljudi su nestrpljivi u saobraaju. Odmah vam trube ako ste barem i sekundu zakasnili na zeleno svijetlo krenuti automobilom. Takoer mi smeta to to dugo ekam da mi poprave stvari koje dam na servis. esto oni koji prodaju neku robu ne znaju ta prodaju tj. koje su karekteristike robe. Ponekada je teko doi do neke pozicionirane osobe jer se ne javljaju na telefon ili su neim zauzete, kao da izbjegavaju kontakt - zapazio je Khairul Nazran iz Malezijske ambasade u Sarajevu. 8.1. Intervju u kuanstvu30 Intervju u kuanstvu je kvantitativna metoda istraivanja trita koja se zasniva na linom intervjuu ispitanika u njegovom domu. Anketar ispitaniku ita pitanja iz anketnog upitnika i biljei njegove odgovore u upitnik. Intervju vodi iskusan i obuen anketar koji ne utjee na odgovore ispitanika. 8.2. Intervju na ulici Intervju na ulici je kvantitativna metoda istraivanja trita koja se zasniva na osobnom intervjuu ispitanika. Anketar kontaktira ispitanike na ulici, i ukoliko odgovara unaprijed definisanoj kvoti, anketar ispitaniku ita pitanja iz anketnog upitnika i biljei njegove odgovore u upitnik. Intervju vodi iskusan i obuen anketar koji ne utjee na odgovore ispitanika. 8.3. Intervju na centralnoj lokaciji Intervju na centalnoj lokaciji je kvantitativna metoda istraivanja trita koja se zasniva na osobnom intervjuu ispitanika na centralnoj lokaciji poput trnog centra, robne kue, posebno ureene prostorije za ovu vrstu istraivanja i slino. Ispitanici se kontaktiraju telefonski i dogovora se njihov dolazak na njima najbliu centalnu lokaciju. Prilikom
29

30

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/nervoza-u-saobracaju-ljuti-konobari-i-turbo-folk http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm

22

intervjua anketar ispitaniku ita pitanja iz anketnog upitnika i biljei njegove odgovore u upitnik. Intervju vodi iskusan i obuen anketar koji ne utjee na odgovore ispitanika. 8.4. Intervjui licem u lice (Face-to-face)31 Kao to samo ime govori, kod intervjua licem u lice ispitivanje se provodi u linom kontaktu s ispitanikom, odnosno anketar ita pitanja ispitaniku koji se nalazi pred njim i paljivo biljei njegove odgovore. To omoguava anketaru neto bolju kontrolu nad procesom anketiranja, jer je u prilici paziti i eventualno zabiljeiti neverbalne reakcije ispitanika ili neke druge relevantne informacije koje telefonski ne bi mogao primijetiti. I dalje se pitanja ispitaniku postavljaju na kontrolisani i standardizirani nain, meutim anketar se moe prilagoditi uslovima konkretnog intervjua, te osobnostima ispitanika. Ovom metodom se sa sigurnou moe potvrditi da se ispituje upravo traena osoba. Kao dodatnu prednost ovog tipa anketiranja vano je naglasiti mogunost da se ispitaniku pokau dodatni materijali, npr. slike ili oglasi, to je nezaobilazno kod nekih vrsta istraivanja. 8.5. Produbljeni intervju ili dubinski intervju (engl. in-depth interview), tehnika kvalitativnog istraivanja koja omoguava razgovor izmeu dvije osobe. On moe odvesti do poveanog uvida u ljudske misli, osjeaje i ponaanje o vanim pitanjima. Ovakva vrsta intervjua esto je nestrukturirana, te stoga doputa intervjuistu da potakne informatora (odgovaratelja) da govori podrobno o interesnoj temi. ''Intervjuist mora biti visoko uvjeban u motivacijske tehnike, te openito koristi nestrukturirani upitnik ili predmetnu skicu kako bi omoguio da odgovaratelj reagira na interesna podruja''.32 Koristi se u sluaju:33 - privatnih i osjetljivih tema istraivanja koje nisu prikladne za grupnu diskusiju, - tema koje zahtijevaju posebno detaljnu analizu, - kada je ciljnu skupinu ispitanika teko skupiti, a to su npr. lijenici, manageri, ispitanici koji su dislocirani, itd. Postoje tri tipa dubinskih intervjua: 1. Nestruktuirani intervju. Ne postoje unaprijed zadana pitanja, pa ona nastaju spontano tokom razgovora na osnovu odgovora koje ispitanik daje. Ovaj intervju omoguava da se nepoznata tematika istrai i da se dobije uvid u sve to ona podrazumijeva. 2. Polustruktuirani intervju. Ispitaniku se postavlja niz pitanja koja se vrednuju tokom samog intervjua, a redoslijed pitanja i potpitanja nisu unaprijed odreena. Ovaj intervju se koristi za pripremu struktuiranih intervjua. 3. Struktuirani intervju. Set otvorenih pitanja koja su unaprijed odreena, a koja su ista za sve ispitanike. Pogodan je kada ima vei broj ispitanika.

31 32

http://www.puls.hr/hrv/po/34qn.htm http://hr.wikipedia.org/wiki/Produbljeni_intervju 33 http://193.198.60.202/nastava/IsTrz_Matutinovic/GVH_Primarni_podaci_kvalitativne_metode_final.pdf

23

Primjer 2: Vonja cestama postaje rulet34 24.12.2008 Marija Arnautovi Uprkos brojnim upozorenjima, kaznama i kampanjama za sigurnost u saobraaju, broj poginulih i povrijeenih u saobraajnim nesreama na bosanskoherecgovakim cestama sve je vei. Nedavno je pokrenuta jo jedna kampanja - Pazi kako vozi, iji je cilj smanjenje rtava i povrijeenih osoba. Hoe li ova kampanja utjecati da vozai, ali i pjeaci budu paljiviji? U posljednje dvije godine u BiH zabiljeen je porast broja poginulih u saobraajnim nesreama za oko 10 posto. Najei uzroci nesrea su neprilagoena brzina, rizino preticanje i vonja u alkoholiziranom stanju. Profesor Osman Lindov sa Saobraajnog fakulteta u Sarajevu: Broj mrtvih u proloj godini je 418, znai vie od jednog ovjeka dnevno je ginulo. Deset hiljada je ozlijeeno. To vam je 360 ljudi dnevno ozlijeeno. Znai, ko god krene ujutro na posao mora biti svjestan injenice da taj dan moe eventualno poginuti u saobraaju ili biti ozlijeen, da smo dio statistike. Sigurno e poginuti preko jednog ovjeka danas u saobraaju. Broj nesrea u BiH deset puta je vea nego u ostatku Evrope, tvrdi profesor Lindov. Sigurnost na cesti nije zadovoljavajua, a zapanjujui nedostatak napora i novca usmjerenih ka izgradnji novih saobraajnica ima smrtonosne efekte: Razvoj drutva se direktno implementira na posljedice u saobraaju. Ne moe se odvojiti jedno od drugoga. Svjesni smo injenice kakvo se drutvo razvija, pogotovo u posljednjem periodu, pogotovo mlade osobe - i to se direktno implementira u saobraaju. S ciljem smanjenja najteih saobraajnih posljedica, federalno i kantonalna ministarstva unutranjih poslova odluili su se za pokretanje jo jedne kampanje. Iako je cilj uvijek isti, iz policije navode da je ovogodinja kampanja drugaija od prethodnih, barem u vizuelnom smislu. Ispod bilborda postavljena su, naime, vozila razlupana u saobraajnim nesreama. eljko Klisara, inspektor za saobraaj u MUP-u Kantona Sarajevo: Vi kad naiete na putu na saobraajnu nezgodu i vidite razlupana vozila, normalna je stvar da ete poslije toga smanjiti brzinu kretanja i poveati panju, tako da ona vozila koja su postavljena ispod bilborda imaju svoj efekat. Mada neko kae da o odvraa panju - u nekim sluajevima moda i jeste tako - ali ipak ono to smo eljeli i postigli smo, da ljude upozorimo na opasnost krenja saobraajnih propisa.

Miljenja graana o vizuelnom izgledu ove kampanje su podijeljena:

34

http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://gdb.rferl.org/5EBCC2FA-D086-44B8-BA7112BC95BFD135_mw800_mh600.jpg&imgrefurl=http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1363334.html &usg=__bSeEHK0hOBQSojE4jkKomiZr5jU=&h=576&w=720&sz=86&hl=bs&start=4&tbnid=kUeorLNl8FR 72M:&tbnh=112&tbnw=140&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Bgu%25C5%25BEve%2Bu%2Bsaobracaju %26gbv%3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26sa%3DG

24

Super ideja da se malo otvore oi vozaima jer drugaije nema naina. To je za jednog vozaa koji proe na semaforu runa slika, ali to je bruka Sarajeva po mome miljenju. Meni izgleda jako nakaradno za ovako urbanu sredinu i mislim da to nije primjeren nain obavjeivanja prekritelja ili evenetualnih sudionika u prometu. Ne znam nita o toj kampanji. Ovo mi se jako svia - sa postavljanjenim automobilima jer djeluje okantno i upozorava. Problemi u saobraaju ne odnose se samo na vozae. Putevi u BiH su meu najloijim u Evropi. Ulice su zastarjele, loe odravane i dotrajale. U posljednjih 20 godina u Sarajevu nije izgraena nijedna nova saobraajnica, dok je broj vozila za samo godinu dana povean za oko 30 posto. eljko Klisara navodi da su guve na ulicama i problem sa parking mjestima su svakodnevni: Postojea mrea saobraajnica ne moe zadovoljiti potrebe da imamo neki nivo usluge, da imamo protok saobraaja kroz grad itd. Jedino izgradnja novih saobraajnica koja bi rasteretila dvije glavne gradske ulice moe doprinijeti boljem odvijanju saobraaja. I Sarajlije kau da se zbog guve i nesigurnosti u saobraaju trude da voze to manje: Jako je fin - da poludi od njega. Zakreno je dosta, ali ne moemo pomijeniti situaciju. Vrlo teko. Sve je sjelo za volan, katastrofa. Umijee je proi kroz grad, ivota mi. Velika je guva, veliki je broj vozila, veliki je broj starih vozila koja ne bi trebala da budu na ulicama. Nastojim da vozim to manje. Samo po nudi, inae... Profesor Osman Lindov sa Saobraajnog fakulteta u Sarajevu: Ne moe se graditi deset velikih graevinskih objekata, a da cestovna infrastruktura ostane na onim kapacitetima koje ima. Mora se uporedo s tim graditi i cestovna infrastruktura. Druga stvar, upravljanja saobraajem - mi smo zakazali u tom dijelu. Ljudi e upotrebljavati auta. Ne moemo mi natjerati ovjeka da ostavi automobil i vozi se javnim gradskim saobraajem. Odluka o razvijanju saobraajniih centara, kao i novih puteva u zemlji presudna je za BiH. Strunjaci se slau da e upravo izgradnja ili odustajanje od novih saobraajnica odrediti sudbinu drave.

25

9. Prednosti i nedostaci intervjua:35

Prednosti: korisni za utvrivanje da li kandidat ima komunikacijske ili socijalne vjetine, mogu se dobiti dodatne informacije o kandidatu, moe se ocijeniti znanje kandidata, korisno je kada se treba odluiti izmeu vie jednako kvalificiranih kandidata, moe se vidjeti da li postoji kompatibilnost izmeu kandidata i zaposlenika, intervju se moe mijenjati tako da se dobiju dodatne informacije, ispitaniku se mogu pojasniti pitanja koja mu nisu posve razumljiva i tako ga sprijeiti da po automatizmu daje bilo kakav odgovor na pitanje koje mu nije jasno. Nedostaci: procjene su subjektivne, odluke se donose u prvih par minuta intervjua, dok se ostatak vremena koristi za potvrdu odluke, ispitivai stvaraju stereotipe o karakteristikama potrebnim za radno mjesto, negativne informacije imaju veu teinu, nema previe dokaza o valjanosti intervjua, nisu pouzdani kao testovi, znatno poskupljuje istraivanje, jer jedan intervjuer potroi jednako vremena na razgovor s jednim ispitanikom koliko bi u grupnom pismenom ispitivanju potroio na pedesetak ispitanika, ne mogu se osigurati standardni uslovi, jer se intervju obavlja u razliitim situacijama pod veim brojem intervjuera, intervjueri moraju biti paljivije odabrani i bolje pripremljeni za intervju nego za pismenu anketu, jer od njih direktno zavise odgovori upitnika, usmeno postavljanje pitanja ini intervju dugotrajnim...

10.

Glavne faze izrade intervjua36

Izrada intervjua vri se u nekoliko faza: utvriv anje osnovnih ciljeva ankete proizilaze iz opih ciljeva istraivanja i uloge koju je u njemu dobila anketa, njihove teorijske i operacione izrade da se postavljeni cilejvi teorijski razrade i zatim to adekvatnije prevedu na operacioni jezik,

35

- http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/intervjui.html - http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/metodoloski%20predmeti/2/4/BATURINAINTERVJU.pdf - Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 378, 379. 36 http://bs.wikipedia.org/wiki/Intervju#Glavne_faze_izrade_interview-a

26

prilago avanje operacionog plana prikupljanja podataka ivotnom iskustvu ispitanika u sadrinskom i jezikom pogledu upitnik se ne stvara prostim izmiljanjem pitanja koja e u anketi biti postavljena, uspjeh zavisi od toga da li je nain kako se prikupljaju podaci ispitanicima razumljiv i pristupaan i da li se traena obavjetenja nalaze u njihovom ivotnom iskustvu, odluka o formalnom obliku razgovora (pismenog upitnika) i konanoj strukturi njegove osnove (odredaba osnovnog skupa, izbor tipa i veliine uzorka, drutvene i kulturne karakteristike pojedinih dijelova osnovnog skupa i sl.), kao i o finansijskim i kadrovskim mogunostima.

11. Motivi intervjuisanja37

Zvonarevi navodi i obrazlae najvanije pozitivne i negativne motive intervjuisanja. U intervjuisanju najvaniji pozitivni motivi su: 1. Ugled institucije koja provodi intervju. Ugled institucije esto djeluje motivirajue na ispitanika koji se moe osjeati polaskanim to je njega tako ugledna institucija odabrala za pomo u tako vanom istraivanju. 2. Znatiel ja ispitanika. Javlja se gotovo pri svakom ispitivanju, jer su ljudi po svojoj prirodi izuzetno znatieljni, pa e zato ispitanik, bez obzira na svoju rezervisanost, uvijek biti spreman da ''malo zaviri'' u tajne intervjua. Tu elju ispitanika treba pozitivno iskorisititi intervjuer. 3. Uljudno st, pristojnost i armantnost intervjuera. To moe presudno utjecati na sudjelovanje ispitanika u intervjuu. 4. Spremn ost ispitanika da saopti javnosti svoje miljenje i svoj sud o aktuelnom problemu. Takva je spremnost esto prisutna kod veine ljudi, pa intervju treba pravovremeno najaviti kao traenje miljenja o odreenom problemu. 5. Direktn a materijalna stimulacija ispitanika. Ponekad se praktikuje i takav oblik stimulacije ispitanika, a sastoji se u novanoj nagradi za uloeni trud u intervjuisanju. Materijalnu stimulaciju treba primjenjivati kao dodatni oblik drugim oblicima moralne stimulacije, a samo iznimno kao jedini stimulativni oblik. 6. Pravod obno i prigodno obavjetavanje ispitanika o svrsi i ciljevima istraivanja i dolasku intervjuera. To moe vrlo poticajno i djelotvorno utjecati na uspjeh intervjuera. 7. Ugled vlasti. U odreenim sluajevima ugled vlasti moe motivacijski djelovati na ispitanika. Takav se motiv moe dvostruko manifestovati: kao popularnost i povjerenje, ali i kao strah.
37

Prof. Dr. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 200. god., str. 379, 380.

27

Negativni motivi su: 1. Ispitanik ne vidi u prvi mah svrhu i ciljeve intervjua. Ima sluajeva da ispitanik shvati svrhu i ciljeve intervjua, ali da ipak ne vjeruje u primjenu rezultata intervjuisanja, te da e oni moi poboljati i promjeniti postojee stanje. 2. Ispitanik se boji sudjelovati u intervjuu zbog mogunosti posljedica. Intervjuer treba poduzeti sve da ispitanika razuvjeri i oslobodi straha, pruajui mu za to odreene garancije. 3. Ispitanik ne zna odgovoriti na neka pitanja. U strahu da ispadne neznalica, on nee odgovoriti na neka pitanja. 4. Ispitanik moe biti revoltiran nekim pitanjima. Ako do takve situacije doe, intervjuer treba spretno prei na slijedee pitanje, pa se u pogodnom trenutku ponovo vratiti na ''sporedno'' pitanje. 5. Ispitanik je zatien intervjuima. Treba pronai njegovu zamjenu, tj. drugog odgovarajueg ispitanika. 6. Ispitanik je sprijeen nekim svojim poslom. Rjeenje u dogovoru za neko povoljnije vrijeme.

12. Kvaliteti ispitivaa

Pri izboru ispitivaa potrebno je voditi rauna o brojnim njegovim kvalitetima, od koji su najvanije: 1. Potenje i moralnost. 2. Zainteresovanost. Ako intervjuer nije zainteresovan za svoj posao, a uz to i neodgovoran i povran, neizbjeno e doi do pogreaka i neprimjerenih rezultata istraivanja. 3. Tanost. 4. Prilagodljivost. Intervjuer mora imati sklonost brzom i uspjenom prilagoavanju najsloenijim okolnostima. Stoga je dobar intervjuer istodobno i dobar glumac, ali i obrnuto. 5. Osobnost i temperamentnost. Intervjuer treba biti umjeren u ponaanju, ni pretjerano agresivan, ni pratjerano drutven. 6. Obrazovanje i inteligencija. Intervjuer treba biti enciklopedijski obrazovan, vrlo informisan i inteligentan, kako bi razumio, shvatio, usvojio i primjenjivao i najkomplikovanija uputstva u intervjuisanju. 7. Dobro poznavanje jezika intervjuisane skupine. Intervjuer mora dobro vladati jezikom mjesta boravka intervjuisane skupine, jer je to vana pretpostavka za uspjeno komuniciranje.

13. Provoenje intervjua

Provoenje intervjua ima mnogo zajednikih elemenata s provoenjem ankete, posebno individualnog i grupnog anketiranja. Poetak intervjua smatra se jednom od najteih, najodgovornijih i najvanijih faza intervjuisanja. Prvi kontakt intervjuera i ispitanika presudno utjee na sudbinu cijelog intervjuisanja, a od ispitivaa zahtijeva tanost, prilagodljivost, snalaljivost, elastinost, poslovnost, duhovitost, ljubaznost, spontanost, armantnost. U procesu stvaranja prvog kontakta sa ispitanikom, jednu od najvanijih uloga ima pojava koja se naziva halo-efekt. Bit te pojave je u tome da ispitanik na osnovu vanjskog izgleda (nain odijevanja, boja odijela, opa urednost ili neurednost itd., ili fiziki izgled, oblik i izgled lica, nosa, kose itd.) ili nastupa i ponaanja (sigurnost ili bojaljivost u dranju, povuenost ili ivahnost, boja glasa i nain govora itd.), ili neeg drugog (npr. o toj osbi 28

ispitanik ve neto zna od ranije i sl.), stvara sud o cijeloj osobi. Zato je vano da prvi dojam o intervjueru bude povoljan. U pronalaenju ispitanika treba biti osobito paljiv. Intervjuer treba pronai pravu osobu za intervju, a to ini prema adresi i popisu koji je dobio na osnovi uzorka. A kada je pronalaenje ispitanika preputeno intervjueru, kao to je to sluaj sa kvotnim uzorkom ili u nekim drugim situacijama, on treba voditi rauna da u takvoj prilici ne bira samo ljude koji su mu simpatini. Naime, treba sprijeavati da uzorak bude psiholoki pristran. Zbog toga je potrebno dati intervjueru primjerene upute. Nakon zavrenog intervjuisanja slijedi sloena faza obrade prikupljenih podatka i informacija u smislu planiranog znanstvenog istraivanja, rjeava se postavljeni problem te svrha i ciljevi istraivanja.

14. Zakljuak
Anketa je metod istraivanja koji pomou anketnog upitnika prikuplja informacije neophodne za donoenje rjeenja problema i odluke. Ona se obino provodi na odreenom uzorku koji mora biti repreznentativan i efikasan. Anketa se implementira tako to, prije svega, definiemo cilj i rezultate anketiranja, potom metodu anketiranja koja definie anketni upitnik, nain formiranja i veliinu uzorka, te nain izvoenja ankete. Kada su u pitanju prednosti i nedostaci ankete, mislim da anketa kao istraivaka metoda ima znatno vie prednosti. Naglasio bih da je najvanije voditi rauna da je ona samo jedna od faza istraivakog procesa i da kao takva mora biti izvedena iz predmeta istraivanja. Tek nakon to smo odredili cilj i predmet istraivanja, definisali hipotezu, te odredili varijable i indikatore, moemo krenuti na izradu ankete. Tek emo tada dobiti pouzdane podatke u skladu sa kojim emo donositi valjane zakljuke i moi poeti djelovati i mijenjati drutvo u kojem ivimo. Anketni upitnik je metoda prikupljanja kvantitativnih podataka o odreenim stavovima velikih populacija. Kreirani anketni upitnik mora biti pregledan, jasan, sadravati mali broj otvorenih pitanja, mora biti testiran kako bi bili sigurni da emo dobiti kvalitetne i potpune informacije o pojavi koju istraujemo. Intervju je metod koji predstavlja odvijanje konverzacije izmeu analitiara i jednog ili vie eksperata. Intervju kao istraivaka metoda sa svim svojim manama i prednostima opet ostaje metoda koja moe biti i koja e biti koritena u mnogim istraivanjima koja se mogu ticati irokog dijapazona problema i odvijana u najrazliitijim drutvenim kontekstima. Iako u mnogome ovisi o umijeu intervjuera, ipak se pokazuje dobrim i praktinim nainom za prikupljanje empirijskih podataka. Stoga mislim da zbog svojih irokih mogunosti, prilagodljivosti te otvorenosti prema kvantitativnom ali i prema kvalitativnom, intervju e ostati meu poeljnijim i ee koritenim metodama u drutvenim istraivanjima.

29

Literatura:
1. Filipovi, M.: Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost, Sarajevo, 2004. god. 2. eki, .: Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog djela, FSK, Sarajevo, 1999. god. 3. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000. god. 4. Internet: http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012 http://ppf.unsa.ba/pdf/Predavanje%203%20seminarski%20Anketa.pdf http://hr.wikipedia.org/wiki/Anketa http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=6 http://www.analitik.hr/kvantitativne.htm http://www.geof.hr/~bstancic/kiksgnh.pdf http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%BD %D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B2%D1%98%D1%83#.D0.9D.D0.B0.D1.83.D1. 87.D0.BD.D0.B8_.D0.B8.D0.BD.D1.82.D0.B5.D1.80.D0.B2.D1.98.D1.83 http://209.85.129.132/search? q=cache:fafRtydKZ2QJ:personal.unizd.hr/~nrotar/medijski%2520i%2520nov. %2520zanrovi/televizijski%2520intervju %2520seminar.doc+televizijski+intervju&cd=2&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firef ox-a http://www.eccf.su.ac.yu/Download/mljr/analiza%20i%20dizajn%20rada01.pdf http://www.puls.hr/hrv/po/34qn.htm http://hr.wikipedia.org/wiki/Produbljeni_intervju http://193.198.60.202/nastava/IsTrz_Matutinovic/GVH_Primarni_podaci_kvalitativne _metode_final.pdf http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2005/poljak/intervjui.html http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/studentski/sociologija/metodoloski %20predmeti/2/4/BATURINA-INTERVJU.pdf http://bs.wikipedia.org/wiki/Intervju#Glavne_faze_izrade_interview-a http://209.85.129.132/search?q=cache:Zq0co_fYckJ:https://www.ffri.hr/datoteke/anketno_istrazivanje_1.doc+anketno_istraziva nje_1&cd=1&hl=bs&ct=clnk&gl=ba&client=firefox-a 30

http://www.kiphz.hr/znanstveni_rad_anketiranje.php http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju http://www.rtvmo.ba/index.php?option=com_poll&task=results&id=17&Itemid=60 http://www.mupusk.gov.ba/index.php?option=com_poll&id=2:da-li-ste-zadovoljniradom-policijehttp://www.ekotim.net/sarajevo/html/carfreeday/rezultatianketedba05.pdf http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.sarajevox.com/media/images/vijesti/b_080920036.jpg&imgrefurl=http://www.sarajevox.com/clanak/080920036&usg=__cGVsgxmW0ac8sYRX4t_cNKWDM9E=&h=412 &w=550&sz=76&hl=bs&start=3&tbnid=8RoJTAbEchKNgM:&tbnh=100&tbnw=13 3&prev=/images%3Fq%3Danketa%2Btramvaji%2Bu%2BSarajevu%26gbv %3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official %26sa%3DG http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://gdb.rferl.org/5EBCC2FA-D086-44B8BA7112BC95BFD135_mw800_mh600.jpg&imgrefurl=http://www.slobodnaevropa.org/con tent/article/1363334.html&usg=__bSeEHK0hOBQSojE4jkKomiZr5jU=&h=576&w= 720&sz=86&hl=bs&start=4&tbnid=kUeorLNl8FR72M:&tbnh=112&tbnw=140&prev =/images%3Fq%3Danketa%2Bgu%25C5%25BEve%2Bu%2Bsaobracaju%26gbv %3D2%26hl%3Dbs%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official %26sa%3DG http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/mozaik/nervoza-u-saobracaju-ljuti-konobari-iturbo-folk

31