Radomir

Konstantinovi (1928.2011.)
Radomir Konstantinovi, srpski knjievnik i filozof, osim ostalih, autor i ka pitalnog djela Filosofija palanke (1969.), umro je 26. listopada 2011. u Beo gradu, u 83. godini. Zbog britke kritike, zbog otmjene povuenosti, mudrosti i dobrote bio je iznimna intelektualna pojava. Roen je 27. oujka 1928. u Subotici. U knjievnosti se prvi put pojavio zbir kom pjesama Kua bez krova 1951. godine. Poslije je dola serija romana, od kojih istiemo Daj nam danas (1954.), Miolovka (1956.), isti i prljavi (1958.) i Izlazak (1960.), nagraen NIN-ovom nagradom 1961. godine. Ure ivao je asopise Mladost, Knjievne novine i dvotjednik Danas. Vie de setljea bio je ugledni suradnik Treeg programa Radio Beograda. Nakon Filosofije palanke, Konstantinovi se ponajvie posvetio esejistici i filozof skim tekstovima koji su objedinjeni u osam tomova djela Bie i jezik (1983.), nagraenog nagradom Miroslav Krlea 1985. godine. Vie desetina eseja i rasprava emitirani su mu na radiju i televiziji, tiskani u listovima i asopisima. Meu njima su i esejistiki i teorijski radovi Ahasver ili traktak o pivskoj flai (1964.), Pentagram (1966.), Dekartova smrt (1998.), Beket prijatelj (2000.). Konstantinovi u Filosofiji palanke dijagnosticira svijet palanke srpskog drutva i opasnosti koje iz njega proistjeu. Aktualnost knjige nije prestala, niti e uskoro prestati. U njoj autor pie i o srpskom nacizmu: Srpski naci zam je mogu kao i svaki drugi nacizam. On nije delo tuinstva (Filo sofija palanke, Nolit, Beograd 1981., str. 373). Srpski nacizam nije import iz nemakog nacional-socijalizma, kome je sluio i podravao, istie autor, ve je krajnji izraz duha palanke, odnosno osnovnog protivreja njegovog koje je protivreje izmeu veno-plemenskog kao iracionalnog i prevashodno empiriko-racionalistikog njegovog stava, protivnog svakoj iracionalnosti, pa i ovoj na koju poziva njim samim ovekoveeni duh plemena (Filosofija palanke, str. 366). Svijet palanke nije ni selo ni grad, a njezin duh duh je kolektivne volje, jedno-obraznosti kojom se ta volja izraava. Ne moe se biti u palanakom duhu, podsjea autor, a ne biti u infantilizmu. Palanaki duh, kao duh nad-ja, kao duh kolektivne volje koja nas je uzela pod svoje (Filosofija palanke, str. 10). U jednom od rijetkih intervjua zakljuio je da druga Srbija, dakle Srbija evropska, jest marginalna Srbija, i dan-danas, i upravo kao takva, kao margi nalna, jedina je mogua budunost Srbije. Povodom smrti Radomira Konstantinovia, uz ostale, rekli su: Filip David, knjievnik i suosniva Beogradskoga kruga: Konstantinovi se suprotstavio lokalnim intelektualcima koji su se prodali politikim moni cima i irili nacionalistike strasti. Nije prihvatao tezu koja je postala teza velikog broja naih intelektualaca da je dozvoljeno lagati, ukoliko je to u interesu domovine. Od te teze koja se pretvarala u praksu, ubrzo se govorilo i inilo da, ukoliko je dozvoljeno lagati, dozvoljeno je i ubijati, dozvoljeni su i ratovi.

FILOZOFSKA ISTRAIVANJA 124 God. 31 (2011) Sv. 4 (873874)

874

F. Novali, Radomir Konstantinovi (1928.2011.)

Latinka Perovi: Znao je i govorio da nacionalizam ne vodi samo razaranju, vodi naciju na groblje. Ostavio nam je ljudskost kao zavetanje, hvala mu na tome. Vladimir Arsenijevi: Ko je na vreme itao Filosofiju palanke, taj kasnije, bojim se, nije imao emu da se udi Vest o njegovom odlasku doekana je onako kako palanci jedino i dolikuje: prezrivom tiinom i sutom nezain teresovanou. svaki put kad se Seki Aleksi polomi nokat, naa javnost snanije rezonira. Svaki narod ima iskustvo vlastitoga palanakog duha. Svaki narod mora ima ti i svoje pravednike svoje Radomire Konstantinovie, koji ne pristaju na cinizam i nasilje nego na otpor svakome zlu i svakoj destrukciji. Svatko, po najvie u svom nacionalnom dvoritu, mora otkrivati sablast palanakog duha i ekstremizma, istiti njihov korov te sijati sjeme univerzalno vrijednosne ori jentacije i recepcije kakvo je posijao Radomir Konstantinovi.

Fahrudin Novali