Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad Iz Fizike 2
Seminarski Rad Iz Fizike 2
Boris Jevri Belma Nefi Mahir osi Malik Dinar Semir Mlivi Breza 2012. Prof. Adnan Tihi
Totalna refleksija
Seminarski rad
Totalna refleksija
Na graninoj povrini izmeu dvije povrine svjetlost se djelomino prelama, a djelimino odbija. Ukoliko poveavamo upadni ugao, poveava se i prelomni. Za u2 > u1 bit e p2 > p1. Pri odreenom upadnom uglu ugr pri prelasku svjetlosti iz optiki gue u optiki rjeu sredinu, odgovarajui prelomni ugao e biti pravi (p = /2), a prelomni zrak e kliziti po graninoj povrini. Za jo vei upadni ugao zrak se vraa u istu sredinu. Sva upadna svjetlost se reflektuje i tu pojavu nazivamo totalna refleksija.
Upadni ugao ugr kome odgovara prelomni ugao /2 naziva se granini ugao. Do totalne refleksije dolazi kada je upadni ugao izmeu graninog i pravog (ugr < u < /2). Iz relacije (n1 sin u = n2 sin p) slijedi da je :
Ako je druga sredina zrak, a n indeks prelamanja prve sredine, onda je: Ugr = arc sin
Totalna refleksija
Seminarski rad
itava oblast fizike, vlaknasta optika, sa velikom primjenom u tehnici, telekomunikacijama i nauci se razvila na principu pojave prenosa svjetlosti totalnom refleksijom kroz stakleno vlakno, sainjeno od dvije vrste stakla indeksa prelamanja n2 i n1 (n1 > n2 ) koji omoguavaju tu pojavu totalne refleksije.
Totalna refleksija svetlosti se koristi kod prizmi koje su u sastavu optikih instrumenata. To su pravougaone prizme iji su ostali uglovi 45 (granini ugao za staklo od koga su napravljene je 42). Svetlosni zrak koji pada normalno na neku stranu prizme ne menja pravac prostiranja, ve pada na drugu stranu prizme od koje se totalno reflektuje pri emu promeni pravac ili smer za 90 ili 180 (slika 3.).
Totalna refleksija
Seminarski rad
tvar
( o)
Fatamorgana Na prelamanju svjetlosti i totalnoj refleksiji zasnivaju se neke pojave u atmosferi kako to je npr. fatamorgana. To je pojava da se na izvjesnim mjestima vide obrnuti likovi predmeta kao u ravnom ogledalu na zemlji ili u zraku. Uslovi potrebni za njeno nastajanje zahtjevaju da zrak blizu povrine tla bude manje gust nego gore, to se deava iznad povrine koju intenzivno zagrijavaju sunevi zraci. U pustinjskim arkim predjelima je to esta pojava.
Totalna refleksija
Seminarski rad
Svjetlost od udaljenog objekta dolazi do posmatraa tako to prolazi iz guih u rjee toplije slojeve zraka, pa se prelomni ugao iz sloja u sloj poveava i na jednom od slojeva totalno se reflektuje kao na slici 4. Posmatra ima osjeaj da se predmet nalazi u presjeku produetaka pravaca zraka koje dopiru u oko i vidi predmet izvrnut kao i u ogledalnoj povrini. Kako se neki zraci nisu uspjeli totalno reflektovati, posmatra vidi i uspravan predmet.
Obrnut sluaj se deava u hladnim predjelima, iznad morske povrine, gdje su gornji slojevi rjei od donjih. To je gornja fatamorgana (slika 5.).
Totalna refleksija
Seminarski rad
Izvori informacija:
Fizika sa zbirkom zadataka za III razred srednje kole, IP ''Svjetlost'', Sarajevo (1998.)
http://en.wikipedia.org/wiki/Fata_Morgana_(mirage) http://sr.scribd.com/doc/89993356/25/Totalna-refleksija