Milica Miljkovi 11/67 RESPONSIBILITY TO PROTECT (R2P) ODOVORNOST DA SE ZATITI R2P je nova norma u oblastima meunarodne bezbjednosti i ljuskih

prava za rijeavanje nuspjeha meunarodne zajednice u speavanju i zaustavljanju genocida, ratnih zloina, etnikog ienja i zloina protiv ovjenosti. Bitni elementi R2P norme dogovreni paragrafima 138- 139 Zavnog dokumenta sa Svijetskog samita UN 2005 godine su : 1. Drave imaju primarnu obavezu da svoje stanovnitvo zatite od genocida, ratnih zloina, loina protiv ovjenosti i etnikog ienja. Ova odgovornost ukljuuje spreavanje ovih zloina ukljuujui i podsticanje na izvrenje zloina. 2. Meunarodna zajednica bi trebala da, u skladu sa potrebama, podstie pojedinane drave i prua im pomo u ostvarivanju ove odgovornosti. 3. Meunarodna zajednica treba da podri UN u uspostavljenju kapaciteta za rano upozoravanje. 4. Meunarodna zajednica ima odgovornost da koristi odgovarajua diplomatska, humanitarn a i druga sredstva za mirno rijeavanje sporova u skladu sa poglavljima VI i VIII Povelje Ujedinjenih Nacija, kako bi zatitila ugroeno stanovnitvo kojima prijete ovi zloini. 5. Kada drava oigledno napravi propust po pitanju sopstvene odgovornosti pruanja zatite i kada su mirovna sredstva neadekvatna, meunarodna zajednica mora da preduzme snanije mjere, kao to su mjere u skaldu sa poglavljem VII Povelje Ujedinjenih Nacija, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na kolektivnu upotrebu sile s ovlaenjem Savjeta bezebjednosti. Jedino u tano definisanim situacijama meunarodna zajednica moe primjeni posebne mjere pa i intervenciju kako bi stanje u nekoj dravi dovela u zadovoljavajue. Te situacije su odreene glavom VII Povelje ujedinjenih Nacija. Ovom glavom se legalizuje intervencija. Meutim legalitet nije isto to i legitimitet, odnosno neuporedivo je tee osigurati legalitet nego letimitet za intevenciju. Upravo se na bazi legitimiteta grade teorije, koje pokuavaju da proire krug situacija prilikom kojih je humanitarna intervencija dozvoljena. Jedna od takvih teorija ili preciznije reeno pristupa jeste Odgovornost da se zatiti ( eng. Responsibility to Protect, poznat kao R2P).

Milica Miljkovi 11/67 Krajem devedestih goina XX vijeka, tadanji generalni sekretar UN-a Kofi Anan pokuao je da pronae put iz konceptualnog orsokaka, koji se nalazio u srcu debate o suverenitetu i intervenciji, tako to je tvrdio da ne postoji jedna ve dvije vrste suvereniteta. Dravni suverenitet mora biti u ravnotei sa individualnim suverenitetom. Po njegovom miljenju dravni suvrenitet je redefinisan. Drave se danas vide kao instrumenti koji su na usluzi svojim graanima, a ne obrnuto. U isto vrijeme individualni suvrenitet koji podrazumjeva fundamentalnu slobodu svakog pojedinca garnatovanu Poveljom UN-a i kasnijim meunardnim ugovorima unapreen je i obnovljen iroko rasprostranjenom svijeu o vanosti ljudskih prava. Kako Anan istie, kada danas itamo Povelju UN-a , svijesniji smo nego ikada da je njen cilj da zatiti pojedinana ljudska bia, a ne one koji ih ugroavaju ( Annan, 1999 : 49-50 ). Oslanjajui se na ove rieji kao i na govor koji je Kofi Anan odrao na tzv. Milenijumskom zasjedanju Generalne skuptine UN-a, kanadska vlada na inicjativu ministra inostranih poslova Lojda Aksvortija, formirala je meunarodnu komisiju koja ima zadatak da se izbori s itavim spekrom legalnih, moralnih, opretivnih i politikih pitanja, pokrenutih u debati da konsultuje najiri krug eksperata irom svijeta, kao i da dostavi izvjetaj koji e pomoi generalnom sekretaru UN-a i ostalim akterima da pronau zajedniki jezik kada je rije o ovom pitanju. Meunarodna komisija za intrervenciju i dravni suverenitet ( International Commision on Intervention and State Sovereignty ), zvanino je formirana septembra 2000 godine, i poslije svega neto vie od godinu dana, u decembru 2001. godine publikovala je izvjetaj pod nazivom Odgovornost da se zatiti . Kako je navedeno u izvjetaju novi pristup intervencijama koji se bazira na zatiti ljudi mora ispuniti etiri osnovna kriterijuma : - Mora da ustanvoi jasna pravila procedure i kriterijume za odreivanje toga da li , kada i kao intervisati ; - Mora da ustanovi legitimitet vojnih intervencija kada su one neophodne i kada svi ostali pristupi nisu dali rezultat; - Mora da osigura to da su vojne intervencije, kada se dogode izvode iskljuivo radi konkretnog cilja, da su efikasne i da su preduzete mjere sa jasnom brigom, da se minimalizuju ljudske rtve i institucjonalna teta.

Milica Miljkovi 11/67 - Mora da se pomogne eliminisanju kada je to mogue, uzroka konflikta i da se poveaju anse za uspostavljanje dugoronog i odrivog mira. ( ICISS, 2011 : 11). Kako stoji u cijelom dokumentu cilj ovoga izvjetaja je da se kompletno promjeni glediste na intervencije. Preciznije on isistira na tome da fokus ne treba da bude na paravu da se intervenie ve na odgovornosti da se zatiti. Moemo rei da je osnovna ideja, koja stoji iza cijelog ovoga poduhvata, to da drave budu natjerane da rade na stvaranje uslova za nesmetan ivot svojih graanina da omogue svojim graaninima miran i siguran ivot, da ih zatite do krenja ljudskih prava jer u suprotnom meunarodna zajednica moe na sebe pruzeti odgovornost da ih zatiti. Izvjetaj se bazira na dva kljuna principa : dravni suverenitet implicira odgovornost primarna odgovronost za zatitu ljudi lei u dravi, princip dravne neintevencije preputa mjesto meunarodnoj zajednici da zatiti. Samtram da nevoljnost drave i nemogunost drave ne mogu se izjednaiti, odnosno da ne mogu predstavljati jednak uslov za spoljnu intervenciju. Naprosto to su dvije bitno razliite situacije. Po mom miljnju onda kada drava ulae jasne napore da okona situaciju u kojoj dolazi do ugroavanja njenih graana, iako ti napori ne daju rezultate, to ne daje meunarodnoj zajednici da inrevenie ve samo da toj dravi ponudi pomo, bez saglasnosti drave u ovakvim situacijama ne bi se smjele preduzimati nikakave (vojne ) intervencije. I u veini situacija drava e pristati na pomo bila ona diplomatskog, humanitarnog, vojnog ili nekog drugog karaktera. Razmotrila bih sada koje to mjere meunarodna zajednica moe koristiti protiv odreene drave. Izvjetaj navodi vojne, ekonomske i politike (diplomatske ). Kako je najinteresantnija vojna intervencija kao oblik naruavanja teritorjalnog suvereniteta drave, blie u objasniti koji su to uslovi prema Izvjetaju, koji moraju biti ispunjeni da bi intervencija bila opravdana, a to su : - veliki gubitak ljudskih ivota, sa postojanjem genocidne namjere ili bez nje, gubitak koji je rezultat namjernog postupanja drave ili zanemarivanja ili nesposobnosti drave da ga sprijei, - masovno etniko ienje, bilo da je izazvnao ubistima, prisilnim istjeravanjem, terorom ili silovanjem ( ICISS, 2001 : 33 ) . U izvjetaju su potom bilie odreena ova dva kriterijuma, pa je naglaeno da se ovdje prije svega misli na genocid, ratne zloine, zloine protiv ovjenosti , etniko

Milica Miljkovi 11/67 ienje, ali se ne pominju dvije, za dosasanje kriterijume, nove situacije : reagovanje ured kolapsa drave koje rezultira izlaganjem stanovnitva masovnoj gladi / ili graanskom ratu i reagovanje u sluaju ogromnih prirodnih ili ekolokih katastrofa kada drave nee ili nije u stanju da se izbori, a ne trai pomo, kao kada je dolo ili moe doi do znaajnog gubitka ljudkih ivota. Da je uticaj Izvjetaja Meunarodne komisije za intervenciju i dravni suverenitet u svijetu izuzetan, govori i to da je 2005. godine, povodom ezdestogodinjice Ujedinjenih Nacija , na kraju zasjedanja Genaralne skuptine usvojen dokumeti iji se paragrafi 138 139 direktno pozivaju na izvjetaj. U dokumetu stoji da svaka pojedinana drava ima odgovornost da zatiti svoje stanovnitvo od genocida, ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti i etnikog ienja. Ta odgovornost podrazumjeva prevenciju takvih zloina ukljuujui u to i procesuiranje podsrekivanja primjenom odgovarajuih i neophodnih mjera. Dalje je naglaeno da meunarodna zajednica, dkelovanjem UN- a takoe ima odgovornost da koristi odgovarajua diplomatska, humanitrani i druga mirna sredstva u skaldu sa glavama VI iVIII Povelje UN-a. U ovom kontekstu kako je navedeno drave lanice spremne su da preduzmu pravovremenu i kolektivnu akciju, posredstvom Savjeta bezbjednosti u skladu sa Poveljom UN- a, ukljuujui u to i glavu VII Povelje UN-a, koja zavisi od sluaja do sluaja i koja moe biti pokrenuta u saradnji sa relevantnim regionalnim organizacijama, ako se pokae da su mirna sredstva neadekvatna i da dravene vlasti neuspjevaju da zatite svoje stanovnitvo ( UN General Assembly, 2005, paraf. 138-139 ). Ovdje treba napomenuti da odluke Generalne skuptine nisu pravno obavezujue, kao to treba i primjetiti da Generalna skuptina zakljuila da meunarodna zajednica treba da reaguje u sluaju tradicjonalnih meunarodnih zloina pomenitih u Izvejtaju, ali nije pomenula glad i velike ekoloke ili prirodne katastrofe koa razlog pokretanja intervencije. Mogu rei da su upravo ova dva razloga najblia konceptu ljudske bezbjednosti, te da se ovdje ilo linijom manjeg otpora kako bi bilo postignito da se ovaj dokument donese koncezusom. Ipak, kako neki autori istiu, ovaj dokument predstavlja kljuni pomak od prava da se intervenie kao odgovornosti da se zatiti. Meutim etiri pomenuta zloina dijelo su krivinih zakonodavstava svih ili bar veine drava svijeta i predstavljaju meunarodne zloine. Dakle, tako gledano ovo ne predstavlja novinu. Drgo injenje ovih zloina moe se

Milica Miljkovi 11/67 smatrati prijetnjom po meunarodni mir i bezbjednost, te Savjet bezbjednosti moe koristiti ve postojee mehanizme. Isto tako neophodno je naglasiti da meunarodna zajendica moe reagovati iskljuivo putem Savjeta bezbjednosti i iskljuivo podsredstvom rezolucija ovoga organa. Samo se tada sa stanovita meunarodnog prava, intervencija protiv suverene drave moe smatrati legalnom. Iako je koncept ljuske bezbjednosti nastao pod okriljem Ujedninjenih Nacija, one su se pokazale nespremne da ga ostvare ( United Nations, 2004 : parf. 13). Ovaj citat prilino jasno oslikava realno stanje. Posebno je interesantno to ove rijei izgovaraju same Ujedinjene Nacije, interesantno je zato to je koncept ljudske bezbejednoti roen u UN-u. Organizacija Ujedinjenih Nacija je nastala da bi rijeila problem oruanih sukoba izmeu drava, ali dannja stvarnost se bitno razlikuje od situacije koja je postojala u meunarodnim odnosima 1945. godine. Upravo je razvoj koncepta ljudske bezbjednosti jedan od naina da se savremenim problemima prie na savremen nain, jer danas je ovjek sve vie okrenut sebi,a manje dravi. Meutim ne smije se smetnuti sa uma da je ovjeku drava i dalje neophodna, jer bez jake i zdrave drave ovjeku je teko da se suoi sa savremenim bezbjednosnim izazovima, rizicima i pretnjama., a kada kaemo via instanca, prosto je prirodno da pomislimo na Ujedinjene Nacije. U tome i jeste ansa UN- a i one nadstoje da je iskoriste. Reeno je da se Ujedinjene nacije pokazale nespremne da ostvare koncept ljudse bezbjednosti. Po, miljenju mnogih autora, a sa kojim se i ja lino slaem je da je glavni razllog za to, nemogunost ili nesposobnost UN-a da utie na drave, odnosno da vie utie na njihovu spoljno- politiku praksu, ali i na nain na koji drave primjenjuju koncept ljudske bezbjednosti u svojim granicama. Treba naglasiti da takav naruen ugled i smanjen uticaj Un- a je posljedica nuspjeha u pojedinim kriznim situacijama u prolosti ( Ruanda, Srebrenica..). Upravo zato su Ujedinjene Nacije pristupile reformi. U samom Izvjetaju komisije ( ICISS) se napominje da znaenje i opseg bezbjednosti se danas bitno drugaije odreuje u odnsou na 1945-tu. Godinu. Ljudska bezbjednsot se odreuje kao bezbjednost ljudi obezbeivanje njihove fizike sigurnosti, njihovog ekonomskoh i drutvenog blagostanja, potovanja njihovog dostojanstva i vrijednosti kao ljudskih bia, kao i zatitu njihovih ljudskih prava i fundamentalnih sloboda ( ICISS, 2001 : 15 ). Zapravo cilj izvjetaja je usmjeravanje panje na potrebe

Milica Miljkovi 11/67 onih koji trae zatitu ili pomo. Posebno se naglaava da se fokus debate o bezbjednosti pomjera sa teritorjalne bezbjednosti i bezbjednosti ostvarenoj naoruanjem, ka bezbjednosti ostvarenoj ljuskim razvojem. Kako se u izvjetaju navodi mnoge drave su i dalje vezane za usku definiciju bezbjednosti, to dovodi od toga da troe mnogo vie sredstava da odbrane svoje graene od nedefinisanog ( spoljnog ) vojnog napada, nego da zatite od sveprisutnih neprijatelja dobrog zdravlja i ostalih stavrnih prijetnji ljuskoj bezbjednosti.

Milica Miljkovi 11/67 LITERATURA -Annan, K ( 1999) Two Concepts of Sovereignty , The Economist, September 18. -UN General Assembly ( 2005 ) World Summit Outcome 2005 , Resolution A/RES/60/1 October 24. -www.responsibilitytoprotect.org. -Booth, K ( 2005) Critical Security Studies and the Study of World Politics, London, Lyinne Rienner Publisher.