Bagdad islamski centar arapskog svijeta Saetak

Grad Bagdad, velegrad nastao iz malog sela, stoljeima je bio centralna i matina luka mnogim trgovcima, umjetnicima, znanstvenicima, vladarima i putnicima, kako arapskog svijeta tako i ostalih kultura i civilizacija.. Od svojih najranijih dana, Bagdad je poznat kao grad mudrosti. Vodili su ga i njime vladali brojni kalifi. Najznaajniji su bili al-Mansur, njegov utemeljitelj i Harun al-Rashid ija je vladavina opjevana u ''Tisuu i jednoj noi''. Bagdad je izvrsno predstavljao, ne samo Iraane nego i Arape ostatku svijeta, vrijeme u kojem je on bio centar civilizacje, znanosti i umjetnosti. Znaenje Bagdada je bogatije, vee i dublje od onoga kako ga shvaaju oni koji napadaju i unitavaju njegove viestoljetne i povijesne znamenitosti. Na kraju, prijevod imena samoga grada je ''Grad Mira'' ( Medinat al-Salam ). No, Bagdad grad kalifa i kalifata se zapanjujue divljaki unitava.

Kljune rijei : 1, Grad Mira ( Medinat al-Salam ) 2, kalif 3, ep ''Tisuu i

jedna no'' 4, centar arapskog svijeta 5, grad mudrosti 6, unitavanje

Uvod
Al Mansur, koji je imao svoju rezidenciju u Haimiji, izmeu Kufe i Hire, godine 762. dao je osnove svojoj novoj prijestolnici Bagdadu, pozornici legendarnih avantura koje je Shahrazad divno opisao u svojoj Tisuu i jednoj noi. U staro doba na tom mjestu lealo je sasanidsko selo istog imena, to znai 'dat od Boga' . Al-Mansur se zaustavio na tom mjestu nakon to je pretraio velik broj drugih, ''jer je'', prema njegovim rijeima, ''izvenredno pogodno za vojniki logor. Pored toga, ovdje je Tigris koji e nas povezivati sa zemljama sve do Kine i donijeti nam sve to daju mora, kao i prehrambene proizvode Mezopotamije, Jermenije i okolnih zemalja. Dalje, tu je Eufrat koji e nam dovesti sve to daje Sirija, Raka i susjedne zemlje.'' U izgradnju ovog grada koji je bio zavren u roku etiri godine, Mansur je potroio 4 883 000 dirhama i zaposlio oko 100 000 arhitekata, zanatlija i radnika koji su bili dovedeni iz Sirije, Mezopotamije i drugih krajeva carstva. Izgradnja grada bila je dovrena 766. godine. Medinat al-Salam (grad mira), zvanino ime koje je al-Mansur dao svome gradu, leao je na zapadnoj obali rijeke Tigrisa, u onoj istoj dolini u kojoj su nale svoje mjesto mnoge najmonije prijestolnice staroga svijeta. On je po obliku bio okrugao zbog ega se nazivao okruglim gradom ( al-mudawwarah ), sa dvostrukim zidovima od cigle, dubokim jarkom i treim unutarnjim zidom, visokim dvadeset stopa koji je opisivao centralni prostor. Originalni dio grada, centralni dio grada bio je promjera 3000 (negdje piu autori 2000 metara) metara, koji je bio smjeten sa zapadne strane rijeke Tigris. No, kako je taj dio centra bio premalen s obzirom na Bagdadovo sve jae i vie irenje, tako je sam grad brzo nadmaio svoje granice koje su mu odreivale

same zidine. Zidovi su imali etvera vrata s jednakim razmakom, od kojih su se etiri glavne ceste, koje su prolazile iz centra kruga, zrakasto razilazile kao bice na biciklovim kotaima na etiri strane svijeta. Na taj nain je itav masiv, promatran iz ptije perspektive, inio koncentrine krugove s kalifovom palaom, koja se zbog pozlaenog ulaza nazivala Zlatna vrata ( bab al-dhahab) ili Zelena kupola ( al-qubbah al-khadra ).

Pored palae nalazila se velika damija. Kupola dvorane za prijeme, po kojoj je palaa dobila naziv, dizala se u visinu od 130 stopa. Kasnija tradicija stavila je na njezin vrh statuu konjanika s kopljem u ruci, koje je u vrijeme opasnosti pokazivalo iz kojeg smjera se mogao oekivati neprijatelj. Yaqut koji je promatrao statuu, primjeuje da statua uvijek pokazuje isti pravac, no kako nije sumnjao u inteligenciju muslimana znao je da se oni ne pozivaju na tu statuu. Susjedne ruevine sasanidske prijestolnice Ktesifona posluile su kao kamenolom za novi grad i snabdijevale su ga graevinskim materijalom, dok je cigla bila pravljena na licu mjesta. Prije svoje smrti Al-Mansur je sazidao jo jednu palau. Nazvana je Qasr al-Khuld ( palaa vjenosti ) zato to se pretpostavaljalo da se njezini vrtovi mogu natjecati s vrtovima u raju ( Koran, 25:16 17 ) i dalje na sjever, treu palau nazvanu al-Rusafah (uzdignut put) koja je bila namijenjena kalifovom sinu, prijestolonasljedniku al- Mahdiju. Za nekoliko godina grad se razvio u sredite obrta i trgovine i postao vaan politiki centar internacionalnog znaaja. Kao da je iznikao na poziv arobnjakog tapia, ovaj al-Mansurov grad naslijedio je slavu i veliinu Ninive, Babilona, Ktesifona, Ura i drugih prijestolnica starog Orijenta. Dostigao je visok ugled i sjaj kojemu nema premca u srednjem vijeku, izuzev moda Carigrada. Novi lokalitet otvorio je put idejama s Istoka. Ovdje su kalifi obrazovali vladu po obrascima sasanidskog kosroizma. Arapski islam potpao je pod perzijski utjecaj. Kalifat je bio vie oivljavanje iranskog despotizma a manje arapskog eikata. Postepeno su sebi krili put perzijske titule, perzijska vina, perzijske ene i ljbavnice, perzijske pjesme, ideje i misli. Priaju da je al-Mansur prvi prihvatio karakteristino perzijsko pokrivanje glave ( pl. qalanis ) u emu su ga naravno

slijedili njegovi podanici. Perzijski utjecaj izgladio je grube crte arapskog ivota i unio karakteristike nove koje simboliziraju njegovanje nauke i drugih plemenitih zanimanja. Samo na dva podruja Arap je ostao pri svom. Islam je dravna vjera i arapski jezik je slubeni jezik dravne administracije. Pod al-Mansurom se prvi put pojavljuje u islamskom sistemu perzijsko zvanje vezirat. Na jednom svom pohodu al-Mansur je blizu Meke umro 7.10.775. Imao je vie od 60 godine. Sto grobova mu je bilo sagraeno za njega u blizini svetog grada, ali on je potajno bio pohranjen u sasvim drugom grobu da ga ni jedan neprijatelje ne bi mogao nai i obeastiti. Bio je mrav, visok ovjek, crne puti i tanke brade. Kako je bio neprijatne tanke udi i krutih manira, on je izrazit kontrast kalifima koji su poslije njega doli. Meutim, oni su svi nekoliko vjekova slijedili njegovu politiku, isto kao to su Umajadi ili stopama svojeg pretka Mu'awiye. Povijest i legenda se slau da je najsjajniji period bagdadske povijesti bio za vrijeme kalifata Haruna al-Rashida 786.-809. Nije prolo ni pola stoljea, Bagdad je ni iz ega izrastao u svjetski centar bajoslovnog bogatstva i politikog znaaja i postao jedini grad koji se mogao natjecati s Carigradom. U to vrijeme ja Bagdad postao 'grad koji nije imao premca na itavom svijetu'. Kraljevska palaa, s mnogim dogradama za hareme, eunuhe ( uvari harema ) i specijalne slubenike, zauzimala je jednu treinu okruglog grada. Poseban dojam ostavljala je dvorana za prijeme sa svojim ilimima, zavjesama i minderlucima ( poivaljka, sjedalo, divan ), najboljim stvarima koje je Orijent mogao proizvesti. Zubaydah, ena i kalifova strievika, kojoj kasnije generacije, prema tradiciji, jednako kao i njenom muu pripisuju aureolu slave i otmjenosti, podnosila je na stolu samo zlatno i srebrno posue ukraeno draguljima. Ona je davala ton modi otmjenog drutva i prva je poela ukraavati cipele dragim kamenjem. Samo na jedno hodoae potroila je 3 000 000 dinara. U te trokove bili su ukljueni i izdaci za izgradnju vodovoda kojim se Meka snabdijevala vodom iz izvora udaljenog 25 milja.

1. Nekadanja slava Bagdada (zlatni vijek Abasida)

Naroito u sveanim prilikama, kao to su bili, npr., ustolienje kalifa, svadbe, hodoaa, prijemi stranih izaslanika, dvorsko bogatstvo i rasko zablistali bi u punom sjaju. Na svadbenoj sveanosti kalifa al-Ma'muna, kada se on vjenao 825. godine sa 18.-godinjom Buranom, kerkom svoga vezira alHasana ibn-Sahla, utroena je bajoslovna suma novca, tako da je dugo u arapskoj knjievnosti taj dogaaj ivio kao jedna od nezaboravnih ekstravagantnosti toga perioda. Pria se da je prilikom svadbe na brani par prosuto iz zlatnog posluavnika 1000 komada bisera iste veliine. Dvije stotine svijea na svjenjaku od ambre (vrsta indijske rie) pretvarali su no u dan. Godine 917. kalif al-Muqtadir primio je u svojoj palai s velikim sveanostima i pompom izaslanike mladog bizantijskog cara Konstantina VII. Kalifova pratnja brojala je 160 000 konjanika i pjeaka, 7000 eunuha crnaca i bijelaca i 700 komornika.

Abasidska palaa

U paradi je ilo 100 lavova, a u kalifovoj palai visilo je, pored 22 000 serdaza, 38 000 zavjesa od kojih je 12 500 pozlaeno. Osobit dojam ostavila je Dvorana stabla ( dar al-shajarah ), u kojoj se nalazilo vjetako stablo od srebra i zlata koje je bilo teko 500 000 drama i u ijim su granama bile smjetene ptice od istih skupocjenih metala tako napravljene da su pomou automatskih naprava mogle cvrkutati. U vrtu su se nalazile vjetaki zakrljale plame koje su pod strunim uzgojem davale posebne vrste datulja. Dareljiva ruka Haruna i njegovih neposrednih nasljednika, najvii ideal islamskih velikodostojnika, poput magneta privlaila je u prijestolnicu pjesnike, komiare, glazbenike, pjevae, plesae, trenere pasa i pijevaca i druge koji su mogli razveseliti, zainteresirati i zabaviti ljude. Pjesnik abu-Nuwas, osloboeni rob, prisni al-Rashidov prijatelj i sudionik u mnogim nonim avanturama, ostavio nam je mnogobrojne, nezaboravne opise arolikog dvorskog ivota ovog slavnog perioda. Na stranicama zbirke al-Aghani ima mnotvo pounih anegdota iz kojih nije teko izvui sr istine. Prema jednoj prii, jedne je veeri kalif al-Amin ( 809.813. ) predao svome ujaku Ibrahimu ibn al-Mahdiju, profesionalnom pjevau, iznos od 300 000 dinara zato to je otpjevao nekoliko stihova od abu-Nuwasa. Al-Amin, o kome nije nita pohvalno zabiljeeno, imao je velik broj specijalnih amaca napravljenih u obliku raznih ivotinje za uivanj u vonji po Tigrisu. Jedna je od ovih laa liila na dupina, druga na lava, trea na orla. Svaka od njih kotala je 3 000 000 dirhama. U zbirci Aghani naii emo na priu o plesu koji je trajao cijelu no. Ples je osobno predvodio je al-Amin. Al-Masudi pripovijeda da je prilikom jednog ruka, koji je Ibrahim priredio u ast svoga brata al-Rashida, pred kalifa bila donesena zdjela s ribom u kojoj su renjii bili veoma maleni. Domain je, da bi objasnio stvar uzvanicima, primjetio da su renjii riblji jezici, na to je posluitelj dodao da je 150 jezika u zdjeli kotalo preko 1000 dirhama. I kada se oduzme sjaj kojim je orijentalna pria i mata protkala rasko dvorskog ivota u Bagdadu, mnogo toga ostaje to izaziva nae iznenaenje. O svakidanjem ivotu obinog graanina u Bagdadu i osjeanjima koja su potresala duu ovjeka s ulice nalazimo u izvorima vrlo malo podataka izuzev

moda pjesnika djela askete abu al-Atahiye. Na gradske trnice dolazio je iz Kine porculan, svila i moak, iz Indije i Malajskog arhipelaga mirodije, minerali i boje, iz turskih zemalja u centralnoj Aziji rubini, lazurni kamen, tkanine i robovi, iz Skandinavije i Rusije med, vosak, razne vrste krzna i robovi bijelci, iz istone Afrike slonovaa, zlatna praina i robovi crnci. Za prodaju kineske robe bile su odreene specijalne trnice. Carske provincije slale su karavanima ili morem svoje domae proizvode : Egipat riu, ito i platno; Sirija metalnu robu i voe; Arabija brokat, bisere i oruje; Perzija svilu, mirise i povre. Promet izmeu istone i zapadne strane omoguavala su tri pontonska mosta slina dananjim bagdadskim mostovima. Al-Khatib posveuje itav odsjek u svojoj povijesti bagdadskim mostovima, a jedan drugi njegovim kanalima (anhar). Iz Bagdada i drugih izvoznih centara arapski su trgovci prevozili do Dalekog Istoka, Europe i Afrike tkanine, dragulje, metalna ogledala, staklene kuglice, zaine, itd. Gomile arapskog kovanog novca naene u prvoj polovici 20.st. u udaljenim mjestima sjevernih zemalja: Rusije, Finske, vedske i Njemake svjedoe o nadaleko rasprostranjenoj trgovinskoj djelatnosti muslimana u ovom i kasnijem periodu. Za avanture mornara Sinbada koje ine jednu od najbolje poznatih pria u zbirci ''Tisuu i jedna no'', davno je utvreno da se baziraju na stvarnim dogaajima i stvarnim izvjetajima koja su sakupljali i doivljavali muslimanski trgovci. Monotoniju ulinog ivota s vremena na vrijeme prekidao je sluajni prolazak svatova. Strunjaci lijenici, pravnici, uitelji, pisci i sl. pod okriljem alMa'muna poeli su imati vane uloge. Jo u vrijeme kada je al-Nadim pisao svoj monumentalni spis al-Fihrist, neku vrstu popisa postojeih arapskih djela, bio je ogroman broj rukopisa koji su obraivali i takve predmete kao to su hipnotizam, onglerstvo, gutanje maa i vakanje stakla.

2. Duhovno buenje
Pobjeda muslimanskog oruja za vrijeme al-Mahdijeva i al-Rashidova Kalifata nad okorjelim bizantskim neprijateljem mnogo je doprinijela ugledu i slavi ovog perioda, jer je raskoan nain ivota uinio ovaj period popularnim u povijesti i pripovijetki. Ovaj period je i svjedok najznaajnijeg islamskog duhovnog buenja, ujedno i njavaniji period u itavoj povijesti ovjeanstva, ljudske misli i kulture. Ovo buenje treba zahvaliti, prije svega, stranim utjecajima, djelomino indoperzijskom i sirijskom a najvie helenskom. Ovaj je period znaajan zbog velikog broja prijevoda na arapski jezik s perzijskog, sanskrita, sirijskog i grkog. Arapski musliman koji nije imao nikakve vlastite naobrazbe, nauke, filozofije, knjievnosti, ponio je sa sobom iz pustinje dubok smisao za intelektualna saznanja, nazasitan apetit za uenje i mnogo latentnih sposobnosti. Tako je u Iraku prihvatio civilizaciju koja se razvijala pod perzijskim utjecajem. 75 godina nakon osnivanja bagdadskog Kalifata narodi koji su govorili arapski imali su prijevode glavnih filozofskih djela Aristotela, najbolje komentare neoplatonika i veine medicinskih spisa Galena. Islam je primajui glavne crte helenske i perzijske kulture, izgubio mnogo svoga izvornog, koji je odisao duhom pustinje i nosio peat arapskog nacionalizma. No, on je kao takav povezivao Europu s Bliskim Istokom. Kasnije

e islam snano djelovati i na panjolsku i Siciliju to je potaklo Europu na buenje na europsku renesansu. Najpoznatiji pisci na polju medicinske nauke, koji su se pojavili odmah nakon epohe velikih prevodilaca, bili su po narodnosti Perzijanci, ali po jeziku Arapi : Ali al-Tabari, al-Razi, Ali ibn-al-Abbas al-Majusi i ibn-Sina. Portreti alRazija i ibn-Sine ukraavaju veliku halu Medicinske kole Univerziteta u Parizu. Ali al-Tabari je god. 850. napisao svoje djelo Firdaws al-Hikmah ( raj Mudrosti ). To je jedan od najstarijih prirunika medicine. U ovom djelu se nalaze i brojna djela iz filozofije i astronomije. Ono se bazira na grkim i hindu izvorima. Poslije Alije ivio je istaknuti teolog, filozof i lijenik al-Razi. Abu-Bakr Muhammad ibn-Zakariya al-Razi (865.-925.) nazvan tako po mjestu roenja, Raju, nedaleko od Teherana, glavnog grada dananje Perzije. On je moda bio najoriginalniji i najvei od svih muslimanskih lijenika i najproduktivniji kao pisac. Odabirui novi poloaj za veliku bolnicu u Bagdadu, u kojoj je on bio glavni lijenik, priaju, povjeao je komade mesa na razliita mjesta i odabrao je ono mjesto gdje je meso pokazivalo najmanje znakove truljenja. Smatra se da je on pronaao seton (provlani otvor u kirurgiji).

3. Znaenje imena grada

Porijeklo imena grada Bagdada je osporavano. Neki kau da potjee iz aramenske fraze to nai ovja tala ( i nije ba poetino). Drugi smatraju da naziv dolazi od staroperzijske rijei ''bagh'' to znai Bog, i od ''dad'' to znai dar. Dar Boji...tako su ga stoljeima zvali, takvim se i predstavljao.

4. Hulagu u Bagdadu ( propast Abasidskog kalifata )

Godine 1253. Hulagu, unuk Dingis Kana, na elu ogromne vojske napustio je Mongoliju u namjeri da uniti Kalifat. Drugi val mongolskih hordi bio je u pokretu. On je pred sobom ruio sve male dravice. ak su pritom i djeca nemilosrdno masakrirana. Hulagova ena je bila kranka s klojom je zajedno doao traiti uvjete mira. Reeno mu je ukoliko kalif bude ubijen, cijeli svemir e se poremetiti, sunce sakriti svoje lice, kia prestati padati i biljke prestati rasti. Ali on je znao bolje zahvaljujui savjetu astrologa. Nakon toga sam grad bio je opljakan i zapaljen, nesretni kalif i 300 njegovih slubenika i kadija morali su se predati. Nakon toga su kalif i njegova porodica kao i veina stanovnika ubijeni. Bagdad je smrdio po leevima to je natjeralo Hulagua da se povue. Hulagu je bio osniva Mongolskog Kraljevstva u Perziji koje se prualo do granica Sirije i od Kavkaskog gorja do Indijskog ocaena. Bio je prvi koji je uzeo naslov Il-Khan. Pod Hulaguidima, Bagdad je bio doveden u poloaj glavnog grada provincije koja se zvala al-Iraq al-Arabi.

Putujui s australijskom grupom u pohod protiv snkcija u Iraku, Daniel Grnberg fotografirao je u svibnju 2001. ovaj dio Bagdada u kojem se vidi rijeka Tigris. Grad je ogroman i prostire se svojim irokim i prometnim ulicama. Slika je slikana s Hotela Mansour-Millia.

5. Bagdad danas

Bagdad je glavni grad Iraka s 5,6 milijuna stanovnika ( utvreno 2002. godine). Nalazi se u unutrnjosti na rijeci Tigris, gdje je sjecite kopnene i rijecne trgovine. U opisu poloaja Bagdada vano je istaknuti da se nalazi na mjestu najmanje udaljenosti rijeke Tigrisa i druge vane velike rijeke Eufrata. Eufrat je kraa rijeka i udaljenost do nje od Bagdada iznosi 50 kilometara. Udaljenost do Perzijskog zaljeva iznosi 900 kilometara morskim putem. Bagdad je, naravno, glavna trgovaka sila Iraka koja je povezana sa svojim najvanijim susjedima, Sirijom i Jordanom, vrlo dobrim cestama. Kroz Bagdad prolaze sve vanije poveznice, prometnice koje spajaju jug i sjever Iraka. Ovdje se takoer nalazi glavna avionska luka koja je nakon vise od desetljea irakih sankcija ponovo u upotrebi.

6. Ekonomija
Bagdad je stoljeima bio ekonomski najvaniji najbogatiji glavni grad Iraka. To se, naravno, nastavilo i nakon pronalaska nafte. Bagdad ima razvijenu vrlo raznoliku industriju. Proizvodi razne kone i drvene predmete, kemijske,tekstilne i elektrine proizvode, namjetaj, opeke, odjeu, cement i konzerviranu hranu i pia. Bagdad je, dakle, grad naftne industrije, proizvodnje hrane, koe i konih proizvoda te tekstilnih tvornica.

Bagdad jo uvijek ima rastuu porizvodnju rukotvorina kao to su ; sagovi, dragulji, odjea, kuni alat, koa itd. Bagdad je prvi, u 8.stoljeu otvorio svoju tvornicu papira. Bagdad je takoer centar financijskih operacija i sjedite Centralne Banke Iraka. Zanimljivo je kako u Bagdadu nije dozvoljeno poslovanje niti jedne strane (inozemne) banke. Veina dravne birokracije je smjetena u samom Bagdadu. Ovdje se nalaze i vodee obrazovne institucije kao to su to u ovom sluaju 3 velika sveuilita.

7. Ljudi
Populacija Bagdada je dramatino porasla u zadnjih stotinjak godina. Npr., 1932. godine Bagada je brojio 358,840 stanovnika, dok danas prema popisu utvrenom 2003. godine Bagdad ima izmeu 4 i 5, milijuna stanovnika. Veina ih je naravno muslimana i Arapa, manjinske su, naravno, kranske zajednice te je prisutna ali i vrlo slaba idovska zajednica. Malo ih je jer je ih je veina otila u 1950-ima. Ostale etnike i vjerske zajednice dolaze i pojavljuju se u okviru modernog Iraka, kao to su Kurdi i Armenci. Tu su i Iranci koji su otili iz Irana 70.-ih i 80.-ih. Ima i Indijaca i Turka.

8. Obrazovanje
Bagdad je u vrijeme Abasida, svojeg najveeg procvata kulture brojao 30 kola. Odgoj djeteta poinjao je kod kue. im je dijete moglo govoriti, oeva je dunost bila da ga ui ''izreku'' (al-kalimah) ; La ilaha illa-l-Lah ( nema Boga izuzev Alaha ). Kada je djetetu bilo 6 godina ono je moralo obavljatri ritualne molitve. Tek tada je zapoinjao njegov formalni odgoj. Osnovna kola je pripadala damiji ukoliko to nije bila sama damija. U centru nastavnog plana bio je Kur'an. Uili su itati, pisati i arapsku gramatiku, prie o Proroku, osnovne principe aritmetika i pjesme, ali ne i pjesme erotskog karaktera. Djeca bogataa imala su privatne uitelje koji su ih poduavali u lijepoj knjievnosti, aritmetici, vjeronauku i vjetini sastavljanja stihova. Bagdad je centar obrazovanja Iraka u kojem se nalaze, ve prethodno 3 velika spomenuta sveuilita; Sveuilite Bagdada utemeljeno 1957. godine, alMustansiriyya Sveuilite utemeljeno 1963. godine i Tehniki Fakultet utemeljen 1974. godine.

al-Mustansiriyya

Bagdad ima vie od tisuu osnovnih, stotine srednjih, nekoliko strunih kola, tehnikih instituta i u sklopu ova 3 sveuilita postoji i al-Bakr Vojnika Akademija. Obrazovanje u Bagdadu poevi od osnovnih kola do fakulteta je besplatno.

9. Kultura
Grad Bagdad je bio prije ratova koji su se odvijali 1980.-ih i 1990.-ih prvenstveno vodei kulturni centar cijelog arapskog svijeta. Neki od najpoznatijih skulpturista, pjesnika i pisaca dolaze iz Bagdada ili su djelovali u Bagdadu. U knjievnosti se Bagdad, 'Grad mira', istaknuo posebno po pjesmama slobodnih stihova. U Bagdadu je od velike vanosti i likovna umjetnost ; slikanje. Postoje i izloene su brojne izlobe koje su i jako dobro posjeene. Nacionlano kazalite je nekad bilo najbolje opremljeno kazalite u arapskom svijetu. No, nije posustalo ni nakon opsade.

10. Gradska struktura

Struktura grada Bagdada je ogromna. To nam potvruje i injenica da Bagdad kao grad ima nekoliko centara. S istone strane rijeke Tigris, podruje naselja Saadoun i al-Jamoun ulica, podruje je glavnih ljudskih aktivnosti. Taj dio je izgraen 70.-ih godina prolog stoljea. No, mnogo je starih i povijesnih graevina, pogotovo izvan samih cenatara. Uz Rashid ulicu mnogo je predivnih starih kua koje su danas ve oronule ili u prilino loem stanju. Te kue najee izgledaju na slijedei nain; razlikuju se meusobno prema drvenom dijelu od kojeg se sastoji prvi kat kue, reetkastih prozora i otovrenih dvorita u unutrnjosti kue. Ceste Bagdada su prilino iroke i jasno odjeljuju bagdadske zgrade jedne od drugih, pogotovo na zapadnom dijelu rijeke Tigris gdje se nalaze brojne vladine zgrade, hoteli te vile bogatih i onih manje bogatih ljudi. Kroz Bagdad prolaze velike i iroke ceste koje izvrsno povezuju sve strane toga grada i zato je jednostavno otii u obilazak grada autom. Tu su jo i tramvaji te podzemna eljeznica. Bagdad ima mnogo parkova a najpoznatiji je Zawra park. Takoer ima velikih i znaajnih graevina kao to je Martyr koja je izgraena 1983. godine visoka je 50 metara u ijem se sreditu nalazi katedrala. Naselja pored Vojnog kanala na istoku naseljena su siromanim kuanstvima i tome dijelu pripada 20-30% gradskog stanovnitva. Naravno, u Bagdadu su ostale od davnih vremena i stare povijesne graevine. Najstarija je takozvana abasidska palaa iz 12. ili 13. stoljea koja nikad nije ni dokazana kao palaa ili kua u kojoj je ikad ivio kalif ili neki poznat i cijenjen ovjek. Zatim, Mustansiriyya osnovna kola i Sahrawardi damija i obje

graevine potjeu iz 13.st. No, najznaajnija i njavanija bagdadska graevinaspomenik je Kadhimayn damija.

Kadhimayn damija
Povrina Al-Kadhimain damije u bagdadskom Al-Kadhimain podruju prekrivena je paljivo ukraenim ploicama. Damija je sagraena u 16.stoljeu. Ove fotografije su slikane nedavno za Transitional Foundation for Peace and Future Research.

Veina bagdadskih damija je sunitskih, manji broj pripada iitima. Mnogo je i crkava koje pripadajau sirijskim katolicima, nestorijancima i ostalima. Tu su jo i zajednice ortodoksnih Rusa, protestanata i romanskih katolika kojih je malo.

11. Irak ostao bez povijesti

Irak je ostao bez jednog dijela svoje pisane povijesti zbog prologodinje pljake Nacionalne biblioteke i arhiva u Bagdadu. Opus biblioteke i arhiva je dva puta opljakano i spaljeno tokom pada biveg reima u travnju 2003. godine. Jedan dio dokumenata je sklonjen neposredno prije rata u Iraku.Izgubljeno je oko 60 posto arhiva, koji sadre nekoliko miljuna ministarskih dokumenata, registara i potvrda o vlasnitvu. Ti dokumenti potiu jo iz osmanskog perioda, izjavio je direktor te institucije Sad Eksander. Prema njegovim rijeima, biti e potrebno oko godinu dana da se napravi inventar. U toj instituciji su se nalazili arhivi raznih ministarstava za vrijeme osmanskog perioda (1638-1918), britanskog mandata (1920-1932), monarhije (1932-1958), kao i republike. To su

jedinstveni dokumenti. To je pisano nasljee moderne irake drave koje je zauvijek izgubljeno, rekao je Eskander. Direktor institucije je ocijenio kao katastrofalno nestanak dokumenata o vlasnitvu, rasporeivanju imanja i pomoi damijama. Ti dokumenti potiu iz otomanskog perioda, a originali se uvaju u arhivima Bagdada ili Istanbula. Neposredno prije rata, jedan dio dokumenata iz osmanskog i monarhistikog perioda je sklonjen u podzemne prostorije Generalne direkcije turizma Bagdada. Meutim, dio tih dokumenata je uniten zbog poplava. Za vrijeme reima Sadama Huseina, drava, narod i Huseinovi bliski ljudi su zaplijenili imanja politikih zatvorenika, prognanika ili pokojnika. Jedan dio ouvanih dokumenata smo prebacili ali to nije profesionalno uraeno, pa su ona dodatno oteena, rekao je iraki uzvanik pri ministarstvu za kulturu Hosijar Mohamad. Biblioteka i vie od millijun knjiga je izbjeglo poar ali su najznaajnija djela ukradena. Veina od ukupno 300 drvenih djela je ukradeno, izjavila je biva iraka uzvanica Helima Husein. Jedino su ostali netaknuti arhivi koji su prije rata bili tajni dokumenti i na raspolaganju ministarstvu unutranjih poslova.

ZAKLJUAK

Umjetnika slika Bagdada iz 1638. godine.

Oko 762.godine Abasidska dinastija pozicionirala je ogromnu muslimansku vlast u novoosnovani grad Bagdad. U narednih vie od 5 godina, Bagdad e postati svjetski centar obrazovanja i kulture. Taj slavni period postao je poznat pod nazivom 'Zlatno doba' muslimanske civilizacije nakon to su uenjaci muslimanskog svijeta dali svoj veliki doprinos prirodnim i humanistikim znanostima: knjievnosti, medicini, matematici, astronomiji, kemiji i dr. Pod vladavinom Abasida, Bagdad je postao gradom bolnica, damija, knjinica i muzeja. Veina poznatih muslimanskih uenjaka od 9.st. do 13.st. zapoeli su svoje 'karijere' u Bagdadu. Jedan od najpoznatijih centara za uenje je bio Bayt alHikmah ( Kua mudrosti ) koja je privlaila svojedobno uenjake cijelog svijeta, svih kultura i svih religija. Ovdje su uenici zajedno sa svojim uiteljima prevodili grke rukopise i nastojali ih ouvati za sva vremena. Prouavali su Aristotela, Platona, Hipokrata, Euklida i Pitagoru. Iz Kue Mudrosti udomljavala je, osim ostalih poznatih znanstvenika, i najpoznatijeg matematiara svog vremena Al-

Khawarizmi, 'oca' poznate algebre koja je kasnije tako i nazvana upravo po nazivu njegove knjige Kitab al-Jabr. Dok je Europa bila u mranom dobu, Bagdad je tako bio u srcu raznolike i bogate civilizacije. U tom razdoblju bio je poznat kao najbogatiji i najintelektualniji grad, a po veliini je bio odmah drugi po redu iza Konstantinopola. Nakon 500 godina svoje vladavine dinastija Abasida je polako poela gubiti na svojoj vitalnosti i utjecaju u muslimanskom svijetu. Razlozi su bili prirodni ( mnogo polpava i poara ) i oni drugi koji su potekli od samog ovjeka ( ogromne razlike i rivalstvo izmeu sunita i iita ). Grad Bagdad je konano poraen od Mongola u 1258. godini to je bio sam kraj dinastije Abasida. Eufrat i Tigris su doslovno potekli crvenom bojom u to doba od krvi mnogih uenjaka. ivote je izgubilo 100 000 ljudi. Milijunski grad Bagdad bio je izmasakriran. Mnoge knjinice, kanali i velike povijesne vrednote su unitene i zauvijek izgubljene, a mnoge damije su unitene i oteene novim periodom ratova i bitaka koje su se nastavile i do danas.

Literatura :
Hitti, Philip : Istorija Arapa ; Biblioteka Posebna izdanja Veselin Meslea; Sarajevo, 1988 Klai Bratoljub : Rjenik stranih rijei ; NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE ; Zagreb, 2001

www.baghdad.com ( 21.12.2004.) www.zarez.hr/101z_zariste.htm (21.12.2004.) www.durmitorcg.com (21.12.2004.) www.lexicorient.com (21.12.2004.) www.nationalgeographic.com 26.12.2004.

Summary
Huge Baghdad city, originate a small village, was central place for lots of artists, salesmen, scientists, travellers and rulers of not only arabic world. Baghdad is the city of wisdom for a centuries. The city represents, not only for Iraqis but for Arabs across the board, a tme when the Arab world knew itself to be the center of civilazation, art and science. The Baghdad city was successfully led by lots of caliphs. The most important was alMansur- Baghdad's founder and Harun al-Rashid-caliph who was praise in verse in ''Thousands and one nights''. The symbol of Baghdad is reacher and deeper than whoever is messing it up with right now. Translation of Baghdad's name is ''The Abode of Peace''. The Baghdad of the caliphs is astonishing and savagely destroying. Keywords: 1, Abode of Peace ( Medinatu al-Salamu ) 2, caliph 3, ''Thousands and one night' 4, central of arabic world 5, city of wisdom 6, destroying