EUROPEIZACIJA

REGIONALNE POLITIKE I UTJECAJ NA PODNACIONALNE AKTERE

mr.sc. Aida Liha (aidaliha@yahoo.com) 7. prosinca 2011.

PREGLED TEMA IZLAGANJA

Uvod u kohezijsku politiku EU, temeljna naela Regije i vierazinsko upravljanje Europeizacija regionalne politike u pretpristupnom razdoblju Studije sluaja rad u grupama Rasprava

UVOD U KOHEZIJSKU POLITIKU

EUROPSKE UNIJE

NASTANAK KOHEZIJSKE POLITIKE

1950-1973. bez sustavnog razvoja regija; EAGGF za poljoprivredu i Europski socijalni fond (ESF) 1975. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 1985. Sustavan pristup nakon proirenja EZ na jug (Integrirani program za Mediteran) 1986. kohezija politiki cilj paralelno s produbljenjem ekonomske integracije: Jedinstveni europski ugovor Jedinstveno europsko trite; Reforma politike 1988. g. (Delorsovi proraunski paketi) viestruko poveana sredstva = 1/3 prorauna EU Kohezijski fond (1993) i fond za ribarstvo FIFG (1993) Nova podruja intervencije mobilizacija podnacionalne razine Dodatna naela koritenja sredstava: naelo partnerstva (regionalna i lokalna tijela) 1993. proiren na poduzea i sveuilita (tzv. gospodarski i socijalni akteri)! 1999. proiren na socijalne partnere (npr. Sindikate) Naelo supsidijarnosti Jedina redistributivna politika u EU

RAZVIJENOST EUROPSKIH REGIJA (BDP P/C) (IZVOR: EUROSTAT, 2006)

ODNOS URBANOG I RURALNOG U EU (IZVOR: EUROSTAT, 2009)

PROSJEK EUROPSKIH ULAGANJA U R&D

PRORAUN EUROPSKE UNIJE OKVIR ZA FINANCIRANJE REGIONALNOG

RAZVOJA

Proraun ne smije biti vei od 1,24% ukupnog BND EU Financijske perspektive (1988-1992; 1993-1999; 20002006) U svakoj novoj FP mijenja se struktura rashoda (Delors paket 1 i 2; Agenda 2000: poljoprivreda, strukturni rashodi, unutarnje i vanjske politike, administrativni trokovi i pretpristupna strategija) Proraun = 255 EUR/stanovniku/godinje (Eurostat, 2006.)

Prihodi Vlastita sredstva

Rashodi (20072013)
Naslov 1: a. Konkurentnost za rast i zapoljavanje (9%) b. Kohezija za rast i zapoljavanje (35,6%) Naslov 2: Zatita i upravljanje prirodnim resursima (42,5%)
Naslov 3: Graanske slobode (0,5%), sigurnost i pravda (0,8%) Naslov 4: EU kao globalni partner (5,7%) Naslov 5: Ostalo Administrativni trokovi (5,8%)

Tradicionalna vlastita sredstva

Prihodi od PDV-a
Prihodi na temelju udjela u BND-u

Korekcije za GB
Ostali prihodi

Rezerve

IZDVAJANJA IZ EUROPSKOG PRORAUNA NA IME

KOHEZIJSKE POLITIKE
350

300

250

200

150

100

50

0 1989-1993 1994-1999 2000-2006 2007-2013

NAELA KOHEZIJSKE POLITIKE (1)

Programiranje: uvoenje naelo planiranja pripremom viegodinjih programskih dokumenata umjesto dotadanjeg rada na godinjim projektima na ad hoc bazi Usmjeravanje/koncentracija: to ue definiranje geografskih podruja (Ciljevi) i podruja intervencija Partnerstvo: konzultacije s partnerima u provedbi i nadzoru programa razvoja

NAELA KOHEZIJSKE POLITIKE (II)

Naelo sufinanciranja/dodanost: Unija prua samo odreeni iznos sredstava individualnim projektima i programima dok se ostatak sredstava mora pribaviti (dodati) iz sredstava nacionalnog prorauna i/ili privatnih izvora Naelo nadzora i evaluacije: ocjena programiranja strukturnih fondova putem ex ante ili ex post evaluacija Naelo supsidijarnosti: uvedeno Ugovorom iz Maastrichta s ciljem da se na najbolji nain urede odnosi izmeu Komisije i drava lanica. Openito to naelo podrazumijeva da se vii autoritet ne oituje u sluaju da cilj moe biti ostvaren na nioj razini (Ug. iz Amsterdama, 1997. odluke donositi ..to blie graanima..)

NAELO USMJERAVANJA

to poticati u kojim podrujima vie kategorija intervencija: Ciljevi (Objectives) Razliiti problemi razliite intervencije i razliiti iznosi EU pomoi Kategorizacija problematinih podruja prema kriterijima: BDP per capita (Cilj 1) razina nezaposlenosti, zaposlenost u poljoprivredi, ribarstvu, industriji, gustoa naseljenosti, razina obrazovanja itd. (Cilj 2)

NUTS REGIJE
NUTS (Nomenklatura statistikih prostornih jedinica): NUTS I prikladan za analizu odnosa regija i EU (3-7 milijuna st.) NUTS II glavni okvir za provedbu regionalne politike (800 000-3 mil. st.) NUTS III prikladna za analizu i poduzmanje specifinih mjera regionalne politike (150 000-800 000 st.)
U vie sluajeva (SI, Baltike zemlje, MT, CY) itav nacionalni teritorij ini jednu regiju. Ako je njezin BDP p/c ispod 75% prosjeka EU, onda itava zemlje ostvaruje pravo na najizdaniju kategoriju pomoi. Primjeri:

Danska je definirana kao 1 NUTS I regija, jedna NUTS II regija koju ini 15 NUTS III regija

Njemaka je podijeljena na 16 NUTS I regija, 40 NUTS II regija, 543 NUTS III regije

KATEGORIJE INTERVENCIJA
-

Regije Cilj 1: Konvergencija NUTS II regije iji BDP p/c ne prelazi 75% prosjeka EU; zemlje iji BND p/c ne prelazi 90% prosjeka EU 81,54% prorauna kohezijske politike Regije Cilj 2: Regionalna konkurentnost i zapoljavanje ostale NUTS regije 15,95% sredstava Kohezijske politike Regije Cilj 3: Europska teritorijalna suradnja NUTS III regije koje granie s drugim zemljama lanicama ili s morskom ili vanjskom granicom EU

2,52% sredstava Kohezijske politike

NAELO PARTNERSTVA DEFINICIJA I RAZVOJ

bliske konzultacije izmeu Komisije, drave lanice i vlasti na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj i drugoj razini, pri emu svaka strana nastupa kao partner u provedbi zajednikog cilja (Uredba EEC 2052/88)
1989. partnerstvo treba dogovoriti u svakoj od regija kako bi se osmislilo, provelo i nadziralo programe SF. 1993. socijalni i ekonomski partneri 1999. agencije za zatitu okolia i ostale nevladine agencije.

Formalizacija vierazinskog upravljanja (nadzorni odbori, programiranje)

Razliite faze policy procesa (priprema, financiranje, provedba, praenje i procjenjivanje)

Identitet partnera kao ni oblik njihovog ukljuivanja nije isti u svim fazama policy procesa

NAELO PARTNERSTVA - ISKUSTVA

Model suradnje ovisno o ustrojstvu drave i nacionalnoj praksi: (de)centralizirano itd:

centralizirani (top-down), uz konzultaciju tj. davanje na miljenje nacrta i konanih verzija partnerima (kohezijske zemlje EU15, Dk, IRL, NL, LUX); bottom-up pristup (federalne zemlje B, D), gdje regije izrauju svoje programe koje dravno ministarstvo objedinjuje i daje politike odrednice; model suradnje nacionalnih i sub-nacionalnih tijela (A, FR, FIN, UK) dravnih ministarstava i regija putem konzultacija, partnerstava, radnih grupa.

PARTNERSTVO KAO ZAKLJUAK

Sastav i odnose u partnerstvu uvjetuju stupanj decentralizacije i tip dekoncentracije (Bache, Flinders, 2004) Rezultati istraivanja o uspjenosti provedbe partnerstva ukazuju na sljedee odrednice uspjenosti:

Tradicija nacionalnih institucija Prethodno iskustvo u lokalnim partnerstvima Mehanizmi uenja Tendencija ka regionalizaciji/decentralizaciji

NAELO FINANCIRANJA
Nadodavanje Nacionalna sredstva se ne zamjenjuju onima iz EU; Svaka Z "u svim dotinim podrujima uloi najmanje jednaki iznos svojih strukturnih izdataka ili izdataka iste vrste poput onog predvienog programskim planiranjem" (l. 11. Uredbe 1260/99). Z dune podnositi izvjea o tim strukturnim izdacima kako bi EK za Cilj 1 mogla ispitati naelo dodavanja EU sredstva mogu iznositi do 4% nacionalnog BDP-a N+ pravilo: rok za ugovaranje EU sredstava (n+2 ili n+3) EU sufinancira ukupne ili javne trokove ulaganja pogodne za sufinanciranje (eligible expenditure), i to ex post! Razina sufinanciranja do 75% ukupnih trokova za Cilj 1 do 50% za Ciljeve 2 i 3 kohezijske zemlje do 80% najudaljenija podruja i manji otoci do 85%

NAELO PROGRAMIRANJA

- DEFINICIJA

Zahtijeva od aktera suradnju u partnerstvu tijekom odreenog vremenskog razdoblja u razvijanju i provedbi razvojnih strategija

NAELO PROGRAMIRANJA (2)

Jednoglasna odluka Vijea EU o razini i nainu koritenja strukturnih sredstava EK: zajednike strateke smjernice (Community Strategic Guidelines) Nacionalni strateki referentni okvir (NSRF National Strategic Reference Framework), za ulaganja koje e sufinancirati EU Pregovori s EK sadraj NSRF i indikativna alokacija sredstava (npr. za Cilj 1: relativan regionalni i nacionalni prosperitet, relativna reg. nezaposlenost) EK usvaja NSRF NSRF u provedbene dokumente Operativni programi, po prioritetu na usvajanje EK

PROGRAMIRANJE MJERA
Provedbeni dokument s odgovorima na sljedea pitanja: to, kako, kome: cilj, korisnici, konkretne aktivnosti, tko provodi mjeru, koje procedure prijave i odabira projekata Predvieni izvori sufinanciranja: poveznice s nacionalnim proraunom? Kako obznaniti mjeru krajnjim korisnicima? Praenje: koji pokazatelji napretka provedbe? Kompjuteriziran unos i obrada podataka s ciljem praenja provedbe i procjene uinka

REGIJE I VIERAZINSKO UPRAVLJANJE

EUROPA REGIJA

Multipliciranje aktera u politikim aktivnostima i donoenju odluka

Vie od 90.000 lokalnih i regionalnih vlasti u EU, 75 regionalnih parlamenata s pravnom moi

Lokalne i regionalne vlasti provode oko 70% cjelokupnog EU zakonodavstva (Odbor regija, 2009.)
16% BDP-a u EU-27 (Odbor regija, 2009.) Brisel prvo najvee stjecite trgovinskih i gospodarskih interesa izvan Washington D.C.-a (Jeffery, 1996.) Prvi ured Hamburg i Saarland 1984. godine, danas preko 160 regionalnih ureda

REGIJE I REGIONALIZAM

Regije kao motor gospodarskog razvoja (endogeni model razvoja), rezultat gospodarstva, kulture, povijesti, politikog vodstva i konkurentnosti
Regije kao politiki prostor

Regije kao institucije (federalizam:D, B, A) ili slab administrativni regionalizam (IT, F)

Pozitivan uinak kohezijske politike na mobilizaciju regija (Keating, Hooghe, 2004) i jaanje regionalizma

MOBILIZACIJA PODNACIONALNIH IGRAA

Kohezijska politika kao katalizator mobilizacije podnacionalnih igraa Promjene u teritorijalnim odnosima unutar D Naelo partnerstva kao poticaj za mobilizaciju kroz:

Mobilizaciju mimo sredinje vlade pristup europskoj policy areni i policy procesu (tzv. internacionalizacija policy igraa, Lajh 2006): Osnivanje samostalnih regionalnih ureda Institucionalizacija u EU policy areni (CoR) Mobilizacija unutar dravne policy arene (mobilizacija vs. utjecaj) ovisno o ustavnim ovlastima u D (interiorizacija Europe, Lajh, 2006)

INTERNACIONALIZACIJA
DJELOVANJA

POLICY IGRAA

- UOBIAJENI CILJEVI

Utjecanje/Influencing

Utjecaj na donoenje odluka u EU Pojanjavanje pozicija unutar EU institucija Pridobivanje utjecaja openito u europskoj politikoj areni Sudjelovanje u policy procesu i oblikovanju razvojnih planova (uz nac. razinu i EK) Sudjelovanje u radu Vijea ministara

Pomo partnerima u regiji

Povezivanje/Liaising

Informiranje lokalnih/nacionalih partnera o mogunostima Povezivanje izmeu europskih aktera i lokalnih partnera Jaanje veza izmeu nacionalnih i europskih aktera

Umreavanje/ prikupljanje podataka/networking

Prikupljanje podataka o mogunostima financiranja Prikupljanje podataka o najnovijem zakonodavstvu Podizanje svijesti o vanosti prisustva u Briselu Pristup udrugama industrija, koalicija regija, brojnih platformi i transnacionalnim udrugama

INTERIORIZACIJA EUROPE -VIERAZINSKO

UPRAVLJANJE

Sloeni vertikalni odnosi meu akterima na razliitima teritorijalnim razinama i horizontalni odnosi izmeu aktera iz javnog, privatnog i volonterskog sektora (Bache et al. 2010)
Proces promjena kojeg oznaava pojava teritorijalno isprepletenih policy mrea (Marks, 1993.):
Tip 1 sustav upravljanja u kojem je podjela autoriteta ograniena na jasne nadlenosti koje se ne preklapaju, na ogranienom broju teritorijalnih razina od kojih svaka ima odgovornost za grupu funkcija Tip 2 - upravljanje u kojima su odgovornosti specifine prema radnjama i u kojima nadlenosti djeluju na brojnim teritorijalnim razinama koje se preklapaju.

REZULTAT POLICY PROCESA I VIERAZINSKOG

UPRAVLJANJA

Koncept vierazinske vladavine nadnacionalna, nacionalna i podnacionalna ovlasti razdijeljene meu policy igraima meu najmanje dvije razine (Lajh, 2006) Transformacija redistribucije u utjecaj? Kljune pretpostavke o naravi procesa:
Igrai na podnacionalnoj razini jednako su vrijedni onima na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini Ovlaivanje podnacionalne razine ne znai smjenu nacionalne razine U procesu formiranja i provedbe javnih politika nadnacionalne institucije imaju neovisan utjecaj i nisu puki zastupnici dravnih izvrnih vlasti

EUROPEIZACIJA REGIONALNE POLITIKE U PRETPRISTUPNOM RAZDOBLJU

EUROPEIZACIJA REGIONALNIH POLITIKA U

PRETPRISTUPNOM RAZDOBLJU

Nacionalne vlasti/tijela kao vratari politike koji podeavaju utjecaj ostalih igraa ovisno o vrsti policy tematike i odgovarajuoj fazi policy procesa (Bache, 1988, u Lajh, 2006).
Prevladava tzv. koncept slojevitosti - marginalne promjene na razini lokalnog upravljanja s izostankom znaajnijih promjena dominantnog tipa upravljanja (Bruszt, 2008.). Drave lanice odluuju o nainu i strukturi partnerstva.

POLICY ODGOVORI NA KOHEZIJSKU POLITIKU EU EUROPEIZACIJA

Odricanje od nekih policy instrumenata razvoja Nova uloga samoupravnih jedinica koncepti razvoja:
Teritorijalna kohezija, Endogeni razvoj Poduzetniki model upravljanja i partnerstvo

Pravni okvir za regionalnu politiku u RH

Zakon o regionalnom razvoju (NN 153/99), Uredbe o stopi nerazvijenosti (NN 63/10), Uredba o obaveznom sadraju, metodologiji Strateko planiranje (Strategija razvoja RH; upanijske razvojne strategije) Institucionalni okvir: ministarstva (MRRVG), SDURF, Agencija za regionalni razvoj RH (ARR), reg. partnerska vijea, regionalne razvojne agencije

POLICY ODGOVORI
IZVOR: STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA 2011-2013., MRRVG, 2009.

uvedena je praksa partnerstva kao osnovne metode rada u oblikovanju regionalne razvojne politike i kao temeljna institucionalna struktura koja treba omoguiti takvu participativnu metodu rada; uveden je jedinstveni model ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica podrune (regionalne) i lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti kao i jedinstveni sustav kriterija za izdvajanja podruja s razvojnim potekoama; Odreeni su osnovni planski dokumenti za programiranje regionalnog razvoja ime se stvorila usuglaena i ujednaena osnova upravljanja razvojnom politikom RH; jasno je odreena uloga i odgovornost nositelja regionalne razvojne politike na razini sredinje drave; jasno je odreena uloga i odgovornost jedinica podrune (regionalne) i lokalne samouprave u koncipiranju i voenju regionalne razvojne politike; institucionalizirana su temeljna naela upravljanja regionalnom razvojnom politikom i uvedena jedinstvena terminologija;

radi uinkovitijeg planiranja i praenja provedbe politike regionalnog razvoja odreeno je ustrojavanje sredinje elektronike baze razvojnih projekata.

ADMINISTRATIVNA PODJELA RH

PODJELA NA NUTS REGIJE

BDP p.c. PPS 2003 (u , incl. sivu ekonomiju) BDP p.c. PPS 2003 (u , incl. sivu ekonomiju , EU 27 = 100)

Broj stanovnika

Stanovnitvo (%)

Sjeverna i Istona (Panonska) Hrvatska

Jadranska Hrvatska

1.351.517

30,46

6.926,26

36

1.427.008 1.658.935 4.437.460

32,16 37,38 100,00

9.584,31 12.681,00 9.932,44

50 66 51

Sjeverozapadn a Hrvatska
HRVATSKA

PROJEKCIJE RASTA WORLDSCAN IZVJETAJ

Pokazatelji Poetna godina 2008. Cilj 2015 Cilj 2020 Cilj 2025

BDP p.c. pri PPS kao % prosjeka EU 27* Worldscan

62,6%

67%

73%

79%

62,6%

69%

77%

86%

* Uz pretpostavku za potencijalni rast proizvodnje u EU 1,6%, a HR 3,5%

PROGRAMIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE

RAD U GRUPAMA I RASPRAVA

SWOT ANALIZA

SWOT poveznica izmeu (do)sadanjeg razvoja i eljenog budueg razvoja izraenog u viziji, stratekim ciljevima i prioritetima razvoja upanije

SWOT ANALIZA
IZVOR: PRAVILNIK O OBVEZNOM SADRAJU, METODOLOGIJI IZRADE I NAINU VREDNOVANJA UPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA, NN

153/09

S-Snage (strenghts)
Snage podruja, resursi i sposobnosti unutar upanije na koje se ona moe osloniti u razvoju, s najveim mogunostima

W- weaknesses (slabosti)
Slabosti ukazuju koja podruja, resursi i sposobnosti unutar upanije ograniavaju ili onemuuju njezin razvoj

O-opportunities (prilike)
Podruja, resursi i sposobnosti izvan upanije koje bi upanija mogla iskoristiti za svoj razvoj (poveati snage i/ili smanjiti slabosti)

T- threats (prijetnje)
Podruja, resursi i sposobnosti izvan upanije koje mogu ugroziti njezin razvoj (smanjiti snage i/ili poveati slabosti)