Ekonominost u proizvodnji mlijeka na "malim" farmama (lanak iz Mljekarskog lista 6/2007.

Prof. dr. sc. Zoran Grgi

Ekonominost je mjerilo uspjenosti poslovanja koje se temelji na odnosu proizvedenih uinaka i za njih utroenih elemenata proizvodnje. U govedarskoj proizvodnji proizvodni se uinci openito odnose na mlijeko, telad za tov i tovljenike. Utroeni elementi proizvodnje su ljudski rad, materijali te koriteni objekti i poljoprivredna mehanizacija. U naim obiteljskim gospodarstvima najee se "procjenjivanje"

ekonominosti poslovanja odnosi na djelominu ekonominost mjerenu odnosom proizvedenih uinaka te kupljenog materijala i plaenih usluga. Cjelovita ili opa ekonominost treba obuhvatiti i procjenu vrijednosti uloenog rada lanova kuanstva, te amortizaciju koritenih objekata, strojeva i opreme. Tonim utvrivanjem cjelokupnih (zbrojenih) i pojedinanih koeficijenata ekonominosti moe se odrediti pojedinani utjecaj razliitih proizvodnji i njihovih elemenata na ukupnu ekonomsku efikasnost poslovanja u obiteljskom gospodarstvu.

Opa ekonominost proizvodnje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu mogla bi se prikazati sljedeom jednadbom:

E=

Vm , M + Ao + Rs + Rv + Rt

gdje je Vm - vrijednost proizvodnje mlijeka (ukljuena vrijednost teleta), M - trokovi materijala, Ao - trokovi amortizacije objekata, Rs - trokovi rada strojeva, Rvtrokovi vlastitog rada i Rt - trokovi tuih usluga.

Vrijednost proizvodnje mlijeka je odreena koliinom prodanog mlijeka i njegovom prosjenom prodajnom cijenom. Osnovni trokovi materijala u govedarskoj proizvodnji su trokovi hrane (kupljene i vlastite). Amortizacija obuhvaa objekte za smjetaj goveda i stone hrane. Trokovi rada strojeva se u samoj proizvodnji mlijeka neizravno prikazuju koritenjem u proizvodnji vlastite stone hrane. Trokovi tueg 1

rada obraunavaju se prema plaanju usluga, a trokove vlastitog rada je potrebno proraunati na utroak rada i cijene rada (na temelju prosjene nadnice ili prosjene cijene rada na razini gospodarske grane - stoarstva ili govedarstva).

Openito, kada je vrijednost koeficijenta ekonominosti vea od 1, govori se o ekonominoj proizvodnji; vrijednost manja od 1 oznaava neekonominu proizvodnju. To znai, kad su prihodi vei od trokova, ekonominost je vea od 1 i poslovanje je ekonomino. Kad su prihodi jednaki trokovima, odnosno koeficijent ekonominosti je jednak 1, radi se o granici ekonominosti. U situaciji kada su prihodi manji od trokova, koeficijent ekonominosti je manji od 1, a poslovanje farme je neekonomino.

Ekonominost proizvodnje mlijeka

Osnovne mjere kojima se moe djelovati na poveanje ekonominosti proizvodnje mlijeka obiteljskih gospodarstava usmjerene su na zadravanje iste razine proizvodnje mlijeka sa smanjenjem trokova ili poveanje proizvodnje mlijeka sa zadravanjem iste razine, odnosno blaim porastom trokova proizvodnje.

Kako je jedno od osnovnih obiljeja proizvodnje mlijeka u naim obiteljskim gospodarstvima niska mlijenost, prva mjera poveanja ekonominosti u podruju prihoda treba se odnositi na poveanje proizvodnje mlijeka po kravi. Pritom se nastoji proizvodnjom to vie pribliiti genetsko - proizvodnom potencijalu muzne krave.

Pretpostavljeni proizvodno-tehnoloki potencijal veeg dijela muznih krava simentalske pasmine u Hrvatskoj je oko 6 000 litara, no vie od 40 % obiteljskih gospodarstava koja posjeduju ova grla ima stupanj iskoritenosti manji od 60 % (manje od 3 600 litara po kravi godinje).

Kad se govori o proizvodnom potencijalu muznih grla holstein pasmine, neki ciljani rezultat u naim uvjetima je oko 8 500 litara mlijeka. Veina proizvoaa s manjim brojem grla (farme s 10 - 20 krava) koje smo posjetili tijekom prole godine zadovoljna su postignutim stajskim prosjekom od oko 6 000 litara (to je oko 70 % pretpostavljenog kapaciteta). 2

Za obje pasmine je neiskoritena mogunost proizvodnje od 2 000 do 2 500 litara mlijeka godinje. Radi se o "izgubljenom" prihodu od oko 1.000 . Dok se vani proizvoai bore doslovce za svaki cent po litri mlijeka, kod nas se vrlo olako prelazi preko ovoga. Treba biti realan i rei da ni u razvijenim zemljama sve farme ne koriste do maksimuma tehnoloki potencijal muznih grla, i ne ostvaruju ga dugorono, ali je injenica da smo u veini sluajeva previe ispod ciljanih rezultata. Mi jednostavno imamo premalo proizvoaa koji su svoju prosjenu stajsku proizvodnju pozicionirali iznad 60 % tehnolokog kapaciteta muznih grla i to je osnovni razlog zato se samo za manji dio proizvoaa moe rei da su ve danas konkurentni uvjetima koji nas oekuju u EU.

cijena kotanja mlijeka kn/kg

4,00 3,50 3,00 2,50 2,00 1,50 1,00 0,50 0,00

3,57 3,10 2,86 2,72 2,62 2,55 2,50

3.000 4.500 5.000 6.000 7.500 8.000 8.500 mlijeko litara

Grafikon 1: Cijena kotanja mlijeka prema muznosti grla (holstein pasmina)

* primjer za novu farmu s 20 muznih grla i kreditnim zaduenjem

U proizvodnji se relativno lako postie 50 - 60 % stupnja iskoritenja grla, to znai 3 - 4 tisue litara mlijeka simentalske i 4 - 5 tisua litara mlijeka holstein pasmine. Radi se o proizvodnji koja je tek neto iznad granice rentabilnosti, u uvjetima punog poslovanja farme bez ikakvog kreditnog zaduenja. Na toj razini proizvoai vide svoju dostatnu zaradu, jer cijena kotanja mlijeka u postojeim

farmama osjetno pada ispod 2,75 kuna i s mlijekom ekstra ili I. klase na ovoj proizvodnoj razini ostvaruje se sigurni dohodak. U novozasnovanim farmama, prema podatcima iz grafikona 1, vidljivo je da se takva financijska pozicija postie na razini od oko 6 000 litara mlijeka po muznom grlu.

Ova se proizvodnja dobiva, kako se to kae, sama po sebi. Muzna grla su selekcionirana na visoku proizvodnju, pa se posebno od holstein pasmine moe oekivati takva muznost, bez obzira to pritom krava - zbog neodgovarajueg dranja i hranidbe - "samu sebe jede". Tako imamo primjere ovakve muznosti koja naalost traje samo 2 ili 3 laktacije. Vrlo se teko muzno grlo u tako kratkom razdoblju isplati kroz svoju proizvodnju mlijeka i teladi, pogotovo ensko grlo koje bi trebalo donijeti zamjenu u uzgoju steone junice.

Tablica 1: Proraun ekonominosti proizvodnje mlijeka prema muznosti grla

OPIS /muznost (litara po grlu) Prihodi Ukupni trokovi Ekonominost 3 000 8.790 9.952 0,88 4 500 13.185 13.171 1,00 5 000 14.650 14.244 1,03 6 000 17.580 16.391 1,07 7 500 21.975 19.610 1,12 8 000 23.440 20.683 1,13 8 500 24.905 21.757 1,14

*novozasnovana farma = 20 krava, holstein pasmina

Za proizvodnju novozasnovane farme krava s 20 muznih grla u naim se uvjetima prosjena proizvodnja ispod 4 500 litara otkupljenog mlijeka moe drati neekonominom. Na granici rentabilnosti (oko 6 000 litara) je ekonominost 1,07, odnosno na 100 uloenih kuna dobiva se samo 107 kuna u prihodima.

Mjere poveanja ekonominosti

Osnovne mjere kojima se poveava ekonominost su one koje djeluju na poveanje prihoda uz zadravanje ili sporije poveanje trokova. Ve i samo mali zahvati u tehnologiji (bolji uvjeti smjetaja, nabava muzne opreme, koritenje krmnog slijeda ili druga unapreenja hranidbe) dovode u pravilu proizvoae na granice proizvodnje od 5 000 litara mlijeka holstein pasmine. Bez veeg rizika oni uoavaju ovaj visoki pad cijene kotanja mlijeka (s 3,57 na 2,86 kuna po litri) te su relativno

sigurni u isplativost, odnosno ekonominost svoje proizvodnje, pogotovo to ne raunaju trokove amortizacije i trokove vlastitog rada koje se nikako ne smije zanemariti. Ali, takvi su nai proizvoai, barem dobra veina njih.

Primjena novih tehnolokih rjeenja u govedarskoj proizvodnji takoer je jedna od temeljnih mjera poveanja ekonominosti proizvodnje mlijeka. To se odnosi na promjenu naina dranja grla i koritenje odgovarajuih naina munje i muzne opreme. Zamjena osnovnog stada, nakon vie laktacija (5 - 6), zbog veeg iskoritenja genetskog potencijala u proizvodnji mlijeka i junica za obnovu stada omoguila bi ostvarenje veih prihoda. Isto tako, adaptacija staje i postavljanje suvremene muzne opreme pridonijelo bi smanjenju utroka rada. Tako bi se, osim poveanja stupnja iskoritenja tehnolokog potencijala, djelovalo i na veu ekonominost proizvodnje mlijeka kroz nie trokove rada.

(lanak objavljen u Mljekarskom listu broj 6/2007.)