Rudolf Steiner

Prekretnice duhovnog ivota

est predavanja odranih u Berlinu 19. sijenja, 16. veljae, 2. i 9. oujka, 14. prosinca 1911. te 25. sijenja 1912.

SADRAJ
Predgovor Zaratustra Hermes Buddha Mojsije P r o r o k Ilija Krist i dvadeseto stoljee Rudolf Steiner 7 15 45 75 107 137 163 192

PREDGOVOR
Ovim ciklusom predavanja Rudolf Steiner s daje

pregled da ma u

odreenih svjetlu

povijesnih sagledamo

zbivanja uloge iz

aspekta na

r a z v o j a ljudske svijesti. T o n a m o t v a r a m o g u n o s t novom nekih, ve otprije poznatih velikana prolosti.

Suvremena znanost na povijest gleda samo kao na slijed dogaanja u f i z i k o m svijetu. P r i t o m g o t o v o z a n e m a r u j e n a j v a n i j u i n j e n i c u , a ta je da su s v a dogaanja odraz d j e l a ili nja i dogaaja propusta, u ovjekova p r a v o g bia, njegove osjea koji ih due i n j e g o v a duha. Ona su posljedica o v j e k o v i h p l o d o v j e k o v i h misli, svijetu stoji ovjek m a n i f e s t a c i j a n j e g o v e v o l j e . Jer, fizikom iza svakog

i n i c i r a , p r o v o d e i u d j e l o i d e j e u s k l a d u sa s v o j i m , v l a s t i t i m stupnjem svijesti, sredine opeg i napokon u stupnjem svijesti svoje sa u stupnjem svijesti funkciji n j e g o v a skladu

cijeloga ovjeanstva a sve napretka. djelovanje Kad u bi nije se

ovjekovo vanjske u poticaje.

samo

reakcija

na

sve

moglo izmeu

objasniti dogaaja bi u l a z i l o

u z r o n o posljedinim f i z i k o m svijetu,

vezama ljudski

i v o t ne

nita n o v a , ne bi b i l o razvoja, a o v j e a n s t v o bi danas bilo kao u svojim p r a p o e c i m a . Sve novosti, meutim, koje ovjek unosi u razvoj, dolaze iz p o d r u j a koja s e n a l a z e i z n a d o s j e t i l n o g svijeta. S v e to p o k r e e r a z v o j ovjeanstva potjee od ideja koje ovjek crpi iz svoje due i iz svojega duha. Zato ni povijesna zbivanja ne m o g u biti samo puki slijed fizikih d o g a a n j a v e su izraz o d r e e n o g stupnja ljudske svijesti, primjerenog odreenom povijesnom razdoblju. 7

Prouavajui djela, nim u koja je ustrojem drugo drukiji. bio

povijest u sposoban

moemo sa uiniti su s u

uoiti

da

ovjek

skladu

svojim

duev

jednome stanje

p o v i j e s n o m r a z d o b l j u , ne bi m o g l a biti izvrena neko vrijeme, Zato kad njegovo svijesti, n j e g o v nain razmiljanja i osjeanja bili sasvim na esto osudom gledamo na pojedina povijesna zbivanja, primjerice

kriarske r a t o v e v o d e n e u i m e Krista, na p r o g o n e katara, na p r o g o n e vjetica u s r e d n j e m vijeku ili na nain kako su se Spartanci odnosili prema s v o j o j djeci. U z m e m o li, m e u t i m , u o b z i r stanje svijesti sudionika u n a v e d e n i m d o g a a j i m a , m o i e m o lake shvatiti da su i n i l i u p r a v o o n o to je bilo primjereno tadanjem stupnju svijesti, nainu razmiljanja i osjeanja njihove sredine. U s p o m e n u t i m sluajevima nije bila rije o ekscesnim niti marginalnim koje su u djelo grupama, provodile v e o g r u p a m a ljudi stajalita veine to

su u o d r e e n o d o b a bila o p e p r i h v a e n a unutar pojedine ivotne zajednice. Promotrimo godina pomau lako razvoja djela li samo posljednjih pri kulture se pedesetak nam

ovjeanstva, suvremene kako od

emu

(knjievnost, ovjek koji su

filmski zapisi, nosai zvuka, likovna umjetnost), emo uoiti suvremeni vrnjaka uvelike razlikuje su svojih drukiji

ivjeli s r e d i n o m 20. stoljea. Dananjem v r e m e n u primjereni odijevanja, unutar su se svakoga 8 sasvim sustavi v r i j e d n o s t i ljudima, u te stupnju odnosa svijesti u glede samoga fizikog izgleda pojedinca, naina naina ophoenja s itd. zbog Sve te promjena ovjeka obitelji upravo promjene dogodile

pojedinog

ovjeanstva

cjelini. M n o g o toga to j e prije p e d e s e t a k g o d i n a bilo n e m o r a l n o i drutveno neprihvatljivo, danas predstavlja S razvijena jeku opeprihvaeni strane, i da naa svoj obrazac ponaanja. visoko ov stjee i jedne kultura dananja, intelekt

civilizacija razvija

suvremenom

omoguuju

naobrazbu i m i m o uobiajenih formalnih obrazov nih institucija, tako da se danas stupanj kulture i n a o b r a z b e pojedinca vie ne m o e procjenjivati p r e m a i n s t i t u c i o n a l i z i r a n i m kriterijima. S d r u g e se strane ovjekova svijest razvija prema sve veoj i n d i v i d u a l i z a c i j i i o s v j e t a v a n j u v l a s t i t o g a Ja. S t o ga je dananji ovjek vie n e g o ikada prije spreman sam istraiti i promisliti o prolim u pitanje vremenima, ono to je dogaajima i osobama, tencijalima, esto koristei se v l a s t i t i m p o

dovodei

d o n e d a v n o bilo opeprihvaeno. Ova povijesti ljudske i su predavanja doprinos s rasvjetljavanju aspekta razvoja dje

povijesnih od

dogaaja da a

svijesti. injenice ustroja, vanjske ovjek donekle svojim je

Polazei njegova bilo

l o v a n j e m tijekom povijesti, koje je p r o i z l a z i l o iz duevnog na takoer mijenjao odgovor poticaje, nije

s a m o f i z i k i s v i j e t n e g o j e taj f i z i k i s v i j e t p o v r a t n o d j e l o v a o i n a n j e g o v r a z v o j k a o l j u d s k o g bia, R u d o l f Steiner je u o v i m predavanjima pokuao rasvijetliti ulogu pojedinih v o d e i h osobnosti koje su svojim djelima utjecale na to da se dananji o v j e k razvije do sadanjeg imamo. Rudolfu Steineru, koje postojalo su u je est svijet individualnosti fiziki Prema znaajnih stupnja i stvori civilizaciju kakvu danas

unijele i m p u l s e koji su j e d a n za d r u g i m o m o g u i l i 9

 o v j e a n s t v u d a i d e p u t e m r a z v o j a . Sav j e r a z v o j p o d i j e l i o na n e k o l i k o kulturnih e p o h a u kojima je pojedini narod s o d r e e n o m v o d e o m osobnosti na p o j e d i n o m e z e m l j o p i s n o m podruju bio nositelj razvoja ili ljudske svijesti. No, taj utjecaj se nije bio na ogranien samo na stanovnike o d r e e n o g podruja pojedinu za etniku skupinu, ve prenio i t a v o ovjeanstvo koje je time d o b i l o novi, snaan poticaj daljnji n a p r e d a k . naa p e t a p o a t l a n t s k a povezan s duhovnim staroindijskom kulturom Tako, prema Steineru, kulturna e p o h a zapoinje u kojoj je ovjek jo usko

s v i j e t o m iz kojeg se tek p o i n j e sputati u fiziki s v i j e t p r e m a s v e v e e m s k r u t n j a v a n j u . U n u t a r nje j e ovjekova komunikacija s d u h o v n i m svijetom iva i stvarna. U t o m su r a z d o b l j u ljudi d u h o v n i svijet d o i v l j a v a l i kao stvarnost, d o k je fiziki svijet za n j i h b i o tek o b m a n a , m a y a . I k o n s t i t u c i j a o v j e k o v a f i z i k o g tijela o m o g u a v a l a mu je da u d u h o v n o m svijetu, u suodnosu s d u h o v n i m biima, i v i kao u zbilji. T o m o e m o potkrijepiti p o z n a t i m slikovnim prikazima s eterinih ljudskih tijela, vrlo je njenih, ovjek neizraenom muskulaturom koju

i z g r a d i o tek p o s t u p n i m u r a n j a n j e m u fiziki svijet. Indijska kultura ostavila je o v j e a n s t v u u naslijee yogu kao obuhvatnu disciplinu pa do raja-yoge. da se, bolje ovjeka s gradacijama od hatha-yoge fiziko, fizikim s hatha-yoge usmjeravaju odnosno Asane povee

razvijajui

etersko

tijelo

svijetom, dok mu se p o m o u p r a n a y a m a i brojnih tehnika, koje su p o z n a v a l i samo p o s v e e n i c i i koje su ne se uvale u tajnosti, s omoguuje duhovnim da potpuno iz izgubi komunikaciju svijetom

kojega je d o b i v a o i m p u l s e za daljnji r a z v o j . Najvia

10

yoga,

raja-yoga nije

nita d r u g o

nego

suvremeni koji,

put inicijacije

primjeren dananjem ovjeku

odvajajui se od d u h o v n o g svijeta, razvija intelekt te iz potpune slobode, vlastitom odlukom, kree prema duhovnom Zaratustra blizak kao svijetu.* na sasvim drukijem svoje pod djeluje

ruju, m e d u l j u d i m a k o j i m a d u h o v n i s v i j e t nije t a k o Indijcima i upuuje sljedbenike kako da obrate p o z o r n o s t i na fizike stvari te da iza v e l a f i z i k o g a svijeta pokuaju d o k u i t i n j e g o v d u h o v n i p a n d a n . Zatim d o l a z i H e r m e s ili T o t h kao p o s r e d n i k i z m e u n e b a i z e m l j e , koji u d o b a k a d a

* Ovdje treba napomenuti da se yoga esto neopravdano, a zbog nedovoljne upuenosti, u dananjemu su vremenom svijetu degradira u neto to pripada prolosti. Analogno tomu mogli bismo to isto rei za matematiku i njezine osnovne raunske operacije; naime, da je njihovo poznavanje u dananje vrijeme, kad posjedujemo strojeve koji raunaju umjesto nas, neto sasvim pas i da je matematika neto to pripada prolosti. A savreni sustav yoge mogli bismo nazvati matematikom za komunikaciju s duhovnim svijetom. Nastao na samom poetku razvoja ovjeanstva, sadri do u pojedinosti razraene sve aspekte ljudske svijesti: od najnie hatha-yoge s uputama za poetni razvoj ovjeka, koji se sastojao od odvajanja od duhovnog svijeta i sputanja u fiziki svijet, pa do najvie raja-joge (kraljevske y o g e ) kojom ovjek preko intelekta svojom slobodnom voljom kree putem duhovnog svijeta. Izmeu tih dviju krajnosti nalazi se niz disciplina koje su bile namijenjene odreenim pojedincima kako bi ih primjenjivali u svrhu razvoja ovjeanstva. Da bi netko mogao donositi prosudbe o bilo kojem ezoterikom podruju ili o bilo kojem podruju uope, trebao bi, prije svega, dobro poznavati problematiku.
11

j e e g i p a t s k a kultura b i l a n o s i t e l j r a z v o j a o v j e a n s t v a p o u a v a k a k o se, p o z n a v a j u i d u h o v n e z a k o n i t o s t i p o m o u astrologije i astronomije, m o e uspjeno djelovati u fizikom svijetu. Slijedi Buddha koji ovjeanstvu o n e m o a l o m od patnje i boli to mu ih donosi i v o t u f i z i k o m svijetu l i e n o m duha, vlastitim p r i m j e r o m daje impuls za proienjem d u e , a s t r a l n o g tijela, k a k o b i t a k o p r o i e n o v j e k p o n o v n o m o g a o u sebe od patnje svojstvene razuma primiti duh, jer mu svijetu. Potom, tek u osvjeteni d u h o v n i i v o t omoguuje da se izbavi fizikom ili d o b a d o m i n a c i j e hebrejske kulture, d o l a z i Mojsije kao nositelj intelekta, navodei ljude da p o m o u miljenja d o n o s e o d l u k e koje ih v o d e r a z v o j u . Slijedi p r o r o k Ilija k o j i u g o d i n a m a n a j v e e patnje zbog gladi, kad ljudi osjeaju da ih je Bog n a p u s t i o , d o n o s i v j e r u u n e v i d l j i v o g a B o g a i uspijeva dokazati postojanje n j e g o v e m o i . Sve svojim svoje su te znamenite u osobnosti, da zajedno sa

impulsima, fiziko te tijelo,

omoguile praksi

ovjek

razvije

primijeni

duhovne sebe

zakonitosti, p r o i s t i svoju duu, koristi se s v o j i m razumom stekne vjeru kako bi m o g a o u p r i m i t i Krista k a o nositelja Ja svijesti. Smisao o v a k v i h razmatranja najbolje je izra zio sam Rudolf Steiner rijeima: "...vidimo da se impulsi i uzroci koji djeluju na ljudske d o g a

aje nikako ne iscrpljuju nego i koja da iz su najvanija dua

u o n o m u to se vanjski zbivanja djeluju u unutar ljudskih svijet,

p o k a z u j e i to j e v a n j s k a p o v i j e s t s p o s o b n a u v a i t i , d o g a a n j a o n a koja se o s t v a r u j u u l j u d s k i m d u a m a ljudskih vanjski prelaze u druge ljude i djelovanje." 12 u njima nastavljaju svoje

Ova teorija, p r e m a kojoj su povijesni d o g a a j i posljedica napretka ljudske svijesti, iako dolazi s p o e t k a 2 0 . stoljea, b a c a n o v o s v j e t l o n a s h v a a n j e r a z v o j a o v j e a n s t v a t e nas p o t i e d a p r o m i s l i m o 0 n e e m u b i t n o m , do sada z a n e m a r e n o m , a to je i n j e n i c a d a p o v i j e s t s t v a r a j u ljudi, ali n e s a m o k a o f i z i k e o s o b e n e g o ljudska bia k a o nositelji due i d u h a . Jer, s v a k i i n i l i p r o p u s t s v a k o g a p o j e d i n o g ovjeka ne moe se tumaiti u samo kao logian o d g o v o r na vanjske poticaje n e g o je on posljedica izraavanja volje duevnim i njegove manifestacija pojedinca i skladu s njegovih njegovim osjeaja ustrojem njegova svijesti. njegovom razuma, duhovnou,

Zagreb, 5. k o l o v o z a 2004. Renata Bakota

13

ZARATUSTRA
Medu tvrdnjama tijekom duhovne ve znanosti na koje je

ukazano

odranih to jest

predavanja danas

ovoga ne ba

ciklusa prije svega se nalazi ideja o p o n o v l j e n i m zemaljskim razvoja ivotima, ona, o m i l j e n a i s l a b o s h v a e n a ideja o t o m u da se t i j e k o m ovjeanstva ljudska individualnost mora uvijek i z n o v a i i v l j a v a t i u p o j e d i n o j ljudskoj o s o b i . Vidjeli s m o i jo e m o vidjeti da su s t o m i d e j o m p o v e z a n a r a z n o v r s n a p i t a n j a . J e d n o o d njih o d n o s i se na znaenje ponovljenih zemaljskih ivota. M o g l i b i s m o se, n a i m e , z a p i t a t i : to t o z a p r a v o z n a i d a ovjekova individualnost ne prolazi ivotom izmeu roenja i smrti samo j e d n o m , v e uvijek iznova? N o , a k o se, s d r u g e s t r a n e , o v j e k o v z e m a l j s k i r a z v o j r a z m a t r a u smislu d u h o v n e znanosti te se u t v r d i da n j e g o v smisao lei u n e p r e s t a n o m razvoju, da svaka epoha, svako n o v o doba na o d r e e n i nain prua drukiji sadraj, a da je ljudski r a z v o j u u z l a z n o j liniji i z g l e d a znaajno to to e j e z g r a o v j e k o v a bia uvijek i z n o v a u sebe primati raznolike i v o t n e mogunosti, brojne ivotne sadraje koji u nas m o g u ustrujavati tijekom razvoja ovjeanstva. T o je, m e u t i m , m o g u e samo ako se ovjek sa svime o n i m e to o n s t v a r n o jest, n e tek j e d n o m v e m n o g o puta, p o v e e s a i v o m s t r u j o m z e m a l j s k o g a r a z v o j a . Kad cijeli ljudski razvoj zemaljskog ovjeanstva s uvijek p r o m a t r a m o kao smisleno napredovanje

p o n o v n o p r o i e n i m s a d r a j e m , tek n a m s e o n d a ukazuje pravi znaaj o n i h d u h o v n i h v e l i i n a koje su kao pravi v o e obiljeile p o j e d i n e e p o h e , iz kojih su u o d r e e n o m smislu p r o i z l a z i l i n o v i sadraji, n o v i impulsi za napredujui razvoj ovjeanstva. S

15

n e k o l i k o takvih v o d e i h bia u r a z v o j u ovjeanstva bavit e m o se u v e z i s ostalim pitanjima o v o g a zim skog ciklusa. N e k a n a m d a n a s b u d e z a d a a ukazati na j e d n u takvu i vodeu je individualnost izgubljena u koja je u o d r e e n o m smislu z a g o n e t k a za vanjska povijesna istraivanja vanjskim osobnost koja nekoj sivoj, To dokumentima Zaratustre. nedostupnoj davnini.

je m n o g o raspravljana, ali danas p r e m a l o priznata U p r a v o na takvoj o s o b i kakav je b i o Zaratus tra m o e m o , p o s v e m u t o j e o n d a o o v j e a n s t v u , po s v e m u to je o njemu s a u v a n o , a d a n a n j e m se v r e m e n u ve ini stranim, vidjeti kako su u razli itim razdobljima ovjeanstva postojale velike razlike s o b z i r o m na cijelo o v j e k o v o bie. Povrno gledajui m o g l o bi se pomisliti da se ovjek otkad postoji kao ovjek u g l a v n o m osjeao kao dananji ovjek, da je mislio, osjeao, predoavao, moralno o s j e a o k a o to t o d a n a s i n i . D u h o v n a n a m z n a n o s t , m e u t i m , ukazuje to v e p r o i z l a z i iz o d r a n i h p r e d a v a n j a , a p r o i z l a z i t e i iz s l j e d e i h da su u p r a v o o v j e k o v d u e v n i i v o t , v r s t a n j e g o v i h osjeta, osjeanja i htijenja tijekom razvoja ovjeanstva bili p o d l o n i velikim, znaajnim promjenama, da je o v j e k o v a svijest u starim v r e m e n i m a bila sasvim drukija te da m o e m o o s n o v a n o pretpostaviti kako e u budunosti p o n o v n o biti dosegnuti drukiji svijesti od onih na kojima danas ivi stupnjevi

normalno ovjeanstvo. Promatrajui Zaratustru m o r a t e m o se zapra vo osvrnuti na jedno davno, davno vrijeme. Neka su novija istraivanja, dodue, uinila Zaratustru B u d d h i n i m s u v r e m e n i k o m , p o e m u b i ga, d a k l e , t r e b a l o s m j e s t i t i u r a z d o b l j e o d n e k i h est i l i est
16

i p o l stoljea prije p o j a v e kranstva. N o , u p r a v o ovdje treba zamijetiti spomena vrijednu injenicu kako su istraivanja posljednjih g o d i n a , n a k o n to je p o m n o i s p i t a n o sve to o Zaratustri postoji predajama, morala ukazati na to da bi se u osob

n o s t koja s e k r i j e p o d i m e n o m Z a r a t u s t r e , s t a r o g perzijskog osnivaa vjere, trebala smjestiti m n o g o , mnogo stoljea prije Buddhe. da bi Grki povjesniari Zaratustru Ve iz trebalo neprestano godina prije napominju Trojanskog

p r e m j e s t i t i d a l e k o unatrag, o k o p e t d o est tisua rata. postignua vanjskih istraivanja na m n o g i m p o d r u j i m a m o e m o z a k l j u i t i d a e s e vanjska p o v i j e s n a i s t r a i v a n j a , d o d u e t e k o , o d v a i t i , ali da e n a p o k o n i u svojim d o k u m e n t i m a biti prisiljena priznati o n o to je u g r k o j z n a n o s t i , u grkoj p r e d a j i s a u v a n o iz dalekih davnina Zaratustrinoga doba. Duhov na znanost, p o l a z e i od svojih pretpostavki, i v o t Zaratustre, perzijskog osnivaa vjere, doista mora postaviti toliko unatrag, kako su to ve uinili grki pisci u starom vijeku. T e k tada e m o imati p r a v o ukazati na to kako je Zaratustra, a k o je i v i o tisuama g o d i n a prije dolaska kranstva na svijet, morao vrstom Do nadalje biti suoen s jednom sasvim drukijom ovjekove sada initi, sam svijesti. ee je upozoravao, razvoj a to u i

kako

ovjekove

svijesti

t e k a o t a k o d a s u s n o v i t a i v i d o v i t a stanja o v d j e s e t e r i j e i n e z l o r a b e k a o t o j e t o d a n a s sluaj na mnogim podrujima u davnini bila stanja svijesti p r i m j e r e n a n o r m a l n o m o v j e k u , t a k o d a o n nije m o g a o v i d j e t i s v i j e t u p o j m o v i m a i i d e j a m a , u s t r o g o o g r a n i e n i m o s j e t i l n i m o p a a j i m a , kao to g a v i d i d a n a s . N a j b o l j u sliku o t o m e k a k o j e o v j e k 17

p r a d a v n a v r e m e n a u svoju svijest p r i m a o svijet

o k o sebe d o b i t e m o ako p o m i s l i m o na posljednje o s t a t k e stare p r a s v i j e s t i , n a s n o v i t u svijest. S v a k o m e su p o z n a t e ustalasane, najveim dijelom esto se su, u njih mogu danas za o v j e k o v u svijest snovite slike to su svijeta, svijesti iako koje besmislene uplitati

samo reminiscencije vanjskoga i vie vrste

meutim,

teko shvatljive dananjem ovjeku.

S n o v i t a svijest m o e m o r e i p r o t j e e sliko v i t o , u s i m b o l i k i m slikama to se b r z o mijenjaju. Koga li se u snu nije taj dojmilo onostrani ostatak ta je iskustvo slikovito svijesti postoji prastare svijest ili prikazanog cijelog dogaaja poara? Promotrite tu onostranu kakav on je svijesti slika svijest, horizont jedne p o s t o j i u snu. samo ovjeanstva. nisu Onakav kakav ondje No, prastara

posljednji

bila takva da je o v j e k z a p r a v o i v i o u nekoj vrsti koje pokazivale neto neodreeno n i t a v n o , v e su p o k a z i v a l e s t v a r n i v a n j s k i s v i j e t . U stanjima svijesti staroga ovjeanstva postojala su m e u s t a n j a i z m e u b d i j e n j a i s p a v a n j a u k o j i m a je ovjek i v i o u suodnosu s d u h o v n i m svijetom. Taj je d u h o v n i svijet u l a z i o su za normalnu ljudsku u njegovu svijest. Danas svijest vrata duhovnoga

svijeta z a t v o r e n a . U s t a r o d o b a t o m u nije b i l o t a k o . T a d a je o v j e k u m e u s t a n j i m a i z m e u bdijenja i spavanja v i d i o u s l i k a m a k o j e su, d o d u e , b i l e s l i n e s n o v i t i m slikama, ali su j e d n o z n a n o p r i k a z i v a l e d u h o v n a b i a i d u h o v n a tkanja k a k v a s e n a l a z e i z a f i z i k o osjetilnoga s v i j e t a . Z a t o je o v j e k u s t a r o doba, premda u Zaratustrino vrijeme ve prilino n e j a s n o i n e o d r e e n o , ali i p a k s t v a r n o n e p o s r e d n o , p r o m a t r a o d u h o v n i svijet te je z b o g n e p o s r e d n o g iskustva duhovnoga svijeta mogao rei: Kao to

18

g l e d a m vanjski fiziki svijet i osjetilni i v o t , tako z n a m da p o s t o j e iskustva i p r o m a t r a n j a drukijeg stanja svijesti; da se u osnovi osjetilnoga svijeta nalazi jedan drugi, duhovni svijet.

S m i s a o r a z v o j a o v j e a n s t v a sastoji se u t o m e d a j e i z e p o h e u e p o h u s p o s o b n o s t ljudi d a g l e d a j u u duhovni su se raun naa ono svijet postajala sve manja i uvijek naa je egzaktno manja jer na sve nae prije miljenje, pojedine drugih. sposobnost to tada na nije sposobnosti dananje razvijale logika, ovjek

Nae

predoavanja, najvanijim postojalo. starih To

nazivamo

pokretaima

kulture, postii

svega u onoj e p o h i , a n a p o k o n i u naoj, m o r a o raun istoj vidovitih svijesti stanja s svijesti. Danas to m o r a usavravati. A u b u d u e m r a z v o j u ovjeanstva fizikoj njezinom intelektualnou i l o g i k o m p r i d o i e p o n o v n o staro v i d o v i t o stanje. N a z a d o v a n j e i u s p o n treba, d a k l e , r a z l i k o v a t i s o b z i r o m n a o v j e k o v u svijest. R a z v o j u emo dati dublji smisao ako kaemo: ovjek je isprva sa cijelim svojim d u e v n i m i v o t o m i v i o i u d u h o v n o m svijetu, z a t i m se spustio u fiziki svijet i t i m e s e m o r a o o d r e i s t a r e v i d o v i t e svijesti d a bi, o s l a n j a j u i se na f i z i k i s v i j e t k r o z o d g o j u is to f i z i k o m svijetu m o g a o stei intelektualnost i l o g i k u , k a k o bi se z a t i m u b u d u n o s t i p o n o v n o u z d i g n u o u d u h o v n i svijet. O n o , d a k l e , to s u ljudi p r o i v j e l i k r o z p o v i j e s t unutar svijesti njihova nalazi se starog, svakako upravo opisanog iz stanja kojih prije v r e m e n a

postoje vanjski povijesni p o d a c i . N o , i Zaratustra pripada v r e m e n u za koje jo n e m a m o povijesnih podataka, a on je jedna od velikih v o d e i h osobnosti koje su d a v a l e poticaje za v e l i k e kulturne napretke 19

ovjeanstva. Takve v o d e e osobnosti, bez obzira n a k o j e m j e s t u p n j u n o r m a l n a svijest o v j e a n s t v a , u v i j e k m o r a j u c r p s t i i z o n o g a to s e m o e n a z v a t i prosvjetljenjem, predavanja, u a razvoju ono p o s v e e n j e m u vie tajne svijeta. Buddha, najmanje Mojsije osam dao iz A m e d u osobe koje e m o promatrati tijekom o v i h k a o to su H e r m e s , ovjeanstva prije silno, duha, to dugo nalazi je je i t d . p r i p a d a i Z a r a t u s t r a . Z a r a t u s t r a se, s v a k a k o , tisua godina veliko, naega sadanjeg bilo jasno vremena, vidljivo

ovjeanstvu

prosvijetljena

u najdjelotvornijim kulturnim u obzir skrivena vjeanstva. one koji su u strujanja se svojoj u

dobrima ovjean

stva. Jo i d a n a s t o m o e z a m i j e t i t i o n a j t k o u z i m a razvoju cijeloga o ubraja meu istine, proivljavali njihova na Zaratustra stvarno

dui

p r a v n a shvaanja, n a z o r e to su d a l e k o n a d i l a z i l i normalnu svijest ovjeanstva u zemlji vremena. poslije Zaratustra je, dakle, koju se

proirilo perzijsko carstvo, svojim blinjima objav ljivao istine iz nadosjetilnih svjetova; iz podruja nadosjetilnih njegova Ako svjetova koja lee daleko iznad svega to je m o g l a v i d j e t i n o r m a l n a ljudska svijest vremena. pak hoemo shvatiti to je Zaratustra

z n a i o za o v j e a n s t v o , m o r a nam biti jasno da je on j e d n o m dijelu ovjeanstva, sasvim o d r e e n o m broju ljudi, shvaanja p r e d a o o d r e e n u vrstu dok su zapravo svjetonazora, druga ljudska svijeta,

strujanja, d r u g i n a r o d i , d r u g i d i j e l o v i o v j e a n s t v a u takorei u k u p n o s t ljudske kulture unaala j e d n u drukiju unutar 20 vrstu pogleda jednog na svijet. A Zaratustrina je prema o s o b n o s t z a n i m l j i v a n a m j e stoga to j e o n i v i o podruja naroda koje

jugu

neposredno

graniilo na

podrujem drukiji

drugog nain.

naroda darovao

koji je d u h o v n a d o b r a , ovjeanstvu

d u h o v n a strujanja

sasvim

O v d j e e m o , z a v i r i m o l i u o n a stara v r e m e n a , n a tlu s t a r e I n d i j e p r o n a i n a r o d e iji s u i h p o t o m c i poslije od toga uenje koji je ubrajali meu na pjesnike kojemu Veda, se a sjeverno veliko podruja bio proet proirilo

brahmana

treba p o t r a i t i p o d r u j e n a r o d a monim impulsom Zaratustre.

N o , to to je Zaratustra d a o svijetu u o d r e e n o m je smislu sasvim r a z l i i t o od o n o g a to su uitelji, velike v o d e e osobnosti dale starim Indijcima, a to se sauvalo i u to u zanosnim spjevovima filozofije jo odjekuje kao posljednji Buddhe. veliki velikoga vedanta bljesak

objavljivanju

R a z l i k u i z m e u t o g a to j e p r o i z i l o i z strujanja stare Indije i onoga to je proizilo iz strujanja z a r a t u s t r i z m a shvatit e m o tek o n d a a k o u z m e m o u o b z i r da podruju nadosjetilnoga svijeta ovjek m o e p r i i s d v i j u strana. T i j e k o m o v i h p r e d a v a n j a g o v o r i l o se o t o m u kako ovjek d o l a z i u d u h o v n i svijet. on moe put Postoje, svoje tako dakle, due, iznad kao dvije mogunosti svoje kojima nutrine, iz se Jedan duu, nas snage sposobnosti

izdii

n o r m a l n o g a stanja d a svijet. veeg put u sve

osjetilnoga moe u vlastitu ovjeka ga v o d i zi u

dosegne oznaiti duu, iza tog

nadosjetilni

poniranja dok

unoenja neega

vlastitu se oko oba se u se u sve

si drugi put m o e m o predoiti k a e m o li da on vodi iza to prostire dola u dui i

21

k a o p o k r i v a p r e k o f i z i k o osjetilnoga s v i j e t a , d a pokrivaa. podruje. S puta to nadosjetilno kao Ako intimnom

unutarnjem imamo

doivljaju osjeajne

unesemo

vrijednosti,

predodbene

idejne vrijednosti, ukratko kao impulse ako se takorei sve vie uvuemo u sebe same tako da snage nae n u t r i n e postaju sve jae i jae o n d a m o e m o g o t o v o mistino ponirati u sebe i p o m o u n e e g a u n a m a s a m i m a to p r i p a d a f i z i k o m svijetu d o p r i j e t i z a p r a v o d o nae d u h o v n o - d u e v n e j e z g r e , koja ide nasuprot duboko iz u t j e l o v l j e n j a u onomu ulazimo u utjelovljenje i svijet nae koja je, Tada vlastite prolaznom, duhovni neprolazna.

n u t r i n e . T i m e to s m o proli k r o z v e o nae vlastite nutrine, t i m e to p r o d i r e m o k r o z o n o to u n a m a i v i k a o p o u d a , strast i u n u t a r n j i d u e v n i d o i v l j a j to nam je svojstveno samo zato to smo u f i z i k o m svijetu utjelovljeni u j e d n o fiziko tijelo uranjamo u o n o vjeno u nama i dospijevamo u d u h o v n i svijet. A k o , m e u t i m , i na d r u g o j strani r a z v i j e m o s n a g e k o j e n e g l e d a j u s a m o vanjski svijet, ne uju zvukove, da oko ne osjeaju vanjsku iza toplinu boja, i h l a d n o u , dakle, ako nae d u h o v n e snage u i n i m o tako monima se mogu nas prodrijeti iza z v u k o v a , iza h l a d n o e i t o p l i n e i ostalih osjetilnih utisaka to prostiru poput pokrivaa, tada snage koje su o j a a l e u naoj dui p r o d i r u iza v e l a vanjskoga svijeta u nadosjetilno carstvo koje se p r o s t i r e u b e s k r a j , m o g l i b i s m o r e i u b e s k r a j n e daljine. Tako mistinim i postoji postoji put put koji koji moemo prodirui nazvati kroz veo

o s j e t i l n o g a v o d i u i r i n e k o z m o s a , a koji m o e m o nazvati pravim duhovnoznanstvenim putom. Ovim su d v a m a p u t o v i m a sve v e l i k e d u h o v n e osobnosti dole do istina i objava to su ih kao kulturni tako n a p r e d a k t r e b a l e ucijepiti ljudima. S a m o to je u pradavnim 22 vremenima ljudski razvoj tekao

da je do velikih objava mogla doi samo o d r e e n a n a r o d n a o s o b n o s t , i t o s a m o j e d n i m o d tih p u t o v a . T e k od v r e m e n a u k o j e m su i v j e l i G r c i , a u koje pada se nastajanje, struje ishodite kranstva, i o sve kao da su obje zajedno slile vie postajale u se vie hoe dui u

jednom svjetove, vinuti

kulturnom danas govorimo

strujom. govorimo tako da stupanju onaj u tko svojoj

Kada do

nadosjetilnih

svjetova

n e k u ruku razvija obje vrste snaga, ne s a m o snage za m i s t i n i put u vlastitu n u t r i n u n e g o i o n e za duhovnoznanstveni ta d v a puta vie put u vanjski svijet. Danas nisu s t r o g o grki narod, odijeljena jer su se zajedno slile obje

z b o g smisla razvoja ovjeanstva, o t p r i l i k e u e p o h i koju je o b i l j e i o s t r u j e : o n a koja s v o j e o b j a v e p r i m a k r o z m i s t i n o p o n i r a n j e u v l a s t i t u n u t r i n u i o n a koja s v o j e o b j a v e prima kroz jaanje duhovnih snaga to vode u v e l i k i k o z m o s . N o , u p r e d g r k o ili p r e d k r a n s k o d o b a b i l o je tako da su o v e dvije m o g u n o s t i bile podijeljene meu razliitim narodnim osobnostima, a n a l a z i m o ih u indijskoj p r o s t o r n o usko p o v e z a n e u koja je svoj izraz nala u drevnim predgrkim i predkranskim vremenima kulturi V e d a m a , te s j e v e r n i j e , u k u l t u r i Z a r a t u s t r e . Jer, sve e m u se d i v i m o u indijskoj kulturi to jo d o l a z i do izraaja kod Buddhe, steeno pogleda je od unutarnjim vanjskoga poniranjem, odvraanjem

svijeta, u m r t v l j i v a n j e m o i j u z a o s j e t i l n e b o j e , uiju za osjetilne z v u k o v e , vanjskih organa za osjetilni pokriva snaga, sva da uope bi se tka i jaanjem unutarnjih unutra do duevnih brahmana Otuda su prodrijelo kao

u k o j e m se o v j e k osjea j e d n i m s o n i m e to za vremena nutrina svijeta.

23

izvirala uenja starih nastavljaju ivjeti u

svetih

rishija

koja pjesniki nastavljaju

Vedama,

koja

ivjeti u filozofiji vedanta i budizmu. Zaratustrizam je p o t e k a o iz snaga d r u g e vrste. Zaratustra povjerio vanjskog avao samo tajnu je o svojim tomu uenicima kako ojaati prije svega ovjekove nije pou od put

spoznajne snage da bi se njima p r o d r l o kroz v e o osjetilnog indijski u svijeta. uitelji: Zaratustra Odvratite nutrinu kao pogled traite

boja, od z v u k o v a , od vanjskih osjetilnih utisaka i poniranjem duevnu d u h o v n o m e ! n e g o je rekao: Ojaajte spoznajne s n a g e t a k o d a m o g u g l e d a t i u s v e t o i v i k a o biljka i ivotinja, to ivi u zraku i v o d i , na v i s i n a m a b r d a i u d u b i n a m a d o l i n a ! P o g l e d a j t e u taj s v i j e t ! K a o to z n a m o , za uenike indijske mistike ovaj je svijet bio samo maya, d o k su p o g l e d usmjeravali o n a m o gdje e nai brahmana. Zaratustra je uio svoje uenike da ve da u ne odvraaju njega prodru pogled kako bi od ovoga si rekli: svijeta,

Posvuda iza o n o g a gdje u vanjskome svijetu v i d i m o o s j e t i l n o - f i z i k e o b j a v e i z v a n nas s t v a r a i tka d u h o v n o . To je onaj d r u g i put. u d e s n o je kako se u g r k o d o b a o v a d v a puta sastaju. I d o k je u s p o z n a j i , koja je d o i s t a u l a z i l a d u b l j e u d u h o v n o n e g o u nae v r i j e m e u tom smislu smatra silno n a p r e d n i m ) , ( k o j e se sve bilo

i z r a e n o u s l i k a m a to su p r e l a z i l e u m i t o v e , v i d i m o k a k o s e sastaju o b a o v a strujanja: j e d n o m i s t i n o u v l a s t i t u n u t r i n u i d r u g o v a n u k o z m o s , te k a k o su s p o j e n a i i s t o d o b n o o d n j e g o v a n a u g r k o j kulturi. To dolazi do izraaja time to j e j e d a n o d p u t o v a krten i m e n o m Dionizija, tajanstvenoga b o g a kojega se m o e nai kad o v j e k sve dublje i 24

d u b l j e uranja u s v o j u n u t r i n u i o n d j e p r o n a e o n o u p i t n o podljudsko, to prije nije imao, iz ega se 'sprva razvio do ovjeka. O v o jo neproieno, jo lapola ivotinjsko, krteno je imenom Dionizija. ''no, svijet, meutim, to nam to nam prilazi kad otkrivamo kada fiziki dolazi pred osjetila

uhovno ratustrino

gledamo, uenje u

krteno je

imenom Apolona, strujanju, dok u

tuda u g r k o j

k u l t u r i u s p o r e d n o s u s r e e m o ZaApolonovu susreemo i mistino ukazalo uenje mistinog uenje, u staroj bila, koje nam indijskoj takorei,

D i o n i z i j e v u strujanju struje z a r a t u s t r i z a m se na kulturi. Stoga su

p o n i r a n j a . U njoj se o n i s j e d i n j u j u , u njoj z a j e d n o svojem vrhuncu stara

vremena

p o z v a n a o m o g u i t i u s p o r e d n i t o k o v i h d v i j u struja k o j e su i u a p o l o n s k o m i u d i o n i z i j s k o m v j e r s k o m krugu G r k e strujale z a j e d n o , da bi se p o t o m slile u jedinstvo duhovnome. Sasvim je udno i pripada medu brojne z a g o n e t k e to se i aus u dem svojem Geiste postavljaju djelu krugu p r e d mislioca da Die Geburt der Tragdie "Roenje Grke tragedije kako bi mogle nastaviti j e d i n s t v e n o i v j e t i u n a o j k u l t u r i u k o j o j se u z d i e m o p r e m a

j e N i e t z s c h e * s l u t i o d o d u e nita v i e o d t o g a prvom der Musik

iz duha g l a z b e " o b j a s n i o kako se u d i o n i z i j s k o m i apolonskom vjerskom hovnoznanstveno i susreu dum i s t i n o strujanje.

Z a n i m l j i v o je sada p o g l e d a t i nain na koji je z a p r a v o Zaratustra svoje uenike, a time i cijelu * Friedrich Nietzsche 1844.-1900.; njegovo djelo Die

Geburt der Tragdie aus dem Geiste der Musik "Roenje tragedije iz duha glazbe" objavljeno je 1872. 25

k u l t u r u ije j e o n i s h o d i t e , u s v i m p o j e d i n o s t i m a pouavao kako iza svega osjetilnoga vidjeti duh. R a d i s e o t o m u d a nije d o v o l j n o r e i : P r e d n a m a s e p r o s t i r e o s j e t i l n i s v i j e t , a i z a n j e g a tka d u h o v n o -boansko. Moda se zbog toga osjeamo vrlo v a n i m a , ali t a k o s a m o t e i m o o p e n i t o m p a n t e i z m u . M i s l i m o d a s m o n e t o v i e uinili k a e m o li: Iza s v e g a o s j e t i l n o g a tka b o a n s k o n o , t o b i z n a i l o da se openito iza svih fizikih pojava priznaje postojanje maglovite, nebulozne duhovnosti. ovjek k a o to je b i o Zaratustra, koji se s t v a r n o u z d i g n u o u d u h o v n i svijet, narodu govorio nain, nebulozan nije svojim u e n i c i m a i s v o j e m na takav je apstraktan, upuivao maglovit na i nego sljedee:

K a o to razlikujete p o j e d i n e o s j e t i l n e p o j a v e , kao to je j e d n a v a n a , a d r u g a nije, tako je i d u h o v n o iza njih p r i m j e r e n o p o j e d i n i m p o j a v a m a as v a n o , as n e v a n o . Sunevoga shvaanju ivota, svega svih Zatim bi i ukazivao prema npr. na to da se iza fizikog sustava pojava potpuno krije fizikom svega sredite

svijeta,

podrijetla

djelatnosti

d u h o v n o g a i v o t a , a k o s e taj d u h o v n i i v o t p r i j e tie nas. je rekao (samemo li malo u

Zaratustra

j e d n o s t a v n e rijei o n o to je uvjerljivim uenjem htio objasniti svojim u e n i c i m a ) : koji stoji pred nama nije izraz Sunce samo duha. koje je o n o samo vanjski ovjeka, svijetlee tako je i Vidite, ovjek tijelo jer A k a o t o j e fi nas tijelo obasjava kao fiziko

ziko tijelo samo objava, kristalizacija d u h o v n o g a fiziko svijetlee tijelo, ako o n o jest takvo fiziko tijelo, samo vanjsko duhovnoga, r e c i m o d u h o v n o g Sunca. 1 kao to se d u h o v n i ovjek s o b z i r o m na fizikog ovjeka m o e oznaiti 26

k a o n j e g o v a a u r a k a o a u r a ili a h u r a a k o s e h o e u p o t r i j e b i stari i z r a z t a k o s e o n o t o s e n a l a z i iza f i z i k o g S u n c a m o e o z n a i t i k a o " v e l i k a a u r a " , o b u h v a t n a aura, nalazi iza je Zaratustra to d o k j e o n o to s e k a o d u h o v n o ovjeka se nalazi "mala iza aura"! Stoga Sunca to fizikog fizikoga

n a z v a o " V e l i k a aura", A u r m a z d a ili A h u r a M a z d a . T o j e o n o d u h o v n o iza Sunca to j e p o v e z a n o s a svim duhovnim njima s bitka, kao uspijevanjem i dogaajima, to je biljaka, svim i duhovnim svega sta fiziko ivotinja Sunce povezano ivota i se d u h o v n i Aurmazda

na Z e m l j i . Iza f i z i k o g a Sunca nalazi gospodar stvoritelj Ahura Mazda,

o t u d a d o l a z i i m e O r m u z d ili " D u h s v j e t l a " . D o k su, dakle, Indijci mistino zagledali u svoju nutrinu, k a k o b i n a taj vjenog to iz nain doli do ovjekove brahme, do onoga kao iz nutrine i svijetli

j e d n e toke, Zaratustra je u p u i v a o svoje uenike na v e l i k u periferiju postojanja pokazivao kako u S u n e v u tijelu postoji v e l i k i Duh Sunca, A h u r a M a z d a , Duh svjetlosti. I kao to k o d o v j e k a n j e g o v pravi duhovni ovjek tei za usavravanjem, ali p r o t i v s e b e i m a n i s k e strasti i p o u d e t e m o g u nost da b u d e i z l o e n privienjima lai i neistine, kao to ovjek za ima u sebi protivnika Ahura vlastitog Mazda iimpulsa ma za usavravanjem, Duha tako

protivnika

tame;

Angro-Mainyusha,

Ahrimana. Ovdje Zaratustre osjeta i uenike objasniti: vidimo iz uenja To tako kako mu stojite koje se je shvaanje pretvoriti omoguilo da bi kae: kao vam ljudi s u im Ma velikoga sadraj svoje mogao naelom kakav 27 da

moglo

osjeaja. odvede Vi u

daleko

ovdje

usavravanja

nutrini

ja sada b i o , n a e l o u s a v r a v a n j a u m e n i e d j e l o v a t i tako da se uvijek m o g u uzdizati sve vie. nutrini ovjeku sve via to u takoer djeluju koje iri, i sve vode ekspandira mudrija unosi sklonosti kao stanja sjenu, i nagoni, Sve se prijevare nesavrenstvu. naelo No, lai to u i u

usavravanja, Protiv

naelo Ahura Mazde,

koje u svijet m o r a donijeti usavravanja. zlo,

t o g a n a e l a p o s v u d a e se, p r i j e s v e g a , b o r i t i o n o svjetlost nesavrenstvo, borit e se Angro-Mainyusha, odnosno Ahriman! Na taj onoga to su n a i n Z a r a t u s t r i n i u e n i c i u s v a k o m se prikazuje vani u svijetu. Istinsku p o j e d i n o m ovjeku s t v a r n o vidjeli i osjeali odsliku puninu znaenja takova uenja ne s m i j e m o traiti u teoriji, u n j e g o v i m p o j m o v i m a i idejama, v e u ivom osjeaju i osjetu koji proimaju to uenje k a d p o m o u n j e g a o v j e k t a k o stoji p r e m a s v e m i r u da si kae: Ja o v d j e i m a m svojstva m a l o g a svijeta, ali kao mali Kako dobra svijet ja mi te ovdje neto svijetu je njegove snage sam kao to poput ljudi otiska velikoga u sebi njega, jedan su one svijeta. naelo tako u nosimo protiv ruku,

djeluje u neku

velikome itav

stoji

Ormuzd

nasuprot

Ahrimanu.

svijet,

proireni ovjek i se suprotstavljaju

najbolje snage

koje m o e m o o z n a i t i kao Ahura Mazda, a kojima Angro-Mainyusha.

K a o to s e o v j e k koji o p a a s a m o o n o o s j e t i l n o sa svojim unutar kad misli fizikim p r o c e s i m a osjea procesa a samo da i postavljenim tovie, osje koje poinje iste tvari cijeloga svjetskog

materijalistiki, analizom postoje i

ati m o e i m a t i svetu bojazan kad, p r i m j e r i c e , spektralnom su na Zemlji dozna na udaljenim zvijezdama

t a k o se o v j e k u s m i s l u z a r a t u s t r i z m a sa s v o j i m 28

d u h o v n i m d i j e l o m osjea u r o n j e n i m u duh cijeloga svijeta, tome se o s j e a se nalazi k a o da je iz njega r o e n . takvoga nije bilo ostalo neto kad to A u punina smisla meutim, ono za je doba, uenja. posve sasvim ovjek iza

Ovakvo apstraktno, konkretno. ima I

uenje, naprotiv, osjeaj

u dananje

ak i

odreeni

duhovno

stoji

osjetilnoga, jo je jako teko prihvatiti da j e d n o m uistinu zoru mo. itd. pravom No, kao i duhovnoznanstvenom to u moramo razlikovati ne svjetona pojedine smijemo nije p o t r e b n a j e d i n s t v e n a sredinja d u h o v n a

snage p r i r o d e toplinu, svjetlost, kemijske snage tako svijetu duhovnoga r a s p o z n a v a t i samo j e d n o g a j e d i n s t v e n o g duha, koji se zaista time ne p o r i e , n e g o i d u h o v n e podsnage, duhovne "pomone snage" ije je podruje ue o g r a n i e n o o d podruja s v e o b u h v a t n o g a duha. T a k o je i Zaratustra od o v o g a s v e o b u h v a t n o g O r m u z d a razlikovao, recimo, posluitelje; Ormuzdova po m o n a d u h o v n a bia. No, prije nego to se spustimo do ovih

p o m o n i h d u h o v n i h bia, htjeli b i s m o jo na neto obratiti p o z o r n o s t , n a i m e na to da ovaj Zaratustrin svjetonazor 0 dvama da neto nije tek puki dualizam, o puko i uenje svjetovima, u osnovi uenje svijetu svjetskih mo Ormuzda uenje o strujanja iz koje car

1 svijetu Ahrimana; tomu lei

o n o je, ovih

napokon,

dvaju

jedinstveno,

jedinstvena

p r o i z l a z i carstvo svjetla kao i carstvo

tame,

stvo O r m u z d a kao i o n o Ahrimana. M e u t i m , v r l o j e t e k o i z t o g a s h v a t i t i t o j e Z a r a t u s t r a iza O r m u z da i A h r i m a n a p r e p o z n a o kao j e d i n s t v o o kojemu s u v e g r k i p i s c i g o v o r i l i d a s u g a stari P e r z i j a n c i t o v a l i k a o j e d i n s t v e n o s t i v o g a , a to j e Z a r a t u s t r a 29

n a z i v a o "Zaruana-akarana" o n o to se nalazi iza svjetla. K a k o m o e m o s t v o r i t i p o j a m o t o m u to su Zaratustra i pod pojmom Zaratustrino uenje podrazumijevali "Zaruana-akarana"?

Z a m i s l i m o s i tijek r a z v o j a . M o r a m o s i p r e d o i t i kako se razvoj p r e m a budunosti odvija na nain da bia postaju sve savrenija, tako da gledajui u b u d u n o s t i s v e v i e v i d i m o sjaj s v j e t l o s n o g c a r s t v a , sjaj O r m u z d a . U s m j e r i m o l i p o g l e d p r e m a p r o l o s t i , vidjet e m o da ondje lee snage koje s v r e m e n o m moraju p o t p u n o prestati d j e l o v a t i , koje moraju biti p r e v l a d a n e tako da mi u njima v i d i m o p r o t i v n i k e s n a g e O r m u z d u ili a h r i m a n i k e s n a g e . S a d a s i t r e b a p r e d o i t i d a taj p o g l e d u b u d u n o s t , k a o i onaj u p r o l o s t v o d e do iste t o k e . Tu p r e d o d bu dananji ovjek moe postii iznimno teko. Zamislimo si stoga krunicu. K r e n e m o li od najdonje t o k e n a j e d n u s t r a n u , d o l a z i m o d o n a s u p r o t n e g o r n j e t o k e ; p o e m o l i n a d r u g u stranu, d o i e m o t a k o e r d o iste t o k e . U z m e m o l i v e u k r u n i c u , m o r a t e m o p r o i d u l j i p u t , a luk e t i m e p o s t a j a t i sve vie plosnat. Krunicu pak moemo stalno p o v e a v a t i d o k n a kraju l i n i j a k r u n i c e n a p o k o n ne postane ravna. T a d a e put na j e d n u kao i na drugu stranu v o d i t i u beskonanost. N o , m a l o prije t o g a , d o k j o n i s m o ili t a k o d a l e k o , k a d k r u n i c u jo nismo t o l i k o p o v e a l i , idui na j e d n u kao i na d r u g u s t r a n u d o l a z i l i s m o d o iste t o k e . Z a t o sada, kad krunica postane tako plosnata da joj linija p o s t a n e r a v n a , n e b i v r i j e d i l o isto? T a d a t o k a u b e s k o n a n o s t i s j e d n e s t r a n e m o r a b i t i ista s o n o m na drugoj strani. I kad b i s m o imali d o v o l j n o daha, morali b i s m o m o i idui na j e d n u stranu vratiti se s druge strane. To znaci: U o s n o v i p r e d o d b e

to z a h v a a b e s k o n a n o s t n a l a z i s e l i n i j a koja v o d i na o b j e strane beskraja, ali koja je z a p r a v o linija krunice. To to sam v a m prikazao kao apstrakciju u Zaratustrinom se shvaanju nalazi u o s n o v i o n o g a to o n z o v e Z a r u a n o m a k a r a n o m . M i g l e d a m o s obzirom na vrijeme s jedne strane u b u d u n o s t , a s d r u g e u p r o l o s t . N o , v r i j e m e se z a t v a r a u krug, s a m o to se to z a t v a r a n j e n a l a z i u b e s k o n a n o s t i . I ta z m i j a b e s k o n a n o s t i to n a l a z i samu sebe moe rep se prikazati samo kao zmija koja grize vlastiti na j e d n u s druge li u nije i protkana snagom tmine A koja nas i u

s v j e t l a k o j e nas s v e j a s n i j e o b a s j a v a k a d g l e d a m o stranu strane nego sve snagom vie zatamnjuje. stanemo svjetlo utkano

sredinu,

imat e m o

ispremijeano S v e je

sjenu O r m u z d a akaranu.

i Ahrimana.

s a m o n a l a z e u beskrajnu struju v r e m e n a :

Zaruanu

Daljnje obiljeje

takvoga starog

svjetonazora

nije s a m o d a s t v a r i i z k o j i h p r o i z l a z i u z i m a o z b i l j n o , d a i h n e p r i k a z u j e s a m o n e b u l o z n o : T u v a n i iza stvari osjetilnoga svijeta koje ostavljaju utisak na nae o i , ui i o s t a l a o s j e t i l a n a l a z i se d u h n e g o da, z a p r a v o , u o n o m u t o v i d i o p a a s l o v o d u h a ili d u h o v n i h svjetova. U z m i m o , p r i m j e r i c e , b i l o koji list p a p i r a . V i d i m o na njemu slova i spajamo ih u rije. N o , prije toga neto smo morali nauiti. M o r a l i smo, naime, nauiti itati. T k o to ne umije, ne m o e itati Zaratustru, v e v i d i samo o d r e e n e z n a k o v e koje m o e slijediti p o g l e d o m . Zaratustru e moi itati tek kad bude znao povezati ove z n a k o v e s o n i m e to nosi u svojoj dui. Zaratustra je, dakle, iza o n o g a to se nalazi u osjetilnome
31

svijetu nainu to nas

takvo na u

znakovno se

pismo

vidio

osobito u

koji

grupiraju

zvijezde

svemiru. svijet

K a o to na p a p i r u i m a m o slova, tako je u o n o m e prostoru okruuje kao zvjezdani Zaratustra v i d i o neto p o p u t slova koja nam g o v o re iz d u h o v n i h svjetova. N o , p o s t o j a l o je i umijee p r o d i r a n j a u d u h o v ni svijet te umijee nain itanja, i tumaenja poretka djelima znakova to su n a m d a n i k r o z p o r e d a k z v i j e z d a k a k o bi se odgonetnuo svjetova kretanja zvjezdanih u prostor kojim duhovi svojim

upisuju o n o to je d u h o m s t v o r e n o . Na to su doli Z a r a t u s t r a i n j e g o v i u e n i c i . Z a njih j e b i o o s o b i t o vaan sljedei slovni znak: Ahura M a z d a ispunjava svoja stvaranja, svoje objave u svijetu time to p r i v i d n o u smislu nae a s t r o n o m i j e na n e b e s k o m p r o s t o r u opisuje krug. To opisivanje kruga postalo j e i z r a z o m j e d n o g a s l o v n o g z n a k a A h u r a M a z d e ili O r m u z d a koji se ljudima objavljuje da bi p o k a z a o k a k o d j e l u j e , k a k o s v o j a d j e l a p o s t a v l j a u s k l a d svih svjetova. Bilo je v a n o to to je Zaratustra m o g a o upuivati na sljedee: O v o je Zodijak, ivotinjski krug, sama u sebe vraajua linija, i z r a z s a m o g u sebe vraajueg v r e m e n a . U p u n o m smislu te rijei jedna grana v r e m e n a ide naprijed u budunost, druga natrag u prolost. Ono to je poslije p o s t a o Zodijak to je Zaruana akarana: u sebi samoj s a m o n a l a z e a linija v r e m e n a koju opisuje O r m u z d , Duh svjetla. To je izraz Ormuzdove duhovne djelatnosti. je Zaruane i Put Sunca i v o t i n j s k i m k r u g o m i z r a z akarane. "Zodijak" U osnovi su uzevi, rijei "Zaruana to su

je O r m u z d o v e djelatnosti, a ivotinjski krug simbol akarana" iste kao

"Ormuzd" i "Ahura Mazda".

32

U " h o d ivotinjskim krugom" utkano je neto ojako. J e d n o m je svjetlu kad ljeti na to nesumnjivo h o d Sunca u Zemlju odailje svoje pune

snage kao snage svjetla, ali iz O r m u z d o v a carstva s v j e t l a alje n a m i s v o j e d u h o v n e s n a g e . S v a k i d i o ivotinjskoga kruga, dakle, kojim p r e l a z i O r m u z d tijekom d a n a ili ljeti p o k a z u j e n a m k a k o O r m u z d djeluje n e o m e t a n A h r i m a n o m . T o m u n a s u p r o t s l i k e ivotinjskoga kruga to se nalaze i s p o d h o r i z o n t a simboliziraju ime akarana, skoga Zemlju? Sunce to drukije silazi, djeluje jutrom, zrake a drukije u p o d n e . T i m e t o s e u s p i n j e o d O v n a d o Bika, t i m e ponovno njegove djeluju uvijek drukije; drukije djeluje z i m i , drukije ljeti, raz liito iz svakoga zvijea. T a k o su za Zaratustru O r m u z d o v a djelovanja iz razliitih smjerova, simbolizirana stajanjem Sunca u r a z l i i t i m z v i j e i m a , p o s t a l a i z r a z o n i h d u h o v n i h b i a k o j a su, t a k o r e i , s l u g e , s i n o v i O r m u z d o v i koji izvravaju o n o to on n a r e u j e : su " A m s h a s p a n d e " ili " A m e s h a S p e n t a s " da stoje ispod Ormuzda Dok i imaju svoju nu djelatnost. djelatnost Ormuzdu svjetla, pripada to koji kao specijal imaju i carstvo s sjena kojim, moemo rei, prolazi Ahriman. pak jedne strane kao Ormuzd dio zamiljen ivotinj utjecaja na kao svijetli d i o i v o t i n j s k o g a kruga, k a o Z a r u a n a Ahriman izraavaju tamni kruga nain svojega

cjelokupna

carstva

Amshaspande

s p e c i j a l n e d j e l a t n o s t i k o j e s u i z r a e n e s j a j e m Sun ca iz O v n a , iz Bika, iz R a k a i t a k o d a l j e . Ormuzdova ja u punom sjaju uinkovitost Sunca kroza dolazi sve do izraa slike 33 svijetle

 i v o t i n j s k o g a kruga o d O v n a d o V a g e ili d o kor piona. iz na Stoga te moemo ima svoje nastaviti sluge, u Zaratustrinom smislu i rei: A h r i m a n kao da djeluje kroza Zemlju tmine strani svoje Amshaspande, je tako zapravo bia ko pet koji su p r o t i v n i c i d o b r i m stvaralakim d u h o v i m a Ormuzda. Zaratustra razlikovao dvanaest razliitih Ormuzdovih, dobri ili zli s druge koji strane duhovnih est ili

ja su s l u g e s j e d n e s t r a n e est, o d n o s n o s e d a m odnosno nii Ahrimanovih, su z a t i m s i m b o l i z i r a n i kao duhovi duhovi,

stvaralaki

A m e s h a Spentas, v e p r e m a t o m u zrai li Sunce iz s v i j e t l i h i l i t a m n i h slika i v o t i n j s k o g a k r u g a . N a t e j e p o m o n e O r m u z d o v e d u h o v e m i s l i o G o e t h e kad na p o e t k u "Fausta" u " P r o l o g u na n e b u " kae: Ipak vi pravi sinovi Boji, Uivajte u o b i l n o ivahnoj krasoti! O n o nastajue to v j e n o djeluje i i v i , N e k ' vas obujmi Vi granicama ljubavi trajnim. mislio i Zaratustra sa bajnim, A to t o u k o l e b l j i v o j p r i k a z i l e b d i , uvrstite mislima

N a o n o i s t o n a to j e j o

s v o j i m A m s h a s p a n d a m a mislio je i G o e t h e sa svo j i m " p r a v i m s i n o v i m a B o j i m " koji su sluge najvie duhovne moi. Zabiljeit duhova Ispod su koje emo dvanaest nazvati raspoznaje duhovne takvih moi njih stvaralakih ili snage, a i trebamo obino Amshaspandama. dvadeset

opet druge

zaratustrizam

o s a m . N o , n j i h o v b r o j n i k a d nije s a s v i m t o n o o d r e en; m o g l o bi se rei da ima d v a d e s e t i etiri do dvadeset i 34 osam ili trideset i jedna "Yazata" ili

"Izeda".

K a k v a s u t o bia? A k o v e l i k e s n a g a t o

djeluju u p r o s t o r u z a m i s l i m o b r o j e m d v a n a e s t kao A m s h a s p a n d e , tada p o m o n i h snaga koje stoje iza niih p r i r o d n i h pojava snaga Izeda ima o t p r i l i k e d v a d e s e t i o s a m do trideset i j e d a n . A t r e u vrstu takvih duhovnih snaga ili moi zaratustrizam je n a z i v a o " F r a v a s h i " . O v e snaga u n a e m smislu, t a k o rei, najmanje zahvaaju u tjelesni svijet. D o k smo si p r e d o i l i da je u svemu to je f i z i k o d j e l o v a n j e svjetla na nau Zemlju d j e l a t n o d v a n a e s t snaga iza kojih stoje Amshaspande, koje koja carstvo djeluju vode iza vidio a u pod snagama Izeda zamislili duhovna Tako je carstvo. K o g a je Zaratustra ne o p e n i t o , apstraktno, ve sasvim konkretno smatrao organizatorima svijeta sve do najsitnijih pojedinosti? To su: Or m u z d i A h r i m a n , iza njih Z a r u a n a a k a r a n a , z a t i m d o b r i i zli Amshaspande, o n d a Izedi te Fravashi. t o su o n i ? O n i su ti k o j i p r o d u h o v l j u j u v e l i k i svijet, m a k r o k o z m o s , o n i s t o j e i z a s v i h o s j e t i l n o -fizikih djelovanja te se kao bia nalaze iza o n o g a to n a m se p r i v i d n o p o k a z u j e kao puka vanjtina osjetilnoga. o v j e k , m e u t i m , t a k a v k a k a v jest, o d s l i k a j e v e l i k o g a s v i j e t a i s t o g a se u n j e m u m o r a p r o n a i sve o n o t o v e l i k i s v i j e t p r o i m a s n a g o m . K a k o s m o u snagama koje tee savrenstvu pronali izraz Ormuzda u ovjeku, a u neproienim snagama one bia ivotinjsko due carstvo, ivotinja. svijeta kao

p o d Fravashima si t r e b a m o p r e d o i t i samo takva grupne jedno zaratustrizam osjetilnoga

nadosjetilno

specijalizirano

i z r a z A h r i m a n a , t a k o e m o i s t o p r o n a i i z r a z osta lih d u h o v n i h b i a s t v a r a l a k i h p o d d u h o v a .

Sada, naih

ustvari,

moram izazvati da iza

rei

neto

to

d a n a n j e v r i j e m e s a s v o j i m s u v r e m e n i m stajalitima svjetonazora pokazati beskrajnu svega ljutnju. No, stoji v e e se u ne t a k o d a l e k o j b u d u n o s t i i v a n j s k o j znanosti fizikoga n a d o s j e t i l n o , iza svega o s j e t i l n o g a d u h o v n o . T a d a e se, t a k o e r , p o k a z a t i k a k o s u n a j g r u b l j i d i j e l o v i o v j e k o v a f i z i k o g tijela o t i s a k o n o g a t o p r o t k i v a c i j e l i s v i j e t i p r o i m a ga i v o t o m i t o u s t r u j a v a u o v j e k o v o fiziko tijelo da bi se u ljudima g o t o v o zgusnulo. I ako se sada p o z o v e m o na Zaratustrinu pre dodbu vrlo blisku onoj duhovnoznanstvenoj, m o e m o rei: Vani djeluju O r m u z d i A h r i m a n . Oni djeluju i u o v j e k u . Istina, O r m u z d kao i m p u l s prema savrenome, Ahriman kao sve to taj im puls prijei. N o , u ovjeku djeluju i A m s h a s p a n d e . U n u t r a alju s v o j e d u h o v n o d j e l o v a n j e . Z a m i s l i m o si da je to u o v j e k u g o t o v o t a k o z g u s n u t o da m o r a mo u vi pustiti da se p o k a e do u fiziku djelatnost. U Zaratustrino smislu. prema doba jo Tada o su nije bilo anatomije i njego go tako kao shvaanju danas Zaratustra smo

dananjem uenici

vlastitom

duhovnom

stvarno vorili, pritjeu da nam izraz

vidjeli u se i

strujanja i u

kojima se glava

k o j a k a o d v a n a e s t struja i z v e l i k o g a s v i j e t a ovjeka to u njemu nastavljaju pokazuje snage zapravo zlih ljudska

onoga

ovjeka strujanja danas,

ustrujava

sedam Struje

dobrih se one

pet

Amshaspanda.

A m s h a s p a n d a nastavljaju se unutra, u o v j e k u . K a k o objavljuju anatom nakon m n o g o vremena? glavnih parova Danas su 36 pronalazi dvanaest

m o z g o v n i h ivaca koji iz m o z g a idu u tijelo. To fizike protuslike takorei dvanaest zaleenih

strujanja A m s h a s p a n d a

d v a n a e s t pari ivaca za

o v j e k o v u najviu d j e l a t n o s t p o m o u koje m o e d o i do najvieg savrenstva kao i do najgorih zala. O v d j e v i d i m o k a k o se u nae d o b a mate rijalistiki uenicima. dananjeg preinaeno A to je neto da ponovno t o ljuti pojavljuje i lako ono to j e Z a r a t u s t r a i z d u h o v n o g svijeta g o v o r i o s v o j i m navodi znanost ovjeka kae: Duhovna

fantazira kad p r o p o v i j e d a da je Zaratustra s dva naest A m s h a s p a n d a m i s l i o n e t o to bi t r e b a l o biti u vezi s dvanaest pari ivaca u ovjekovoj doznat se ili e kako se u ovjeku javlja nastavlja stari se glavi! to I Ali svijet e d o z n a t i jo neto sasvim drukije: ono p r o t k i v a i i v o t o m p r o i m a cijeli svijet. U naoj fiziologiji trideset i ponovno jedna Zaratustra! pod kao to i s p o d A m s h a s p a n d a stoji d v a d e s e t i osam Izeda, tako mozgom nalazi dvadeset i osam pari kraljeninih ivaca.

U k r a l j e n i n i m i v c i m a to potiu o v j e k o v nii duevni i v o t stvaraju I z e d e koji vani postoje kao duhovna se ivaca, strujanja. u u jer ba Oni djeluju i u nama i kao da kristaliziraju dvadeset njima osam kraljeninih Izeda-

imamo

zgusnuta

-strujanja. A u o n o m u t o v i e n i j e i v a c , t o nas z a o k r u u j e d o o s o b n o s t i , n a l a z i s e n e t o to s e v i e n e i i v l j a v a u n e k o m v a n j s k o m strujanju, n e t o t o nije usmjereno prema van. To to su Fravashi u nama jesu misli koje se i z d i u iznad pukih misli

i pukoga ivota mozga. T i m e je z a p r a v o na neki o s o b i t o udan nain nae v r i j e m e p o n o v n o p o v e z a n o s a strujanjem p r e m a n e e m u to s e p r o s t i r e i s p o d p o k r i v a a o s j e t i l n o g a svijeta, to je Zaratustra dodue u duhovnoj p r a s l i c i m o g a o d a t i l j u d i m a . U t o m u je, d a k l e , sav 37

znaaj Z a r a t u s t r i n o g uenja. P o t o s e t o u e n j e k r o z d u g o v r e m e n s k o razdoblje p o m o u raznih kulturnih fermenata uvijek iznova ulijevalo u ljude eljne n a p r e d o v a n j a , a zatim se na n e k o v r i j e m e p o v l a i l o , dolo je z a p r a v o do toga da danas p o n o v n o posto ji s k l o n o s t za j e d n u m i s t i n u struju k a o to j e , n a k o n t o su se u g r k o j kulturi s p o j i l a o b a puta koja v o d e u d u h o v n i svijet, uvijek p o s t o j a l a s k l o n o s t ili z a m i s t i n o ili z a d u h o v n o z n a n s t v e n o strujanje. O t u d a s k l o n o s t n e k i h z a indijsku d u h o v n u z n a n o s t ili u d u b l j i v a n j e . O v a j e i n j e n i c a p r i d o n i j e l a t o m u da se o n o n a j h i t n i j e , n a j z n a a j n i j e u z a r a t u s t r i z m u n j e g o v a p r a v a i v o t n a sr d a n a s s l a b o p r i m j e uje u n a e m c j e l o k u p n o m d u h o v n o m i v o t . I d a n a s se u naem d u h o v n o m ivotu m o e pronai m n o g o od zaratustrikog naina promatranja i zaratustrik o g miljenja. N o , o n o to j e n j e g o v a o s n o v n a sr, to je u n j e m u n a j z d r a v i j e to je za n a e v r i j e m e na n e k i n a i n i z g u b l j e n o . A kada s e o p e t s h v a t i k a k o j e z a r a t u s t r i z a m d u h o v n a praslika s v e g a t o p o n o v n o p r o n a l a z i m o na p o d r u j u f i z i k o g i s t r a i v a n j a , a to e se i d a l j e p r i l a g o d a v a t i m o g l o bi se n a v e s t i bezbroj s t v a r i tada e o s n o v n i t o n n a e k u l t u r e biti sretno p r e v l a d a n j e d n i m d r u g i m koji n a l a z i m o jo u zaratustrizmu. u d n o kako se u zaratustrizmu k r o z n j e g o v u predanost vanjskog velikim svijeta, pojavama od makrokozmikog, neega to gotovo odstupa

u svim ostalim, na mistiku o s l o n j e n i m kulturnim strujanjima, pa i u n a e m m a t e r i j a l i z m u , i m a v a n u ulogu. V e l i k a s u p r o t n o s t koja j e u s v i j e t u i p a k u v i j e k prisutna shvaena je 38 muko i ensko tako da se za njezin simbol uzela suprotnost spolova.

Tako

su

se, to

primjerice, stoje na

starim

religijskim tlu, bogovi

sustavima,

mistinome

suprotstavljali b o i c a m a kao izraz suprotnosti koje p r o i m a j u svijet. U z a r a t u s t r i z m u je u d e s n o to to se i z d i e iznad o v o g a shvaanja kako bi praosnove duhovne djelotvornosti istoa u nae zamislio u drukijoj njego runu jo slici, u s l i c i : d o b r o g j a s n o g i z l o g n e j a s n o g . Otuda neizmjerna koja opet zaratustrizma, vrijeme ovjeka. bi imaju va uzvienost, gledita, moe sami prelaenje p r e k o svih p r e d o d b i i

ulogu, otuda vjerovanje da se d u h o v n i m i v o t o m produbiti grki pisci shvaanje kau: Da Premda stvorilo Ormuzda,

najvie je

boanstvo

m o r a l o stvoriti i Ahrimana, Ormuzdu a Hebreja dana jedna tovie,

kako bi ovaj i m a o suprotnost. T a k o je ipak kroz suprotstavljanje prasnaga Ahrimana kod suprotstavljena drugoj, to je,

dolo do izraaja jo

ulaskom zla u

s v i j e t k r o z e n u Evu. U z a r a t u s t r i z m u s e n e m o e p r o n a i nita o d t o g a t o s v i j e t p r o i v l j a v a k a o z l o koje je u njega unijela s u p r o t n o s t s p o l o v a . To to danas tako runo sve struji do u cijelim dnevni naim tisak, miljenjem to mnogo i osjeanjem

toga tako nagruje s o b z i r o m na najvie vrijednosti u vezi s pojavama bolesti ferment uivi s rijeima a i zdravlja, a ipak nije u nau kulturu najvanije u i v o t u , bit e p r e v l a d a n o kada se kao zaratustrizma ne herojska, malograanska suprotnost

O r m u z d a i A h r i m a n a . Stvari Zaratustrinog shvaanja koje

u svijetu idu svojim e, svakako, malo-

p u t e m i nita n e e z a u s t a v i t i p o b j e d n i k i p o h o d -pomalo zaivljavati. P r o m a t r a m o li tako Zaratustru, u njemu e m o zapravo vidjeti duha koji je u davno prolim

v r e m e n i m a d a o m o a n impuls kulturi ovjeanstva. Samo njoj se treba Aziji proirilo u za slijediti doivjeli ono to su narodi u pred nakon Asiraca, e ga je Babilonaca se pronai

do u e g i p a t s k o d o b a , kao i do v r e m e n a u kojem kranstvo; velikom posvuda to p o n e t o o d i z l a g a n j a iji i z v o r , p r a t e i i h u n a z a d , nalazimo zapalio svjetlu Zaratustra grkoga ovjeanstvo. Shvatit emo

pisca* koji, istiui kako su p o j e d i n i v o d e svojim malim n a r o d n i m skupinama o m o g u i l i da postup no kasnije utjeu na kulturu, upuuje na sljedee: Pitagora** je od svojih predaka nauio to to je na njega m o g l o prijei od Egipana geometriju, od Feniana aritmetiku, od Kaldejaca astronomiju ka morao kako bi je doi od njih i do Zaratustrinih tajanstvena nasljedni uenja o primio

o d n o s u o v j e a n s t v a p r e m a d u h o v n o m e svijetu i o stvarnom upravljanju i v o t o m . T a k o pisac g o v o r e i o Pitagori konstatira da upravljanje i v o t o m po Zaratustri vodi preko svih ostalih suprotnosti, a sve ostale suprotnosti svodi na jednu: suprotnost

d o b r a i z l a s u p r o t n o s t koja s e m o e p r e v l a d a v a t i s a m o p r o i e n j e m o d zala, l a i i o b m a n a . K a o najgoreg Ormuzdova protivnika prepoznat emo, primjerice, pisac onog pod kako imenom Pitagora "kleveta", najii to j e jedna od najvanijih A h r i m a n o v i h osobina. Grki upozorava moralni i d e a l , i d e a l z a o v j e k o v o m o r a l n o p r o i e n j e ni je m o g a o nai ni kod Egipana od kojih je nauio geometriju, ni kod Feniana od kojih je nauio

* Vidi Porphvrios " Vita Py thagorea" 6.,"ivot po Pitagori" ** Pythagoras, oko 582. do iza 507. godine prije Krista, grki filozof i matematiar 40

aritmetiku, a ni kod Kaldejaca od kojih je nauio a s t r o n o m i j u , v e j e m o r a o o t i i Z a r a t u s t r i n i m nas l j e d n i c i m a kako bi stekao herojski s v j e t o n a z o r koji ozbiljno priznaje svladavanje zla proienjem. T i m e je, dakle, jo u staro doba priznata velika plemenitost i jedinstvenost zaratustrizma. S v e t o j e d o sada r e e n o m o g l o b i s e t a k o e r p o t k r i j e p i t i i z j a v a m a v a n j s k e p o v i j e s t i . T a k o b i ljudi trebali r a z m i s l i t i je li t o n o to to kau z a s t u p n i c i vanjske z n a n o s t i spominjui, p r i m j e r i c e , Plutarha*, da se u s m i s l u z a r a t u s t r i z m a s v j e t l o p r e p o z n a j e k a o tjelesnost najvieg bia v e z a n o g se d u h o v n o s t toga bia uz Zemlju, kao a da Tu pojavljuje istina.

n a m j e d a n stari pisac d a j e d e f i n i c i j u koja s e s a s v i m t o n o p o d u d a r a s o n i m to j e o v d j e i z r a e n o . N o , i povijesne pojave postat e nam jasne u z m e m o li u o b z i r o n o t o j e sada o k a r a k t e r i z i r a n o . P o g l e d a j m o jo j e d n o m starovedsko shvaanje. Ono poiva Prije na mistinom to uranjanju doe u do vlastitu unutar nutrinu. nego ovjek

njeg s v j e t l a b r a h m a n a , s u s r e e o n o to k a o p o u d e , strasti, k a o d i v l j i , p o l u l j u d s k i i m p u l s i s t o j e n a p u t u udubljivanju u vlastito duhovno-duevno, no nutarnje. Kroz to ovjek mora proi. u vje Indijac

je shvatio da e d o i do unutarnjeg svjetla samo ako kroz mistino poniranje s b r a h m a n o m stvarno u s p i j e u g a s i t i s v e t o se d o i v l j a v a u o s j e t i l n o m e svijetu, to ga nadrauje bojama i zvukovima te pobuuje osjetilne p o u d e . Sve d o k se n a v e d e n o j o d o g a a u naoj meditaciji, mi u sebi i m a m o protivnika naem mistinom usavravanju. Izbaci te sve, r e k a o bi indijski uitelj, to u duu m o e * Plutarh, "Moralische Schriften" 41

ui i z v a n j s k i h m o i ,

u d u b i t e se s a m o u n u t r i n u

due, spustite se do d e v a ; tu e t e , kada s v l a d a t e i nie deve, u njihovu carstvu pronai brahmana. N o , k l o n i t e s e c a r s t v a asurasa, b i a k o j a u v a s p r o d i r u iz vanjskoga svijeta, svijeta m a y e . Njih m o r a t e u s v a k o m sluaju i z b j e i ! Z a r a t u s t r a j e , n a p r o t i v , m o r a o rei s v o j i m u e n i c i m a : Na putu na k o j e m u na jugu pristae jedne druge narodne osobnosti trae d u h o v n o s t p o m o u njihove drukije u r e e n e organizacije, pozvan nego to da samo tko onaj n e m o e n a p r e d o v a t i n a r o d koji j e da nadosjetilno ivjeti dade u mudruje svijetu i to sanjari, obilno i treba

prua sve p o t r e b n o za i v o t tko je p o z v a n za ovjeanstvu samo od kao boja, umijee ve poljodjelstva ne se gledati prevladavanja gledati pokriva oj nekulture. mayu Ono vanjsko morate itd. to smijete kroz prostire

zvukova

o k o nas! S t o g a m o r a t e i z b j e g a v a t i s v e t o b i u v a nutrini m o g l o zadrati egoizam, sve to ima o b i l j e j e d e v a . K r o z c a r s t v o n i i h asurasa m o r a t e p r o d r i j e t i s v e d o n a j v i i h asurasa! A b u d u i d a ste o r g a n i z i r a n i tako d a kroz nie asurase d o e t e d o viih, morate izbjegavati carstvo deva! S u p r o t n o t o m uenju, u Indiji je p o s t o j a l o uenje rishija: Vi niste o r g a n i z i r a n i za traenje o n o g a to se n a l a z i u carstvu asurasa; k l o n i t e se c a r s t v a asurasa; vi m o r a t e ui u c a r s t v o d e v a ! Postoji, dakle, suprotnost izmeu indijske i

perzijske kulture. Indijci upuuju na to kako treba i z b j e g a v a t i asurase, z l e d u h o v e , j e r je indijska or ganizacija p o z n a v a l a s a m o nie asurase. N a s u p r o t tomu, deva perzijskom mogao se narodu, samo koji je u carstvu pronai nie deve, govorilo:

I d i t e u c a r s t v o a s u r a s a . T a k o ste o r g a n i z i r a n i d a 42

moete

pronai

najvie asurase! dati neto to svako

to e

onome mora

to

je Zaratustra dao svojemu ovjeanstvu djelovati prema koje tenje osjeao do naela, To je zatim ini kroz i gore trebam sva

ljudstvu bio je mu

ugoaj: stalno put od uenje, utrti

vremena, i

prevladati

pogreno se da

prepreku

ovjeanstvo Zbog toga i kao No,

udaljava

savrenstvu!

Zaratustra bi dolo

osjeao slugom Ahura M a z d e herojskog prevladavanja

takav sam je Ahrimanovih rijeima koje jer sve je

protivnitvo Ahrimana.

svih

n j e g o v o uenje treba sluiti ovjeanstvu. Zaratustra nalazimo i izrekao znaajnim u kasnijim spisima,

p i s a n o b i l o tek p o s l i j e z a b i l j e e n o , a o n o t o i m a za rei d u h o v n a znanost dolazi iz drugih izvora. Zaratustra je to izrekao lijepim rijeima iz kojih n a m o d j e k u j e sav u n u t a r n j i i m p u l s n j e g o v e m i s i j e , ali n a m o d j e k u j e i sva strast k o j o m j e b i o i s p u n j e n kao p r o t i v n i k A h r i m a n o v o g naela, naela tmine, kada k a e : " G o v o r i t u! Stoga d o i t e i ujte m e , vi koji i z d a l e k a , v i koji i z b l i z a z a t i m e z n e t e , u j t e me i sve d o b r o upamtite. Neka vie ne pobjeuje o n a j z a v o d n i k i ljuti n e p r i j a t e l j d o b r o g a d u h a , s v e d o k s v o j i m z a d a h o m p r o i m a ljudski glas i g o v o r . A ja u protiv njega govoriti u duhu o n o g a to moje rijei mi je r e k a o Najvii, Prvi, u d u h u o n o g a to mi je rekao Ahura Mazda! prije n e g o l i se zavri Tako stvarno govori A tko n e e uti zemaljski kako ih g o v o r i m , kako ih mislim, d o i v j e t e zlo ciklus!"*

Zaratustra. to se

A mi osjeamo da osjetiti kroza

je o v j e a n s t v u m o g a o rei n e t o u to se m o e proniknuti, moe

* Zaratustra "Gotha", Yasua 45 (slobodno reproducirano). 43

sve

kasnije

kulturne

epohe.

tko

ima

smisla

za

p o z o r n o sluanje o n o g a to, i a k o m a l o p r i m j e t l j i v o , ivi u naem v r e m e n u , tko sa smislom za d u h o v n o oslukuje nau kulturu, jo uvijek e on primijetiti od o d j e k o n o g a to j e Z a r a t u s t r a p r i j e m n o g o tisuljea rekao ovjeanstvu. jo uti o T i m e je postao jedan Mojsiju i v e l i k i h v o d a te s o b z i r o m na m n o g o toga to e m o Hermesu, Buddhi, i drugim poklonu unutar velikim vodama, ovjeanstva, Sjaje to to m o e m o rei o njihovu same u rijei:

koji su d a l i o v j e a n s t v u n e k a se

mjestu

k'o zvijezde

Na nebu v j e n o g a bitka Bogomdani duhovi. N e k ' sve ljudske due u z m o g n u , U carstvu z e m a l j s k o g a bitka Ugledati plamen njihova svjetla!

44

HERMES
je v e za samu d u h o v n u znanost znaajan uvid u to kako je d u h o v n i ivot ovjeanstva n a p r e d o v a o iz e p o h e tamnih i u epohu, kako se, na takorei, povrinu, ivota za polako onda nju iz se jo dubina probijao

m o e rei da je razmatranje staroegipatske kulture staroegipatskoga duhovnog z n a a j n i j e . P o k u a m o li se u i v j e t i u s t a r o e g i p a t s k i d u h o v n i i v o t , taj e s e z n a a j o s j e t i t i d v o j a k o . Prije do danas svega nam iz se pojavljuje koje Ova stoje neto kao to sve odjekuje prastarih vremena, tajans postaje

tveno p o p u t lica Sfingi staroegipatske kulture.

spomenici

tajanstvenost

jo v e o m t i m e t o u p o s l j e d n j e v r i j e m e i v a n j s k a i s t r a i v a n j a m o r a j u s v e d u b l j e z a l a z i t i u s v e stari ja v r e m e n a kako bismo m o g l i objasniti postojanje kasnije egipatske kulture o kojoj postoje vani d o k u m e n t i . Za vanjska istraivanja p o e t a k o n o g a to j e d j e l o v a l o u e g i p a t s k o m k u l t u r n o m i v o t u se e m n o g o tisuljea prije naeg raunanja v r e m e n a , sve do najmanje u sedmo tisuljee, a moda i d a l j e . A k o j e t o r a z l o g z b o g k o j e g a s m o o v o j kultu ri posvetili osobitu pozornost, mogli bismo rei da je d r u g i r a z l o g u t o m e to htjeli mi to ili ne htjeli za dananjeg ovjeka, za dananjicu u irem smislu ova kultura sadri neto u d e s n o z a t o to osjea da je n e k a k o srodna, postavlja jedan kao cilj. Stoga je duh poput i tajanstveno to se se srodna s o n i m to dananji ovjek h o e i to sebi razumljivo Keplera*, tako veliki koji

Johannes 5. knjiga.

Kepler,

1571.-1630.

"Harmonices

Mundi"

45

pojavio voja,

zoru to

novijeg nije

prirodoznanstvenog znanost prije m o g a o drukije

raz i

ono

su

prirodna

njega

on sam dali svijetu,

izraziti

n e g o rijeima: Sa s v i m e to sam p o k u a v a o otkriti 0 k r e t a n j u p l a n e t a o k o S u n c a p o k u a o sam z a g l e dati u tajne s v e m i r a . e s t o mi se ini kao da sam ideje o o v i m tajnama p o t r a i o u svetim p o s u d a m a E g i p a n a , u n j i h o v i m t a j a n s t v e n i m h r a m o v i m a te ih p r e n i o u n o v i j e v r i j e m e . I o t u d a p o t j e e osjeaj da e tek b u d u i narataji shvatiti to sam im d a o . Jedan o d najveih d u h o v a m o d e r n o g a d o b a osjeao se tako s r o d n i m sa s t a r o e g i p a t s k o m bolje prikazati i dakako, k u l t u r o m da rijeima iz tajnih nas o s n o v n i u g o a j o n o g a to je h t i o dati svijetu nije znao je drugim 1 na drugi nain sljedbenicima i kultnih uenja n e g o kao o b n o v u n e e g a to pristaama pritjecalo Egipta. staroga Zato

mjesta

m o r a o s o b i t o z a n i m a t i kako su sami stari Egipani osjeali bie li do iz stare i cijelu narav svoje kulture. rije u su koju s m o p r i m i jasno osjeao dolazi kulturu i stari egipatsku grke ne predaje kako nego kojoj Postoji j e d n a znaajna izraaja samo

osjeali

Egipani

kako ju je

vijek. P r e d a j o m je sauvano da je j e d a n egipatski mudrac rekao Solonu*: Vi Grci ipak vjeno ostajete d j e c o m ; o n o to z n a t e p r o i z i l o je iz vaega zre log ljudskog razmiljanja i gledanja. N e m a t e starih predaja. Ostajete d j e c o m . N e e t e odrasti jer n e m a t e starodrevnih uenja! to znai "starodrevno u e n j e " , d o z n a t e m o tek kad d u h o v n o z n a n s t v e no pokuamo rasvijetliti cjelokupan nain na koji su Egipani mislili i osjeali. O v d j e se m o r a m o * Solon, oko 640.-559. prije Krista, atenski zakonodavac. 46

p o d s j e t i t i n e e g a to j e v e e e b i l o r e e n o , n a i m e , da je ovjeanstvo svojega razvoja tijekom uzastopnih irenje razdoblja razliitih proivljavalo

o b l i k a s v i j e s t i . S v i j e s t u k o j o j s a d a i v i m o , sav taj nain na koji osjetilima p r i s v a j a m o vanjski svijet, k o m b i n a c i j a r a z u m a i u m a , taj n a i n s v a k i d a n j e g , p a i z n a n s t v e n o g m i l j e n j a nije u v i j e k b i o p r i s u t a n jer je ljudska svijest, prije svega, p o d r e e n a n e e m u to m o e m o o z n a i t i rijeju r a z v o j . T o m r a z v o ju nije p o d r e e n s a m o vanjski svijet o b l i k a n e g o i cijeli ustroj ljudske due i same ljudske svijesti. Stoga sam u k a z a o n a t o d a s e stari r a s a d n i c i k u l t u r e ovjeanstva m o g u razumjeti samo uz pretpostav ku u z i m a n j a u o b z i r o n o g a to d u h o v n a z n a n o s t m o e r e i n a t e m e l j u s v o j i h i z v o r a : d a j e u stara vremena postojala umjesto vidovita dananje svijest intelektualne nije bila svijesti ista kao koja

naa d n e v n a s v i j e s t i z m e u b u e n j a i u s n u a , n i t i k a o n e s v j e s n o s t a n j e sna i z m e u u s n u a i b u e n j a , v e je ta prastara svijest p r e d o v j e a n s t v a p o s t o jala k a o n e k o m e d u s t a n j e k o j e se, m o g l i b i s m o r e i , kao o d u m i r u e naslijede samo atavistiki sauva lo u svijetu slika naih s n o v a . D o k su nai s n o v i k a o t i n i i t a k v i k a k v i su u o b i n o m i v o t u n i s u v a n i , stara svijest, meutim, koja s e o d v i j a l a u slikama, i k o j a j e n a o d r e e n i n a i n b i l a p r i g u e n a , s n o v i t a , i p a k j e b i l a v i d o v i t a svijest, i j e s l i k e n i s u u k a z i v a l e s a m o n a na f i z i k i s v i j e t v e i n a o n o to s e i z a n j e g a n a l a z i k a o d u h o v n i s v i j e t . M o e s e rei da se z a p r a v o svaka v i d o v i t a svijest kako ona snovita p r e d o v j e a n s t v a tako i ona do koje ovjek danas d o l a z i kolovanjem o kojemu e ovdje j o s b i t i r i j e o d v i j a u s l i k a m a , a ne u p o j m o v i m a
1

i d e j a m a k a o v a n j s k a f i z i k a svijest, t e d a n o s i t e l j

47

svijesti

mora

te

slike

dobivati

na

ispravan

nain

iz d u h o v n e , spiritualne r e a l n o s t i koja se nalazi iza fiziko-osjetilnih Tako se, razvitak naroda i oblikovanje ko to danas pojava. osvremo na cijeli stari k a e m o : O n o t o o v d j e d o nas slike nije tek djeje ka najirih shvaanja prirode svijest zapravo,

odjekuje kroz premda udne fantastinih dri

materijalistika

k r u g o v a n e g o s k u p slika k o j e n a m , d o d u e , p r e d d u u d o l a z e u o b l i k u slika, a l i o n e u t o m s l i k o v n o m o b l i k u u p u u j u n a g l e d a n j e d u h o v n o g a svije ta. Za o n o g a t k o se u s t a r e m i t o l o g i j e i l e g e n d e nije z a d u b i o s a m o m o d e r n o m m a t e r i j a l i s t i k o m svije u n e g o sa s m i s l o m za ljudska djela i za o v j e k o v a d u h o v n a o s t v a r e n j a , n e o b i n e p r i p o v i j e t k e tih m i tologija z a d o b i v a j u p o v e z a n o s t koja je na udesan n a i n u s k l a d u sa z a k o n i t o s t i m a s v i j e t a k o j i su v i i od naih fizikalnih, odjekuje kemijskih, zvuk smisao. biti i jasno da su razliiti biolokih zakona. kroz Tako starim mitologijama, starim religioznim

sustavima

duhovne

realnosti

koji o n e dobivaju No, narodi i na mora

nam

raznovrsne

naine

prema

sklonostima obiljejima, iza pukih

temperamentu, duhovne

rasnim

narodnim se nalaze

i z g r a i v a l i s v i j e t slika u k o j e m u su si p r e d o a v a l i vie snage koje p r i r o d n i h snaga. M o r a n a m biti j a s n o i to da se u p o s t u p n o m razvoju pojavljuju svi m o g u i prijelazi od stare vidovite svijesti, si Moramo svijesti nae sve do nae slabije sadanje tinjanje, predmetne svijesti. intelektualne sve svakidanje

zamisliti

p o s t u p n o p o v l a e n j e stare v i d o v i t e svijesti, m o r a m o si zamisliti kako kod razliitih n a r o d a m a l o - p o m a l o o p a d a j u s n a g e stare v i d o v i t o s t i , k a k o , t a k o r e i , slike 48

koje d o l a z e p r e d d u u to j e j o m o g l a z a g l e d a t i u duhovni svijet sve manje sadre duhovne snage; kako v i i s v j e t o v i p o s t u p n o z a t v a r a j u svoja v r a t a sve dok n i o j v i d o v i t o s t i nisu o s t a l i v i d l j i v i s a m o n a j n i i stupnjevi d u h o v n o g d j e l o v a n j a . M o r a m o si, t a k o e r , p r e d o i t i d a s e t a d a o p e n i t o z a o v j e a n s t v o stara v i d o v i t o s t p o t p u n o ugasila t e d a j e d n e v n o g l e d a n j e o g r a n i e n o na fiziki svijet i predodbe fizikih stvari razvila na imao stvari, to j e z a t i m k o m b i n i r a n j e m f i z i k i h s gaenjem vidovitosti postupno u u nama

d o v e l o do dananje znanosti. T a k o se m a l o - p o m a l o dananja razliite posebnu Ako je u nae svijest, naine. misiju. ispravno doba nam da u se razumijemo iz sve to nam je, dodue, razliitih naroda narod

Pritom je egipatski

takoer, iz starih v r e m e n a p o z n a t o i z v a n a , a to pridolo se misija na novijih istraivanja, duhovne sastoji kojima u pokazuje znanosti upravo istinitom stara tvrdnja vremena

egipatskog

naroda

osvrtanju

su v o d e e i n d i v i d u a l n o s t i i osobnosti toga n a r o d a p o m o u jakih v i d o v i t i h snaga jo d u b o k o z a g l e d a l e u duhovne se i svjetove. u slabija sve postoji se do i Unutar duevna Zato egipatskog neka rei: iz struktura naroda slabija Kasniji prije onoga drugo No, vlastitog od to sauvala s tom kasnijim vremenima moramo su

vidovitost Egipani

povezana

vidovitou.

posljednjeg drukije

tisuljea

naeg raunanja v r e m e n a znali iskustva d a oi i

gledanje te da

koje d a j e o b i a n d n e v n i i v o t u k o j e m u s e o t v a r a j u upomo uzima uvid razum u gledanja omoguava duhovni svijet.

oni s u p o z n a v a l i s a m o n a j n i e s l i k o v i t e p r e d o d b e o c a r s t v u k o j e su m o g l i o p a a t i i p r i s j e a l i su se 49

svojih kulture,

starih u

vremena, su

zlatnoga njihovi

doba

egipatske

kojemu se

sveenici-mudraci tajnama d u h o v n i h Egipana kroz se pijetetom koji

m o g l i d u b o k o z a g l e d a t i u d u h o v n i svijet. Ono svjetova tisuljea to to se tada s smatralo kod najveim osobito starih

uvalo

m o e z a m i s l i t i , s n a j d u b l j o m r e l i g i o z n o u i kraj n j o m b r i l j i v o u , tako da su o n i koji su i v j e l i u kasnije egipatsko u doba, ako su jo bili sposobni neto zagledati duhovne svjetove, mogli rei

p o p u t sljedeeg: Mi v i d i m o jo samo nii d u h o v n i svijet, z n a m o d a postoji t a k v o g l e d a n j e d u h o v n o g a svijeta; s u m n j a t i u t o b i l o b i i s t o t a k o p a m e t n o k a o i sumnjati u postojanje vanjskoga gledanja oima. To si je On je, mogao rei Egipanin samo kasnijeg d o b a . odjek nieg dodue, i m a o jo slabi

d u h o v n o g a svijeta, ali uz to je o s j e a o i slutio da je postojalo staro d o b a u kojemu se m o g l o dublje z a g l e d a t i u o n o to s e n a l a z i i z a f i z i k o - o s j e t i l n o g a . A j e d n o s t a r o d r e v n o uenje sauvano u hramskim zapisima neki javljalo i je natpisima o na stupovima razgovarao snagama o sa kojemu je egipatski mudrac vidovitim Solonom doba.

staroga

O n o g a , m e u t i m , u k o j e m s u E g i p a n i v i d j e l i svu i z v o r n u v e l i i n u stare v i d o v i t e su svojim velikim se kao i potom mnogi u obnovitelj mudracem, jedno stare Kad je, mudrosti nazivali starim Hermesom. ponovno on egipatskih doba

kasnije egipatske

pojavio mudraca,

mudrosti,

drugi,

prema obiaju

p o n o v n o nazvan Hermesom. A njegovi

sljedbenici, s o b z i r o m na to da su g o v o r i l i kako je p o n o v n o oivjela mudrost Hermesa iz pradavne p r o l o s t i , n a z v a l i s u sada o n o g p r v o g H e r m e s a tri puta v e l i k i m : H e r m e s T r i s m e g i s t o s . N o , z a p r a v o su

50

ga samo Grci zvali Hermes, d o k je u Egipana on nosio ime T h o t h . O v e se m u d r a c e m o e , m e u t i m , razumjeti thu samo ako se shvati to su Egipani u p r a v o p o d utjecajem p r e d a j e o H e r m e s u ili T h o smatrali ini sauvane najvaniji prikazima se pravim sasvim tajnama svijeta. to su se egipat kojih su izvanjski pojavile od u se slikovnim nego neobinim takorei, nikada Pojedini Izida, u

ske v j e r s k e p r e d o d b e , predajom. Oziris ne i

bogovi,

prikazuju

ljudskom

obliju,

esto s l j u d s k i m t i j e l o m i i v o t i n j s k o m g l a v o m te u najrazliitijim kombinacijama ljudskog i i v o t i n j skog lika. Predajom su nam sauvane udnovate religiozne l e g e n d e o tom boanskom svijetu. Nadalje, kult ivotinja u Egipana b i o je neto najposebnije. ilo je tako tovanje daleko ivotinja, da su se maaka i ostalih priznavale svete Pria

ivotinje kojima se iskazivalo d u b o k o potovanje, u kojima se v i d j e l o neto p o p u t viih bia. se takoer da je umrla maka to tovanje ivotinja otilo tako je dugo ivjela u nekoj kui.

d a l e k o da su se p j e v a l e n a r i c a l j k e kad bi, p r i m j e r i c e , koja Hi, kad b i s t a r i E g i p a n i n i z d a l j i n e o p a z i o m r t v u ivotinju, ne bi joj se p r i b l i a v a o jer bi se inae reklo da ju je on ubio, a za to je slijedila teka kazna. t o v i e , s a u v a n a je i p r e d a j a o t o m u k a k o je neki R i m l j a n i n , d o k j e Egipat jo b i o p o d r i m s k o m vlau, ubivi maku ugrozio vlastiti ivot jer je kult i v o t i n j a time i z a z v a o miljenja i ustanak Egipana. Taj

osobito je z a g o n e t a n u cijelom sklopu egipatskog osjeanja. Nadalje, kako se m o d e r n o g ovjeka n e o b i n o doima piramida sa svojom etverokutnom bazom
1

trokutastim

pobonim

stranicama!

Kako

ga

se
51

udno doima istraivanjima egipatske

Sfinga sa sve

sve

ono na

to je

modernim iz dubina nae

veom jasnoom

kulture

dospjelo

povrinu

z n a n o s t i ! T a k o d a s e sada p i t a m o : K o j e j e m j e s t o z a u z i m a o svijet p r e d o d b i svega o v o g a u duama starih Egipana? to je stari Egipanin rekao da j e n a u i o o d H e r m e s a ? K a k o j e d o a o d o s v i h tih predodbi? Moramo se, dakle, naviknuti da legendama, o s o b i t o o n i m znaajnijim, p r i z n a j e m o j e d n u dub lju m u d r o s t . M o r a m o p r e t p o s t a v i t i d a n a m l e g e n d e u slikama p r i o p a v a j u o d r e e n e z a k o n e d u h o v n o g a ivota, z a k o n e koji su vii od vanjskih, p r i r o d n i h zakona. T a k o , primjerice, egipatska legenda govori o boanskom paru Ozirisa i Izie te Hermesa Legenda naziva Ozirisovim mudrim savjetnikom.

u Ozirisu v i d i bie koje je u prastaro d o b a i v j e l o n a p o d r u j u n a k o j e m sada i v e l j u d i . T o g O z i r i s a legenda prikazuje kao d o b r o i n i t e l j a ovjeanstva njihovu Grci kulturu, je sve do u p o d ijim j e m u d r i m utjecajem H e r m e s ili T h o t h dao Egipanima cijelu njezino materijalno kojega neprijatelja su bie. Oziris imao jednog Taj

nazvali

Typhon.

j e n e p r i j a t e l j v r e b a o O z i r i s a , u b i o ga, r a s k o m a d a o n j e g o v le, s k r i o ga u m r t v a k i k o v e g i b a c i o u m o r e . Sestra i b o i c a I z i d a t r a i l a j e O z i r i s a . D u g o j e t r a i l a m u a k o j e g a j o j j e o t e o T y p h o n ili Seth i kad ga je n a p o k o n pronala, skupila je d i j e l o v e na k o j e g a j e r a s k o m a d a o Seth i l i T y p h o n , p o k o p a l a ih na razliitim mjestima zemlje, na kojima su poslije p o d i g n u t i h r a m o v i , i rodila kao posthume v i e b i e H o r u s a k o j i se, d a k l e , p o j a v i o tek n a k o n Ozirisove smrti, samo kroz duhovni utjecaj to ga je u to v r i j e m e O z i r i s , k o j i je o t i a o u j e d a n

52

drugi svijet, p r e n i o na Iziu. A Horus je p o z v a n da pobijedi T y p h o n a i da na neki nain p o n o v n o uvede vladavinu se i cijeli onoga ivota ne ve i smiju se to potjee od O z i r i s a , a k o j i t r e b a ustrujati Takve alegorijski unijeti u legende simboliki osjeajni u ovjeanstvo. tumaiti treba malo svijet samo vie starih

osjetilni

Egipana; j e r e to j e v a n i j e o d s v i h a p s t r a k t n i h p r e d o d b i p o n a j p r i j e t i m e o i v j e t i osjeaji i o s j e t i prema l i k o v i m a kakvi su Oziris i Izida. Nije d o b r o ako se l i k o v i p o p u t Ozirisa i i slino te da se kojim na se taj nain slui Izie tumae tako da se u O z i r i s u o d m a h v i d i S u n c e , u I z i d i M j e s e c daje a s t r o n o m s k o vanjska znanost, prikazuje osjeaja tumaenje danas

mislei time prastarim

kako legenda samo zorno Egipana i iz tih

z b i v a n j a n a n e b u . T o m u nije t a k o . M o r a m o s e v r a t i t i osjeajima predoiti sebi p o s e b n u p r i r o d u uzdizanja p o g l e d a prema nadosjetilnim, nevidljivim moima, takvim nadosjetilnim, n e v i d l j i v i m m o i m a koje se nalaze u osnovi osjetilnoga svijeta i iji su meusobni odnosi u p r v o m redu okarakterizirani Ozirisom i I z i d o m . Pri s p o m i n j a n j u obaju o v i h i m e n a stari je Egipanin osjeao otprilike sljedee: U iz osnovi ovjeanstva, postojanja u rekao kojem bi on sebi,

l e i n e t o v i e , n e t o d u h o v n o . T o nije p r o i z i l o materijalnog do ovjeanstvo posto iz sada i v i , n e g o s e t a k o r e i z g u n j a v a l o , p o s t u p n o razvijalo janja. drukijeg, dananjeg razvitak vie fizikog ljudskog Pravi ovjeanstva ljudskog proizlazi

duhovnog

postojanja.

P o g l e d a m l i s a d a v l a s t i t u duu,

postajem svjestan

da se u m e n i n a l a z i n e t o to e z n e za d u h o v n i m , to u j e d n o e z n e z a i z v o r o m i z k o j e g a s a m s e i j a 53

sam spustio iz d u h o v n o g a svijeta. Snage od kojih p o t j e e m j o i v e u m e n i . O n o t o u sebi n o s i m k a o svoje najbolje nadosjetilne, nevidljive snage v r l o je srodno s o v i m i z v o r n i m nadosjetilnim snagama. Otuda u sebi osjeam snagu Ozirisa. Ona za m e n e znai nadosjetilno ljudsko bie koje je jednom ivjelo u drugim, nadosjetilnim regijama. A k o je o n d j e i i v j e l o p r i g u e n o , i n s t i n k t i v n o , a k o se i moralo prvo zaodjenuti fizikim tijelom i njegovim alatima kako bi p o g l e d a l o u fiziki svijet, ipak je nasuprot ovom fiziko-osjetilnom ivotu nekada ivjelo duhovnim ivotom. Snage na kojima prema se izvorno temelji razvoj

ovjeanstva,

staroegipatskom

gleditu,

moraju se shvatiti kao dvojnost, kao takva d v o j n o s t u kojoj se j e d a n e l e m e n t o z n a a v a i m e n o m Oziris, a d r u g i i m e n o m I z i d a : Oziris-Izida. P o g l e d a m o li u sebe same i p r i t o m u p o t r i j e b i m o osjete i osjeaje starih Egipana, moemo si rei: U sebi prije svega n o s i m o aktivno miljenje. T r e b a m o se samo p r i s j e t i t i k a k o s e m o r a m i s l i t i d a b i k o n a n o nastala jedna misao, primjerice, misao o trokutu. Da bi se izgradila misao o trokutu, m o r a joj p r e t h o d i t i aktivno, d j e l a t n o miljenje. N a k o n to smo u dui bili djelatni, m o e m o se p a s i v n o o k r e n u t i rezultatu naega miljenja, naim mislima i predodbama. tvorevinu prema Naposljetku odnosi emo u naoj dui vidjeti

naeg a k t i v n o g miljenja. O n a k o kako se miljenje prema mislima, predoavanje p r e d o d b a m a , d j e l o t v o r n o s t p r e m a o n o m e to i z nje n a s t a j e t e s e k o n a n o n a l a z i p r e d n a m a , t a k o se Oziris odnosi prema Izidi. Moglo pojavljuje 54 bi se takoer rei: kao Djelotvornost naelo, se kao

kao

oinsko,

muko

n a e l o O z i r i s a , k a o b o r b e n o s t koja z a t i m i s p u n j a v a nau duu, p u n i je m i s l i m a i o s j e a n j i m a . A k a o t o o v j e k o v d j e stoji, g o v o r i o s i j e stari E g i p a n i n , k a o to t v a r i k o j e i v e u n j e g o v o j k r v i i g r a d e n j e g o v e kosti n i s u u v i j e k b i l e u n j e g o v o j k r v i i u n j e g o v i m kostima, n e g o su isprva postojale ratrkane v a n i u s v e m i r u , k a o to j e o v o c i j e l o f i z i k o t i j e l o skup t v a r i k o j e se f i z i k i m o g u s l i j e d i t i , k o j e su se s k u p i l e u ljudski o b l i k , d o k s u p r i j e t o g a b i l e p r o i r e n e v a n i po u n i v e r z u m u , t a k o je i s n a o m s n a g o m m i l j e n j a : u nama je ona snaga predoavanja. Kao to su tvari u naoj krvi j e d a n p u t u ljudskom obliku, d o k su drugi put p r o i r e n e po vani, tako je O z i r i s o v a snaga u n a m a d j e l a t n a kao snaga miljenja, duhovnom je svemiru proirena kao Oziris, a po kao

snaga O z i r i s a to p r o t k i v a i i v o t o m p r o i m a cijeli svemir, a koja u o v j e k a ulazi kao to u l a z e i tvari k o j e s e p o t o m u n j e m u sastavljaju u o n o t j e l e s n o . U misli, m e u t i m , u p r e d o d b e , u p o j m o v e uviru s n a g e I z i e t o i v e i tkaju u u n i v e r z u m u . Na taj si nain ponajprije m o r a m o predoiti kako su due starih E g i p a n a g l e d a l e Ozirisa i I z i u . Za mogla naoj takve pronai osjetilnosti sve predodbe izraz to nas unutar ovdje okruuje stara svijeta na za ovdje koji svijest koji Zemlji. nije nas u Jer,

ponajprije se samo

okruuje

smatralo

osjetilnim

svijetom

nadosjetilni

svijet n e m o e p r u i t i n i k a k v o v a n j s k o z n a m e n j e . A Egipani, da bi d o b i l i neto poput neke vrste jezika, pisanog izraza za takve p r e d o d b e koje su m o n o p o k r e t a l e d u u k a d bi si r e k l i : U m e n i d j e l u j e s n a g a O z i r i s - I z i d a p o s e g n u l i su za p i s m o m k o j e su u s v e m i r u p i s a l a n e b e s k a tijela. G o v o r i l i su: T o t o s e o d n a d o s j e t i l n i h s n a g a o s j e a k a o O z i r i s m o e se,
55

osjetilno p r i k a z a n o , misliti p o m o u o n o g a to kao S u n e v o s v j e t l o i z l a z i i z Sunca t e p r o t k i v a i i v o t o m p r o i m a p r o s t o r kao d j e l o t v o r n a snaga to d o l a z i kao o d Mjeseca o d r a e n o , svjetla. A u o n o m e to se osjea kao Izida m o e se vidjeti to reflektirano S u n e v o svjetlo, koje je samo po sebi t a m n o kao i d u a u k o j u se ne s p u t a d j e l a t n o m i l j e n j e i eka na svjetlo Sunca kako bi ga o d r a z i l o , kao to dua eka snagu Ozirisa da je o d r a z i kao snagu Izie. Kad je stari Egipanin osjeao: Vani mi Sunce i Mjesec g o v o r e kako najbolje m o g u s l i k o v i t o misliti o t o m u to je osjetila m o j a dua tada je u j e d n o z n a o : V e z a i z m e u o n o g a to se tajanstveno pojavljuje i Mjesec sluajna, nekoj u ve sa prostoru ono kao to Sunce vidim koje u koje da sebi iri svjetlo nije koji o d r a a v a S u n e v o svjetlo ipak

prosvjetljava m o r a biti u osjeam kao

prostor, irei i odraavajui svjetlo, vezi snagama

n a d o s j e t i l n e . K a o t o u satu n e v i d i m o d a n e t o p o p u t malih d e m o n a p o k r e e n j e g o v e kazaljke, v e njegov mehanizam, to to su se dole iz tako i z n a m o da se u o s n o v i due, tako da je prema zapravo Kao drugoj, te su sklapanja sata n a l a z e m i s l i n j e g o v a i z u m i t e l j a , m i s l i ljudske sata satni mehanizam oblikovalo neto d u h o v n o . kazaljke odnose jedna su zakonima o

d a b o m e o v i s e j e d n a o d r u g o j , a u o d n o s u na vanjski prostor osjea i u podreene svojoj dui mehanike snagama naposljetku ipak o v i s n e o d u h o v n o m to ga o v j e k govorei i Ozirisa A I z i e t a k o su se S u n c e si nije samo Mjesec pojavljivali i Mjesec

kao izraajno sredstvo Egipanin

s i l n o g a s v j e t s k o g sata. govorio: Sunce

mi osjetilno pokazuju vezu i z m e u Ozirisa i Izie v e je osjeao: O n o to u m e n i i v i to se i z v o r n o 56

n a l a z i u o s n o v i t a j a n s t v e n i h o d n o s a s n a g a koji n o s e svjetlo Suncu i Mjesecu. K a k a v j e b i o o d n o s O z i r i s a i I z i e p r e m a Suncu i Mjesecu, planeta takav je bio odnos ostalih zvijea su i u prema drugim bogovima. Egipani

p o l o a j u n e b e s k i h tijela p r i j e s v e g a v i d j e l i s i m b o l e z a o n o t o s u d o i v l j a v a l i k a o n a d o s j e t i l n o ili to i m j e p r e d a j o m b i l o s a u v a n o k a o d o i v l j a j i najstarijih v i d o v n j a k a . N o , u t o m s u o i t o v a n j u s v j e t s k o g a sata v i d j e l i p r i k a z i v a n j e istih s n a g a k o j e s u n a p o s l j e t k u o s j e a l i u l j u d s k o j d u i . T a k o j e v e l i k i s v j e t s k i sat s kretanjem svojih z v i j e z d a i o d n o s o m pokretnih zvijezda prema zvijezdama stajaicama, postao o b j a v o m d u h o v n i h , nadosjetilnih snaga koje su ga p o d u p i r a l e , k o j e su taj p o l o a j u z r o k o v a l e i k o j e su u u n i v e r z a l n o m p i s m u koje se pronale To sauvani izraajno su osjeaji sredstvo i osjeti za snage i m o i . prema viem svijetu p r e d a j o m t o s u i h stari Egipani preko treba razumjeti nadosjetilne svoje

v i d o v n j a k a d o b i l i o d u h o v n o m svijetu, za koji su znali da postoji d o k su jo i sami imali posljednje o d j e k e stare v i d o v i t o s t i . N o , sada bi sebi g o v o r i l i : Mi ljudi p o t j e e m o iz toga d u h o v n o g svijeta. N o , smjeteni s m o u svijet o s j e t i l n o s t i koji n a m je d a n u osjetilno-fizikim stvarima i osjetilno-fizikim d o g a a j i m a . Mi p o t j e e m o iz svijeta Ozirisa i I z i e . O n o t o u n a m a k a o n a j b o l j i d i o t e i i to m o e postii vie stupnjeve savrenstva od onih koje sada i m a m o p r o i s t e k l o j e o d O z i r i s a i I z i e . O n i u n a m a i v e n e v i d l j i v i , k a o s n a g e . T o to jest, d a fiziki samo ovjek potjee iz vanjskih odnosa, uzeto je iz v a n j s k o g a s v i j e t a , zaodjenut. 57 i u to je d i o O z i r i s - I z i d a

Takva je za duu osjetom, skoga apstraktne binsko, mogu

predodba starog sasvim

prastare

mudrosti osjeajem se ne na mogu

postala egipat primiti ono nain

Egipanina U a duu da se

prevladavajuim

obuhvatnim ivota.

duevnog

predodbe,

dotakne taj se

m o r a l n o - e t i k o d u e v n o g i v o t a ili p a k o n o sud sretno napose i duevnog primiti slinim ivota; matematiki snagama, i osjeti i a o apstraktne da dua ne u

p r e d o d b e p r i r o d n e znanosti. M o e se raspravljati o elektricitetu se mora ovjeku postaviti pitanje o sudbini. N o , ovi okarakterizirani s osjeaji gledanju ne d u h o v n e svjetove i z a m i s a o o srodnosti najdubljih duevnih osobina Ozirisom Izidom mogu s h v a t i t i k a o m i s l i i i d e j e , a da se ne u z b u r k a j u mi sli o s r e i i s u d b i n i , da se ne u z b u r k a j u o v j e k o v i m o r a l n i i m p u l s i . D a , o n i e b i t i u z d r m a n i ! Jer, u njima si o v j e k g o v o r i : U sebi n o s i m j e d n o bolje s e b s t v o , ali o v o s e b o l j e s e b s t v o i s p r v a p o v l a i p r e d o n i m t o s a m j a u f i z i k o m t i j e l u , o n o i s p r v a nije posve v i d l j i v o . U mojoj se osnovi nalaze priroda O z i r i s a i p r i r o d a I z i e , ali o n e p r i p a d a j u i z v o r n i m svjetovima, starim zlatnim, svetim v r e m e n i m a . U sadanjim su ljudima p r e v l a d a n e snagama koje su vanjsko fiziko stisnule u ljudsko tijelo te koje su O z i r i s o v e i I z i d i n e s n a g e z a t v o r i l e u t a m n i c u raspadljivoga sila podlijee Tako tijela koje unitenju. o Ozirisu i Izidi vidimo p o p u t vanjskih prirodnih

legendu

p r e t v o r e n u u o s j e a n j a . O z i r i s a , v i u l j u d s k u snagu rasprostranjenu po svemiru, svladat e snage koje u ljudskoj p r i r o d i p o d l i j e u u n i t e n j u . T y p h o n e za t v o r i t i u t a m n i c u o n o to u o v j e k u i v i kao snaga Ozirisa. T y p h o n je ak j e z i n o p o v e z a n s rijeima
58

" r a s p a d a t i se, t r u n u t i " . O z i r i s o v a s n a g a u t a m n i e n a je u o n o duhovnih za da, to se oblikovalo u kao lijes ovjekovih dijelova, k o j e m u je Egipana, tajanstvena da bi se n e v i d l j i v o za priro Izie,

vanjski svijet ieznuo o v j e k o v Oziris-dio. N o , predodbe koja je je za starih ovjeka duevna priroda u

ostala

zagonetkom,

budunosti

i to p r o d o r o m i n t e l e k t u a l n e snage p o n o v n o dosegnulo o n o iz ega je proistekao ovjek. Tako, dakle, neto skriveno u ovjeku tei ponovnom oivljavanju Ozirisa, a snaga I z i e u ljudskoj dui p o s t o j i z a t o d a b i o v j e k a i z o n o g a to j e o n sada, malo-pomalo privela Ozirisu. ustvari ne moe fizikim fizikom odijeliti ovjekom svijetu, I od i ta Izidina snaga ini da se o v j e k sve d o k ostaje f i z i k i m o v j e k o m fiziko-osjetilne potpuno u svojoj uvis, stoji u p r i r o d e , ali ini i to da ovjek, iako, d o d u e , ostaje izvanjskim vanjskom ima ipak nutrini prema u

neprestano

usmjeren nalazi snaga.

pogled duboko Ovaj

v i e m Ja, k o j e s e p o s h v a a n j u s v i h n a j z n a a j n i j i h duhova ovjeanstva skriveno o s n o v i svih ljudskih neprestanom koji nije se ovjek, koji nije svjetlu, koji

vanjski fiziki ovjek n e g o ovjek s p o t i c a j e m za tenjom kao prema duhovnome sin k o j e g a u v i j e k tjera s k r i v e n a s n a g a I z i e , o n j e taj pojavljuje u zemaljski svijet Toga viem Ozirisa ostao siao zemaljski svijetu. prema v e je skriven ovjeka, je

u duhovnome ovjeka tenje sina.

nevidljivog sebstvu,

osjeala

egipatska dua kao Horusa, kao p o s m r t n o r o e n o g Ozirisova

T a k o j e stari E g i p a n i n s o d r e e n o m t u g o m gledao
a

prema

ovjekovu gledajui

podrijetlu u duu

od

Ozirisa, Dua
59

li

je

istodobno

rekao:

1
je sauvala i neto od Izidine snage to p r i p a d a

s a m o m e Horusu, to je uvijek p o t i e da tei p r e m a d u h o v n i m v i s i n a m a . A u t i m e d u h o v n i m v i s i n a m a o v j e k p o n o v n o p r o n a i O z i r i s a . Dananji o v j e k Ozirisa m o e dosegnuti na dva naina. Egipanin si je r e k a o : Iz Ozirisa sam p r o i z i a o i t r e b a m mu se p o n o v n o vratiti. S o b z i r o m na moje d u h o v n o p o d r i j e t l o Oziris je u m e n i , a Horus me n a v o d i da p o n o v n o d o e m Ozirisu, njegovu ocu. N o , Ozirisa se m o e d o s e g n u t i samo u d u h o v n o m svijetu. On n i j e m o g a o ui u f i z i k u l j u d s k u p r i r o d u . T u b i g a svladale snage T y p h o n a koje, s o b z i r o m na to da su vanjske Zato dvama Drugi snage se prirode, moe podlijeu dospijeti unitenju. idui samo Ozirisu

putovima. put vodi kroz vrata takve smrti koja ne

J e d a n j e p u t o n a j koji p r o l a z i k r o z v r a t a s m r t i . d o v o d i d o fizikog umiranja, n e g o d o inicijacije, d o p o s v e e n j a . O t u d a su si E g i p a n i p r e d o a v a l i to j e o p i r n i j e i z n e s e n o u m o j e m d j e l u " K r a n s t v o kao mistina injenica"*: Kad ovjek p r o e kroz vrata smrti, nakon p o t r e b n i h p r i p r e m n i h r a z v o j n i h faza d o l a z i Ozirisu. N a k o n to se o s l o b o e n zemaljskih i v o t n i h o v o j a n a d e u d u h o v n o m svijetu, u njemu se b u d i s v i j e s t o n j e g o v u s r o d s t v u s O z i r i s o m . S a m m r t v a c ima osjeaj da u d u h o v n o m svijetu n a k o n smrti m o e biti o s l o v l j e n kao " O z i r i s " . Svatko e, takorei, nakon smrti biti oslovljen kao " O z i r i s " . Drugi put koji vodi natrag Ozirisu, dakle, d r u g i put u d u h o v n i svijet put je p o s v e e n j a ili * "Kranstvo kao mistina injenica" {Das Christentum als mystische Tatsache), usporedi s poglavljem "Egipatska misterijska mudrost" (Der gyptische Mystericmveisheit). 60

inicijacije. da to njime u

N j e g a su si Egipani p r e d o a v a l i ovjek u prvom redu upoznaje kao koje prirodi u postoji znanju

tako ono

njegovoj

nevidljivo, imamo u

kao n a d o s j e t i l n o . T o j e I z i d a ili I z i d i n a s n a g a . U svakidanjem shvaanju, svakodnevnom ivotu, ne probijamo se do dubina nae d u e , d o I z i d i n e s n a g e . N o , p o s t o j i p u t k o j i m s e m o e prodrijeti do I z i d i n e snage, kojim se silazi do vlastitoga Ja kako bi se u v i d j e l o da je to Ja o g r n u to f i z i k o m m a t e r i j o m . Ide li se tim p u t e m , silazi se o n d j e g d j e se Ja n a l a z i u s v o j o j p r a v o j d u h o v n o j d o m o v i n i . S t o g a s i j e stari E g i p a n i n g o v o r i o : T i , dakle, e je U i; ona mora sama sii izraz u svoju vlastitu fiziku tu pravoga nutrinu. Ondje ako Ja. najprije pronai kroz ljudsku ovjeka, opazit prirodu njegovog e

Mora prodrijeti trima kad svijet kao oblike, oblike djeluju

fiziku

ljudsku

prirodu. vanjski mo

prirodnim pogleda kad

carstvima i

tvorevinu duhovnih, kamenje pogleda su iznutra tree, biljke i

nadosjetilnih njihove i

njegove

matematike udnovate u kojem kad ovjeka njegove to

to

oivljeni

ivotom Kod emu

boansko-duhovne ivotinjsko uroniti u bi u

snage,

konano

pogleda ku s to ve

carstvo. u

se, m e u t i m , n e m o e z a d r a t i n a v a n j s k o m o b l i mora neto duevne snage ive posveenjem bi ovjek kroza to kao snage Izidine trebao trebao vidjeti Izie. Otuda je povezano samome zaodjenut

misterije

ponajprije

pokazati da je

sebi,

m a t e r i j o m . T o t o s e d o g a a kad o v j e k t a k o u r o n i u s v o j u v l a s t i t u p r i r o d u u b i t i je i s t o k a o i o n o t o se d o g a a u smrti, samo na drukiji nain. o v j e k mora s a i v i m t i j e l o m p r o i k r o z d v e r i s m r t i , m o r a upoznati prijelaz od fizikoga gledanja u nadfiziko

61

gledanje,

iz

fizikoga

svijeta

duhovni

svijet

prijelaz koji p r o i v l j a v a p r o l a z e i kroza stvarnu s m r t . P o s v e e n i o v j e k m o r a o j e p r o i v j e t i taj p u t silazei u vlastitu nutrinu, m o r a o je u p o z n a t i o n o to se moe proivjeti samo silaskom u vlastitu nutrinu. Tu bi najprije doao do tjelesne nutrine, do naina na koji se iz p r i r o d e stvara krv koja je f i z i k i a l a t Ja. Vie sustav smo puta napomenuli: htijenja i Dok je ivani u krvi alat osjeanja, miljenja,

m o r a m o v i d j e t i a l a t Ja. H o e l i o v j e k ui u s v o j alat, m o r a k a k o s i j e t o z a m i s l i o s t a r i E g i p a n i n ui u svoje mora fiziko-eterske nauiti biti ovoje, u o eterskosnazi o -duevno, neovisan

k o j o j je i n a e u s v o j o j

k r v i o v i s a n , i p o t o se

o d nje o d i j e l i o m o r a s e s a m u p u t i t i u d n o v a t i m tokovima krvi. ovjek m o r a najprije fiziki upoz nati svoju viu p r i r o d u . T o m o e j e d i n o o n d a a k o j e u stanju u p o z n a t i s e b e p r o m a t r a j u i s e k a o d a j e o n sam neki p r e d m e t . o v j e k neki p r e d m e t m o e k a o o b j e k t u p o z n a t i s a m o a k o s e n a l a z i i z v a n njega. Stoga, da bi s p o z n a o sebe, m o r a se nalaziti i z v a n sebe. Otuda p o s v e e n j e v o d i snagama p o m o u kojih duevne snage m o g u neto doivjeti bez u p o t r e b e fizikog alata, tako da ovjek fiziki alat v i d i p r e d sobom u kao objekt, kao to nakon smrti njegov morao duhovni d i o o d o z g o gleda fiziko tijelo. Zato je Izidinim misterijama krv. ovjek ponajprije upoznati svoju

Tu bi najprije iskusio neto to se ne m o e bolje oznaiti nego kao dolazak na prag smrti. Stoga je p r v i stupanj posveenja u I z i d i n e misteri je b i o da je o v j e k m o r a o svoju krv, s a m o g a sebe, gledati kao objekt, m o r a o je uroniti u o v o j koji je
62

alat n j e g o v e I z i d a - p r i r o d e . T a d a bi ga na mjestu posveenja odveli na dvoja vrata gdje bi mu se u slikama to ih je d o i v i o na v l a s t i t o m e tijelu

pokazalo: T a k o izgleda kad j e d n o m p r e d duom naslika o n o t o s e z b i v a u t v o j o j n u t r i n i . O n d j e su mu se pokazali ova dvoja to vrata, do jedna zatvorena i jedna otvorena. kako I m o r a m o rei da je u d n o v a t o nas odzvanjaju kroz s onime to o v j e k i danas

uenja

tisuljea o p e t slau

misli, s a m o to o n t o d a n a s t u m a i m a t e r i j a l i s t i k i . Na o v o sam v e u p o z o r i o u p r e d a v a n j u o Zaratustri. Kad se nalazi u p o d z e m n o m stari e g i p a t s k i v i d o v n j a k , nutrinu. se bi nalaze htio Anatom u prodrijeti bi svijetu, g o v o r i o je ovjek nailazi na dvoja kroz dva ulaza mogao koji Kad bi

vrata. K r o z d v o j a vrata ulazi u svoju krv i u svoju rekao: obostranim kroza sranim svoje zaliscima.

tijelo,

to uiniti kroz " o t v o r e n a vrata", dok " z a t v o r e n a vrata" spreavaju krvi da krene p o g r e n i m putem. U o n o m e to v i d i m o k r o z a n a t o m i j u s a d r a n i su simboli za to to pred su doivljavali imali stari mudraci slike, ali koji, d o d u e , kao m o d e r n i promatra s o b o m nisu tako neposredno

anatomi

anatomske

su imali o n o to v i d i v i d o v i t a svijest kad i z v a n a nutrinu.

S l j e d e i s e s t u p a n j I z i d i n o g p o s v e e n j a sasto jao od n e e g a to se m o e i z r a z i t i rijeima: o v j e k mora biti p r o v e d e n kroz vatrenu, zranu i v o d e n u kunju. T o z n a i d a t r e b a d o b r o u p o z n a t i p r i r o d u ovoja svojeg Izida-bia; treba upoznati vatru kako
u

njegovoj kisik.

krvi

kao alatu zrak daha, i

tee voda:

tijelom te ovjek krvi. I

postaje

tekuinom; nadalje treba u p o z n a t i kako zrak ulazi kao Vatra, upoznaje time to
63

toplinu

strujanja

tekuinu

upoznaje vatre,

prirodu

svojih

ovoja

preko

elemenata A kad je

zraka i v o d e ,

postaje

proien.

tako s a g l e d a o svoje o v o j e , d o l a z i do svoje Izida- p r i r o d e . T o s e t e h n i k i i z r a a v a r i j e i m a : T e k sada o v j e k osjea da je d o a o vanjskoga svijeta, v e da Jer, postoji zakon U prema k sebi, gleda u sada zna da je duhovni fiziko nema vide svijet. Sunce takvoga upravo d u h o v n o b i e te da vie nije o g r a n i e n o v j e t v o m kojemu svijetu

v i d i m o s a m o danju, d o k n a m j e nou o n o zastrto materijom. zastiranja. duhovnom se Ondje duhovne moi

o n d a k a d f i z i k e o i nisu d j e l a t n e . I z i d a - p o s v e e n j e to simboliki oznaava ovako: Kada je proien, ovjek dospijeva do toga da duhovna bia gleda l i c e m u l i c e : d a g l e d a Sunce u p o n o . T o z n a i : Kada je m r a n o i tamno, za p o s v e e n i k e Izida-misterija ipak je v i d l j i v o o n o to se k a o d u h o v n i i v o t i kao duhovna Tako prasnaga nalazi nam je opisan u o s n o v i Sunca. put prema Izida-snazi Postojale su kako

due koji je m o g a o prijei onaj koji je jo za i v o ta p o t r a i o najdublju d u e v n u snagu. k se tomu jo vie pomou misterije, prave U njima je z a p r a v o ovjeku lzida-snage Oziris-misterije. nadosjetilna

postajalo jasno

duhovna,

prasnaga iz koje je proiziao p r o n a l a z i kod Ozirisa - k a k o O z i r i s u z d i e l j u d s k u d u u . Kad je pak Egipanin p o s e b n i m p i s m o m htio i z r a z i t i , kad je na svoj nain h t i o naslikati kako se Izida o d n o s i p r e m a Ozirisu, uinio je to kroz mijene Sunca i M j e s e c a na nebu, d o k je ostale d u h o v n e moi izraavao pomou odnosa medu ostalim z v i j e z d a m a . To se prije svega o d n o s i l o na razmjerno m i r a n i v o t i n j s k i k r u g i p l a n e t e k o j i su se k r e t a l i n j e g o v o m s l i k o m . U s v e m u to j e t a k o o t k r i o stari j e
64

Egipanin u v i d i o n a i n n a k o j i d u h o v n i m p i s m o m moe najbolje izraziti ono to pokree njegovu duu. Z n a o j e : O d o n o g a t o j e n a Z e m l j i n e m o g u uzeti nita i m e b i h i z r a z i o o v j e k o v e z a d a t k e dok g a I z i d a - s n a g a v o d i O z i r i s u ; h o u l i t o o p i s a t i , moram posegnuti za konstelacijama prema shvaanju prije zvijezda. Egipana, imao te da Posljedica je postojao u toga je,

bila d a j e v e l i k i m u d r a c , pradavno najdublji odnose je te vidovnjaki ovjeanstva izrazio uvid

kojega zamiljamo kako doba, u svega tek ovdje skicirane zvijezda to se

prema odnose meu

univerzumu konstelacija njihovim njima. Sve

vrhunski

prema d u h o v n i m injenine

snagama i

zbivanjima A k o je,

odnose

dogaalo izrazio je z v j e z d a n i m j e z i k o m .

primjerice, trebalo prikazati kako se Oziris odnosi prema Izidi, n a r o d u se to m o g l o rei e g z o t e r n o u o b l i k u l e g e n d e . Za o n e k o j e se tada u v o d i l o u p o s v e e n j e toni su se o d n o s i i z r a a v a l i p o m o u odnosa puta puta svjetla od od koje je te U proizlazilo udesnim preko iz Sunca, reflektirano svjetla Mjeseca mladoga s odnosima njegovih ljudske

Mjeseca

etvrti d o p u n o g a M j e s e c a . uoavala slinost

t o m u se s p r a v o m Izida-snaga

odnosom

due p r e m a O z i r i s u . I p o t o m s e i z o v i h o d n o s a n a nebu i n j i h o v i h o b l i k a u z i m a l o o n o t o s e d o i s t a moe smatrati praoblicima u pismu, pisma. im to manje ljudi p r e p o z n a j u U suglasnicima tim se vie m o r a rei: precrtane razmjerno

treba vidjeti

mirujue z n a k o v e ivotinjskoga kruga. A u o d n o s u samoglasnika prema suglasnicima i m a m o precrtane odnose p l a n e t a i n j i h o v i h p o k r e t l j i v i h s n a g a p r e m a ivotinjskome krugu. Stoga se mora rei da su slovni z n a k o v i s k i n u t i s n e b a .

1
Tako iivljava djelima je je bila i u u su stari Egipani, duama, iji su uitelji bile

s n a g e t o g o v o r e s n e b a i j a v l j a j u o t o m e t o se ljudskim cijeloj osjeali Hermesa. to se Pa, j o i v i e : O n o t o se i i v l j a v a u o v j e k o v i m svakodnevici ivota, i i v l j a v a u o b a v l j a n j u g e o d e t s k o g u m i j e a z a koje nuna matematika pripisivali znanost, geometrija to su koji vidio k o j u je u svim P i t a g o r a n a u i o od Egipana odnosima a

stari neto

Egipani poput

mudrosti

Hermesa

zemaljsko-prostornim odslike je u nebeskih

odnosa, i

nebeske unio

je odnose prikazivao zvjezdanim pismom. Hermes matematiku geometriju z v j e z d a n o p i s m o , n a u i o j e E g i p a n e d a o n o to s e d o g a a na Zemlji p r o n a l a z e u z v i j e z d a m a . Z n a m o da je cijeli egipatski i v o t o v i s i o o p o p l a v a m a Nila, o t o m e to je Nil n a p l a v i o s planinskih krajeva j u n o od E g i p t a . A iz t o g a m o e m o i p r o s u d i t i k a k o je na o d r e e n i n a i n b i l o p o t r e b n o u n a p r i j e d z n a t i kada m o e d o i d o p o p l a v e Nila, kada z a p r a v o tijekom g o d i n e m o e nastupiti p r e o b r a a j p r i r o d n i h o d n o s a . Egipani su takoer svoje r a u n a n j e v r e m e n a pri m i l i i z z v j e z d a n o g a p i s m a . K a d a j e Sirius, z v i j e z d a Psa, b i o v i d l j i v u z n a k u Raka, tada su z n a l i : U b r z o e Sunce d o i u z n a k i z k o j e g a n j e g o v e z r a k e , t a k o r e i , i a r a v a j u t o t o s v o j i m p o p l a v a m a tlu d o n o s i N i l . Tako ono su to znali: Sirius je uvijek To budan, je bio najavljuje jedan dio trebamo oekivati.

n j i h o v a z v j e z d a n o - s v j e t s k o g sata. K a k o b i i s p r a v n o o b r a i v a l i z e m l j u i g o s p o d a r i l i , to j e b i l o p o t r e b n o za vanjski ivot, zahvalno su gledali uvis prema z v i j e u Psa. A g l e d a l i su j o i v i e , o t k u d a su u prastaro d o b a d o b i l i pouku o t o m u da je kretanje zvijezda
66

izraz

svjetskoga

sata.

Za vidjeli

takve su i

sline o d n o s e duha je iz je koji

traili je

su

Egipani starim svjetske je kao sastavio onome

savjet u z v j e z d a n o m p i s m u . U T h o t h u ili H e r m e s u onoga koji primio te prema zapise to pisma svemu predajama mudrosti inspiraciju fizika geometriji, sastavio prastare prema ovjeka zvjezdanog pouio ukratko

onome

slova

poljodjelstvu,

mjernitvu

to j e o v j e k u p o t r e b n o z a f i z i k i i v o t . N o , s a v fiziki i v o t nije nita d r u g o d o l i tijelo d u h o v n o g a ivota. Tako jo No, se duhovni je ivot povezan da je s cijelim kultura da svemirom, a iz njega je c r p i o inspiraciju H e r m e s . uskoro s pokazalo cijela p o v e z a n a s H e r m e s o m . A E g i p a n i su se o s j e a l i tjenje njime povezani. Pretpostavimo, je, p r i m j e r i c e , sasvim 1322. g o d i n e prije naeg raunanja konstelaciju raunali zvijezda. na nain Jer, stari

vremena neki Egipanin p o g l e d a o u nebo, v i d i o bi neobinu su Egipani miljenje: 12 vrijeme prikladan

za ljudske o d n o s e ,

a o s o b i t o za ljudsko raunsko

mjeseci od po 30 dana to je, s p e t

dopunskih dana, godinje iznosilo 365 dana. T a k o se raunalo stoljeima, z b o g toga jer je to, r e c i m o , matematiki, raunski b i l o p o g o d n o : n a k o n isteka 365 d a n a p r o t e k l a b i 1 g o d i n a . P r i t o m j e , k a o t o z n a m o iz s u v r e m e n e a s t r o n o m i j e , svaki put o s t a l o neuraunato etvrt dana; znai, kad bi se z a v r i o obraun j e d n e egipatske godine, bilo bi to za o k o etvrt dana ranije. A k o si to preraunate, m o e t e vidjeti da bi svaka sljedea g o d i n a p o e l a ranije, sto j e g o d i n u m j e s e c i m a v r a a l o u n a t r a g , a p o t o m bi je opet vratilo na poetak. To se d o g a a l o nakon isteka godina 4 puta svaki po bi 365 se put dana. Dakle, nakon 1460 nebeski odnosi ponovno
67

poravnali kroz 1460

sa zemaljskim g o d i n a cijela

raunanjem, godina

ime

bi

se

povukla unatrag.

A k o t o i z r a u n a t e tri p u t a u n a t r a g p o e v i o d 1 3 2 2 . g o d i n e prije naeg raunanja v r e m e n a , vratit ete se u r a z d o b l j e do kojega su svoju Sa prastaru svakom svetu takvom Egipani mudrost, velikom pomaknuli govorei: sunanom unatrag dovitost.

U s t a r o j e d o b a j o p o s t o j a l a n a j b i s t r i j a stara v i g o d i n o m koja j e d o v e l a d o p o r a v n a n j a z e m a l j s k o g raunanja v r e m e n a , snaga stare v i d o v i t o s t i o p a l a bi za j e d a n stupanj. Mi sada i v i m o unutar e t v r t o g a stupnja. uenju. godine Naa No, u kultura mi ve ulazi uvis u u kroz su razdoblje tri nai u kojemu e m o moi imati samo predaju o prastarom gledamo prolost uenike svjetske veliki veliku kojoj

m u d r a c i uili svoje u pismu,

i sljedbenike o n o m u mjernitvu i

to mi danas m n o g o s t r u k o p r e i n a e n o i m a m o u matematici, geometriji, svemu o s t a l o m to je p r i m j e n j i v o na s v a k o d n e v n i i v o t , pa i u a s t r o n o m i j i . Stari E g i p a n i n k a o da si je g o v o r i o : Nae ljudsko raunanje koje se dri prikladnih brojeva 12 puta 30 plus 5 dopunskih dana pokazuje nam da se b o a n s k o - d u h o v n i svijet m o r a k o r i g i r a t i . Jer, p r e m a o n o m u t o n o s i m o u s v o j e m r a z u m u , mi sami postali s m o strani Ozirisu i Izidi. Mi ne m o e m o tono proraunati godinu. N o , mi g l e d a m o u visine, u j e d a n skriveni svijet u kojemu nas korigiraju moi koje upravljaju zvijezdama. T a k o j e stari E g i p a n i n s v r a t i o p o g l e d o d s v o j e k r o n o l o g i j e , k a o s l a b o s t i ljudskih snaga p o v e z a n i h s r a z u m o m , n a d u h o v n e s n a g e i b i a to s k r o v i t o i v e te je p r e m a dubljim z a k o n i m a k o r i g i r a o , zatitio i s a u v a o s v e to ljudi na Z e m l j i m o r a j u p r o i v j e t i . A 68

kao bie koje je b i l o inspirirano b u d n i m n e b e s k i m s n a g a m a , t o v a l i s u stari E g i p a n i s v o j e g a T h o t h a , svojega H e r m e s a . Z a t o o v a i n d i v i d u a l n o s t nije za d u e starih E g i p a n a b i l a s a m o p o p u t u i t e l j a n e g o je bila bie p r e m a k o j e m su u z d i z a l i p o g l e d pun najvee zahvalnosti, najdubljeg tovanja time to su si g o v o r i l i : Sve to i m a m d o b i o sam od T e b e . Ti si s visina, iz p r a d a v n i h v r e m e n a , p r e k o nositelja svojih predaja slao d o l j e o n o to je u v i r a l o u vanj sku ljudsku kulturu i postalo najveom ljudskom b l a g o d a t i . T i m e se d u a s t a r i h E g i p a n a k a k o u v e z i s p r a v i m z a e t n i k o m snaga, t a k o i u v e z i s njihovim uvarom, za O z i r i s a i za H e r m e s a ili T h o t h a p r o i m a l a ne samo znanjem zakljuenim s m u d r o u n e g o i osjeajem, m o r a l n i m u najdub l j e m s m i s l u te r i j e i , o s j e a j e m z a o g r n u t i m u naj dublje tovanje i zahvalnost. Zato iz starih opisa v i d i m o d a j e sva e g i p a t s k a m u d r o s t o s o b i t o i z starih v r e m e n a , poslije sve manje, bila p r o e t a religioz nim obiljejima. tovie, prema starim Egipanima, sve je ljudsko znanje bilo povezano sa svetim to osjeajem: sva m u d r o s t s p o n i z n o u , sva z n a n o s t s religijom. U kasnijim v r e m e n i m a , m e u t i m , obliku. Jer, kao to je istina da pojedini u g l a v n o m vie nije b i l o i z r a e n o u s v o j e m i s t o m narodi k r o z u z a s t o p n e e p o h e imaju misiju o b l i k o v a t i o p u d u h o v n o s t u p o s e b n a o b l i j a , t a k o je i s t i n a i to da p o j e d i n e k u l t u r e n a k o n to s u d o s e g n u l e v r h u n a c idu prema dekadenciji. A ponajvie kulture ve toga to je iz sauvano iz staroegipatske potjee

v r e m e n a p r o p a d a n j a te se m o e samo naslutiti to se iza toga nalazi, p r i m j e r i c e : udesan d o j a m koji n a nas o s t a v l j a j u p i r a m i d e i l i t o t o s e m i s l i l o p o d i v o t i n j s k i m k u l t o m koji n a m a i z g l e d a g r o t e s k n o . U 69

o n o su si doba, naime, Egipani g o v o r i l i : V r e m e n u u k o j e m u je d j e l o v a l a m u d r o s t ne o n o m u kad je naslijeena p r e t h o d i l o je v r i j e m e u k o j e m su se o v j e k , ali i sva o s t a l a b i a s p u s t i l i s b o a n s k o -duhovnih visina. H o e m o li upoznati o v j e k o v u najdublju nutrinu, ne moemo gledati samo n j e g o v o vanjsko oblije ve m o r a m o prodrijeti u tu nutrinu. O n o to n a m se vanjski ukazuje neto je poput zaostalih kroz tri stupnjeva praobjave. a Stara se zakonitost, ukazuje koja k a o d a j e z b i j e n a u m o n e s l i k e , prirodna carstva, prije svega

k r o z svijet kamenja. To to n a m se p o k a z u j e jesu o d n o s i m e d u o b l i c i m a koji su p o n o v n o doli do i z r a a j a u p i r a m i d a m a . O n o to k a o u n u t a r n j e s n a g e v i d i m o u biljci o p e t j e i z r a e n o u l o t o s o v u c v i j e t u . I k o n a n o , na putu p r e m a ovjeku, v i d i m o kako s u s e o n e k r i s t a l i z i r a n e b o a n s k e s n a g e k o j e nisu d o p r l e do ovjeka slile u vanjske forme i rasule u pojedine ivotinjske oblike. Tako si otprilike starog Egipanina koji m o e m o zamisliti osjeaje je u ivotinjama vidio

z a o s t a l e o b l i k e p r a s t a r i h b o a n s k i h s n a g a . Jer, stari je E g i p a n i n , g l e d a j u i u p r a s t a r a v r e m e n a u k o j i m a je sve proklijalo iz vidio i nasluivao b o a n s k o - n a d o s j e t i l n i h snaga, da su u biu triju prirodnih

carstava zaostale boanske snage koje su se z a t i m u njemu samome oblikovale navie do ovjetva. Uvijek m o r a m o imati p r e d o i m a osjeaj, osjet i nunost koji nam pokazuju da je m u d r o s t kakvu s u i m a l i stari E g i p a n i s v a k a k o b i l a m u d r o s t koja j e d u u z a h v a a l a m o r a l n o , koja d u u nije m o g l a o s t a v i t i b e z m o r a l a . A p r e m a n a i n u n a k o j i j e sav svijet sastavljen od nadosjetilnih snaga, m o r a o je nastati m o r a l n i o d n o s p r e m a i v o t i n j s k o m e svijetu 70

ji je i z g l e d a o g r o t e s k n o i n e o b i n o samo u d o b a egipatske egipatsku da se na dekadencije. kulturu, njemu danas te Jer, pogledamo upravo objave, za li to kasniju da se vidjet emo

o n o nesavreno ne nalazi na njezinu ishoditu, v e nalaze duhovne tako rado vrhunci njezino dobu kulture. Ne s m i j e m o p r v o b i t n i m stanjima kulture koja se uzimaju treba ishodite pripisivati jednostavnost i p r i m i t i v i z a m nego, naprotiv, osobine pripisati dekadencije u k o j e m u su velika duhovna d o b r a ve p r o p a l a , p o t o n u l a . A k o b i l o u kojoj k u l t u r i n a i e m o na barbarstvo, vrhunaca. T o je, d o d u e , p o n o v n o neto to e razljutiti o n u z n a n o s t koja bi sve kulture m o g l a o p i s a t i k a o da su proizile iz najprimitivnijih prastanja, iz t a k v i h n a j p r i m i t i v n i j i h stanja k o j a d a n a s n a l a z i m o samo u divljaka. kulture etku kulture u N o , dananje su n a j p r i m i t i v n i j e dekadenciji, nalazile d o k su se na koje po su, prakulture to n e e biti i z v o r n a kultura n e g o k u l t u r a u d e k a d e n c i j i , k o j a se s p u s t i l a s d u h o v n i h

ovjeanstva

n e p o s r e d n o i z d u h o v n o g a svijeta, vanjske izvora pet povijesti. do kojih To ona

inspirirala vo znanost se iz o-

d e a d u h o v n a bia koja se nalaze s d r u g e strane govori duhovna moe li doi. dananja Moemo

zapitati:

Dolazi

najsuvremenija tvrdei

znanost u koliziju s d u h o v n o m znanou

da, v r a a j u i s e u v r e m e n u , n e d o l a z i m o d o d e k a d e n t n i h n e g o d o v i s o k i h kultura koje s u s e p o t o m sruile? o U predavanju svijeta?" zu sagen?) "to g e o l o g i j a ima za rei ( Was hat die smo Geoiogie da se iiber to pokazali postanku

Weltentstehung

n e o d n o s i n a g e o l o g i j u . Z a o n o to j e d a n a s r e e n o m o e se tvrditi isto. D u g o je trajalo r a z d o b l j e u

71

kojemu se mislilo da se iz naega d o b a ne m o e u n a t r a g d o i d o u z v i e n i h teorija n e g o tek d o u v i d a u djeja, primitivna stanja koja Htio kakva danas postoje prilaze Alfreda auf das e nam s a m o u divljaka. N o , to n a l a z i m o a k o p o g l e d a mo vanjska jasno i bez nekoliko Staroga Verstndnis pokazati istraivanja, predrasuda? iz "Utjecaj des kako Alten se injenicama bih na vam djela proitati

rijei

jednoga {Der

novijeg

Jeremiasa*,

Babilonaca Einflu Testamentes), izvornoj mora

razumijevanje koje

zavjeta"

Babyloniens

i vanjsko

istraivanje kulturi

postupno proetoj u

vraa d u h o v n o visokoj barbarskom kulturom

d a l e k o v i d n i m teorijama i kako se o n o to n a z i v a smatrati kulturom dekadenciji. To je p o t r e b n o p o s e b n o istaknuti kod o v o g a novijeg djela. "Najstarije isprave, kao i cjelokupan eufrat-

ski k u l t u r n i i v o t p r e t p o s t a v l j a j u j e d n u z n a n stvenu, ali i s t o d o b n o i r e l i g i o z n u teoriju ije postojanje ene se ne odreuju nego samo tajna su prema je uenja bile kojoj u se hramovima, sudilo, prema kojoj ure

dravne

organizacije, to

upravljalo vlasnitvom i zatita. nam

p r e m a kojoj dalje staro

dobivala

d o b a u koje g l e d a m o , to iskljuivije v l a d a o v a teorija; tek s p r o p a u stare eufratske kulture do izraaja d o l a z e ostale m o i . " T o j e tek p o e t a k v a n j s k e z n a n o s t i koja i o v d j e k a o to s m o to v e p o k a z a l i za g e o l o g i j u i d e

* Alfred Jeremias (1864.-1935.), njemaki asiriolog i po vjesniar religije. Navedeno djelo objavljeno je 1908. 72

s m j e r o m k o j i s e m o e p o v e z a t i s t i m e to d u h o v n a znanost treba uvesti u suvremenu kulturu. N a s t a v i m o li n a p r e d o v a t i o v i m putem, sve e m o s e v i e u d a l j a v a t i o d m r t v e t v o r e v i n e koja s e na ishoditu dividualnosti kulture ovjeanstva m o e koje nam izgledaju jo prikazati kao p r i m i t i v n a i djetinjasta te d o i do v e l i k i h in nadmonije jer su iz svojih inspiracija jednoj jo v i d o v n j a k o j kulturi p r e d a j o m p r e n o s i l e o n o to u c j e l o k u p n o j kulturnoj djelatnosti, iji smo sudionici, imamo kao najvee blagodati. Zato g l e d a m o upravo u o n e d u h o v e ovjeanstva, o kojima je mudrac g o v o r i o S o l o n u , koji n a m i z g l e d a j u tako v e l i k i m a k a k o Zaratustra, tako i Hermes zbog t o g a j e r su u tim p r a d a v n i m v r e m e n i m a prvi dali najvei impuls o v j e a n s t v u . U z d i e m o p o g l e d p r e m a H e r m e s u ili T h o t h u i k a e m o : K a o Zaratustra, tako i H e r m e s stoji k a o j e d n a o d v o d e i h i n d i v i d u a l n o s t i o v j e a n stva p r e d kojima, d o k ih g l e d a m o , u samima sebi osjeamo samo da ustrujava se u tako porast postoji u naih u snaga, u u znajui i da razvitak naem u da duh ne svijetu djela, ve neprestano ovjean postojanju, uvjerenima ljudskom U njih snaga vlastito

svjetska

stva! K r o z p o v e z a n o s t s t a k v i m d u h o v i m a o s j e a m o jako u osnaenima naim za potvrenima odreenju gledaju postojanje da u djelovanjima, njih i uvijek trae

naa o e k i v a n j a , emo posmrtno

ojaanima roeni

naem rei: svoje

poklonima

njihovih

duevnih

te spoznaju vlastito d j e l o v a n j e u v j e n i m djelima duha d u h o v n i h v o a koji s v o j i m m o n i m i m p u l s o m djeluju kroz ovjeanstvo!

73

BUDDHA
U nae se v r i j e m e r a z m j e r n o m n o g o g o v o r i o B u d d h i i b u d i z m u . Ova injenica m o e promatrau razvoja ovjeanstva biti budizma biti ili, zanimljiva moda bolje stoga to svijest o reeno, enja za

s h v a a n j e m b u d i z m a nije o s o b i t o d u g o prisutna u naem zapadnjakom d u h o v n o m ivotu. Pritom se s a m o t r e b a m o p r i s j e t i t i n a j v a n i j e o s o b n o s t i koja j e na p r i j e l a z u iz o s a m n a e s t o g u d e v e t n a e s t o stoljee uzela tako snaan udio u naem zapadnjakom d u h o v n o m i v o t u i koja dalje djeluje sve do naeg v r e m e n a . Rije je o G o e t h e u . S l i j e d i m o li G o e t h e o v ivot, G o e t h e o v o stvaralatvo, G o e t h e o v u znanost, v i d i m o da u svemu t o m e Buddha i b u d i z a m nemaju nikakvu ulogu. N o , u b r z o je u djelu j e d n o g a duha k o j i j e u o d r e e n o m s m i s l u b i o a k i G o e t h e o v ue nik, u d j e l u S c h o p e n h a u e r a * , z a s j a o m o a n utjecaj b u d i z m a . N a k o n toga je sve vie raslo zanimanje za istonjaki mnogi ljudi duhovni imaju pravac te u nae v r i j e m e kako je potrebu objanjavati ovjeanstva.

z a p r a v o o n o to je p o v e z a n o s i m e n o m v e l i k o g a Buddhe utjecalo na razvoj Treba, meutim, rei da z a u d o danas veina ljudi j o u v i j e k s b u d i z m o m p o v e z u j e j e d a n p o j a m k o j i z a p r a v o z b o g n j e g o v e b i t i i p a k n a takav n a i n ne bi trebalo p o v e z i v a t i s b u d i z m o m ; to je pojam p o n o v l j e n i h z e m a l j s k i h i v o t a o k o j e m u se u o v i m predavanjima neprestano govori. Mogli bismo j a m a n o r e i d a z a v e i n u ljudi koji s e d a n a s zani maju za b u d i z a m ideja o p o n o v l j e n i m zemaljskim * Artur Schopenhauer (1788.-1860.J, "Svijet kao volja i p r e d o d b a " {Die Welt als Wille und Vorstellung). 75

ivotima

ili

kako

je

mi

zovemo

ideja

reinkarnaciji izgleda kao da je bitno p o v e z a n a s b u d i z m o m . N o , s d r u g e se strane m o r a rei, ma kako to g r o t e s k n o z v u a l o , da za o n o g a tko dublje ulazi bi se u stvari, spajanje reklo: budizma Najvee vijeka s ponovljenim za oni zemaljskim i v o t i m a i z g l e d a g o t o v o isto kao kad otprilike djela razumijevanje pokazali su umjetnika staroga

koji su p o e t k o m srednjega vijeka ta djela unitili! Zvui groteskno, no ipak je tako. To e nam postati jasno p r o m i s l i m o li kako su sve tenje budizma u s m j e r e n e p r e m a t o m u da se to v i e o b e z v r i j e d i zemaljski i v o t ije p o n a v l j a n j e , d o d u e , d r i m , sasvim i z v j e s n i m da se to je vie m o g u e smanji broj zemaljskih kao dakle, ivota. Izbavljenje od ponovnih trebamo cijeloga budizma od za njega roenja, ponovljenih zemaljskih ivota pobudu Bit je

prepoznati budistikoga sastoji sasvim se, ponavljanja

najunutarnjiju u

duhovnog zemaljskih

usmjerenja. ivota koje

oslobaanju,

izbavljenju

izvjesno.

V e b i nas p o v r n o p r o m a t r a n j e p o v i j e s t i n a e g a zapadnjakoga d u h o v n o g ivota m o g l o pouiti kako ideja p o n o v l j e n i h zemaljskih i v o t a z a p r a v o n e m a nikakve v e z e s r a z u m i j e v a n j e m budizma, to v r i j e d i i o b r n u t o . Jer, ba u n u t a r z a p a d n j a k o g a d u h o v n o g ivota n a i l a z i m o na u p r a v o velianstvenu ideju o ponovljenim osobe koja zemaljskim sasvim raspravi des ivotima nije u djelu pod jedne utjeca (Die on sigurno "Odgoj bila

j e m budistikog naina miljenja, u L e s s i n g o v o j * najzrelijoj Erziehung ljudskog roda" koju Menschengeschlechts)

* Gotthold Ephraim Lessing (1729.-1781.) 76

zakljuuje ivota. rasprave Tako za

priznavanjem spomenute ljudskog "Odgoj Lessinga

ponavljanja ideje, roda" iz

zemaljskih Lessingove nam s

Glede

odzvanjaju

o v e z n a m e n i t e rijei: " N i j e li m o j a cijela vjenost?" ponovljeni zemaljski ivoti o b z i r o m na p l o d n o s t zemaljskih tenji postaju d o k a z n i m sredstvom koje nam g o v o r i : N i s m o uzalud na Zemlji; djelujemo unutar jednoga zemaljskog i v o t a , a g l e d a m o p r e m a z e m a l j s k o m i v o t u koji s e n e p r e s t a n o iri, u k o j e m u m o e m o d o v e s t i d o dozrijevanja p l o d o v e prolih zemaljskih ivota. Bit o n o g a d o e g a j e d o a o L e s s i n g u p r a v o j e , d a k l e , p o g l e d prema sadrajnoj, p l o d o n o s n o j budunosti i svijesti da se unutar o v j e k o v a i v o t a nalazi neto to mu, s o b z i r o m na p o n o v l j e n e zemaljske i v o t e , m o e rei: Ti stalno djeluje! Domet sljedeem: mudrost koja budizma Mora nas se sastojao postii se uglavnom znanje, onoga na u to

takvo

takva

moe

osloboditi

d u h o v n i m okom m o e m o gledati kao na ponovlje ne zemaljske ivote. A k o se bilo u kojem od ovih i v o t a u s p i j e m o o s l o b o d i t i s l j e d e e g , koji bi se na n j e g a t r e b a o n a s t a v i t i , t e k e m o t a d a b i t i u stanju m i r n o prijei u n e t o to se m o e o z n a i t i rijeju vjenost. Tijekom sam, nikako pa iz ni namee dakle, nije iz ovih zimskih predavanja kako starih se mora uvijek duhovna predaja, ta ideja u proizii ivota nastojao crpila u iz pokazati bilo nego doba i kakvih da i da

z n a n o s t ideju o p o n o v l j e n i m zemaljskim i v o t i m a budistikih, upravo nae nam

neovisnog

promatranja

razmatranja Stoga

duhovno-istraivakom

smislu.

neposred

no p o v e z i v a n j e b u d i z m a s i d e j o m o p o n o v l j e n i m 77

z e m a l j s k i m i v o t i m a i z g l e d a k a o vanjtina. N a p r o t i v , hoemo duhovni drugome. na gdje due zakon ve se susreli li shvatiti Ovdje razvitka pri pokazalo bit budizma, prema jo s moramo neemu kojim ustroj svoj pogled usmjeriti moram sasvim smo se

jednom velikoga itav

podsjetiti Zaratustre, ljudske kroz za u

ovjeanstva kako je

razmatranju

tijekom vremenskoga povijest, razvoju, vanjski i

razvoja prolazio

r a z l i i t a stanja, k a k o d o g a a j i n a k o j e nas u p u u j e vanjska njegovu dokumenti, samo zapravo fazu ovjeanstvo predstavljaju kasniju

v r a t i m o li se

u pretpovijesna

v r e m e n a , m o e m o ak d u h o v n o z n a n s t v e n o v i d j e t i ustroj due p r a o v j e k a u k o j e m u je ljudska svijest bila n a s a s v i m d r u k i j e m stupnju. P o n o v i m o s a s v i m kratko: Nain osjetilima, u nau na koji danas u normalnom vezanim ljud uz

skom i v o t u g l e d a m o stvari, kombiniramo ova

na koji ih s l i j e d i m o

razumom uglavnom

mozak da bismo ih p r e t v o r i l i u ivotnu mudrost, znanost intelektualna vrsta svijesti r a z v i l a se iz sasvim d r u k i j e g o b l i k a svijesti. Na to je v e u p o z o r e n o i na to m o r a m o danas osobito ukazati. K o d praovjeka je postojala drukija naega i kojom je vrsta ivota svijesti: snova, U u u kaotinoj obliku stanju stare nesredenosti vidovitosti budnosti iza skriveno

ovjeanstvo

izmeu

s p a v a n j a m o g l o v i d j e t i o n o to j e imamo naslijea, je neko ali atavistikog kao stanje. tei

osjetilnoga svijeta, vrste to

posljednji ostatak neke naslijea danas neega izmeu donekle ovjekovo

postojalo

normalno a za

duevno se

Dok se

b u d n o s t i i s p a v a n j a naa svijest u g l a v n o m m i j e n j a , budnosti inteligentnom duevnom

78

troju,

s t a r o je d o b a b i l o

t a k o da

su l j u d i u

l u j a v i m slikama koje, m e u t i m , nisu b i l e tako s m i s l e n e k a o s l i k e sna, v e s u s e j e d n o z n a n o n o s i l e na n a d o s j e t i l n e d o g a a j e i s t v a r i i m a l i e k u v r s t u stanja s v i j e s t i i z k o j e g a s e m a l o - p o m a o razvilo nae dananje se, dakle, intelektualistiko moemo i Pomou vratiti stanje nekoj svijesti. vrsti Tako

vidovitosti

praovjeanstva je a u

dugotrajnom gledati u

r a z v i t k u ljudske svijesti. vidovitosti nadosjetilni moe nazvati moglo svijet,

te stare snovite s nadosjetil o n o to s e osjeanje

praovjeanstvo povezanosti

nim n i j e s t j e c a l o s a m o z n a n j e n e g o i najunutarnjijim duhovnim svijetom, blaenstvo

z a d o v o l j e n j e m due kroz

p o v e z a n o s t i s d u h o v n i m s v i j e t o m . Jer, k a o t o j e danas za o v j e k o v u osjetilnu i n t e l e k t u a l n u svijest izvjesno cijeli da se njegova krv sastoji od od tvari koje tvari, se t a k o e r nalaze vani u f i z i k o m e svijetu, da je njegov organizam sazdan takvih tako je za ovjeka staroga d o b a bilo izvjesno da je s o b z i r o m na svoj d u h o v n o - d u e v n i d i o , p r o i z i a o iz o n o g a to je s v o j o m v i d o v i t o m svijeu o p a a o kao d u h o v n i Ve je, nam kova govore svijet. takoer, u p o z o r e n o na to da se po i vanjske injenice takvo Svaki mogu put razumjeti ovje vie sve

jedini dogaaji u povijesti ovjeanstva o kojima jedino ako se pretpostavi ivota. pratanje

zemaljskog

smo

u p o z o r a v a l i kako je v e i vanjska z n a n o s t dola na to da p r a d a v n o d o b a ovjeanstva vie ne shvaa kao materijalistika kojoj antropologija je skupina devetnaestoga dananjih pradavna sve oitije
79

stoljea p r e m a najprimitivnijih

i s k o n s k o stanje u stanje, nego je

narodnih

vremena bilo sveope

da

je

pratanju

ovjeanstva

postojalo

visoko

t e o r e t s k o s h v a a n j e d u h o v n o g a svijeta, s a m o to j e o n o b i l o d a n o u slikama. Sadraje saga i l e g e n d i , s h v a t i m o l i i s p r a v n o n j i h o v u bit, m o e m o r a z u m j e t i s a m o a k o s e v r a t i m o p r a m u d r o s t i o v j e a n s t v a koja se od na sasvim drukiji jo nain ulila u ovjeanstvo doba. simpatije intelektualistike dodue, nije bilo znanosti ne postoji stanje dananjega mnogo

Danas, naroda je

za shvaanje da to to n a l a z i m o k o d p r i m i t i v n i h duhovno ne praovjeanstva n e g o n e t o to je silo s prijanjih v r h u n a c a , to u dekadenciji; postoji m n o g o simpatije za shvaanje prema kojemu je i z v o r n o kod svih naroda bila p r i s u t n a v e l i k a m u d r o s t p o b u e n a v i d o v i t o u . N o , injenice e prisiliti ovjeanstvo da takoer hipotetski prihvati n e t o to je d u h o v n a z n a n o s t i s t r a i l a iz s v o j i h i z v o r a i t o se p o t p u n o o b i s t i n j u j e kroz prirodnu znanost. T a k o e se obistiniti i o n o to je u z n a n s t v e n o m smislu o k a r a k t e r i z i r a n o kao mogui tijek r a z v o j a o v j e a n s t v a .

O s v r e m o se, d a k l e , n a n e k u v r s t u p r a m u d r o sti, ali i na p r a o s j e a j , prikazati praosjeanje ovjeanstva kao vidovitu povezanost koje m o e m o

o v j e k a s d u h o v n i m s v i j e t o m . Sada je t a k o e r l a k o shvatiti na to smo v e m o g l i obratiti p o z o r n o s t g o v o r e i o z a r a t u s t r i z m u da se k o d p r i j e l a z a sa starog nja duevnog due ustroja, na dakle, s vidovitog za sta ljudske intelektualno, neovisno

shvaanje vanjskog o s j e t i l n o g svijeta m o g u p o j a v i t i d v a strujanja. J e d n o s e s t r u j a n j e p r i j e s v e g a m o e nai tijekom r a z v i t k a o n i h n a r o d a koji su sauvali s t a r a sjeanja, stara o s j e a n j a , g o v o r e i : N e k a d a j e o v j e a n s t v o u v i d o v i t o m stanju b i l o p o v e z a n o s d u h o v n i m s v i j e t o m , a p o t o m se spustilo u osjetilni
80

s v i j e t . T o j e o s j e a n j e t a k o p r e p l a v i l o i t a v u duu, da bi g o v o r i l i : Izili smo u p o j a v n i svijet koji je, meutim, iluzija, maya. Ipak, o v j e k je z n a o to je n j e g o v o p r a v o bie, a bio je s njime p o v e z a n samo o n d a kad je b i o u v e z i s d u h o v n i m svijetom. S t o g a l j u d e i n a r o d e koji su s a u v a l i o v u slutnju 0 p r a s t a r o m v i d o v i t o m stanju p r o i m a n e t o p o p u t tuge za n e i m izgubljenim te nemar p r e m a o n o m u t o se n a l a z i u n e p o s r e d n o j o s j e t i l n o j o k o l i n i i t o se m o e drukije unutar svijeta se s shvatiti strujanje ljudskim r a z u m o m . koje osobito Nalazimo tek moemo ga kod pratiti ljudi i Nasuprot tomu moe se okarakterizirati jedno zaratustrizma. koji tugom smo,

n a r o d a koji su si

govorili: zapravo, za

Latit e m o se n o v o g a sada dobili. ve sve Ljudi su to sve ih

k o j i s u p r i z n a v a l i p r i h v a a n j e n o v o g a s v i j e t a nisu osvrtali izgubljenim, mogu prozreti to vie osjeali da se moraju p o v e z a t i sa svim o n i m snagama 1 duh pomou kojih o k r u u j e kao osjetilni svijet, a koje m o e d o k u i t i pomou razmatranja stvarno duboko z a d i r e u ljudsko znanje. T a k v i su ljudi i m a l i p o r i v za p o v e z i v a n j e m sa svijetom. Nisu eznuli za o n i m e to je b i l o , v e su bili u s m j e r e n i p r e m a o n o m u to e biti. T e i l i su za tim da b u d u b o r c i i da si kau: Svijet koji nam je sada dan isprepleten je istim o n i m b o a n s k o - d u h o v n i m u to s m o bili utkani u prolosti. M o r a m o ga potraiti u okolini, m o r a m o se s p o j i t i s d o b r i m e l e m e n t i m a d u h o v n o g a i na taj nain potpomagati strujanje na kojima razvoj svijeta. koji s Opisali je smo uglavnom podruja svjetonazora su se ljudi potekao osvrtali

iz s j e v e r n i h d i j e l o v a azijskih zemalja, s j e v e r n o od tugom 2a o n i m e to su izgubili.

81

Tako duhovni osvrtanje svijetom. kao

je, ivot na

dakle, koji u prijanju

na

indijskome treba s je u

tlu

nastao kao

cjelini li ili to

shvatiti Indiji

povezanost kao

duhovnim nastalo ili

Pogledamo

sankhya-filozofija

yoga-filozofija

takoer kao

kola y o g e ,

o n d a to m o e m o saeti

u rijei: Indijac je uvijek t e i o za p o n o v n i m pro n a l a e n j e m p o v e z a n o s t i s a s v i j e t o m koji j e n a p u s t i o , a pokuavao je izbjei ono to ga je u svijetu okruivalo. Nastojao je p o b j e i o d o n o g a z a to

mu se i n i l o da ga i s p r e p l i e i p o v e z u j e s v a n j s k i m osjetilnim svijetom ga s svijeta ponovno duhovnim te je izbjegavanjem osjetilno nastojao iz pronai se povezanost Yoga kojega spustio.

svijetom

j e z a n j e g a z n a i l a p o n o v n o spajanje s d u h o v n i m s v i j e t o m , i z l a z a k iz o s j e t i l n o g svijeta, o s l o b a a n j e od osjetilnog Samo svijeta. za osnovni ugoaj o indijskom

ako

duhovnom ivotu uzmemo ove pretpostavke, mo e m o s h v a t i t i k a k o j e n a i n d i j s k o m e tlu n e k o l i k o stoljea prije nego to je zapadnjaki ivot bio z a h v a e n kranskim i m p u l s o m p r e d naim du h o v n i m p o g l e d o m z a b l j e s n u o v e l i k i , silni B u d d h i n impuls, kao posljednje veernje r u m e n i l o indijskoga d u h o v n o g i v o t a . A B u d d h i n s e lik m o e r a z u m j e t i samo na o s n o v i o p i s a n o g ugoaja. Ovdje m o r a m o r e i : P r e t p o s t a v i m o l i takav o s n o v n i u g o a j , s h v a t i t e m o d a j e n a i n d i j s k o m tlu m o g a o n a s t a t i n a i n miljenja osjetilnu i uvjerenje u u koje je iz u promatralo duhovnoga neto t o je svijet svijeta u u propadanju, sputanju mayu,

iluziju,

"velika

obmana", upravo maya. Takoer je razumljivo da je iz shvaanja v a n j s k o g a svijeta, u koji je o v j e k tako jako upleten, za Indijca proizlazila p r e d o d b a 82

kao

da

se

to u

sputanje

odvijalo

etapama, nije

r a z v o j n i m fazama koje su se viekratno ponavljale. Prema tomu, indijskom svjetonazoru rije o pravocrtnom ustvari moramo sjetan sputanju v e o sputanju iz e p o ugoaj kao jedne kulture koju jer ipak kao

he u e p o h u . P o m o u opisanoga m o e m o shvatiti oznaiti sutonsku kulturu,

t a k v u m o r a m o o k a r a k t e r i z i r a t i i B u d d h a - i d e j u to proizlazi iz ovoga svjetonazora. Stoga m o e m o rei otprilike o v o : Indijac je uzdizao p o g l e d prema vremenu u kojemu je ovjek bio spojen s d u h o v n i m svijetom. P o t o m se spustio do stanovite razvojne faze, p o n o v n o se uspeo, po n o v n o spustio, p o n o v n o bio p o d i g n u t i p o n o v n o p o t o n u o ali t a k o d a j e s v a k i s l j e d e i p u t u t o n u o sve dublje. Svako je u z d i z a n j e bilo p o p u t o b r o n o g otplaivanja koje je sluilo ovjeanstvu za to da ne mora o d j e d n o m Svaki epoha kao u put kad p r i m i t i sve o n o to je s bi se okonala starom Buddha znai jedna tim silaenjem nuno p o v e z a n o . takva propadanja, prema se indijskome inkarnirao da je bio

s v j e t o n a z o r u p o j a v i o b i s e lik k o j i s e o z n a a v a o "Buddha". kralja Posljednji Suddhodane, sinu to

utjelovljen kao G o t a m a Buddha. Indijac je, p o g l e davi ostale Buddhe, rekao: Od v r e m e n a u kojima se ovjeanstvo bilo znae se je da nalazilo mnogo u visinama od se pri duhovnoga posljednjeg od od u 83 svijeta uvijek da mu Buddha;

p r o p a d a n j a svijeta p o j a v i l o ih ovjeanstvo iznova ime da se treba bi

pet. Buddhe otpadanju neto kree

d u h o v n o g a svijeta ne treba potonuti u m a y u v e uvijek Budui prinijeti prastare namiriti. mudrosti, se ponovno moglo

ovjeanstvo

silaznom ratu. No,

smjeru

uvijek je bio se,

iznova upravo

gubi

tu

mudrost, Buddha. trivijalno

te mora doi novi Buddha kako bi mu d o n i o novu Posljednji prije nego Gotama li se to smijem

izraziti, jedan takav Buddha kroza svoje razliite i v o t e uzdignuo do dostojanstva Buddhe, m o r a o je postii jo jedan Ni za visoki poloaj, dostojanstvo princ Bodhisattve. indijski svjetonazor

S u d d h o d a n e , Gotama Buddha, do svoje d v a d e s e t i d e v e t e g o d i n e nije b i o Buddha n e g o Bodhisattva. D a k l e , taj B o d h i s a t t v a k o j i j e r o e n u k r a l j e v s k o j kui S u d d h o d a n e k r o z a svoje se i v o t n e n a p o r e uzdignuo simboliki Bodhi", a do unutarnjeg kao potom je prosvjetljenja "sjedenje dolo i pod do koje se u prikazuje koje u stablom

izraaja

" p r o p o v i j e d i iz Benaresa". T i m se postupcima ovaj Bodhisattva Buddha svojoj dvadeset mogao devetoj godini u z d i g n u o do Buddha-dostojanstva ovjeanstvu smije biti te je sada kao posljednji iduih

donijeti

ostatak prastare m u d r o s t i koji, p r e m a indijskome shvaanju potroen tijekom stoljea. Kad se o v j e a n s t v o spusti tako d u b o k o , a m u d r o s t koju je d o n i o posljednji Buddha b u d e potroena, tada e se na dostojanstvo Buddhe uzdii sljedei Bodhisattva Buddha budunosti, " M a i t r e y a - B u d d h a " k o j i se, p r e m a i n d i j s k o m e svjetonazoru, oekuje u budunosti. to je, takorei kao

Razmotrimo,

dakle,

prastara mudrost, p r o e l o Buddhinu duu u p r a v o u trenutku u kojemu se od Bodhisattve u z d i g n u o do Buddhe. T e k e m o tada m o i ponajbolje razabrati k a k a v znaaj t r e b a p r i d a t i u z d i z a n j u o d B o d h i s a t t v e do Buddhe, do ega se dolazi kroz napore tijekom mnogih ivota. 84

to se sve z b i v a l o u dui B o d h i s a t t v e , ispriat e nam legenda. Do svoje dvadeset i d e v e t e g o d i n e v i d i o j e s a m o o n o to s e m o g l o v i d j e t i u k r a l j e v s k o j kui S u d d h o d a n e . O n d j e s u g a d r a l i podalje od svega to m o e m o n a z v a t i ljudskom b i j e d o m , koja se u v l a i u i v o t te kao takva djeluje r a z a r a j u e na j e g o v daljnji p l o d o n o s n i tok. T a k o j e B o d h i s a t t v a - d o d u e sa svijeu j e d n o g a B o d h i s a t t v e koja je bila potpuno proeta mudrou njegovih prolih ivota odrastao gledajui samo p l o d o n o s n i i v o t u nastajanju. T a d a je iziao ( l e g e n d a je d o v o l j n o p o z n a t a te e m o stoga iznijeti samo o n o b i t n o ) iz kraljevske da nije p a l a e i u g l e d a o n e t o to o n d j e nika vidjeti ljudski le. Na leu je mogao

v i d i o da smrt zamjenjuje ivot: u p l o d o n o s a n i v o t koji se nastavlja ulazi e l e m e n t smrti. bolest. Potom je ugledao starca koji U g l e d a o je je umorno bolesnoga i i z n e m o g l o g ovjeka: u zdravlje ulazi o t e t u r a o : s t a r o s t u l a z i u o n o to se s m l a d e n a k o m s v j e i n o m u z d i e p r e m a postojanju. M o r a n a m bi ti j a s n o smislu to i n d i j s k i s v j e t o n a z o r p r e t p o s t a v l j a u budizma da je onaj koji je od samoga

Bodhisattve p o s t a o B u d d h o m sve te d o g a a j e v i d i o s v o j o m svijeu Bodhisattve. V i d i o je, dakle, da je u mudro nastajanje ugraen razarajui element postojanja. O v o je tako d j e l o v a l o na n j e g o v u veli ku d u u k a e l e g e n d a da si je r e k a o : " P a t n j a proima sa iz ivot!". Pokuajmo tko je sa to sagledati gledao te upravo stvari stajalita onoga sam

perspektive

budizma,

stajalita

Bodhisattve

G o t a m e , koji j e v i o m m u d r o u k o j e , d o d u e , j o nije b i o p o t p u n o svjestan, ali j e o n a u n j e m u i v j e l a do tada u s v o j e m i v o t u p r o n i c a o s a m o p l o d n o nastajanje, a sada je svoj p o g l e d usmjerio na o n o

85

razarajue, Postavimo pretpostavke

na li se

propadajui na

element na morao

postojanja. se zbog postaviti

stajalite postojanja

koje

svojega

i sam B u d d h a , m o e m o si p r e d o i t i k a k o si je taj B u d d h a s a s v o j o m v e l i k o m d u o m m o r a o r e i : Jest, d o s e g n e m o li, d a k l e , m u d r o s t , z n a n j e k o j e nas v o d i do nastajanja, neprekidnom dakle, t a d a u nau d u u p r o d i r e i d e j a o plodonosnom nastajanju. Mudrost, No,

daje ideju o p l o d o n o s n o m nastajanju.

p o g l e d a j m o z a t i m v a n u svijet. T u v i d i m o r a z a r a j u e e l e m e n t e : bolest, starost i smrt. M u d r o s t i znanje ne mogu biti ti koji e u ivot umijeati neto p o p u t starosti, bolesti i smrti. To m o r a biti neto d r u g o . ovjek, dakle, m o e biti p r o e t mudrou, iz mudrosti ali moe ivot i stei nam te smrt ideju o plodonosnom i ono to to se je u toga nastajanju, uniteno, pokazuje mnogo

bolest

njega razarajui uvlai. T a k o je neto m o g a o rei v e l i k i G o t a m a ili b o l j e r e e n o o s j e a t i j e r j o n i j e bio spoznao svoju svijest u Bodhisattve. Bodhisattva Tu se nije moe spoznati neto to jo

sasvim proniknuo. Bodhisattva je p r o l a z i o m n o g i m ivotima, m n o g a p o n o v n a utjelovljenja iskoristio je za r a z v o j svoje due tako da je m u d r o s t u njemu kraljevske ivota jo iz u ivota n a m a se tajne postajala sve v e o m , pa je na i v o t m o g a o gledati s v i s i n e . T i m e to je sada i z l a s k o m iz palae nije u ivot ne se ugledao u sebi stvarni ivot, svijest. kao bit Ono toga to proela njegovu

skupljamo dovesti izvan do

znanje

m o e n a g o m i l a t i k a o m u d r o s t , a l i nas n a p o s l j e t k u ipak mora iz moe shvaanja prave postojanja. Ona se u mora nalaziti negdje drugdje,

nalaziti

ivota

koji p r o i v l j a v a m o

utjelovljenja

utjelovljenje.

86

Ta i vodila

je

ideja ga

sazrela do

dui

velikog

Gotame nazvanog

ravno

prosvjetljenja

"prosvjetljenje pod stablom Bodhi". Tu mu je po stalo j a s n o s l j e d e e p o k u a j m o t o o v a k o o p i s a t i : Nalazimo se u svijetu maye ili iluzije. U tom s v i j e t u m a y e ili i l u z i j e u k o j i s m o uli i z d u h o v n o ga postojanja p r o i v l j a v a m o i v o t za i v o t o m . U takvom nam se ivotu takav i u duhovnom makar jo tijekom smislu proli moemo mnogim ivota uzdii do najvieg dostojanstva. N o , kroz o n o to daje ivot, utjelovljenjima makar takvoga

postajali sve m u d r i j i m a i mudrijima, ne m o e m o ijeiti v e l i k u z a g o n e t k u p o s t o j a n j a to u nas p i l j i z s t a r o s t i , b o l e s t i i s m r t i . T a d a je s h v a t i o da mu uenje o patnji m o r a biti m n o g o v a n i j e o d m u d r o s t i jednoga Bodhisattve, a njegovo se prosvjetljenje sastojalo u t o m e to si je r e k a o : Dakle, to to se r a i r i l o s v i j e t o m m a y e ili i l u z i j e nije p r a v a m u d r o s t , tako d a m i s a m i n e m o e m o r a z u m j e t i o n o t o j e puno boli te se ni nakon m n o g i h ivota p r o v e d e n i h u tome vanjskom postojanju ne m o e m o osloboditi patnje. Znai da je u to vanjsko postojanje u t k a n o neto d r u g o to n e m a v e z e ni s m u d r o u niti sa svim da je znanjem. Otuda samo po sebi proizlazi Buddha unutar elementa lienoga mudrosti

t r a i o o n o to u i v o t u n o s e starost, b o l e s t i smrt. M u d r o s t t a k v o g a s v i j e t a nije o n o to b i l o n a k o j i nain m o e djelovati oslobaajue v e neto d r u g o *to s e m o e z a d o b i t i s a m o a k o s e o v j e k p o t p u n o povue tog je za iz svijeta vanjskoga roenja, element daljnji Buddha koji u je postojanja, uenju Tako o iz slijeda vidio za 87 ponovnih osnovni p o n o v n i h utjelovljenja. Od patnji je potreban ovjeanstvu povod

trenutka

njegov

napredak.

ulaenje patnje u svijet v i d i o u e l e m e n t u l i e n o m m u d r o s t i koji j e n a z v a o " e z a p o s t o j a n j e m " , e za postojanjem liena mudrosti. Mudrost s jedne s t r a n e i e za p o s t o j a n j e m l i e n a m u d r o s t i s d r u g e strane bili su o n o to ga je n e p r e s t a n o n a v o d i l o na to da si kae: S a m o se u o s l o b o e n j u od p o n o v n i h r o e n j a , o d tih p o n o v l j e n i h z e m a l j s k i h i v o t a ( k o j i nas sami po sebi ni uz n a j v e u m u d r o s t ne mogu osloboditi patnje) nalazi neto to moe d o v e s t i d o osloboenja, d o p r a v e ljudske s l o b o d e . S t o g a j e p o e o t r a i t i s r e d s t v a koja o v j e k a m o g u izvesti iz svijeta u kojemu l e e njegova p o n o v n a u t j e l o v l j e n j a i u v e s t i u s v i j e t koji je B u d d h a n a z v a o nirvana koji bismo trebali i s p r a v n o shvatiti kako ne b i s m o stekli groteskne, fantastine p o j m o v e o kakvima uestalo krue glasine. nirvana, u koji bi trebao

Kakav je

to svijet,

ui o n a j t k o j e t a k o d a l e k o d o t j e r a o u i v o t u d a j e utaio e d za ( f i z i k i m o p . p r e v . ) postojanjem te vie ne u d i za p o n o v n i m roenjem? To je svijet koji se ispravno m o e opisati j e d i n o sljedeim rijeima: U smislu b u d i z m a p r a v i svijet izbavljenja, blaenstva ne m o e nain svijeta, se obiljeiti iz n i i m e to je svijeta, postojanja b i l o na koji prostornoga koji opaamo uzeto svijeta osjetilnoga

fizikoga

o k o s e b e . Sve to o p a a m o u p r o s t o r n o m , f i z i k o m e svijetu m o e n a m dati samo neto to ne upuuje na oslobaanje, pa stoga p r i d j e v e koji se o d n o s e na njega ne s m i j e m o p r i m i j e n i t i na svijet u kojemu e ovjek potraiti svoje osloboenje. Neka, dakle, u vama nalazi svega uute kad toga svi pridjevi, neto u nema sve u rijei svojoj koje ovjek Od Ne oznaava niega okolini.

svijetu

blaenstva.

postoji m o g u n o s t da sebi s t v o r i m o p r e d o d b u o 88

svijetu u koji ulazi onaj tko je n a d v l a d a o p o n o v n a utjelovljenja. samo daje Onaj pomou samo tko Stoga se taj On svijet nije o moe nita njemu e oznaiti od se onoga kae: u u biti negacije:

to o p a a m o u svojoj o k o l i n i ! Otuda se tom svijetu negativno obiljeje, se oslobodio se svega e ovdje saznat i m e je kako okruen mu

ovome onome

postojanju, svijetu koji rijeju jednom za koje

moe oznaiti

samo

negativnom opisati ni

nirvana*. rjeju. To nije tim nita, ga se

T a k o je to za b u d i s t e svijet koji se ne m o e naom ve je to puno, ispunjeno, blaenstvom ispunjeno postojanje ovjek nema rijei; m a n j e m o e o z n a i t i k a o nita. N a taj s m o n a i n v e dirnuli u pravi nerv budizma i njegovo uvjerenje. Od p r o p o v i j e d i u Benaresu u kojoj je prvi put d o l o d o i z r a a j a u e n j e o b o l i , s v e to z n a m o o b u d i z m u p r o i m a spoznaja i v o t n e boli, spoznaja bia bola i o n o g a to v o d i b o l i , a to je e za p o s t o j a n j e m . O t u d a m o e p r o i z i i s a m o j e d n o to o v j e k a v o d i napretku: o s l o b o e n j e od postojanja u putovima, koji ui ih ga u preko ponovnim zemaljske drugim ponovna prevladao utjelovljenjima. Slijede iskazi o sredstvima, z a p r a v o spoznajnim postajati rijeima, sve mudrosti i z v o d e v a n i nainima na koje e ovjek sposobnijim treba kako bi nirvanu, koristiti napokon ovjek nauiti

zamaljska roenja te ih se o s l o b o d i o .

A k o nakon to s m o apstraktno izloili o s n o v n e misli b u d i z m a p o g l e d a m o njegov pravi nerv, m o r a m o r e i : O v o s e s h v a a n j e , p r e m a slici c i j e l o g a * Nirvana, sanskrt=ugasnue, osloboenje od materijal nog postojanja.
89

ovjeka, izolira, njegova

postavlja postavlja postojanja

na

osobit da je

nain. on u

Ono

ovjeka i cilja poje na iz

pitanje kao bi je

njegove

sudbine svijetu

dinana osoba, Uostalom, misliti drukije?

pojedina kako Taj

individualnost. svjetonazor svjetonazor zasnovan proiziao mogao

o s n o v n o m ugoaju o kojemu je bila rije

s l j e d e e g o s n o v n o g u g o a j a : o v j e k se s p u s t i o s du h o v n i h visina te se naao u svijetu iluzije, kojega se, z a z e m a l j s k o g p o s t o j a n j a , s v r e m e n a n a v r i j e m e m o e osloboditi pomou mudrosti jednoga Buddhe koji e ga, k a o u sluaju p o s l j e d n j e g a B u d d h e , v o d i t i u potrazi za o s l o b o e n j e m od zemaljskog ivota. K a k o b i s e u o k v i r u t a k v o g a s h v a a n j a cilj o v j e k o va postojanja m o g a o okarakterizirati drukije nego kao o v j e k o v o izdvajanje iz svega to ga okruuje? T i m v i e to slika postojanja u o s n o v i tog shvaa nja p r e d s t a v l j a silazak, a r a z v i t a k z e m a l j s k o g i v o t a znai sputanje. Otuda je, takoer, v r l o osebujan i z n a a j a n n a i n n a koji j e s a m B u d d h a t r a i o p r o svjetljenje. Buddhinoga Bez ovog posebnog ne karakteriziranja se razumjeti prosvjetljenja moe

Buddha, ne m o e se razumjeti budizam. Buddha je traio prosvjetljenje u potpunoj

izolaciji. Otiao je u osamu. O n o to je stjecao iz i v o t a u i v o t trebalo je biti p r e v l a d a n o u sasvim i z d v o j e n o m ivotu, a iz snage n j e g o v e due trebalo je i izbiti svjetlo koje e mu znati objasniti kao svijet njegovu bijedu. T a k o je Buddha izdvojeni

ovjek e k a o trenutak prosvjetljenja u kojemu e, p o s v e o s l o n j e n na samoga sebe, uzrok u 90 boli ovjeanstva svijetu; da lei u za moi uvidjeti da tenji pojedinoga onakva

ovjeka za p o n o v n i m roenjem, za utjelovljenjem ovome "e ivotom",

kakva djeluje

ivi

pojedinom te je

ovjeku, svemu nain

svuda to

naokolo u ivotu

uzrokuje Ovaj

bijedu

uzrok

razarajue. sasvim osobit Buddhinoga

p r o s v j e t l j e n j a i B u d d h i n o g u e n j a n e m o e s e ra zumjeti ako se ne u s p o r e d i s o n i m e to n a m d o n o si kranstvo. to bi U kranstvu, Buddhe, trebalo esto godina neto nakon sasvim odnos pojave drukije bismo izriaj je velikoga nalazimo

odrediti

ovjekov

p r e m a s v i j e t u i p r e m a c i j e l o j o k o l i n i . A l i kako? K a d htjeli jo j e d n o m i rei: okarakterizirati BuddhuBuddhino zapravo je gleda od Povijest -ovjeka m o g l i bismo upotrijebiti jedan apstraktni P r o m a t r a n j e svijeta kroz za ono istonjako Istonjako za uenje postaje n e p o v i j e s n o , karakteristino nepovijesno, vijanje j e d n e nehistorijsko. Buddha-epohe nehistorijsko. Sve to

drugom.

nije sputanje s v i s i n e n a n i e , v e tenja n a v i e za p o s t i g n u e m o d r e e n o g cilja i m o g u n o s t i spajanja s cijelim svijetom, s prolim v r e m e n i m a i s buduim naratajima. To na temeljima bi bila povijest. vlastitog za postojanja a time te i e do N o , B u d d h a - o v j e k stoji sam i i z o l i r a n , s a m o svojega, ei u v l a s t i t o m postojanju p r o n a i snage to ga v o d e do izbavljenja od izbavljenja poslije, u lokupnome da lebde Ako zavjeta, kao to po od ivotom, roenja. je ponovnih est stoljea Ne

kranstvu, razvoju svijetu, na

poloaj

ovjeka p r e m a cje drukiji.

ovjeanstva moi emo nain.

b u d e m o li se

obazirali

na p r e d r a s u d e to posvu kransku ideju

okarakterizirati upuuje nas u

sljedei natrag

k r a n s k a i d e j a stoji nas velikim,

na idejama Staroga predovjeanstvo, slikama Geneze

91

na

silnim

u p u u j e na stanje

k o j e m u se o v j e k na r a z l i i t

nain o d n o s i o p r e m a svojim d u h o v n i m svjetovima n e g o p o s l i j e . T u se, m e u t i m , j a v l j a o s o b i t o s t k r o z koju se ovjek sasvim unutar drukije o o kranstva nego u postavlja spram svijeta budizmu. Kran

skom se m o e o z n a i t i sljedea ideja: U meni ivi mudrost ustroju. razumom vratiti na ovisna Ovisno mojem nainu osjetilni ustroj sadanjem na koji svijet, u duevnom i meni ive kada promatram

shvaam duevni

m u d r o s t , znanost, i v o t n a praksa. N o , ja se m o g u predovjeanstva, s u d u e b i l e u d r u k i j e m stanju. T a d a s e d o g o d i l o neto to se ne o z n a a v a s a m o u smislu b u d i z m a kao sputanje ovjeka s b o a n s k o - d u h o v n i h visina u o s j e t i l n u m a y u ili i l u z i j u , n e g o s e m o r a o z n a i t i i kao istoni grijeh, n a i m e kao neto to je o p i s a n o j e d n o m v e l i k o m s l i k o m koja, d o d u e , u n a e v r i j e me jo uvijek p o i v a na viestrukom nerazumije vanju. Ma to tko m i s l i o o i s t o n o m grijehu, j e d n o se m o r a p r i z n a t i i to je danas d o v o l j n o . U t o m e je i s t o n o m grijehu ovjek osjetio neto to p r i p a d a njemu, ovjeku izrasle neto z b o g ega si je rekao: U m e n i kakav sasvim sam u sada kojoj djeluju od snage koje izdvojeno drugih nego kao nisu u tek u

seu

pradavnu prolost

nisu s u d j e l o v a l e

p u k o m silasku o v j e a n s t v a k o j e m u p r i p a d a m , v e u t a k v o m silasku z b o g k o j e g a j e o v j e a n s t v o d o l o u r a z l i i t o d n o s s p r a m svijeta od o n o g a u koji bi d o l o da su vladali drukiji uvjeti. Silaenjem se o v j e a n s t v o , z b o g n e e g a to kao da se d o g o d i l o n j e g o v o m v l a s t i t o m k r i v n j o m koja j e b i l a i z m e u svjesne i nesvjesne s visine na kojoj je bilo, s p u s t i l o u s t a n o v i t u d u b i n u . O v d j e , d a k l e , nije rije s a m o o j e d n o s t a v n o m silasku k a o u b u d i z m u n e g o

92

o p r o m i j e n j e n o m o s j e a n j u t o g a silaska d o k o j e g a ne u bi dolo uz djelovanje prijanjih uvjeta: jer, d o g o d i l o s e d a j e o v j e k o v d u e v n i ustroj iskuenje. Onaj t k o s p o v r i n e k r a n s t v a g l e d a u n j e g o v u d u b i n u , u n a t r a g p r o m a t r a o v j e k o v o d u e v n o stanje koje je, svakako, p r e v l a d a n o tijekom povijesti, te si o n j e m u kae: Z b o g n e e g a to se d o g o d i l o u prolosti ovo duevno stanje to u meni djeluje " ao neto podsvjesno postalo je razliito od onoga t o j e t r e b a l o p o s t a t i . B u d i s t se, m e u t i m , p r e m a s v i j e t u o d n o s i o v a k o : Ja sam u o v a j s v i j e t i z n e s e n iz p o v e z a n o s t i s b o a n s k o - d u h o v n i m svijetom. Taj mi s v i j e t d o k g a g l e d a m n u d i s a m o m a y u ili i l u z i j u . K r a n i n se, m e u t i m , p r e m a s v i j e t u o d n o s i o v a k o : Siao sam u ovaj svijet. Da sam siao o n a k o kako je o d g o v a r a l o samo prijanjim uvjetima, m o g a o bih p o s v u d a g l e d a t i iza o s j e t i l n e o b m a n e , iza iluzije, u p r a v i bitak, i p o s v u d a bih b i o s p o s o b a n p r o n a i o n o p r a v o . N o , j a sam siao n a drukiji n a i n koji nije o d g o v a r a o prijanjim lei uzrok to je ovaj uvjetima, iluzija? tako da sam pita budist. kroz sebe ovaj svijet u i n i o iluzijom. U e m u svijet O d g o v a r a : U svijetu! U e m u l e i u z r o k to je ovaj s v i j e t i l u z i j a ? p i t a k r a n i n . O d g o v a r a : U m e n i ! Ja sam, m o j e s p o z n a j n e s p o s o b n o s t i , m o j cijeli d u e v n i ustroj ne postavili su me kao tako u svijet da niti sada to ne v i d i m o n o i z v o r n o , d a p o s l j e d i c e mojih djela vie nastupaju samo plodonosne lako m o g u p o s t a t i . J a sam taj koji j e s v i j e t p r e k r i o v e l o m iluzije. T a k o budist m o e rei: Svijet je velika iluzija i stoga ja m o r a m svladati svijet. m o r a m p r o n a i svoj cilj.
93

zapao

Kranin

m o e rei o v a k o : Postavljen sam u svijet i u njemu

Kad

kranin

uvidi

da

ga

duhovna

znanost

moe odvesti

spoznaji o ponovljenim zemaljskim treba upotrijebiti jer smo se

i v o t i m a , m o i e rei kako ih gledamo u svijet pun boli i

z a p o s t i z a n j e s v o j e g a i v o t n o g cilja. O n z n a : Sada zablude tako udaljili od naeg i z v o r n o g odreenja, da smo s i n a i m p o g l e d i m a , n a i m d j e l i m a , s v i j e t k o j i nas okruuje p r e t v o r i l i u mayu. N o , mi se ne smijemo u d a l j i t i o d o v o g a s v i j e t a k a k o b i s m o p o s t i g l i bla e n s t v o , n e g o o n o to s m o sami sebi p r i l a g o d i l i i to j e u i n i l o d a s v i j e t n e v i d i m o u n j e g o v u p r a v o m o b l i j u v e d a v i d i m o iluziju, t o m o r a m o p r e v l a d a t i i p o n o v n o se vratiti svojemu i z v o r n o m ljudskom o d r e e n j u . Jer, u naoj se o s n o v i n a l a z i v i i o v j e k . Kad bi taj duboko u nama skriveni vii ovjek p r o m a t r a o svijet, s p o z n a o bi ga u n j e g o v o j istini, svoj bitak ne bi v o d i o kroz bolest i smrt v e kroz zdravlje, To u je time to mladenaku svjeinu i neprestani ivot. kojega bili smo u sebi prekrili velom, i smo povezani s jednim dogaajem djeluje zbog ovjek

razvoju

svijeta koji individue

na nas n a k n a d n o u svijet

svjedoi nam o tomu da nismo izolirani, da nismo odvojene dovedene ei za postojanjem, n e g o da p o i v a m o unutar cijeloga o v j e a n s t v a te da i m a m o udjela u i s k o n s k o j k r i v n j i cijeloga ovjeanstva.

T a k o k r a n i n stoji u n u t a r c i j e l o g a o v j e a n stva te se osjea s njime povezanim, osjea se p o v i j e s n o p o v e z a n i m s tim cijelim o v j e a n s t v o m . G l e d a n a b u d u n o s t o kojoj s i k a e : O n o t o k a o d a se silaskom ovjeanstva u meni s a m o m e p r e k r i l o nekim v e l o m m o r a m p o n o v n o zadobiti. N e smijem traiti nirvanu n e g o vieg ovjeka u sebi. M o r a m p o n o v n o p r o n a i put d o samoga sebe. T a d a svijet
94

o k o m e n e vie n e e biti iluzija, pobijediti bol, bolest i

nego e

to

biti

svijet u k o j e m u u biti s p o s o b a n vlastitim r a d o m s m r t . T a k o b u d i s t tra ponovnih roenja i o s l o b o e n j e od svijeta i od

kroz suzbijanje " e i za postojanjem", a kranin trai osloboenje od nieg ovjeka i buenje vieg ovjeka kojega je on mogao vidjeti svijet sam u prekrio velom u kako bi A to njegovoj istinitosti.

t o n a l a z i m o u B u d d h a - m u d r o s t i , je

usporedbi

s P a v l o v i m rijeima punim znaenja: " N e ja n e g o Krist u m e n i ! " , neto to se o d n o s i kao c r n o p r e m a b i j e l o m . Tu v i d i m o s v i j e s t k o j a d j e l u j e u n a m a i s k o j o m u l a z i m o u svijet k a o ljudske i n d i v i d u e . Budist svjetova jer mora za kae: ga je ovjek sVijet koji mora je tjerao je u otii siao iz duhovnih On, dakle, e takav svijeta. usadio dolje. njega iz

svladati

svijet on

postojanjem,

ovoga

Kranin,

meutim,

kae:

N e , ja nisam

z b o g svijeta, ja sam

takav z b o g samoga sebe!

T a k o se mi k a o k r a n i p o s t a v l j a m o u s v i j e t s n a o m o b i n o m svijeu. I s p o d te svijesti u naoj o s o b i , u naoj i n d i v i d u i s t a l n o djeluje n e t o to je nekada postojalo kao vidovita, kao slikovita svi jest. B l u d i l i s m o u n u t a r t e svijesti koja v i e nije bila naa. N o , h o e m o l i p o s t i i cilj s v o j e g a p o s t o j a n j a , m o r a m o i s p r a v i t i t u z a b l u d u . K a o to s i o v j e k u kasnijem i v o t u nikada ne smije rei: U svojoj sam m l a d o s t i g r i j e i o , ali n i j e p o t e n o d a sada i s p a t a m za o n o to sam u i n i o u mladosti kad jo nisam i m a o s v o j u s a d a n j u s v i j e s t . T a k o s i n i sada n e smije rei: Bilo bi n e p r a v e d n o kad bih sa s v o j o m sadanjom vie svijeu jer trebao ju je ispraviti ono to sam u i n i o s j e d n o m d r u k i j o m svijeu koju, n a r a v n o , nemam zamijenila intelektualna
95

svijest. N o , o v j e k to m o e i s p r a v i t i s a m o ako se u n j e m u p o j a v i v o l j a da iz s a d a n j e g a stanja svijesti sa Ja k o j e u n j e m u sada i v i n a p r a v i i s k o r a k p r e m a v i e m Ja koje se m o e okarakterizirati via svijest u m e n i ! S p u s t i o s a m se Pavlovim m o r a rei rijeima: Ne ja n e g o Krist u meni n e g o j e d n a k r a n i n d o stanja r a z l i i t i h o d o n i h koja s u s e p r i j e t r a i l a . Sada s e m o r a m p o n o v n o u z d i i . N o , ne s m i j e m se u z d i i p o m o u Ja koje sada i m a m , v e p o m o u snage koju m o g u p r i h v a t i t i i koja me m o e i z v e s t i i z n a d o b i n o g Ja. T o s e m o e d o g o d i t i samo ako ne djelujem ja nego Krist u meni te m e p o n o v n o i z v e d e t a m o gdje neu vidjeti svijet k a o m a y u ili i l u z i j u , n e g o u g a v i d j e t i u n j e g o v o j stvarnoj istini, ondje gdje se snage to su dole u svijet kroz bolest i smrt m o g u svladati p o m o u o n o g a to djeluje kao Krist u m e n i . B u d i z a m se u n j e g o v o m najunutarnjijem ner vu m o e najbolje shvatiti p o v e e li se s najunutarn j i j i m n e r v o m k r a n s t v a . Jer, t a d a s e v i d i z a t o u L e s s i n g o v o m "Odgoju ljudskoga r o d a " pie: "Nije li moja cijela vjenost?" to z n a i : U p o t r i j e b i m l i u t j e l o v l j e n j a koja s l i j e d e j e d n o z a d r u g i m z a t o da u m e n i sve vie z a i v l j a v a K r i s t o v a snaga, d o i u ondje gdje ne mogu doi sada d o k p o k a z a t e sam se u sam sa nju sebe o k r u i o v e l o m d o i u u sferu v j e n o s t i . Ideja rije e, ponovnog samo o kao u utjelovljenja ponovnih sve vie s v i m d r u k i j e m sjaju u S u n c u k r a n s t v a . N o , n i j e ideji utjelovljenja jer injenicu, prihvaati, duhovnoznanstvenu budunosti kranska ve je

kultura

rije o t o m u da b u d i z a m iz svojeg najunutarnjijeg shvaanja m o r a uiniti svijet o d g o v o r n i m za m a y u ili

96

iluziju,

kao

to

je

kranin

sebe

kao

ovjeka

uinio o d g o v o r n i m te je u svoju najdublju nutri nu u n i o p o s t u p k e kojima se u z d i e do o n o g a to s e m o e n a z v a t i o s l o b o e n j e m , to, m e u t i m , kranskome smislu nije samo osloboenje ve u i

u s k r s n u e j e r s e t i m e J a u z d i e j e d n o m v i e m Ja; u z d i e se o n o m e o d a k l e je ovjek siao. Tako budist, gledajui svijet, u njemu vidi iskonsku k r i v n j u svijeta i o s j e a da je tek p o s t a v l j e n u svijet iz kojega h o e biti i z b a v l j e n . Kranin se bavi v l a s t i t o m iskonskom krivnjom i tu iskonsku krivnju h o e ispraviti. To je historijski, p o v i j e s n i nain m i l j e n j a . Jer, t u o v j e k s v o j e p o s t o j a n j e v e e uz j e d a n i uz iskonski in praovjeanstva u prolosti in u budunosti u kojoj e toliko jedan

u z n a p r e d o v a t i da e cijelo n j e g o v o postojanje biti p r o e t o sjajem i s v j e t l o m o n o g a to o z n a a v a m o kao K r i s t o v o bie. A o t u d a p r o i z l a z i i to da kran stvo u r a z v o j svijeta ne postavlja j e d n o g a Buddhu za d r u g i m epohe koji, da tako kaem, nehistorijski, iz u e p o h u u neku ruku p o n a v l j a j u j e d n o te

isto, v e d a u r a z v o j o v j e a n s t v a p o s t a v l j a j e d a n jednokratan dogaaj. Dok budist u svojemu Buddhi v i d i i z d v o j e n o g o v j e k a koji se, s j e d e i i s p o d stabla B o d h i u z d i e d o p r o s v j e t l j e n j a , k r a n i n u Isusu i z N a z a r e t a v i d i silazak inspirirajueg Duha svijeta iz svjetskih p r o s t r a n s t a v a . T o n a m j e z o r n o p r i k a z a n o slikom stablom Ivanova Bodhi. krtenja Tako na Jordanu, Buddhu kao kako to je Buddhino prosvjetljenje prikazano sjedenjem pod sjedi

vidimo

p o d s t a b l o m B o d h i s a s v o j o m d u o m koja e z n e z a i z b a v l j e n j e m o d p o n o v n i h r o e n j a i v i d i m o Isusa iz Nazareta na Jordanu gdje odozgora k njemu n a d i r e esencija svijeta, to je s i m b o l i k i p r i k a z a n a I s l i k o m g o l u b a k a o D u h a t o se o d o z g o s p u t a u 97

n j e g o v u n u t r i n u . Pristaa b u d i z m a o s j e a : D o m e n e dopire Ugasi neto e za iz Buddhinog djela to mi govori: zemalj ivotom, iupaj korijenje

s k o g a p o s t o j a n j a i slijedi B u d d h u u s v j e t o v e k o j i se ne mogu oznaiti nikakvim zemaljskim obiljejima. Kranin osjea o v a k o : Iz K r i s t o v a djela p r o i z l a z i neto ime se m o e ispraviti djelo praovjeanstva. I kada u m o j o j dui, k a o u s a m o m e Kristu, o i v i s p i r i t u a l n i utjecaj s v i j e t a k o j i s e n a l a z i i z a f i z i k o ga svijeta, tada u u svoja sljedea utjelovljenja unijeti o n o to e mi sve vie doputati da istinom postanu P a v l o v e rijei: " N e ja n e g o Krist u meni!", to se e me sam da sve se je vie uzdizati do onoga tako na stupnja s kojega spustio. Buddha Zato je unatrag dirljivo kad

pria

govorio

svojim svoje

bliskim prijanje

uenicima: po stranicu,

"Gledam

i v o t e kao u o t v o r e n u knjigu, m o g u itati stranicu m o g u p r e g l e d a t i i v o t p o i v o t koji s a m p r o i v i o , a u s v a k o m e o d tih i v o t a s a g r a d i o sam si o s j e t i l n o tijelo u k o j e m u je m o j d u h i v i o kao u hramu. No, sada znam da je to tijelo u kojem sam postao Buddha posljednje". S p o m e n u o je i n i r v a n u u k o j u e u i i r e k a o : " V e o s j e a m kako pucaju g r e d e , kako se rue stupovi, kako je o s j e t i l n o tijelo i z g r a e n o posljednji put i sada e biti p o t p u n o r a z o r e n o " . Usporedimo takvu izjavu s jednom drugom

koju n a l a z i m o u I v a n o v u e v a n e l j u u kojoj i Krist u p u u j e na to da i v i u v a n j s k o m e tijelu i u j m o to t a d a K r i s t k a e : "Sruit u o v a j h r a m i t r e e g a d a n a p o n o v n o u ga p o d i i " . Sasvim s u p r o t n o shvaa nje koje znai: od Napravit Boga, u neto to sve moe u nas. uiniti p l o d o n o s n i m i i v i m , to od p r a o v j e a n stva pritjee 98 to utjee u svijet,

O v e r i j e i u p u u j u n a t o d a k r a n i n s v e snage m o r a p r o i v l j a v a t i u n u t a r z e m a l j s k i h i v o t a koji s e stalno ponavljaju, ime se obistinjuju rijei: " N e ja n e g o Krist u m e n i ! " Samo, m o r a nam biti jasno da j e K r i s t g o v o r i o n a n a i n n a koji p o n o v n o p o d i z a n j e h r a m a d o b i v a takorei z n a e n j e v j e n o s t i , t o znai d a K r i s t o v a s n a g a u l a z i u s v e o n e k o j i s e osjeaju dijelom cjelokupnoga razvoja ovjeanstva. O d o g a a j u to ga o z n a a v a m o k a o Kristov impuls ne smijemo g o v o r i t i tako kao da bi se on b i l o n a koji nain m o g a o p o n o v i t i t i j e k o m razvoja o v j e a n s t v a . Budist koji i s p r a v n o m i s l i i m a n a umu slijed Buddha, ponavljanje u osnovi epoha imaju koje u svojem smisao. zemaljskom tijeku slian

K r a n i n upuuje na prijanji j e d n o k r a t n i dogaaj koji je o k a r a k t e r i z i r a n i s t o n i m g r i j e h o m , a otuda m o r a uputiti na jo j e d a n j e d n o k r a t n i d o g a a j : na golgotski hoe misterij koji j e o b r a t o n o g p r v o g . T k o ponavljanje dogaaja Krista, nagovijestiti

t o se u p o v i j e s t i o v j e a n s t v a e s t o d o g a a l o , a i s a d a p r i j e t i d a e s e p o n o v n o d o g o d i t i * , time b i s a m o p o k a z a o da u sebi n e m a osjeaj za povijesno s h v a a n j e r a z v o j a o v j e a n s t v a . D a b i b i l a istinita, povijest se mora odvijati tako da je upravljana iz j e d n e t o k e . K a o to v a g a m o r a i m a t i j e d n u toku r a v n o t e e i k a o to k r a k o v i v a g e n a k o j i m a vise obje plitice za moraju imati jednu uporinu razvoja toku, tako povijesno razumijevanje ovjeanstva

t r e b a p o s t o j a t i j e d a n j e d n o k r a t a n d o g a a j n a koji u p u u j e p o v i j e s n i r a z v o j koji m u p r e t h o d i , kao i * Pokuaji Annie Besant, predsjednice Teozofskog drutva ( T h e o s o p h i c a ! Societv) da indijskog djeaka Krishnamurtija prikae kao p o n o v n o utjelovljenog Krista. 99

onaj

koji za njim slijedi. dogaaja

Onaj

tko bi g o v o r i o o bi neto isto

ponavljanju

Krista,

rekao

tako apsurdno kao da tvrdi da bi krakovi v a g e m o g l i biti p o d u p r t i u d v j e m a t o k a m a . U p r a v o t o t o s e u i s t o n j a k o j m u d r o s t i g o v o r i o u z a s t o p n o m e slije du istovrsnih individualnosti koje se smjenjuju, k a o t o j e sluaj s b r o j n i m B u d d h a m a , k a r a k t e r i z i ra nam razliku i z m e u istonjakog s v j e t o n a z o r a i o n o g a to g a j e o v j e a n s t v o s t e k l o t i j e k o m r a z v o j a , koji se najprije pojavio i na zapadu s Kristovim dogaaja i m p u l s o m to s e d o g o d i o s a m o j e d n o m . T k o h o e osporiti Krista, jednokratnost time istodobno istinske jedinstvenost hoe osporiti mogunost

postojanja

povijesti

razvoja ovjeanstva,

to z n a i d a u o p e n e r a z u m i j e i s t i n s k u p o v i j e s t . O n o to m o e m o n a z v a t i svijeu o p r i p a d n o sti Ona pojedinog pripada ovjeka cijelome u ne i ovjeanstvu jest najdubljem moe se od smislu. njega tijekom od istodobno odvajati. nazora kotai se kranska Pravi svijest

kranstvu

napredak do

ovjeanstva

njegova razvoja jest da je od istonjakog svjeto napredovalo novoga svjetonazora, nepovijesnog do povijesnog, n a u v i j e k isti nain, od vjerovanja da se za drugim da to neto

svjetskih z b i v a n j a o k r e u j e d a n

do drukijeg vjerovanja,

u cijelom razvoju ovjeanstva vidi

je p r o e t o istim smislom. T a k o tek s k r a n s t v o m u e n j e o p o n o v l j e n i m zemaljskim zemaljske biti ivotima ivote za dobiva kojih svoj pravi smisao. treba te Jer, s a d a s i k a e m o : o v j e k i v i s v o j e p o n o v l j e n e mu opetovano usadivan s smisao zemaljskoga postojanja

se u svakom p o j e d i n o m n o v o m zemaljskom ivotu susree

100

novim

smislom

zemaljskog

postojanja.

Ovdje

nije

rije

samo

tenjama smislu

izoliranog

pojedinca

nego o

njegovu

unutar cijeloga

o v j e a n s t v a s k o j i m se o s j e a p o v e z a n i m . A K r i s t o v i m p u l s u s r e d i n i u k a z u j e na to da, s o b z i r o m na d u h o v n o Sunce, o v j e k m o e postati svjestan o v e povezanosti e biti te da nije s a m o svjestan s priznavanja koji to je je u j e d n o g a B u d d h e k o j i m u k a e : I z b a v i se! n e g o svjestan djelo grijeh. povezanosti e se Kristom ono uinio istoni noga veliki, manje. tako kojim Ne ispraviti bolje a

v e z i sa silaskom ovjeka simboliki prikazano kao moemo na okarakterizirati da je posljednji pojava u b u d i z a m n e g o da p o k a e m o kako je on suton jed svjetonazora silni bljesak zalasku, toga svjetonazora bila

Gotama Buddhe.

Z b o g t o g a g a n e c i j e n i m o nita kao velikoga duha koji je

C i j e n i m o ga

z e m a l j s k o postojanje jo j e d n o m d o z v a o ugoaj to snano ovjeanstvu donosi glasom znamo da da upuuje Kristov on na svijest o njego v o j p o v e z a n o s t i s p r a m u d r o u , d u h a koji u p r a v o svojim tomu, na prolost. snano vie sve Nasuprot upuuje Ne zaivljavazemaljskoga impuls

budunost, ve

treba

ti u ljudskim duama kako bi m o g l e shvatiti: izbavljenje daje pravi Ono uskrnue, preobraaj

postojanja to je o n o to z e m a l j s k o m postojanju smisao. djelatno u ljudskome ivotu ne treba

traiti u d o g m a m a , p o j m o v i m a i i d e j a m a j e r bi se t a d a b u d i z a m n e k i m a m o g a o s v i d j e t i v i e o d kr anstva, ve o n o bitno treba traiti u impulsima, u osjetima i osjeajima koji daju smisao razvoju o v j e a n s t v a . A tada m o e m o rei: U nae v r i j e m e p o s t o j i n e t o to k o d m n o g i h d u h o v a m o e p o b u d i t i s i m p a t i j u z a b u d i z a m . T o u n e k u ruku slii B u d d h a 101

-ugoaju kod v e l i k o g broja naih s u v r e m e n i k a . U G o e t h e u jo nije b i l o toga Buddha-ugoaja. G o e t h e je sa s v o j o m ljubavlju p r e m a postojanju, sa svojim uvjerenjem da je muke je, zbog u u vanjsko u postojanje se nalazi utkan duh ga i z k o j e g a p o t j e e ljudski d u h t r a i o i z b a v l j e n j e o d tjesnaca VVeimaru kojem u u to primjerice, obuzela vrijeme njegova prvog

boravka la, od

razmatranju

vanjskoga djela, i

svijeta o d biljke d o biljke, o d minerala d o minera umjetnikog djela do umjetnikog t i m e da je iza biljke, iza minerala, iza u m j e t n i k o ga djela traio duha iz kojega potjee o v j e k o v duh. N a s t o j a o je srasti s o n i m e t o se u s v i m s t v a r i m a oglaava kao duh. A G o e t h e o v uenik Schopenhauer, o kojemu je sam G o e t h e u v e z i s t i m e to je S c h o p e n h a u e r od njega nauio rekao: O n o to si d o b r o m i s l o , u t u i m e i l a m a , I s t o g a asa s t o b o m b i t i n e z a d o v o l j n o ; taj S c h o p e n h a u e r k o j i j e z a s v o j e g e s l o u z e o r i j e i to ih je sam s k o v a o : " i v o t je n e z g o d n a stvar; a ja sam se latio toga da svoj p r o v e d e m razmiljajui o n j e m u " , t r a i o j e n e t o to m o e razjasniti i z v o r e postojanja. idejama. Moemo estog stoljea ovjeanstvu zapravo pronai rei: toliko Tijekom su nije u toga duh doi razvoja i devetna dale da se pojedine kulturne smatrao grane silnog s Time je prirodnim putem doveden do b u d i z m a te je vlastite ideje protkao n j e g o v i m

velikog

ovjekov

sposobnim onime tekovina

poravnanje,

harmoniju

to je u njega u v i r a l o izvana, iz v e l i k i h
102

vanjskih nijim s

istraivanja. obzirom na

Osjeao svijet

se

sve

bespomoznanstvenih

injenica

i s t r a i v a n j a . D o k s m o v i d j e l i k a k o j e svijet i n j e n i c a udesno usklaen s d u h o v n o m znanou, v i d i m o takoer kako miljenje devetnaestoga koje uviru kao u stoljea tako posljedica koje nije da se i z g r a d i l o doraslo ovjek tijekom injenicama istraivanja devetnaestog,

znanstvenih

ovjeka,

d v a d e s e t o g stoljea u g l a v n o m osjea u p r a v o o v o : Svojim spoznajnim sposobnostima ne m o g u sve to svladati. Sve se to v a n i p r o i r i l o , ali ja sa s o b o m m o r a m d r u k i j e i z i i na kraj. Ovaj svijet ne m o g u shvatiti p o m o u o n o g a to i v i u m e n i . I tada e ovjek p o t r a i t i s v j e t o n a z o r koji se nee sasvim uputati anas a Kod ona uhovne 'njenice u borbu dui sa s v i m o n i m i n j e n i c a m a g o v o r e iz vanjskoga znanosti, najdubljih No, ona znanosti u vanjskoj osnova je svijeta. vidimo iskustava sve duh. preraditi ivi i naprotiv, koje naoj

duhovne polazi od spoznaje. vanjske kako

sposobna

obuhvatiti, stvarnosti

pokazati

n o g i m l j u d i m a t o n i j e k o m o t n o . T a d a se, b a r e m to se r a z u m a tie, p o v l a e iz svijeta injenica, u jemu se m o e toliko toga preraditi, te hoe samo svojoj nutrini, kroz razvoj vlastite due, dostii dan vii stupanj. T a k o ve dulje v r i j e m e postoji eki nesvjesni budizam koji utjee na filozofiju e v e t n a e s t o g i d v a d e s e t o g stoljea. U p o z n a li se ;av n e s v j e s n i b u d i s t s b u d i z m o m , z b o g k o m o c i j e jeca da mu je on srodniji od europske d u h o v n e n a n o s t i koja s e t u b o r i s i n j e n i c a m a z a t o t o z n a a se svuda o k o injenica manifestira duh. Stoga se m o e rei da simpatiju za b u d i z a m 'buuju nevjerovanje i klonulost volje do kojih
103

se d o l a z i z b o g d u h o v n e n e m o i spoznaje. Kranski svjetonazor, va da se naprotiv neto je od ne predaje svojoj njegove biti i v j e l o i u Goetheu cijelim svojim b i e m zahtije ovjek pojedinanoj spoznajnoj nemoi g o v o r e i o granicama spoznaje, v e da kae: U m e n i i v i n e t o to m o e nadii sve iluzije i to m o e d o i do rezignacije, ali u istine ta je i ivotnog o s l o b o e n j a . M o g u e je da e takav svjetonazor zahtijevati dosta spoznaje. uenja, prodrijeti spoznaje. rezignacija Kantova ne moe r a z l i i t a o d o n e koja j e u s t u k n u l a p r e d g r a n i c a m a Ako smo rezignirani rei: ovjek u dubine No, moe smislu moemo uope

svijeta. Tu s m o p r i n c i p i j e l n o se biti rezigniran istini, i poput

r e z i g n i r a n i t i m e to o s o b i t z n a a j p r i d a j e m o n e m o i G o e t h e a t i m e to e se r e i : D a n a s j o nisi na stupnju da s p o z n a svijet u n j e g o v o j ali posjeduje sposoban iz jo nije s p o s o b n o s t razvoja. O n d a takva rezignacija v o d i do stupnja na kojemu e o v j e k biti ovjek rezigniran jer zna najvii Ona ljudski se slae da s sebe izvesti vieg ovjeka, Krista-ovjeka. Onda je trenutano To je ljudskom dosegnuo stupanj. herojska

rezignacija!

svijeu jer

k a e : Iz i v o t a u i v o t i d e m o s o s j e a j e m postojanja, znajui da je u ponavljanju Tako nalazimo vjenost. unutar strujanja itavoga dvaju koje kae: razvoja Ah, ovjeanstva Jedno svijet, je sa svjetonazora. ovaj time to i v i m o ususret budunosti naa cijela zemaljskog postojanja

Schopenhauerovo

s v i m n j e g o v i m bolima, takav je da o v j e k o v stvarni p o l o a j u n j e m u m o e m o osjetiti tek a k o p o g l e d a mo djela velikih je askezom

104

slikara

to

predstavljaju

lik koji

postigao

neto

poput osloboenja od

z e m a l j s k o g p o s t o j a n j a , to v e l e b d i n a d z e m a l j s k i m ivotom. v i d i se askezom ono koji kao mi govorei: U osnovi uzevi misli Schopenhauer da se da vie se ono najvie Zemlje, na sebi kod ljudskoga u bia, da osloboenog Sada jo na ne kad I sastoji tome

osvre

zemaljsko imam Stremim

postojanje ovoje i navie

tjelesne

nita

znae.

a n t i c i p i r a m postojanje u koje u d o i kad Zemlja bude nadvladana, veliko n a d i e m o n o to je p o v e vie Tako na sebi nemam nita z a n o sa z e m a l j s k i m p o s t o j a n j e m . U t o m se sastoji osloboenje. postojanje. to bi me u budunosti m o g l o podsjeati na m o j e zemaljsko govori Schopenhauer nakon to je bio p r o e t shvaanjem koje je budi z a m d o n i o u svijet. Goethe iz pravog kranskog impulsa gleda na svijet o n a k o kao to to d o p u t a s v o j e m Faustu. A k o i ne g l e d a m o u izvanjski t r i v i j a l n o m smislu, ako i znamo sa da e se i sva naa zemaljska sa djela raspasti lesom, Zemljom odumrijeti Zemljinim

ipak u G o e t h e o v o m smislu m o e m o rei:

G l e d a m o na sve o n o to s m o p r o i v j e l i na Zemlji i p r o i v l j a v a j u i u i m o . Jer, a k o i p r o p a d n e o n o t o g r a d i m o o v d j e n a Z e m l j i , n e e p r o p a s t i o n o to s m o p o s t i g l i t i m e to s m o g r a d e i n a Z e m l j i p r o l i k r o z kolu zemaljskoga postojanja. I tako s Faustom o n a k o g o e t h e o v s k i u vjenosti vlastite due n e g l e d a m o s a m o n a stanje n a i h z e m a l j s k i h d j e l a nego i na p l o d o v e i k a e m o , s a i m a j u i u r i j e i n e t o t o nas m o r a o d v e s t i o d b u d i z m a : Trag nee mojih zemaljskih dana nestati e o n i m a !

105

MOJSIJE
Pri r a z m a t r a n j u v e l i k i h p o v i j e s n i h i n d i v i d u a l n o s t i Zaratustre, H e r m e s a i Buddhe, kojima s m o se bavili u proteklim predavanjima, ivotom te se ako nali smo u se pred p o j a v a m a k o j e nas z a n i m a j u a k o o s j e a m o d a c i j e l i m svojim razvoju razumjeti duevnim samo sudjelujemo da sadanjost na opem ovjeanstva moemo duhovne

osvrnemo

v e l i i n e p r o l o s t i k o j e s u z a j e d n o g r a d i l e o n o to se p r o t e e na n a u s a d a n j o s t . S a s v i m je d r u k i j e s Mojsijem, iju o s o b n o s t danas t r e b a m o r a z m o t r i t i . Osjeamo da je beskrajno m n o g o toga to se v e e u z M o j s i j e v o i m e s a s t a v n i d i o n a e v l a s t i t e d u e to u njoj i d a l j e n e p o s r e d n o i v i k a o d u h o v n i s a d r a j . Osjeamo kao da u naim udovima naknadno djeluju i m p u l s i p o t e k l i o d Mojsija. O s j e a m o kako on j o i v i u n a i m m i s l i m a i o s j e a n j i m a , a k a d se o b r a u n a v a m o s njime, kao da se r a z r a u n a v a m o S jednim dijelom nae vlastite due. Otuda su uzastopne predaje p o v e z a n e s Mojsijem prisutne na sasvim drukiji nain te nam se p r e d o i m a nalaze neposrednije veliine je koje iz od niza predaja vezanih To taj uz druge strane ure smo razmatrali. poznat s jedne moni i u

olakava o b r a i v a n j e Mojsijeve osobnosti, jer danas svakome Biblije lik z a n u v r i j e m e . Pa a k o je i s a v j e s n i m i s t r a i v a n j e m ozbiljna smislu znanost posljednjih moe desetljea prikazati godina nekom iznijela t o l i k o t o g a na p o v r i n u to u s t a n o v i t o m priu o Mojsiju n o v o m s v j e t l u a k o t u p r i u u p o z n a j e m o i z Biblije p r o m o t r i m o li je d o b r o , m o r a m o ipak rei: Na c j e l o v i t o j s l i c i M o j s i j a t o je u s e b i n o s i m o , a k o j u s m o d o b i l i i z Biblije, z a p r a v o s e n e o b i n o m a l o t o g a

107

p r o m i j e n i l o . S t o g a kad g o v o r i m o o n j e m u , g o v o r i m o o n e e m u to je p o z n a t o u najirim k r u g o v i m a . To d o n e k l e olakava razmatranje. N o , s d r u g e strane m o e m o rei d a e o v o razmatranje biti o t e a n o upravo zbog biblijskih jetko n a i n a n a koji j e u predaja o Mojsiju stoljeu. ovjekova li u to i z n e s e n a u Bibliji. To se v e m o e uoiti iz sudbine istraivanja devetnaestom S v a k a k o m o r a m o u v i j e k p o n o v n o n a g l a s i t i d a ri koja grana o v j e k o v a izuavanja, znanstvenog tako htijenja ozbiljnog ku uzmemo kao

obzir i p r i r o d n e znanosti zahtijeva tako dubo pozornost, Bolji ni sa sveto potovanje u biblijskih moe to zahtijevaju stoljeu. zapravo biblijska istraivanja ne devetnaestom istraivanja onu usporediti

poznavatelj ime

n e s e b i n o s t i z n a n s t v e n u p r e d a n o s t s k o j i m a se tada r a d i l o , o n u m a r l j i v o s t i o t r o u m n o s t u t r o e n u na, p r i m j e r i c e , p o j e d i n e d i j e l o v e Biblije g l e d e n j i h o v a stila, g l e d e o n o g a za to se misli da je poznato o njezinu podrijetlu. Usprkos tomu, u biblijskim

istraivanjima d e v e t n a e s t o g a stoljea ima i neega t r a g i n o g . to su dalje o d m i c a l a , to su nam vie, s m i j e m o l i s e t a k o i z r a z i t i , Bibliju o t i m a l a i z r u k u j e r s u n a m n a n e k i n a i n Bibliju, p r i j e s v e g a Stari z a v j e t , r a s k o m a d a l a u t o se s v a t k o m o e u v j e riti p o g l e d a li neku knjigu o r e z u l t a t i m a biblijskih istraivanja htijui nam pokazati da j e d a n d i o slijedi sve to, drukiju u struju predaje od drugoga, da je neku ruku, tijekom vremena skupljeno

u j e d n u cjelinu koju, kako bi se m o g l a razumjeti, u e n o s t m o r a p o n o v n o r a l a n i t i . I s t o g a j e u sta novitom nije,

108

smislu

rezultat

tog

istraivanja

tragian

jer je z a p r a v o , u o s n o v i uzevi, sasvim negativan, naime, pridonio mogunosti oivljavanja

o n o g a t o Riblija m o e o i v j e t i i t o j e t i s u l j e i m a oivljavala u Stoga zadaa nazvati s je onoga na a ljudskim na srcima i duama. nain pravca (iji u nae koji je vrijeme moramo zadatak vremena da Nije da si odreeni

duhovnoga ostale ne

duhovnom

znanou znanosti obino samo

obzirom

naega

nadgradnja, prije svega

kritiziranje) Bibliju, pitanje: u ih

nas p o n o v n o n a u i glede i

razumjeti samu postavimo to

Biblije tek

li p o t r e b n o najprije d u b o k o smisao predaja nakon

prodrijeti smo

cjelovit potpuno

razumjeli, pitati za njihov izvor? T o , dakle, ni u k o j e m sluaju n i j e l a k o , p r i j e s v e g a s o b z i r o m n a Stari z a v j e t , a o s o b i t o j e t e k o s o b z i r o m n a o n e dijelove Staroga zavjeta koji se bave osobnou v e l i k o g a M o j s i j e v a lika. A to n a m d u h o v n a zna nost g o v o r i o o b i l j e j i m a biblijskih opisa? Ukazuje am na ice a vih to da su se vanjski na dogaaji, vanjske pojedinu osobu U ili injeneki je, koje odnose

arod prikazane u p r a v o tako kako su se o d v i j a l e vanjsko povijesno u promatranje. prikazana fizikom Bibliji dakle, Mojsijeva osoba pomou svijetu, njego kako

doivljaja

vanjskom

se oni odvijali u p r o s t o r u i v r e m e n u . N o , o n d a v i d i a to m o e , u o s n o v i uzevi, biti s a m o z u l t a t d u h o v n o z n a n s t v e n o g u d u b l j i v a n j a u Bibli da se j e d a n o p i s v a n j s k i h d o g a a j a i d o i v ljaja u v a n j s k o m e s v i j e t u u b i b l i j s k o m p r i k a z i v a n j u n e p o s r e d n o nastavlja na opis sasvim drukije vrste koji se teko moe koje razlikovati od onoga trebamo to mu p r e t h o d i . P r i a se o p u t o v a n j i m a i s l i n i m v a n j s k i m doivljajima ne jednostavno kako se prihvatiti itanja kao takve. To se o n d a nastavlja, a da isprva u o p e primjeujemo usred daljnjeg

109

n a l a z i m o unutar opisa sasvim drukije vrste, te kao da se daljnji doivljaji trebaju

kao

da p u t o v a n j e s j e d n o g m j e s t a u d r u g o t r a j e i d a l j e smatrati isto tako vanjskim f i z i k i m d o i v l j a j i m a k a o i oni p r e t h o d n i . I onda se n a e m o usred opisa duevno ga i v o t a d o t i n e o s o b e , unutar opisa koji se u o p e ne o d n o s i na vanjske d o g a a j e n e g o na unutarnje duevne doivljaje spoznaje, borbe, kojima duevna se zatim svladavanja, dotina osoba duevne uzdie

na vii stupanj d u e v n o g a razvoja, na vii stupanj na vii stupanj o d l u n o s t i ili do misije u r a z v o j u svijeta. Opisi vanjskih d o g a a j a takorei i z r a v n o p r e l a z e u s l i k o v i t a p r i k a z i v a n j a koja su p o t p u n o z a d r a l a stil p r i j a n j i h v a n j s k i h d o g a a j a , ali koja s e u o p e n e o d n o s e n a v a n j s k e d o g a a j e v e n a unutarnje duevne doivljaje. M o r a m rei da e ova tvrdnja za svakoga ostati samo tvrdnja tako d u g o dok se na osnovi d u h o v n o z n a n s t v e n i h prikaziva nja n e b u d e s v e v i e u i v l j a v a o u p o s e b n a o b i l j e j a biblijskih o Mojsiju. opisa, prije svega dijelova koji govore N o , u i v i li se o v j e k u o v a p o s e b n a

o b i l j e j a , ui o s j e a t i k a k o s e n a t a k v i m m j e s t i m a , na kojima vanjski opis fizikog doivljaja p r e l a z i u o p i s d u e v n o g doivljaja i razvoja, ustvari mijenja itav stil, itav osnovni ugoaj, kako odjednom nastupa n o v i e l e m e n t u p r i k a z i v a n j u o k o j e m u se p i t a m o : Z a t o j e tako? A n a o v a j " z a t o " n e m o e se o d g o v o r i t i nikako drukije n e g o u v j e r e n j e m koje se m o e z a d o b i t i samo u vlastitoj dui. Bavili s m o s e p o s e b n i m o b i l j e j i m a p r i k a z i v a n j a k o j a su u p r a v o o k a r a k t e r i z i r a n a . O n a se, u o s n o v i uzevi, m o g u pronai u svim starim religijsko-povijesnim prikazivanjima, a o s o b i t o ondje gdje treba opisati
110

osobe

koje

su dosegnule

stanovitu visinu

spoznaje,

stanovitu

visinu

duevnoga

djelovanja.

I t o se v i e o v j e k u i v l j a v a u d u h o v n u z n a n o s t , t o v i e s t j e e p o v j e r e n j e u t a k a v stil. T o o p e t d o nekle oteava da se iz biblijskog prikaza d o d e do potpunog Tako, Bibliju, osobito njezina da se ali r a z u m i j e v a n j a o n o g a to se na p o j e d i u uz neku to, s ruku, s jedne strane, na Iz strane ondje imamo gdje je zbog n i m mjestima o p i s i v a n j e m Mojsija htjelo rei. druge

duboka, naina

nailazimo

potekoe toga je

prikazivanja.

proizilo

u v e z i sa s h v a a n j e m Biblije povijesti on cijelu koje je

kadto otilo Philo*,

i p r e d a l e k o . P o g l e d a m o li, p r i m j e r i c e , s h v a a n j e starohebrejske vidimo kako zastupao f i l o z o f koji j e i v i o u v r i j e m e o s n i v a n j a k r a n s t v a , povijest starohebrejskoga naroda hoe prikazati kao alegoriju. On hoe dati simboliki prikaz p o v i j e s n o g shvaanja tako da bi cijela povijest trebala biti neka vrsta simbolike duevnih doivljaja jednoga naroda. Tu se otilo p r e d a l e k o ! Philo je tako d a l e k o otiao z a t o to mu j e n e d o s t a j a o d u h o v n o z n a n s t v e n i takt, p a nije z n a o razluiti gdje vanjski doivljaji ulaze u duevne doivljaje. Sada e m o n a M o j s i j e v o m p r i m j e r u p o k a z a t i kako se u ivi tijek razvoja ovjeanstva Potpuno e uklju ila o s o b a koja je o v j e a n s t v u imala d a t i n e t o najvie, vanje ako u neto svojoj najznaajnije. impulsa bit dui jo razumije nuno Mojsijeva osobito

uvijek osjeamo srodnost

s tom znaajnom o s o b o m . Otuda m o e m o bez * Philo ( o k o 25. prije Krista do oko 50. poslije Krista), idovsko-grki filozof iz Aleksandrije. Vidi njegovo djelo "O spokojnom i v o t u " .
111

o k l i j e v a n j a prijei na Mojsijevu misiju. N o , ta se misija ne m o e razumjeti ako se ne p r e t p o s t a v i da se, u o s n o v i u z e v i , biblijski p r i k a z o s n i v a na svijesti 0 j e d n o j injenici koju s m o ve m o g l i i m a t i na umu pri razmatranju i n d i v i d u a l n o s t i 1 Zaratustre, ovjeanstva do dananjeg dua u na svijesti o glede stanja ovjekova nae Hermesa, Buddhe da je razvoj ivota svijesti. doba izmeu duevnoga injenici

t i j e k o m v r e m e n a p r e a o o d s t a r o g v i d o v i t o g stanja intelektualne u medustanju S p o m e n i m o jo j e d n o m ljudska da je pradavno

odreenom

b u d n o s t i i s p a v a n j a m o g l a g l e d a t i u d u h o v n i svijet, d a j e o n o t o j e n a taj n a i n v i d j e l a u d u h o v n o m e svijetu b i l o p r i k a z a n o u vremena. moe Pita li tko: slikama i da su te s l i k e ostale s a u v a n e u m i t o l o g i j a m a i l e g e n d a m a starih Kako se bez ta v i d o v i t a svijest znanosti?, izvanjski dokazati duhovne

m o e d o b i t i o d g o v o r i z s a v j e s n i h i s t r a i v a n j a koja su v e p r o v e d e n a i u nae v r i j e m e , ali k o j a j o nisu naila na p o t p u n o p r i z n a v a n j e . T r e b a u p o z o r i t i na to da se o d r e e n i istraivai m i t o v a s o b z i r o m na t v o r e v i n e sline m i t o v i m a i sagama itd., koje su se k o d p o j e d i n i h n a r o d a r a z v i l e u r a z m j e r n o kasnije vrijeme, mitova ljudske mitova osjeaju prihvatiti svijesti. za prisiljenima sasvim sam mora za nastanak vrstu takvih stanja na od drukiju ee rei

Ranije se

upozoravao da je jedan

j e d n u z a n i m l j i v u knjigu to potjee od istraivaa kojega najznaajnijih Sfinge" (Rtsel novijih der istraivaa Ta mitova. se knjiga Mislim ubraja

n a Ludvviga L a i s t n e r a i n j e g o v u k n j i g u " Z a g o n e t k a Sphinx). m e u n a j z n a a j n i j e n a t o m p o d r u j u . U njoj s e v i d i da se neki m i t o v i doimaju kao nastavci dogaaja svijeta s n o v a to se d o i v l j a v a j u na t i p i a n nain.

112

L a i s t n e r nije d o a o d o d u h o v n e z n a n o s t i , n i j e b i o svjestan za mitovi tipinih ih treba i toga da je postavio prvi gradivni kamen spoznavanje ne kako kao je da starih to su mitologija. Laistner, iz No, ve sage snova, shvatiti smiju se shvaati uinio kao preinake jednog stvarno

proizile

r a n i j e g stanja l j u d s k e svijesti koja j e d u h o v n i s v i j e t vidjela u slikama, pa ga je stoga izrazila t a k o e r u slikama. N i t k o ne m o e s t v a r n o razumjeti stare s a g e , m i t o v e i l e g e n d e z a t o se i d o g a a da se stare sage i mitovi tako slabo razumiju tko stare ruku ne pretpostavi, jesti. To staro isprva kao predljudsko stanje hipotezu, da su ili u najmanju

m i t o l o g i j e s t v o r e n e i z d r u k i j e g stanja l j u d s k e svi pretpovijesno duevnog ustroja premaeno

je d a n a n j i m stanjem svijesti koje se u k r a t k o m o e o k a r a k t e r i z i r a t i r i j e i m a : S o b z i r o m na nau svijest, i z m j e n j u j e m o stanja b u d n o s t i i spavanja. U b u d n o m e stanju preko naih osjetila zadobivamo opaaje svijest uma, Tako v a n j s k o g a svijeta, p o v e z u j e m o i h t e i h k o m b i n i r a m o pomou koja smo intelekta. putem stari Osjetilno-intelektualna naega vidoviti razuma, duevni putem ustroj. djeluje jedno

zamijenila je

povijesno

kretanje razvoja

okarakterizirali

na nain na koji se o n o u povijesti pokazuje pri dubokom razmatranju ovjeanstva.

N o , u o s n o v i takvih prikazivanja kako su ona d a n a u Bibliji l e i i to da je s v a k o m n a r o d u , s v a k o m plemenu, na misija. svakoj Stari ljudskoj vidoviti rasi, oblici kako oni istupaju tijekom razvoja ovjeanstva, dodijeljena odree svijesti pojavljuju se na r a z l i i t e n a i n e , u n a j r a z l i i t i j i m o b l i c i m a , ovisno o darovitostima, pojedinih naroda. Stoga ovisno o je temperamentu narodima
113

pojedinim

predana razliitih moemo starih ime narodima se

cjelina rei i da

stare i to nije

vidovite poganskih samo ve su

svijesti vjera.

putem Premda cjelina misije,

mitologija

apstraktna

shvaanja skupna uzeti

svijeta

najrazliitijim na najrazliitije sastoji od

rasama

predane

najrazliitije

svjest o b l i k o v a l a u obzir da se

naine. H o e m o li razumjeti razvoj ovjeanstva, moramo on ne b e s m i s l e n o g nizanja kultura, v e da se k r o z i t a v o nastajanje o v j e a n s t v a p r o v l a i s m i s a o , t a k o d a s e b i l o koji o b l i k svijesti poslije iivljava u o d r e e n o j kulturi, novog smisao a ono kasnije dodaje se ranijem dok u se poput opi lista, poput prev.) novog cvijeta,

razvoja

ovjeanstva narod bili ili to u

iivljava

oblicima

(kultura o p . smislu

koji slijede jedan za d r u g i m . duhovnoznanstvenom si kaemo: je Svaki Indijci, imao Perzijanci, odreenu nain. shvatiti takorei, vremenu. ako stari

Tako emo jedan najbolje narod, Grci se odreeni Babilonci, u Te kao svaka njemu

shvatiti

Rimljani, na

m i s i j u . O n o t o m o e i v j e t i u svijesti o v j e a n s t v a oblikovalo sasvim osobit narode n e e m o razumjeti ako individualna, misiju. i misija se, meutim, posebna Opi na nain njihovu takva n i s m o u stanju svojstva da je, ovjeanstva

njihova odvija

razvoj

dodijeljena

jednom

Istekom narodu,

toga v r e m e n a a za nju,

ispunjena je moe

odgovarajua istei vrijeme.

misija. O d g o v a r a j u a misija d o d i j e l j e n a j e j e d n o m e recimo, O n o to je ta misija s a d r a v a l a kao klicu d o n i j e l o j e p l o d o v e , i i v j e l o se. N o , m o e s e d o g o d i t i d a neki narod i nadalje z a d r i o d g o v a r a j u e p o s e b n o svojstvo koje se n a l a z i u n j e g o v u t e m p e r a m e n t u , u njegovim ostalim sposobnostima. Tada odreeni

114

narod, se

takorei,

preskae

trenutak u

kojemu vrijeme

na to

m j e s t o stare treba nastupiti n o v a misija, sa s v o j i m posebnim dok svojstvom objektivni uivljava tijek slijedi, razvoja ovjeanstva

na n j e g o v o mjesto postavlja neto n o v o . N e t o tako o s o b i t o m o e se r a z m o t r i t i na pri m j e r u E g i p a n a ija s m o o s o b i t a s v o j s t v a u p o z n a l i t i j e k o m p r e d a v a n j a o H e r m e s u . E g i p a n i su u o p e m nastajanju o v j e a n s t v a i m a l i u z v i e n u m i s i j u . N o , ta je misija v e r a z v i l a s v e to se u njoj n a l a z i l o . O n o to je trebalo d o i poslije b i l o je, d o d u e , kao klica p o l o e n o u egipatsku kulturu, no, egipatski je n a r o d z a d r a o svoj na svojstva te nije bio t e m p e r a m e n t , svoja poseb sposoban iz s a m o g a sebe

r a z v i t i n o v u misiju. Stoga je v o d s t v o i upravljanje ovjeanstvom trebalo prijei na neki njegov drugi e l e m e n t . On je, dodue, m o r a o izrasti iz egipatskog e l e m e n t a , ali j e i p a k m o r a o b i t i r a z l i i t o d n j e g a . T a k o v i d i m o neto p o p u t p r o m j e n e smjera o p e g smisla razvoja ovjeanstva. Stoga se treba uivjeti u nastajanje egipatske misije. Ono to se iz nje m o g l o i z v u i to je Mojsije p r v o pustio da djeluje na n j e g o v u d u u . A to je d j e l o v a l o i na d u e n j e g o v a n a r o d a . N o , n j e g o v p o z i v nije b i o nastavljanje stare egipatske misije ve da se iz nje u razvoj o v j e a n s t v a u c i j e p i n e t o s a s v i m n o v o . A z a t o to je to n o v o b i l o tako silno, tako o b u h v a t n o i tako presudno, Mojsijeva je osoba tako mona za opi tijek se za ljudske povijesti misija i u te je stoga iz nain i na koji Mojsijeva razvila tako proteklog razvoja

egipatskog

naroda

zanimljiv

plodonosan o n o to je

razmatranje

n a e v r i j e m e . Jer,

Mojsije i z v u k a o iz e g i p a t s k o g a n a r o d a i o n o to je tomu zatim p r i d o d a o iz vjenih visina d u h o v n o g a

115

r a z v o j a , to i d a l j e d j e l u j e sve do u n a e d u e . Stoga M o j s i j a o s j e a m o k a o o s o b u koja o n o t o j e i m a l a d a t i o v j e a n s t v u nije m o g l a n e p o s r e d n o p r i m i t i i z b i l o kojega v r e m e n a , iz b i l o koje p o s e b n e misije, v e j e M o j s i j e k a o o s o b a s h v a t i o d a j e n j e g o v a dua m o r a l a biti d i r n u t a v a l o v i m a v j e n o g a to uvijek p o n o v n o uviru u n o v e kanale razvoja ovjeanstva kako bi se u njima o p l o d i l i . To to je, takorei, kao vjena jezgra postojalo u Mojsijevoj m o g a o izvui iz egipatske kulture. P r e m a o b i a j u starih p r i k a z i v a n j a , z a t v a r a n j e m Mojsija u k o v e i Mojsijem, ubrzo nakon njegova roenja s i m b o l i k i n a m j e n a g o v i j e t e n o d a se, b a v e i s e b a v i m o d u o m koja j e o n o n a j v i e to je trebala dati morala dati iz vjenih izvora. T k o p o z n a j e takva prikazivanja u r e l i g i o z n o m razvoju, zna da ona hoe uputiti na neto znaajno. Iz prijanjih prikazivanja ovoga ciklusa predavanja dui m o r a l o je p r o n a i svoje tlo i d o z r i j e t i iz o n o g a to je on

z n a m o da o v j e k koji h o e svoje s p o z n a v a n j e uzdi i u v i i d u h o v n i s v i j e t p r o l a z i o d r e e n i m stadiji ma svojega d u h o v n o g razvoja tako da se p o t p u n o iskljui iz svoje o k o l i n e i p o b u d i n a j e l e m e n t a r n i j e d u h o v n e snage svoje due. Kad je, dakle, trebalo p r i k a z a t i da takav ovjek v e r o e n j e m sa s o b o m d o n o s i ona d u h o v n a d o b r a to ga u z d i u visinama o v j e a n s t v a , to se nije m o g l o bolje uiniti n e g o r i j e i m a : Z a t u j e o s o b u b i l o n u n o da, t a k o r e i , d o u f i z i k o iskusi d o i v l j a j u k o j e m u k a o da su sva n j e g o v a osjetila, sve n j e g o v e p r i r o e n e s p o s o b n o s t i iskljuene iz vanjskoga svijeta. T a d a nam zvui razumljivim kad ujemo da je sama egipatska p r i n c e z a , f a r a o n o v a ki, i z v a d i l a djeaka i z v o d e i n a z v a l a g a " M o j s i j e " g o v o r e i : "Jer sam g a i z v u k l a

116

iz v o d e " . To se za o n e koji razumiju ime Mojsije, kao to i Biblija nagovjeuje, nalazi u samome i m e n u . T i m e bi t r e b a l o biti r e e n o da je zastupnica e g i p a t s k e k u l t u r e , f a r a o n o v a ki, u v e l a i v o t u d u u ispunjenu sadrajem vjenosti. T a k o nam je na udesan nain n a g o v i j e t e n o kako je o n o v j e n o to je Mojsije imao donijeti ovjeanstvu bilo uvijeno H vanjski ovoj egipatske kulture i misije. P o t o m su nam u Mojsijevu razvoju prikazani vanjski doivljaji. O v d j e o p e t v i d i m o kako su bib lijski prikazi dani tako da se odnose na vanjske d o i v l j a j e . O n o t o u Bibliji i t a m o o M o j s i j e v o j sudbini i o svoj boli koju je p r o i v i o z b o g potla enosti njegova naroda u zemlji Egipana m o e m o shvatiti tada se kao opet prikazivanje prelazi opisa na vanjskih prikaz odnosa. moramo unutarnjih No, rei, du

neprimjetno sije n a g n a n opisu moe

Mojsijevih

e v n i h d o i v l j a j a . T o se d o g o d i l o o n d a k a d a j e M o j u bijeg i o d v e d e n j e d n o m sveeniku, prepoznati Mojsijevih da takvo obiaje starih duhovnih Ti m i d i j s k o m s v e e n i k u Jitru ili R e u e l u . T k o u t a k v o m prikazivanja, na opisivanje me se ne putovanje ali je protkano u shvatit e da Mojsije svetite, koje se do u i m e n a p r e l o nije stvarno poduzeo uilite, Mojsijeva

duevnih doivljaja. sveeniko proivljava

misli

umjetniki

prikaz

takav da je

o n o vanjsko

doivljajima

dua. T a k o s u n a t o m m j e s t u d a n i v a n j s k i d o i v l j a j i prije svega kao nagovjetaji o n o g a to si je Mojsije i z b o r i o kako bi svoju duu u z d i g n u o na uzvieniji poloaj. t o j e n a g o v i j e t e n o i m e n o m Jitro? I z B i b l i j e se moe lako razabrati da je to individua koja nas, i d e m o l i p u t e m nastajanja o v j e a n s t v a , u v i j e k
117

iznova vodi, mo

koja

se

visokom

stupnju

probila

d o p r e g l e d n e s p o z n a j e k o j a s e m o e z a d o b i t i sa unutarnjom duevnom uivljavanjem borbom, polaganim i isprva moe trebao postupnim u o n o to

dati d u h o v n a v i s i n a r a z u m i j e v a n j a , na kojoj se takvi ljudi mijenjaju. M o j s i j e je na svoju misiju biti p o t a k n u t t i m e to j e d o n e k l e bio uenik j e d n o g a t a k v o g a t a j a n s t v e n o g lika, j e d n o g o d o n i h koji se p o v l a e sa s v o j i m osjeajem za ostalo ovjean stvo te su samo uitelji v o d a ovjeanstva. D o b r o znam da je time r e e n o neto to e d a n a s k o d m n o g i h ljudi n a i i n a n e o d o b r a v a n j e . N o , n e t o to bi trebalo v e i z v a n a upasti u oi svakom dubljem promatrau osobe. O n o to j e M o j s i j e t r e b a o p r o i v j e t i k a o u e n i k toga velikog sveenika-mudraca prikazano n a m je na nain da je pokraj mjesta na kojemu je posjetio s v e e n i k a , kraj z d e n c a j o j e d a n s i m b o l , s i m b o l za mudrost opisa, susreo mora se sedam prije sveenikovih svega keri. da T k o hoe razumjeti to se nalazi u dubini j e d n o g a takvog u podsjetiti svih svemu mistikom prikazivanju vremena povijesnog nastajanja ovjeanstva tajanstvene jest to da p o s t o j e takve tajne i takve

o n o to dua u sebi u o p e m o e r a z v i t i kao viu spoznaju i duevne snage simboliziraju enski liko vi sve do G o e t h e o v i h rijei o " v j e n o - e n s k o m " na kraju Fausta. Tako se u sedam keri sveenika duevnih sveenikaje u ona Jitra snaga prepoznajemo preko kojih treba da sedam stjee na ovjekovih mudrost umu da

-mudraca. Pritom vidovitosti,

118

imati su

stara v r e m e n a b i l a j o

p o t p u n o iva drukija

svijest stare shvaanja

vladala

ljudskoj

dui

njezinim

pojedinim

snagama.

P o e m o li od pojmova kojima danas raspolaemo, 0 toj s i s v i j e s t i m o e m o s t v o r i t i s a m o p r e d o d b u . Danas gama, Ie fto govorimo miljenju, je o ljudskoj i sa dui i njezinim na sna nain osjeanju htijenju,

ispravno

stajalita U

intelektualistike

s v i j e s t i da u s e b i i m a m o s n a g e k o j e k a o da su njezini sastavni d i j e l o v i . starini je ovjek p o d utjecajem v i d o v i t e sposobnosti m i s l i o drukije. On, prije svega, u svojoj dui u o p e nije osjeao takvo j e d i n s t v e n o bie, a u s v o j e m u miljenju, osjeanju 1 htijenju nije osjeao snage koje djeluju iz centra Ja te j e d i n s t v e n o o r g a n i z i r a j u duu, ve se osjeao kao da je p r e d a n m a k r o k o z m o s u , a s o b z i r o m na p o j e d i n e snage, p o j e d i n e d u e v n e snage osjeao se kao da je p o v e z a n s o s o b i t i m b o a n s k o - d u h o v n i m biima. M o e m o si p r e d o i t i to, m e u t i m , ne inimo noeno naih da se i nae nae i miljenje volje, htijenje oplouje, da se u da je od nae drukijom osjeanje duhovnom snagom tako iz svijeta

osjeanja

miljenje,

makrokozmosa

u l i j e v a j u r a z l i i t e d u h o v n e s n a g e i da se s n j i m a n a l a z i m o u v e z i . T a k o o v j e k starine nije osjeao da je dua j e d i n s t v e n a snage iz ve si je rekao: Ono to je u m e n i samo je d u e v n o poprite, a d u h o v n o -boanske tom u n i v e r z u m a o n o su to se na popritu iivljava.

Sedam takvih d u e v n i h snaga koje djeluju na p o p r i t u d u e v n o g a i v o t a d a n o j e Mojsiju. H o e m o li v i d j e t i kako je z a p r a v o za r a z v o j ljudske svijesti s v e u k u p n o shvaanje P l a t o n a ije to za su ideje postajalo sve apstraktnijim i iva bia koja p o s t o j e , samo kao sve intelektualnijim, m o e m o , primjerice, p o g l e d a t i dananjega ovjeka postoji materija,
119

pojedina

duevna

snaga

sadri

neto

to

je

u i n k o v i t o na popritu cijele due. N o , sposobnosti due sve vie postaju apstraktni p o j m o v i , a cjelo v i t o Ja sve vie dolazi do svojih nam treba simbolizirati kao sedam sedam prava. keri O n o to midijskoga snaga na

sveenika-mudraca m o e m o u apstraktnom obliku prepoznati u sedam ivih duhovnih p o p r i t u due te, ma k o l i k o to u d n o z v u a l o , i srednjovjekovnih slobodnih umjetnosti. N a i n n a koji s e d a m s l o b o d n i h u m j e t n o s t i i z v o d i svoj i v o t iz ljudske due posljednji je apstraktni odjek svijesti o iivljavanju sedam sposobnosti u d u e v n o m e , svijesti o t o m u da je u p r a v o dua njihovo poprite. Uzmemo nalazio pred li to u obzir, bit emo sedam dovedeni ljudskih

p r e d injenicu da se Mojsije sa s v o j o m d u e v n o u ukupnim aspektom d u e v n i h snaga, ali da je p o n a j p r i j e i m a o z a d a u d a s a m o j e d n u j e d i n u o d njih k a o i m p u l s p o t p u no ucijepi u ljudski r a z v o j . To je m o g a o uiniti stoga to su mu dana sve do osobita nas krvna svojstva i t e m p e r a m e n t n j e g o v a n a r o d a , d u e v n a snaga ija djelovanja duevne seu pobuujui kao osobito z a n i m a n j e . To je bila d u e v n a snaga koja e ostale snage, ranije shvaene meusobno odijeljene, spojiti u jedinstven J e d n a s e J i t r o v a ki od je duevnih davala ton snaga, udala za unutarnji duevni Mojsija. To znai:

i v o t , u j e d a n Ja-ivot. Zbog toga se p r i p o v i j e d a : U svojoj je dui u i n i o o s o b i t o d j e l a t n o m j e d n u uinio ju je tako d j e l a t n o m koja je sve d a j e d u g o p o d n j e g o v i m i m p u l s o m bila o n a koja razvoju ovjeanstva, d r u g e d u e v n e snage spajala u j e d n u j e d i n s t v e n u Ja-duu.

120

T a k v i p r i k a z i u nae, d a n a n j e v r i j e m e m o r a j u biti dani sa svim moguim zadrkama jer nae vrijeme, takorei, nema pravi organ kojim bi uvid j e l o da su p r i k a z i koji se d o i m a j u k a o vanjski f i z i k i doivljaji je u d o b a kroz nain je dani koje u p r a v o stoga da se opisuje svojoj razvoj, Mojsija bi pokazali kako d o t i n a dua p r o l a z i l a na osobit inspiracija duevne starokulture to smo proizilo egipatskih naroda. na satu onih misiji. Tako v i d i m o da ljudske se

unutarnji za

to z n a i da se karakteristina sreditem rei u Sve da

pribliavala

upravo

ljudskom Stoga egipatskog s misijom predajom je iz

Ja-snagom, se

snage, n e t o to stari Egipani nisu i m a l i . usuujemo misija naroda primili sastojala od i osnivanju najbolje kulture snaga

stare v i d o v i t o s t i . vrste te misije

egipatske vidovitih voda kao je

osobite vrijeme a

sveenika-mudraca No, svijeta,

egipatskoga da je isteklo najavilo

ovjeanstvo razdoblje,

irenje

d u e v n i h snaga to e u n j e g o v u r a z v o j u , za d u g o vremensko vidovitost. -svijest, zamijeniti staru, priguenu M j e s t o s t a r e v i d o v i t o s t i z a u z e t e Ja-

intelektualnost, racionalnost, um i r a z u m

to d o l a z e i z v a n j s k o g a o s j e t i l n o g svijeta. N o , v e sam n a p o m e n u o kako e se u budunosti v i d o v i ta snaga p o v e z a t i s i n t e l e k t u a l n o m svijeu, ljudima Ono najvaniji impuls nim biti zajednika svijeu. dakle, kroz Mojsije danas Mojsija. nam je razmatramo je Otuda dao jo kao prvi uvijek vidovita snaga tako da o v j e a n s t v o ide ususret budunosti u kojoj e protkana intelektualnom to,

e l e m e n t kulturnoga i v o t a svoj

primilo

osjeamo Mojsijev impuls u naim vlastitim duev snagama. intelektualno

121

miljenje, djelovanje p o m o u razuma i uma. Njemu j e , m e u t i m , t o d a n o n a s a s v i m o s o b i t n a i n . Jer, s v e to s e p o s l i j e t r e b a p o j a v i t i k a o o s o b i t o p o s e b n o s v o j s t v o m o r a p r i j e b i t i d a n o k r o z o s e b u j n o s t sta rih v r e m e n a . Tu nam je podastrijeta jedna udes na injenica. Ono na emu nadolazee generacije zahvaljuju i intelekt, budnosti svijet la biti Mojsiju da se jest iz na snaga da u o se razviju da um se Ja-svijesti razmilja stanju nain. ta intelektualna primio prvi novi potpune

intelektualno

svijetu,

objanjava dana znai

intelektualan u njemu u

N o , svijest o i n t e l e k t u a l n o s t i M o j s i j u j e t r e b a t a k o da je da je s v i j e s t m o r a l a zasjati j o Dakle, jo i kao starih v i d o v n j a k a .

Mojsije, Za

dodue, on To

i n t e l e k t u a l i s t i k i i m p u l s , ali z a n j e g a j e taj i m p u l s bio vidovitost. njega je impulsa. bio prvi to e posljednji od starih budue

ovjeanstvo imati izvan v i d o v i t o s t i , on je jo im a o u n u t a r nje. S p o z n a j a o i s t o m u m u i r a z u m u bila mu je dana tako pri da mu je pod u pred utjecajem vidovito "goruim midijskog stanje, sveenika dua dovedena

primjerice,

doivljaju

t r n o v i t i m g r m o m " koji j e , m e u t i m , p l a m t i o v a t r o m o d k o j e nije i z g o r i o . T u s e p r e d M o j s i j e m Duh svijeta o b j a v i o n a n o v i n a i n , n a n a i n n a koji v i d o v i t o m s p o z n a j o m E g i p a n a nije m o g a o b i t i s p o z n a t . T k o je upoznat s o d r e e n i m injenicama, zna da ljudska dua tijekom svojega razvoja dolazi do p r e p o z n a v a n j a vanjskih p r e d m e t a u p o s t u p n o j mijeni, t a k o to o n i p r e d nju i z l a z e i z p o z a d i n e p r o t k a n i p r a s l i k a m a iz kojih su i z n i k n u l i . A sliku to n a m je u Bibliji g r a n d i o z n o p r i k a z a n a " g o r u i m t r n o v i t i m g r m o m " prepoznaje svatko tko je u z n a p r e d o v a o do d u h o v n o g s p o z n a v a n j a k a o n e t o k r o z a to s e g l e d a
122

u d u h o v n i svijet. T a k o s h v a a m o d a j e o n o t o j e Mojsiju m o r a l o biti d a n o k r o z v i d o v i t o s t b i l a j e d n a nova svijest o Duhu svijeta koji protkiva svijet i p r o i m a g a i v o t o m . D o k s u prijanji n a r o d i s m a t r a l i da m n o t v o s n a g a svijeta djeluje na ljudsku duu k a o d a j e o n a tek p o p r i t e p o j e d i n i h r a z n o l i k i h d u e v nih snaga koje ne predstavljaju jedinstvo, Mojsije j e t r e b a o s p o z n a t i t a k v o g a D u h a svijeta koji s e n e objavljuje s a m o j e d n o j , p o j e d i n a n o j d u e v n o j snazi, koji nije j e d a n o d d u h o v a iste v r i j e d n o s t i t o d j e l u j u u o s t a l i m d u e v n i m s n a g a m a , v e j e D u h svijeta koji se m o e o b j a v i t i s a m o u n a j d u b l j o j , n a j s v e t i j o j sredinjoj t o k i d u e v n o g a i v o t a , koji j e d i n o m o e zaivjeti u samome Ja, u kojemu je ljudska dua svjesna s v o j e g a sredita. da je sa s v o j i m Ja se sa svojim kao biem su svijeta, to K a d o v j e k o v a dua o s j e t i u duhovnim stari snagama narodi, kao

u t k a n a u i v o t d u h o v n o g a , da nalazi to nekad osjeali i to

tada e o s j e t i t i n e t o to s e Mojsiju i s p r v a o b j a v i l o vidovitim temelj spoznavanjem neto treba prihvatiti svijeta, iz ega su narodi od Mojsija

d o b i l i i m p u l s , koji s e r a z u m o m to k o m b i n i r a p o j a v e svijeta m o e s h v a t i t i k a o j e d i n s t v o k o j e s e n a l a z i u temelju svijeta. P o g l e d a l i d a n a s o v j e k sredinju t o k u s v o j e g a duevnog ivota, ona mu zacijelo izgleda prilino s i r o m a n a s a d r a j e m , u n a t o t o m u to j e o n a n e t o najjae to o v j e k m o e p r o i v j e t i . O s o b i t o d a r o v i t e naravi osjetile bi tijekom i v o t a kako su upuene na tu sredinju toku svojega duevnog ivota. P r i m j e r i c e , J e a n P a u l * k o j i j e taj d o g a a j o p i s a o

* Zapravo Johann Paul Friedrich Richter (1763.-1825.), pripovjeda.

123

svojoj

autobiografiji:

"Nikada

neu

zaboraviti kad

doivljaj kojemu z n a m navesti t o n o mjesto i vri jeme, sam koji d o s a d pribivao nisam jo n i k o m e ispriao, svoje samosvijesti. roenju Jednog

s a m p r i j e p o d n e v a k a o m a l o d i j e t e stajao u v e i g l e dajui u d r v a r n i c u slijeva, nje 'ja s a m Ja' i otada kad me o d j e d n o m kao u meni svijetlei. bljesak munje s neba p o g o d i l o unutarnje p r i v i e ostalo T a d a j e m o j e Ja, p r v i p u t i z a u v i j e k , u g l e d a l o s a m o sebe. Teko je zamislivo da je nikakvo se tue u dogaaj posrijedi obmana nije moglo sjeanja j e r umijeati prianje

k o j i se o d i g r a o u o v j e k o v o j

najskrovitijoj svetinji i samo je njegova n o v a pojava m o g l a podariti trajnost sasvim svakidanjim, manje v a n i m o k o l n o s t i m a " . O n o to je "najskrovitija svetinja" pojavljuje se ovjeku, dodue, kao neto najjae, n a j s n a n i j e o d n j e g o v a d u e v n o g i v o t a , ali on toga ne m o e biti svjestan k a o to j e svjestan m n o g i h d r u g i h d u e v n i h d o i v l j a j a , j e r taj d o i v l j a j nije t o l i k o b o g a t . P o v u e li se o v j e k u tu sredinju t o k u , o s j e t i t e da u u d e s n i m r i j e i m a "Ja j e s a m " mono i intenzivno, ivota. do u ovu "najskrovitiju svetinju" djeluje ali upravo kroz neznatan sadraj rijei, o d z v a n j a o v a sredinja toka njegova duevnog Sve onaj

isti D u h s v i j e t a z a k o j e g a j e M o j s i j u p o s t a l o

j a s n o d a j e j e d i n s t v e n i D u h s v i j e t a . Zar j e u d n o d a s e M o j s i j e , n a k o n t o m u s e taj D u h s v i j e t a o b j a v i o , z a p i t a o : A k o sam d o b i o z a d a u i s t u p i t i p r e d n a r o d kako bih i n a u g u r i r a o kulturu koja se treba temelji ti na samosvijesti, imenu znai:
124

tko e mi vjerovati? Na ijem svoju misiju? Dobio je

trebam

utemeljiti

o d g o v o r : "Treba rei: Ja sam JA-JESAM!" To M o e navijestiti i m e o n o g bia koje se u

najunutarnjijoj drukije doli

svetinji rijeju

ljudskoga koja

bia

ne

izraava

oznava

samobitak!

Tako je Mojsije u pojavi goruega trnovitog grma u g l e d a o J a h v i n u ili J e h o v i n u n a r a v t e s h v a a m o d a je u asu ime kao u k o j e m u je "Ja jesam" u u Mojsiju niknulo J a h v i n o razvoj ovjeanstva ulo

n o v o strujanje, n o v i e l e m e n t . T r e b a l o j e smijeniti staru e g i p a t s k u k u l t u r u n a k o j o j j e M o j s i j e m o g a o o b r a z o v a t i s a m o svoju duu, kako b i r a z u m i o o n o to ga je u i v o t u snalo kao neto najvie. P o t o m slijedi r a z g o v o r i z m e u Mojsija i fara ona. M o e m o lako uoiti da se Mojsije i faraon ne mogu razumjeti. Prikaz o v o g a prizora je takav da v i d i m o kako je faraonu, u kojemu je m o g a o ivjeti samo nastavak djelovanja moralo govorio ostati iz stare v i d o v i t e egipatske sve to je ljud kulture, Mojsije nerazumljivim

potpuno

promijenjene

ske s v i j e s t i . T o n a m j e z o r n o p r i k a z a n o n a i n o m s t a r i h v i d o v i t i h i s p r a v a . Jer, M o j s i j e g o v o r i n o v i m j e z i k o m i o n o to ima rei z a o d i j e v a u rijei koje izviru su iz Ja-svijesti zbog ostati narod, za ovjekove njegovih dakle, misiju do koju due, rijei koje faraonu misaonih toga je sposobno Cijeli je asa ispuniti

sti m o r a l e egipatski bio

potpuno nerazumljive. trebao

svjetskog

osmiljen

na p o d l o z i stare v i d o v i t e svijesti. N o , v r i j e m e za to je isteklo. A e g i p a t s k i je n a r o d i dalje i v i o s o b i l j e j i m a , s t e m p e r a m e n t o m itd. koji je i m a o i prije, to je se a da nije pronaao izmeu prijelaz i se preko ponora pojavio starog Otuda novo novog za vremena. na

Za to je prijelaz

bio odreen Mojsije. staroga u iz

hebrejski narod, a prijelaz sjeanje slavi vrijeme Pasha,

pronaao

kao u s p o m e n a na o n o to je Mojsije p r o n a a o sa
125

s v o j i m n a r o d o m . Jer, P a s h a b i t r e b a l a p o d s j e a t i na to kako je Mojsiju dana m o g u n o s t da premosti ponor iz staroga u novo vrijeme. Egipani taj p o n o r nisu m o g l i p r e m o s t i t i stoga to su z a o s t a l i kao narod i vrijeme ih je p r e g a z i l o . T a k o trebamo shvatiti o d n o s Mojsija p r e m a Egipanima i p r e m a njegovu vlastitome narodu. O n o to j e Mojsije i m a o dati s v o j e m u vlasti t o m n a r o d u p o t p u n o je u t e m e l j e n o u p r i r o d i starohebrejskoga naroda. svijeu vidovita kako se ovjekov lektualna razuma. svijest n i j e v e z a n a slobodno duevni svijest i razvijala ivot kao uz vanjsku tjelesnost, upravo onda kad se duevnih i vjebi ima to je to bilo? N e t o to je staru v i d o v i t o s t t r e b a l o z a m i j e n i t i i n t e l e k t u a l n o m U prijanjim je p r e d a v a n j i m a p r i k a z a n o kako

pomou

o s l o b a a vanjskoga tjelesnog instrumenta. N o , inte svoj instrument alat upravo ovjekov organizam u njegovoj povezano sti s m o z g o m lebdjelo u ti iznad krvlju. To to je prije, fizike organizacije moralo se te takorei, je izvan

nje n a s t a v l j a l o s v o j r a z v o j uitelja i uenika, s povezanosti u fizikom

pomou odnosa izme sada prilagodi znai: organizacijom,

p o v e z a t i se s o n i m e to je u krvi n a r o d a t e k l o iz generacije ga je generaciju. Mojsije, mogao biti dan s a m o krvi kroz Stoga je i m p u l s za i n t e l e k t u a l n u kulturu, to trebao dati koji je narodu uz taj strogo uvao strujanje

g e n e r a c i j e . Bie n o v e k u l t u r e p r i j e s v e g a j e v e z a n o instrument. iz drugoga potpuno O n o se nije smjelo i i v l j a v a t i unutar kojega se kroz pripremao izdvojeni samo u d u h o v n o m e , ve tako da se jedan narod izdvoji te
126

zatim

samostalno,

slijed

generacija, stoljea temelj toga

kroz razvije

izdvojeno vanjsko

strujanje za

krvi, e cijelu ima Bib po u

tijekom stvoriti Iz

orue

kojim

intelektualne da

kulture

budunost. vidimo svjetska s povijest krvlju. U smisla te kako je o n o d u h o v n o v r s t o p o v e z a n o S vanjskim liji moemo da kazati fizikim vidjeti iz prijelaz kulturu alatom kako treba se biti stare opisiva egipatske dan kao, u trudi

kulture

Mojsijevu

njegovom primjerice,

svjetsko-povijesnom

znaenju,

k o d p r i j e l a z a p r e k o C r v e n o g a m o r a . Iza p r e l a s k a Izraelana preko Mora i utapanja Egipana krije se udesna injenica za razvoj ovjeanstva. Ta e nam injenica biti objanjiva samo ako s h v a t i m o spomenuti obistinjuje zane S njima, s obzirom dogaaj. to da to na su duevne snage u nuno pove Ovdje v i d i m o kako se na egipatskom narodu onime neete zovemo kulturom vidovitosti. ovim to predava ljude ovdje to da namjeravam No,

dosad

izloeno prirodi.

pretpostaviti

pribliiti

ivotinjskoj

treba objasniti najbolje e ti na u m u d a su, za

se shvatiti u z m e m o li ovjekova, prije

za ishodite ivotinjsku organizaciju. M o r a m o ima razliku od svega intelektualnog duevnog ivota, u ivotinja predoavanje i duevni i v o t snoviti, prigueni. Iako stara o v j e k o v a v i d o v i t o s t u o p e n e m o e u p u i v a t i na ivotinjski duevnog duevni ivot i od njega se bitno ivota razlikuje, ipak se usuujemo p o m o u ivotinjskoga ivota, pomou instinktivnog i v o t i n j e , objasniti j e d n u crtu koju je takoer i m a o stari o v j e k o v d u e v n i i v o t . P r e m d a s e u o d n o s n i m prikazivanjima esto pretjeruje, ipak postoji neto
127

i s t i n i t o u o s n o v i t o g a d a n a m j e s t i m a p o t r e s a ili provale vulkana se di je u koji sve i slino i v o t i n j e strugnu, toga dogaaja. ostaju razumom ivot na dadu bijeg d a n i m a prije shvaaju D o k lju mjestu, protkan onaj tko

i v o t i n j e bivaju p o t r e s e n e . T a k o p r e p o z n a j e m o da prigueni instinktivni su esto ivotinja No, je p r i r o d n i m i v o t o m , a v i d i m o i kako on djeluje. Prikazivanja poznaje pretjerana. zna da duhovnu znanost ivotinjska

p r i r o d a utkana u itav o k o l n i i v o t p r i r o d e , da kod i v o t i n j a , d o n e k l e , m o e m o g o v o r i t i o " z n a n j u " koje svojim elementarnim snagama upravlja njezinim i v o t o m te kako ovjek n e m a takvih osobina stoga to je r a z v i o svoj vii intelekt, koji ga o s p o s o b l j a v a d a s t v a r i o b u h v a a p o j m o v i m a koji s u ga, m e u t i m , istrgnuli iz p r o t k a n o s t i s p r i r o d o m . Za umu staru vidovitost moramo s pak imati na da je i ona povezana takvom instinktiv govori:

nom protkanou ovjeka injenicama prirode, s instinktivnim s p o z n a v a n j e m koje ovjeku T o i t o s e d o g a a . O v o ili o n o s e s p r e m a k a o to je takav u v i d u i n j e n i c e p r i r o d e m o g u i za ovjeka koji se naprezanjem due, kad su sve uznjegove sposobnosti za to postale prikladne,

d i g n u o v i o j s p o z n a j i . Rije j e o u v i d u k o j e m u s e n e m o e navesti " u z r o k " . T k o radi na svojoj dui te iz konfiguracije svoje due zna p o n e t o rei, a njegova intelektualna svijest to ne zna, osjea se n e l a g o d n o k a d g a s e p i t a : Z a t o j e t o m u tako? D o k a i m i t o to g o v o r i ! N e p r i m j e u j e s e d a t a k v o z n a n j e i d e sasvim drukijim p u t o v i m a o d znanja z a d o b i v e n o g a razumskom logikom. Sasvim je tono da je Goethe gledajui kroz p r o z o r esto satima unaprijed m o g a o pretskazati kakvo e biti v r i j e m e . Z a m i s l i m o li da
128

su

ljudi

staroga i

doba biti

ulaskom sasvim

duhovni nego

svijet

imali ljudi od

sposobnost sa svojom Staro

drukije

protkani dananji jedno

prirodom glavnih

njezinim znaenja

injenicama shvatit nije stare

znanou,

emo

vidovitosti imalo

za ivotnu meteoro

praksu.

ovjeanstvo

l o k e z a v o d e i i z v i j e a k a k o bi se u n o v i n a m a i si. m o g l o p r e t s k a z a t i v r i j e m e , a l i s u i m a l i o s j e a j , upravljali su se prema svojem vienju koje im je j a s n o p o k a z i v a l o to e se d o g o d i t i . To je na s a s v i m o s o b i t n a i n u v e l i k o j m j e r i b i o sluaj k o d starih znanje No, Egipana i nau ivoj zato koji nisu imali Oni s su nae se rascjepkano znali kulturu vladati isteklo sve okolinom. znanost. to je ta za je

sukladno ba svjetsko

povezanosti

cijelom

egipatsku njihova

vrijeme,

sposobnost

vie p r o p a d a l a te su postajali sve manje sposobni snalaziti se u i n j e n i c a m a p r i r o d e . Vie nisu znali iz konstelacija odrediti kako se trebaju ponaati jer su ljudi vanjskih trebali nauiti providjeti razuma, konstelacije a Mojsije je

elemenata pomou

t r e b a o za to dati i m p u l s iz jo v i d o v i t e svijesti. V i d i m o M o j s i j a k a k o s a s v o j i m n a r o d o m stoji pred Crvenim morem. Pomou znanja slinoga n a e m u , k o j e j e k o d njega j o p r e n e s e n o u v i d o v i t o , spoznao je kako p o m o u p r i r o d n i h meuovisnosti, pomou osobite kombinacije povezanosti istonog vjetra s plimom i osekom postoji m o g u n o s t da svoj n a r o d u p o v o l j n o m asu p r e v e d e p r e k o M o r a . U z t o s e n a l a z i p r i z o r k o j i p o k a z u j e : O v d j e stoji Mojsije kao utemeljitelj n o v o g intelektualiziranoga svjetonazora koji, ini se, nipoto nije proao, koji ljude tek treba p o n o v n o nauiti kako i v o t n u praksu d o v e s t i u sklad s p r i r o d n i m o d n o s i m a , kao
129

 t o j e t o u i n i o M o j s i j e . E g i p a p i s u b i l i n a r o d ije j e v r i j e m e i s t e k l o ; v i e nisu m o g l i z n a t i t o e s e d o g o d i t i u s l j e d e e m asu. N j i h o v i s t a r i p r i r o d n i instinkti su propali tako da su No, stajali na istom mjestu kao u stara v r e m e n a . u Kod njih je a staro nisu u stara v r e m e osjeanje uivjeti u dolo novu

na bi si g o v o r i l i : Sada v i e ne m o e m o p r i j e k o ! prirodno se mogli dekadenciju,

i n t e l e k t u a l n u s v i j e s t . S t o g a s u b e s p o m o n o stajali p r e d C r v e n i m m o r e m i , z b u n j e n i to v i e n e m a j u mjerodavne kontrastu svijesti, predosjeali nesreu. vidimo u Na da taj je nain v i d i m o novi Mojsijev element u i z r a v n o m prema starom propala elementu, tako stara v i d o v i t o s t da v o d i zabludu

i da stoga to vie ne o d g o v a r a n o v o m e v r e m e n u mora odvesti u propast. Ako pomou takvih, prividno izvanjskih

prikazivanja p r o z r e m o to je opisiva z a p r a v o htio rei, u takvim n a v o d i m a n a l a z i m o okarakteriziranu veliku prekretnicu u razvoju smisao ovjeanstva te s h v a a m o k a k o u o p e nije l a k o i z s a s v i m o s e b u j n i h opisa starih Da je spisa p r o n a i Mojsije da je takve osobnosti na staroj se i kao to je, p r i m j e r i c e , M o j s i j e v a . potpuno kod njega utemeljen nova vidovitosti, intelektualna

kultura bila jo narod prevesti

sasvim vidovita, u Palestinu.

p o k a z a t e

poslije, kad je m o r a o o d l u i t i treba li doista svoj Smisao prevoenja toga naroda bio je osnivanje intelektualne kulture koja se u cijelosti p r e n o s i l a k r v n o m v e z o m . O n o to j e Mojsije posjedovao kao vidovitost bilo je p o g o d n o z a d a v a n j e impulsa, ali s a m o nije m o g l o biti k u l t u r o m z a t o to ta kultura nije trebala biti v i d o v i t a , v e je n a s u p r o t staroj v i d o v i t o s t i trebala
130

biti

neto

sasvim

novo.

Otuda

vidimo svoj

kako narod

se do

Mojsije

osjeao

pozvanim

dovesti

o d r e e n e t o k e , ali ga nije m o g a o o d v e s t i u n o v u zemlju. To je govori. Dok sve t r e b a o prepustiti o n i m a koji su bili je Mojsije do u navjestitelj Boga koji se p o z v a n i z a e t i n o v u k u l t u r u . Biblija o t o m u j a s n o navjeuje Ja-bie, nagovijeteno nam

Je i to da je on svojim v i d o v i t i m p o g l e d o m m o g a o razabrati s a m o silinu rijei Duha svijeta. N o , kako j e , p r e p u t e n sebi s a m o m e , t r e b a o p o m o i s v o j e m u narodu, p o b j e g a o je iz atora t a m o gdje je na v i d o v i t n a i n m o g a o u g l e d a t i s v o j e g a Boga. O n d j e m u j e , m e u t i m , r e e n o : Budui da ne m o e n a p r e d o v a t i dalje o d v i d o v i t o g miljenja, n e t k o e d r u g i m o r a t i p o v e s t i tvoj n a r o d . Po t o m u to je p r i k a z a n o da s e p o j a v i o u sjaju m o e s e z a k l j u i t i k a k o o n a j t k o je v i d o v i t u Izraelu vie ne m o e biti p r o r o k . T i m e je nagovijeteno da je Mojsije posljednji imao tu vrstu v i d o v i t o s t i , a da n o v a kultura u d o t i n o m e narodu treba nastaviti djelovati bez vidovitosti, iz same se na predaje, novoj samo kroz intelektualnost, d a Ja, kojega je osnovi kulturnoj je misija svijeta sredinjoj ponovno postalo ime e svjesno, moi ovoj pripremiti ovjeanstvo

m o e u sebe primiti jedan n o v i e l e m e n t . Mojsijeva uvid da se ovjeanstvu koji protkiva omoguila i ivotom Duh

p r o i m a s v i j e t m o e najjasnije i najljudskije o s j e t i t i u najunutarnjijoj sadrajem koji toki o v j e k o v e due, u mora obuhvatiti svijet, J a - j e s a m , ali d a s e n a j p r i j e Ja-jesam m o r a i s p u n i t i t a k o d a s k r o m n a rije Ja-jesam m o e u s e b e p r i m i t i najbogatiji sadraj. Za to je bila p o t r e b n a drukija misija, misija koja se moe ja izraziti nego znamenitim u meni".
131

Pavlovim

rijeima:

"Ne

Krist

Mojsije -kulture,

je

doveo

ovjeanstvo se trebala

do

osnivanja kao

Jadar

a Ja-kultura

uivjeti

o d o z g o , k a o k u l t u r a n a r o d a , k a o p o s u d a koja u sebe treba primiti n o v i d u h o v n i sadraj. Ja se trebalo najprije razviti u krilu starohebrejskoga naroda, a u p o s u d u s e t r e b a l o u l i t i o n o to j e t r e b a l o p r o i z i i iz istinskoga razumijevanja sadraj koji je palestinskog sada dogaaja iz golgotskog misterija. Tu je Ja opet trebalo primiti n o v i sadraj, duhovnoga samo crpilo svijeta. za razvoj ovjeanstva posebnih ulilo u Ja

Ono n o v o to se iz starohebrejskoga naroda pripremljenog udesnu, ali najbolje m o e m o razabrati i m a m o li pred oima samo pomou svojstava tregediju starohebrejskoga naroda razumljivu

K n j i g e o J o b u . U n j o j se p r i p o v i j e d a k a k o J o b unato t o m u to je kao p r a v e d n i k n e p o k o l e b l j i v o stajao ima uz svojega od Boga njega i bio svjestan da sve to za potjee doivljava nesreu

n e s r e o m ; na svojoj i m o v i n i , na svojoj obitelji, na v l a s t i t o j o s o b i , t a k o da u o b j a v a m a n j e g o v a Boga ima neega z b o g ega bi se m o g l o posumnjati da se onaj Duh svijeta, o kojemu s m o u p r a v o g o v o r i l i , uistinu iivljava u o v j e k o v o m Ja. To ide tako daleko da Jobova ena ne m o e shvatiti zato se njezin mu jo uvijek vrsto dri svojega Boga i z b o g toga mu g o v o r i z n a m e n i t e rijei, znaajnije od svih drugih: " O d r e c i se svojega Boga i umri!" to, dakle, u smislu ove znamenite alegorijske tragedije z n a e rijei: " O d r e c i se svojega Boga i u m r i ! " ? N i t a d r u g o d o l i : A k o Bog koji b i t r e b a o biti smrt izvor tvojega ivota ga se! No, onda udes odricanja tako postupa je izvan tako da s tobom, da tko je se odreci sumnje onaj

Boga,

132

odrekne osoba

Boga sebe i z u z i m a iz na sebe nije

ivoga

postajanja. grijeh

J o b o v i p r i j a t e l j i nisu m o g l i s h v a t i t i z a t o p r a v e d n a koja navukla nikakav m o r a proivljavati njegove posljedice. tovie, ni s a m opisiva ne m o e nam drukije objasniti da pravda svijeta unato u svemu bijedu postoji, za nego sve time u je to to d u b o k o fizikome izgubio. T a k o ve kroz znamenitu alegoriju Knjige o Jobu o d z v a n j a mojsijevska svijest iz koje u v i a m o : To je o v j e k u p u e n na s v o j e Ja. N o , u t r e n u t k u u k o j e m u d o l a z i u z a b l u d u k a k o bi se Ja m o g l o i i v j e t i u f i z i k o m , o v j e k g u b i ili m o e izgubiti svijest o p o v e z a n o s t i s i z v o r o m i v o t a . T o , m e u t i m , ne treba biti s a m o p o r a v n a n j e u f i z i k o m svijetu, ve ovjek treba nauiti razumjeti kako mu je s K r i s t o v i m i m p u l s o m d a n o d a uza sve p r o p a d a n j e u b i j e d u f i z i k o g a , uz t u g u i b o l u f i z i k o m o v jek m o e biti p o b j e d n i k nad svim fizikim ako u n j e g o v u J a n e zasja s a m o p r a i z v o r s v e g a r a z l i v e n o g u v r e m e n u i prostoru, n e g o ako je n j e g o v o Ja sposobno primiti mo vjenoga. Tako je Pavlovim rijeima " N e ja n e g o Krist u m e n i " r e e n o : Mojsije je i ljude odveo na dotle da su shvatili nain kako se sve u to svijet p r o i m a i v o t o m i p r o t k i v a u prostoru vremenu najdublji osobit izraava o v j e k o v o m Ja. o v j e k e s h v a t i t i s v i j e t s h v a t i li ga k a o j e d i n s t v o k o j e p r o i z l a z i i z t a k v o g a Ja. H o e li, m e u t i m , u Ja primiti o n o v j e n o , ne mora samo spoznati obuhvatnost vremenskog, Jahve-jedinstvo t o se p r o s t i r e iza s v e g a u p r o s t o r u i v r e m e n u , n e g o mora iza svega jedinstva spoznati koncentrini K r i s t o v i z v o r koji daje s a m o g a sebe. pognuti, svijetu baeni Job ipak

dobiva

naknadu

133

Tako

Mojsijevu

osobu

vidimo

kao

osobu

uistinu p r i p r e m l j e n u za kranstvo; v i d i m o kako je ovjekovoj usaena samosvijesti po Mojsiju, koja tijekom svega to, takorei, budueg u posuda

r a z v o j a o v j e a n s t v a treba biti ispunjena v j e n o m duhovnom pravom supstancijalnou, znai u da shvaeno smislu, ulogu treba biti ispunjena Upra

K r i s t o v i m b i e m . N a taj n a i n m o e m o r a z u m j e t i Mojsijevu vo takvim ovjekovu nastajanju. razmatranjem nastupa cjelokupno odreena utjeu shvaanje osoba, oni to

povijesti d o b i v a najdublji smisao. To da u o d r e enom to kroz trenutku nju u ovjeanstvo vjeni

i z v o r i to ga u n a p r e u j u u n j e g o v u nastajanju, u nama rada osjeaj p r a v e p o v e z a n o s t i p o j e d i n c a s c i j e l i m r a z v o j e m o v j e a n s t v a , n a to j e v e b i l o upozoreno u proteklom predavanju o Buddhi. Gledamo li tako na razvoj ovjeanstva, k o j i s e na s u u naim ivotu razvoju nas mo i ako u nau opstati kako je

k a e m o : U i m o se Duhovi svijeta, i

spoznavati razvoj neto su

lazi u i v o m osjeaju. U i m o spoznavati kako su takorei, kako i to naumili naumili postojanjem najveih svijeta duu, emo samo iznova i to

s v e v i e d o l a z i n a v i d j e l o . Da, u p r a v o r a z m a t r a n j a duhova najveih dogaaja povijesti ovjeanstva nadanja povijest ispunjavaju s kojima svijeta rijei

onom snagom onom u ako

svijesti,

onim povjerenjem ovjeanstva

pouzdanou sagledamo lijepe

opem tako

odreenju

osjetimo

Goetheove

" o n o n a j b o l j e " to povijest m o e u nama p r o i z v e s t i " e n t u z i j a z a m " . Taj entuzijazam, m e u t i m , ne ostaje s a m o m r t v o d i v l j e n j e , n e g o s e sastoji u u svoje due primamo sjemenke t o m e da a da prolosti,

134

s j e m e n k e budunosti r a z v i j a m o u p l o d o v e . A rije pjesnika, ako smo razmatranjem najveih o s o b n o sti i n a j v e i h d o g a a j a d o l i d o i s t i n e , u neto drukijem obliku: zaivljava

V r i j e m e je cvjetna poljana, V e l i k o je i i v o nastajanje o v j e a n s t v a , I s v e je p l o d , i s v e je s j e m e !

135

P R O R O K ILIJA
K a o najsjajnije z v i j e e n a n e b u d u h o v n o g a r a z v o j a ovjeanstva iz ranoga starog vijeka obasjava u nas p r o r o k Ilija. biblijskim se Karakterne crte, opisi djela o v e utisnuli su se duboko,

o s o b n o s t i , i t a v a v e l i i n a s k o j o m su p r i k a z a n i dokumentima

d u b o k o u ljudska srca i u l j u d s k e d u e . I p a k , o v a znaajna osoba ini teko shvatljivom vanjskoj p o v i j e s t i . S a stajalita d u h o v n e z n a n o s t i , k a k o e m o d a n a s r a z m a t r a t i p r o r o k a Iliju, o n j e u p r a v o o s o b a koja p o k a z u j e d a s e u o s n o v i r a z v o j a o v j e a n s t v a kao najvaniji aje ne su prije nalaze svega uzroci, najvaniji impulsi za doga samo vanjski vidljiva djela i ideje najvanija vrsta dogaaja snage i

0 kojima m o e g o v o r i t i vanjska povijest n e g o kako impulsi p o k r e n u t i u ljudskoj dui. povijest, trebamo se K a k o b i s m o si tek prisjetiti da

p r e d nae d u h o v n e o i p o s t a v i l i o v u i n j e n i c u koja rasvjetljava 1 samo dokazivanje kranstva najveim dijelom

trebamo zahvaliti

unutarnjem duevnom zbivanju,

koje s e a p o s t o l u P a v l u vanjski p r i k a z a l o k a o d o g a a j pred Damaskom. M o e m o se prepirati koliko hoe m o g l e d e v a n j s k i h i n j e n i c a , ali n e m o e s e p o r e i da je dokazivanje kranstva tijesno povezano s o n i m e to se t a d a o d i g r a l o u dui, u d u h u a p o s t o l a Pavla te je p r e n e s e n o u g o r l j i v e rijei i d a l e k o s e n a djela p u n a r t v e o v o g u t e m e l j i t e l j a kranstva. N o , i na m n o g i m drugim mjestima m o e m o pokazati kako ljudsko d o g a a n j e , p o v i j e s n o nastajanje n a p o s l j e t k u ne v o d i o b i n i m povijesnim inima ve ovjekovoj dui i o v j e k o v u srcu. D a n a s t r e b a m o r a z m o t r i t i j e d a n takav p r i m j e r . Kako predavanje to se bavi temom o kojoj se
137

m o e m n o g o toga rei mora biti kratko i i z l o e n o u g l a v n i m crtama, daljnja r a z r a d a o v i h tema ipak e morati ostati preputena duama, a danas e se d o n e k l e nastojati utvrditi, rasvijetliti, razjasniti neto o razvoju povijesti ovjeanstva p o v e z a n o s o s o b n o u p r o r o k a Ilije i n j e g o v i m v r e m e n o m . To o e m u je rije u o v o m p r e d a v a n j u ne bi trebalo biti samo p r i o p e n j e o osobnosti i znaenju p r o r o k a Ilije n e g o i s t o d o b n o k a o n e k a v r s t a p r i m j e ra na koji se nain takvo to moe razmatrati p o m o u d u h o v n e z n a n o s t i i kako je d u h o v n a zna n o s t u stanju s v o j i m s r e d s t v i m a r a s v i j e t l i t i o n o to nam je na drukiji nain p r i o p e n o o p o v i j e s n o m nastajanju naznaenog ovjeanstva. cilja, danas Kako bismo doli do na trebamo postupiti

s a s v i m o s o b i t n a i n . N a i m e , u p r v o m r e d u o n o to se i m a r e i o o s o b n o s t i i z n a e n j u p r o r o k a Ilije t r e b a biti s dano iz istraivanja same moguim duhovne na znanosti Bibliju, a najmanjim oslanjanjem

n a j v i e e m o s e o s l a n j a t i n a Bibliju o n d j e g d j e s e t o m o e p o k a z a t i s v r h o v i t i m g l e d e d a v a n j a i m e n a ili karakterizacije uputa. T r e b a , dakle, uiniti smioni pokuaj da se ponajprije ispria o n o to se z a p r a v o dogodilo, zrcali u proizlaziti a zatim iz ba pokazati ispravi. takvih kako se taj dogaaj kakva su biblijskoj Opisi d o g a a j a trebaju istraivanja

m o g u a n a tlu d u h o v n e z n a n o s t i , p o k o j e m s e k r e u prikazi o v o g a ciklusa predavanja, kao i p r e d a v a n j a p r o t e k l i h g o d i n a . Za s l u a t e l j e a t a k v i h je d a n a s m n o g o koji su s v o j i m d u g o g o d i n j i m b a v l j e n j e m d u h o v n o m znanou upueni u snagu i dokaznu mo duhovnoznanstvene metode, moe se odmah r e i d a e t o to e b i t i r e e n o u g l a v n i m c r t a m a biti
138

prikazano

kao

siguran

rezultat

istraivanja,

jer bi raspravljanje o dokazima zahtijevalo m n o g o vremena. u rei One sluatelje koji nisu zauzeli takvo p o l a z i t e ili g a n e m o g u z a u z e t i m o l i m d a o n o to o pravoj povijesti prihvate kao hipotezu koja ipak p o d l i j e e ispitivanju. Ja sam, m e u t i m , sasvim spokojan u uvjerenju da bi takvo p r i m j e r e n o i b e s p r e d r a s u d n o ispitivanje, kad bi se p o d u z e l o , p o t v r d i l o o n o to e biti r e e n o . to, dakle, d u h o v n a znanost ima rei o osob n o s t i i z n a e n j u p r o r o k a Ilije i n j e g o v a v r e m e n a ? Moramo skog va staroga salomonske podnosila u se preseliti nakon dok u je doba isteka starohebrejsjajne se epohe dra samo vijeka,

vladavine, raznovrsne u

palestinska (treba

nevolje

prisjetiti n e v o l j a s Filistejcima i s i ) . M o r a m o se preseliti doba kojemu je nekad jedinstvena d r a v a v e podijeljena na d r a v u Judejaca i dra vu I z r a e l a c a . T r e b a m o se p r e s e l i t i u d o b a sada dolazi jedna se moemo radi samo od ta takva p r i g o d a , nadovezati i kralj na a bit e ih jo, biblijska sin imena, u kad ali

oslonca

razumijevanja Ahab,

kojemu

Samarijom vada

Omrijev i jedan neka vrs bolje a Sidona,

nasljednika Jeroboama. njegova kralja kako oca, s

Postojala je Tira i iz

saveza ili bratstva i z m e u kralja Ahaba, kraljem s toga saveza

reeno

neka vrsta p o t v r d e enidbom Biblije, a

trebala se postii kraljevske

Ahaba ne bih

Izabelom bio sasvim imena. uope

kue T i r a i Sidona. Ta su nam i m e n a p o z n a t a iz nerazumljiv, Moramo nije se n a d o v e z a t u se odgovarajue stara na biblijska jo

p r e s e l i t i u d o b a u k o j e m u za l j u d e t o su s a u v a l i sposobnosti koja je, nestala vidovitost, dakako, bila duhovna

o s o b i n a ljudi p r a d a v n i h v r e m e n a . Kraljica Izabela

139

nije nije

bila bila

obdarena pripravna svrhe.

samo

tom

vidovitou u

ve

i i

s a s v i m o s o b i t o m v i d o v i t o m s n a g o m koju, s v a k a k o , upotrijebiti trebamo sasvim d o b r e kao plemenite Nju gledati neku

v r s t u v i d o v n j a k a , d o k kralja A h a b a t r e b a m o g l e d a t i kao o v j e k a koji je u p o s e b n i m , ma i m a o o n o to u mnogo i z n i m n i m stanji s v i j e s t m o e ui i z s k r i v e n i h pojava nego danas. To nego

s n a g a d u e , t o j e o s o b i t o u s t a r i m v r e m e n i m a bila rasprostranjenija kralj A h a b nije i m a o k a o s t a l n u s p o s o b n o s t , pred kojim vanim sudbinskim pitanjem.

s a m o k a t k a d k a o s l u t n j u ili v i z i j u , k a d b i s e n a a o

U to se d o b a u o n o m duh. Bio j e to d u h koji u

kraju na n a j r a z l i i t i j e biblijskoj ispravi nosi

naine proulo kako postoji jedan veliki znaajni i m e Ilija. V e i n a l j u d i k o j i su, r e c i m o , i v j e l i v a n i u svijetu, z a p r a v o nije z n a l a ni gdje se ta o s o b a po j m e n u Ilija m o e n a i , n i d a o n a i z r a z i t o s n a n o djeluje spomen osobu u No, tome na svoje suvremenike. imena jezu iza i To bi se na otprilike njegovu kako se znaajno. m o g l o opisati na nain da je u najirim k r u g o v i m a njegova duhu i upuivanje to se krije izazivalo zato njega znalo neto

kako on djeluje

u svijetu i gdje ga se m o e

p o t r a i t i ustvari se nije z n a l o ; o t o m u se z a p r a v o nije i m a l o p o j m a . S a m o su p o j e d i n c i , koje b i s m o mogli znali nazvati posveenim stoje uenicima toga su duha, tako Ahab kako z a p r a v o stvari, a znali

e r kako u f i z i k o m svijetu, pronai ovjeka, nositelja

u vanjskoj stvarnosti Kralj

toga duha.

t o n i j e z n a o . N o , o n j e p r i s p o m e n u t e o s o b e osje a o sasvim o s o b i t strah, neku vrstu o s o b i t e g r o z e , jer s t o m su o s o b o m osobiti bili i morali biti p o v e z a n i Ahab je, napose sasvim pojmovi. Kralj

140

bratimljenjem palestinsku

s Tirom

i Sidonom, neku

uveo vrstu

u staru religije for rijeima

dravu

Samariju

k o j a se u v a n j s k i m c e r e m o n i j a m a , mi oslanjala na vanjske simbole, u v e o je neku vrstu m n o g o b o t v a . o individualnosti koje iz su proroka straha, tada doba se Ilije jer ule

u vanjskoj drugim

Pripadnici toga sa sasvim se zakljuiti: naroda

m n o g o b o t v a z a c i j e l o su o n o to im je b i l o p o z n a t o primali po moglo osobitim stvarima Sigurno postoji bie osjeajem staroga u koje razliitim

starohebrejskoga Boga, u u jedno

postoji neto to se m o e nazvati Jahve-religijom, vjera jednoga duhovno svojim u svijeta nadosjetilno vlada, ljudsku koje

nadosjetilnim vrijeme kada

snagama see e najbolji Znalo ali to u se je

povijest,

l j u d s k o n a s t a j a n j e . N o , z n a l o se i to da se b l i i starohebrejskome da Mojsijeva na rodu trebati uvesti jo znatnije i v e e razumijeva nje J a h v i n a bia. religija, p r e m d a u klici, v e sadri sve to se m o e o z n a i t i Jahve-religijom, shvaeno primjereno n a i n u s h v a a n j a n a r o d a koji s e m a n j e - v i e n a l a z i o u d j e j o j ili m l a d e n a k o j d o b i . J a h v e - r e l i g i j a , p o g led u z d i g n u t p r e m a j e d n o m e n a d o s j e t i l n o m Bogu, ne m o e se opisati nikako drukije nego rijeima: On nije slian niemu, osim onom kad vrste nevidljivom ugleda svoje na nadosjetilnom se trebalo to o v j e k o p a a preko neke

v l a s t i t o Ja. N a d o s j e t i l n o j e b i l o p r i s u t n o , ali o n o shvatiti iskustva vanjskim pojavama ovjekova ivota, preko z o r n o g prikaza naina djelovanja Jahve-Boga. Ljudi s u s e naviknuli g o v o r i t i : Jahve djeluje tako da nagrauje l j u d e , da im se d o b r o s t i v o u k a z u j e p o k a z u j u i se u v a n j s k o j p r i r o d i u p l o d n o s t i , u bujanju i i n a e k a d i v o t lako tee. N o , t a k o e r su se naviknuli rei
141

k a k o J a h v e - b o g a r i g n j e v o m ili k a k o n a p u t a lju d e z a r a t n i h n e v o l j a , g l a d n i h g o d i n a ili s l i n o . Vrijeme me te nevolja, su mnogi o kojemu sasvim govorimo vrijeme pa, bilo je gladnih zato kako i vrije godina to je postu poglavito glad,

napustili

Jahvu

vladala

strahovita

vidjevi

p a s l j u d i m a , v i e nisu m o g l i v j e r o v a t i u n j e g o v a djela. Da bismo m o g l i g o v o r i t i o napretku Jahve-misli, je, moramo bila taj napredak okarakterizirati ali proeta na s l j e d e i n a i n : T r e b a l a s e p o j a v i t i B o j a - m i s a o koja dodue, Jahve-misao, veim razumijevanjem, p r o e t a tako da bi se reklo: Kao to o v j e k u v a n j s k o m e s v i j e t u m o e i v j e t i s r e t n o , isto ga tako m o g u zadesiti n e v o l j e i bijeda. o v e vanjske pojave ni No, na koji nain ne dokazuju

ni Jahvinu d o b r o t u ni njegov gnjev, ve ispravan pojam, pravu p r e d a n o s t Jahve-misli ima onaj tko i u najveoj nevolji, u najveoj bijedi n e p o k o l e b l j i v o upravlja p o g l e d prema n e v i d l j i v o m Bogu te samo p o m o u snaga koje vladaju u n j e g o v o j dui i bez ikakvoga vanjskog promatranja, bez ikakve vanj ske p o t v r d e p r i h v a t i i z v j e s n o s t : O n j e s t ! U to se v r i j e m e t r e b a o i z v r i t i t a k a v p r e o k r e t . Kad u o d r e e n o doba treba doi do preokre ta, uvijek moraju postojati to osobe novi u ijim impuls, li e se duama on najprije d o g o d i t i , u kojima g o t o v o da moe snaga djelovati treba ui neto u kao nova ovo povijest. Ne shvatimo

pogreno, m o e m o rei: Osoba oznaena i m e n o m p r o r o k a I l i j e o d a b r a n a j e k r o z s u d b i n u n a r o d a ka ko bi, na s p o m e n u t i n a i n , n a j p r i j e u v l a s t i t o j dui razumjela Jahve-misli. Osim toga, bilo je n u n o da se iz s k r i v e n i h temelja i d u b i n a due takve o s o b e u z d i g n u sasvim o s o b i t e snage koje prije
142

t o g a nisu

imali se

ni

ljudi,

ni

uitelji dogoditi

ovjeanstva. neka vrsta kojega se

U u

Ilijinu njega

biu

morala

prvotnoga

mistinog

posveenja

pomou

m o g l o uvui znanje o takvome Bogu. Stoga je, da bi se na opisani nain p r i k a z a l o p r o d i r a n j e Jahve-misli, n e i z m j e r n o v a n o pogledati u duu p r v o g skrivenim snagama due (to ovjeka u kojemu se kroz n j e g o v o posveenje, kroz njegovo proimanje duh koji j e je bilo n u n o za p r v o g a utjecajnog d u h a ) u t j e l o v i o trebao o m o g u i t i Jahve-misli. O s o b e k o j e p r v e u svojoj v l a s t i t o j dui d o z i v e t a k o z n a a j a n n a p r e d a k ostaju, n a r a v n o , u s a m l j e n e . O n e , m e u t i m , o k o s e b e okupljaju u e n i k e . T o t o s e n a z i v a v e l i k i m r e l i g i o z n i m k o l a m a ili k o l a m a p r o r o k a u Palestini, a k o d ostalih n a r o d a inicijacijskim ili m i s t e r i j s k i m m j e s t i m a , takoer bio okruen pripada takvim uenika kolama. koji su T a k o j e p r o r o k Ilija, e l i m o l i u p o t r i j e b i t i t o i m e , nekolicinom p r e m a n j e m u g l e d a l i s a m o i z n u t r a , ali su, i p a k , ba r e m n a s t a n o v i t n a i n , z n a l i o e m u j e rije, u n a t o t o m u to nisu m o g l i d u b l j e z a g l e d a t i u n j e g o v u duu. Ostali nisu z n a l i g d j e je o s o b a u k o j o j se t a k o to d o g a a . M o g l i s u s a m o r e i : O n j e tu. N e t o s e d o gaa. M o d a bismo, ako ne z l o u p o t r i j e b i m o tu rije, n a i m j e z i k o m m o g l i r e i d a s e p r o i r i l a n e k a v r s t a " g l a s i n e " . P r o i r i o s e glas d a b i p r o r o k t r e b a o biti o v d j e , ali nije se z n a l o gdje. Jer, takvi su p r o r o c i , takvi z n a a j n i d u h o v i i m a l i s a s v i m o d r e e n u s n a g u . T o to o v d j e g o v o r i m m o e , s o b z i r o m n a n a e d o b a , i z g l e d a t i p o m a l o g r o t e s k n o , n o o n i m a koji p o z n a j u o b i l j e j a starih v r e m e n a t o u o p e n e b i t r e b a l o b i t i tako. T a k v e su o s o b e i m a l e sasvim osobitu snagu, snagu v e l i k e i d u b o k e d j e l o t v o r n o s t i koja bi se tu i t a m o p o k a z a l a ne s a m o k a o j e z a n e g o i u p o z i t i v n o m
143

smislu, koja je, m o g l i b i s m o r e i , k a p a l a u d u e i t i m e d j e l o v a l a n a nain da se z a p r a v o nije z n a l o g d j e se ta o s o b a n a l a z i u v a n j s k o m s v i j e t u . Vanjska osoba takvoga duha katkad je p o t p u n o nevidljiva. To su uenici znali. Pojavila bi se gdje bilo, m o d a na n e k o m najneuglednijem mjestu. ta v a n j s k a o s o b a , 1 doista, u o n o je v r i j e m a

n o s i t e l j u p r a v o o p i s a n o g a d u h a , bila z a p r a v o susjed kralja S a m a r i j e A h a b a , a d a o n o t o m u u o p e nije i m a o p o j m a . Bila m u j e u n e p o s r e d n o j b l i z i n i , ali kralj A h a b t o nije z n a o . P o s v u d a j e t r a i o o s o b u o kojoj je m o g a o g o v o r i t i na u p r a v o opisani nain, osim svojoj u n e u g l e d n o m posjedniku m a l o g a imanja u n e p o s r e d n o j blizini. Gdje je nije r a z m i l j a o . isprva nije ta o s o b a bila to znala, Ahabom.

u o d r e e n o vrijeme, zato je katkad bila odsutna, 0 t o m u kralj ali svoju Izabela je s tajnu podijelila

Z b o g r a z l o g a koji e m o saznati poslije, u v a l a j u je samo za sebe. N o , o s o b a koja j e z a p r a v o b i l a v a n j s k i n o s i t e l j I l i j e p o z n a t a j e u Bibliji p o d j o j e d n i m i m e n o m . U s u Bibliji se ona z o v e na Nabotu doba Nabot, trebamo tako da, gledati pa zapravo, fizikoga su mnogi obzirom biblijskom U to je duhovnoznanstvena istraivanja,

nositelja Ilijine d u h o v n e osobnosti. zavladala glad, m o r a l i gladovati. Na stanoviti nain i N a b o t je bio u n e v o l j i . U v r e m e n i m a u k o j i m a na d j e l u nije s a m o g l a d , kao to je i tada b i o sluaj, v e uz to djeluje 1 beskrajno suosjeanje s gladujuima, s p a t n i c i m a , o s o b i t o su p o v o l j n e o k o l n o s t i da u o s o b u koja je s u d b i n o m i l i k a r m o m z a t o p r i p r e m l j e n a m o g u ui skrivene d u e v n e snage kojima se ona m o e vinuti d o m i s i j e k a o to j e bila m i s i j a p r o r o k a I l i j e .
144

N o , r a z j a s n i m o si to se d o g a a l o u j e d n o j tak v o j dui. to se, d a k l e , d o g a a l o u N a b o t o v o j dui? T o s u p r i j e s v e g a bila p o s v e unutarnja z b i v a n j a ; v a a n s a m o o d g o j ili s a m o r a z v o j d u e p r e m a v i i m duhovnim proivljava dolje razvoj visinama. kao Ono to dua unutarnje gleda prihvaanje treba snaga kojima

g o r e , u d u h o v n e s v j e t o v e , k a k o b i i z njih d o n i j e l a neto to biti usaeno iznimno se kao impuls za teko prikazuje, ovjeanstva,

i z n i m n o se teko zaodijeva rijeima, jer to osobi koja t a k v o t o p r o i v l j a v a n e d o l a z i d o svijesti. Prije svega to u o n i m otrih starim v r e m e n i m a kontura. due ovjek kroz je nije dolazilo u tone do svijesti tako da bi se m o g l o prevesti pojmove vidovnjaki razvoj razliite

proivljavao stupnjeve.

K o d bia kao to je N a b o t t o m u je, n a r a v n o , i s p r v a p r e t h o d i o o d r e e n i unutarnji doivljaj: U m e n i e zasjati snaga koja sada treba ui u o v j e a n s t v o . Ja joj t r e b a m biti p o s u d o m . Zatim je uslijedio uinim d o s t o j n o m , da o n a u d r u g i d o i v l j a j : Sada svim silama m o r a m nastojati da o v u snagu u sebi meni m o e g o v o r i t i na ispravan nain, da steknem o d g o v a r a j u e o s o b i n e koje e mi dati sposobnosti da p r o i v i m to to p r o i v j e t i m o r a m , kako bih tu snagu na ispravan nain mogao prenijeti svojim blinjima. Stoga takva osoba m o r a p r o i kroz r a z n o v r s n e razvojne jui pojavljuju faze. za Kad potom se znaci. postigne duu, nisu u odgovara neku poput ruku, snova stupanj, njezinu

odreeni

Oni

j e r s u u n u t a r n j i d o i v l j a j i , nisu n i p u k e v i z i j e j e r u njihovoj osnovi lei realnost razvoja vlastite due. P o j a v l j u j u se s l i k e k o j e z n a e : S a d a si t a k o i r o k u svojoj dui da se m o e usuditi d j e l o v a t i . Slike
145

kao takve ne moraju imati m n o g o v e z e s o n i m e to d u a p r o i v l j a v a u s t v a r n o s t i . O n e p r e d s t a v l j a j u puke s i m b o l e kakvi se pojavljuju u s n o v i m a . No, o n e su ipak na o d r e e n i nain tipini simboli, kao to p o d o d r e e n i m o k o l n o s t i m a i m a m o o d r e e n e snove, uarenu primjerice, pe. snaga, kad pri kad isprva lupanju dua srca sanjamo neku od T a k o se, se stekne

vidovnjakih doivljaji.

javljaju

odreeni

vizionarski takva

Nabotu

pojavila jedna

slika k r o z k o j u j e s p o z n a o : " T i s i o n a j k r o z k o j e g a treba biti navijeteno da se m o e i m o r a vjerovati u staroga Jahve-Boga povijesnog poboljaju i onda kada to vanjski iz gled opet tijeka pobija k r o z jer odlukama nevolju to se

sruila. ovjek m o r a ekati u miru da se v r e m e n a staroga Jahve-Boga s v o j s t v e n o j e d a d o n o s e n e v o l j u , p a p o n o v n o sre u. N o , n i k a d a se ne smije i z g u b i t i v j e r a " . N a b o t u je b i l o jasno da kroz njega g o v o r i n e p o k o l e b l j i v a , uvjerljiva snaga u n j e g o v o j dui. P r e d njim je ona stajala i v a , k a o n e t o m n o g o v i e o d p u k e v i z i j e . P r e d n j e g o v o m je d u o m stajao sam Bog, o n a k a v kakvoga si je m o g a o predoiti, kao lice koje mu g o v o r i : " I d i kralju A h a b u i reci: M o r a se v j e r o v a t i u J a h v e - B o g a d o k p o n o v n o n e p o a l j e k i u " to j e z n a i l o : d o k p o n o v n o n e d o u bolja v r e m e n a . T a d a je N a b o t shvatio svoju misiju. Z n a o je da se mora posvetiti daljnjoj izobrazbi duevnih snaga koje m o g u d o v e s t i d o p u n o g a r a z v o j a o n o g to m u je stajalo p r e d d u h o v n i m o k o m te se k t o m u odlu io, rtvujui se koliko g o d je to m o g u e , postati j e d n i m o d o n i h koji s u najvie i z l o e n i n e v o l j a m a i gladi toga v r e m e n a . N a b o t z a p r a v o nije g l a d o v a o radi to
146

uzdizanja trebalo

vie

svjetove

naglaavam kure

da

nije

biti

neto

poput

gladovanja

preporuljive on

za

postizanje ni

duhovne

spoznaje

nije g l a d o v a o

iz kojega d r u g o g impulsa tovie, kako bi

v e z a t o t o s u i d r u g i g l a d o v a l i , ali n e s a m o d a bi dijelio njihovu sudbinu nego, je s njima p o d i j e l i o u p o v e a n o j mjeri. Svoje misli nikada nije o d v r a a o od Boga, a n j e g o v a je dua u neprestanoj tome nain. Bogu, unutarnjoj koji se bismo u kontemplaciji bila p r e d a n a duhovnoj znanosti rekli: uvijek objavljivao na opisani t o m e to

Danas

N j e g o v a se cijela m e d i t a c i j a sastojala u

je p o t p u n o s a m o v o l j n o o v e misli d o v o d i o u sredite svoje due. Da je d o b r o p o s t u p i o , i ovaj mu se put pokazalo kao znak, unutarnjim likom, to je p o n o v n o bilo vie od neke snovite vizije, time da je p r e d n j i m u s v o j i v o t n o s t i stajala slika B o g a k o j i je z a p r a v o i v i o u n j e g o v o j dui g o v o r e i : "Ustraj, s v e p o d n e s i ! Onaj t k o h r a n i l j u d e , p a i t e b e , d a t e t i to j e n u n o . S a m o , m o r a i m a t i b e z u v j e t n u v j e r u u v j e n o p o s t o j a n j e d u e ! " P o j a v i l a s e slika k a o d a je on pustinjak k o m e su se stvari p r i k a z a l e v i e kao slikovita s t v a r n o s t o t i a o na p o t o k K r i t i, s a k r i v i se, i z n j e g a p i o v o d u s v e d o k j e v o d e b i l o te se h r a n i o o n i m e to mu je p o s l a o Bog, o n i m e to je, zbog To oskudice to mu koja je vladala, je hranu jo uope gavran preostalo. donosio

i n i l o m u s e k a o slika o s o b i t e Boje m i l o s t i . O v o m u j e p r i k a z a n j e p o t v r d i l o d a o n o g l a v n o tek t r e b a proivjeti u svojoj nutrini. Nakon toga je u o d n o s u na skrivene d u e v n e snage m o r a o p r o i v j e t i j e d a n vii stupanj. Pokuao je jo dublje, kako b i s m o to danas rekli, utonuti u meditaciju od koje je poao i koju smo ve opisali. Ta meditacija, to unutarnje proivljavanje p o p r i m i l o je sljedee obiljeje. Rekao si je: A k o
147

u o p e t r e b a b i t i d o r a s t a o v i z i j i koja u t e b e s v i j e t l i iz sasvim n o v e Boje slike, m o r a u o s n o v i uzevi, u svojoj nutrini, a i u najdubljim snagama svoje due postati sasvim drukiji n e g o to si d o s a d b i o . M o r a , z a p r a v o , n a d v l a d a t i , otpustiti duu koja u tebi ivi te iz svojih najdubljih duevnih snaga n a n o v i nain o i v j e t i o n o to v e , d o d u e , ima, ali to k a o tvoje p r a v o Ja ne smije ostati o n a k v o kakvo je sada. I tako je pod utjecajem ovih misli i n t e n z i v n o , u nutrini, r a d i o na svojoj dui, na preobraavanju, na p r e o b l i k o v a n j u svojega vla stitog Ja kako bi postao dostojan toga da stane p r e d B o g a koji m u s e o b j a v i o . P o n o v n o mu se pokazala neka vrsta prikazanja, neka vrsta vizije, to je ipak bila vie od v i z i j e , prave vrijedno ali j e m n o g o manje v r i j e d i l a o d

sti u n u t a r n j e g d u e v n o g d o g a a j a . P o k a z a l o m u s e k a k o g a j e n j e g o v Bog k o j i m u s e o b j a v i o p o s l a o u S e r e p t u g d j e j e s r e o u d o v i c u k o j a j e i m a l a sina. I tu mu je, kroz personifikaciju s u d b i n e u d o v i c e i n j e z i n a sina, p r i k a z a n n a i n n a k o j i t r e b a i v j e t i . Pred n j e g o v o m se duom ukazala vizija kako im je jedva neto malo preostalo za jelo. Htjeli su p o t r o i t i posljednje to su imali te p o t o m umrijeti. T a d a j e k a o u snu, k a o u p r i k a z a n j u , r e k a o u d o v i c i o n o to je, u o s n o v i uzevi, iz dana u dan, iz tjedna u tjedan g o v o r i o svojoj vlastitoj dui u s a m o t n o m r a z m i l j a n j u : " N e b r i n i t e se, i z p r e o s t a l o g a b r a n a na m i r u p r i p r e m i t e o b j e d za sebe, ali i za m e n e . U s v e m u to treba d o i uzdajte se u Boga koji m o e donijeti i sreu i I gle, nesreu, u snu, u k o j e g a se ne s m i j e sumnjati!" u prikazanju izraenom

v i z i j o m p o k a z a l o mu se da se p o s u d a s b r a n o m i vr s uljem ne p r a z n e v e da se uvijek i z n o v a pune.

148

Njegovo

je

cijelo

duevno

stanje

prikazano

kao

d o s t i z a n j e z r e l o s t i o s o b e koja se uselila u u d o v i i n u kuu i s t a n o v a l a na v i e m katu. N o , unutarnja re alnost n j e g o v e due sastojala se u t o m e da se o n a u z d i g n u l a n a v i i kat, d a j e d o s p j e l a n a v i i stupanj s v o j e g a r a z v o j a . P o t o m m u se, m e u t i m , j a v i l o p r i k a z a n j e d a j e u m r o sin t e e n e . T o n i j e b i l o nita d r u g o d o l i s i m b o l i k i o d r a z stanja u k o j e m u j e o n prevladao, su ga: "to g o t o v o u s m r t i o sve to je n j e g o v o Ja sada treba uiniti?", nakon te ega je d o t a d b i l o . Podsvjesne snage njegove due upitale b e s p o m o n o zastao, da bi se p o t o m p o m o u snage k o j a se d o s a d u n j e g a predodbi, ulila p r i b r a o utonuo u o n o to je p r i m i o p o n i r a n j e m u sebe. U sljedeoj p o s l i j e s m r t i u d o v i i n a sina, e n a m u upuuje prijekor, to z n a i da mu n j e g o v a vlastita d u e v n a podsvijest upuuje prijekor i p r o i m a ga zabrinutou: Stara Ja-svijest j e o t i l a . Kako sada dalje? S l i k o v i t i p r i k a z t o g a je u o s v j e t a v a n j u ud o v i i n a sina; s m i o n o je d u b l j e u t o n u o u svoju duu i t i m e p o n o v n o o i v i o m r t v o g a sina. T o g a j e o h r a b r i l o da n a s t a v i iz s t a r o g Ja o i v l j a v a t i n o v o Ja. N a taj j e n a i n s a z r i j e v a o . T a k o j e s a z r i j e v a l a n j e g o v a dua kako bi u sebi m o g l a skupiti snage da zaista stupi p r e d vanjski svijet i navijesti o n o to se t o m e v a n j s k o m svijetu t r e b a l o rei, prije svega d a s t u p i p r e d kralja A h a b a k a k o b i s e o d l u i l o o pobjedi iji je novog shvaanja Jahve nad svime to je z b o g slabosti v r e m e n a d o l o na n j e g o v o mjesto, a p r e d s t a v n i k b i o kralj Ahab. T a j e o s o b a o d n e k u d s t i g l a kralju A h a b u k o j i j e b r i n o o b i l a z i o svoju d r a v u promatrajui n e v o lju. U s v a k o m sluaju, kralj A h a b nije i m a o p o j m a o d a k l e taj o v j e k d o l a z i . N a i a o j e n a o v j e k a i j e 149

su rijei ne

potaknule da je to

neto u njegov

njegovoj susjed.

dui, Pred

uope njim je

znajui

stajao ispunjen j e z o m Ilija. "Jesi li

koju bi

uvijek osjeao kada

s e g o v o r i l o o d u h u k o j i j e u Bibliji n a z v a n i m e n o n ti m o d a o v j e k k o j i i n i s m u t n j u u " t i s i s a m taj na narod." na brdu Karmel iznoenje koji u Izrael d o n o s i Izraelu?" upitao ga je Ahab. "Nisam", o d g o v o r i o je N a b o t - I l i j a , odsad obraati nesreu i z l o . M o r a biti o d l u e n o kojem e se bogu T o j e d o v e l o d o skupljanja v e l i k o g a m n o t v a izraelskog naroda p o j e d i n o s t i d a n a s b i nas p r e d a l e k o o d v e l o g d j e se t r e b a l o , p o m o u vanjskoga znaka koji je m o r a o biti rtve zvao svima razumljiv, boga. odluiti i izmeu Ahabovog kako se boga i Ilijinog prinesu bog kralja Prvo je o d r e e n o da svoje proroci Htjelo se, Baala, dakle, vidjeti

sveenici Ahaba.

k r o z r t v e n i o b r e d koji s e t r e b a o o b a v i t i p o b o n i m v j e b a m a ekstatinih p r o r o k a koji su se g l a z b o m i p l e s o m d o v e l i u s a s v i m o s o b i t o stanje, h o e l i t i m e g z e r c i c i j a m a biti neto p r i o p n o n a r o d u , d r u g i m rijeima rtveni pokazati pokazuje je oltar li se kroz boansku snagu tih Na se s v e e n i k a n e t o od snage i sile n j i h o v a b o g a . prinesena li stvarno ivotinja. u Trebalo djeluje sveenicima

snaga

koja m o e o b u z e t i m n o t v o . T u N a b o t - I l i j a r e e : " S a d a m o r a b i t i o d l u e n o ! J a o v d j e s t o j i m sam, a nasuprot sveenika. meni stoji etiristo i pedeset kolika je Baalovih njihova bi svoju Narod treba vidjeti

snaga, a kolika m o j a " . rtva je p r i n e s e n a . Baalovi su s v e e n i c i uinili sve to su m o g l i da b o g a Baala. U u

150

snagu prenijeli na n a r o d kako bi on p o v j e r o v a o u t o m u se p r e t j e r a l o te su s v e e n i c i pojaaju jezivo djelovanje plesa i namjeri da

g l a z b e n o e m p a r a l i ruke i tijela tako da je tekla krv. bio Ali gle, nita se nije pokazalo, snagom. jer tu je Ilija-Nabot sa svojom Jednostavnim

r i j e i m a m o g l o b i s e r e i : Bio j e p r i s u t a n s a s v o j i m u t j e c a j e m . N e t r e b a m o p o m i l j a t i n i n a k a k v u a roliju, no njegov je rtve. sve utjecaj bio toliki da je sve potukao na bojitu. N a k o n toga on je z a p o e o s prinoenjem je pretrpjela Drugim rijeima, to smo ve pristupio je rtva prinoenju r t v e sa s v i m s n a g a m a svoje due koja ono opisali. je djelovala! D u b o k o je ganula due. D o g o d i l o se neto s l i n o o n o m u to sam p o k u a o o p i s a t i u svojoj knjizi "Mistika ivota" Geisteslebens) to proao se i na poetku (Die u Mystik kojoj novovjekovnog im je Aufgang des pokazan Kada duhovnog neuzeitlichen ali je je na uz

p r i m j e r I v a n a Krstitelja koji j e b i o p r o p o v j e d n i k , posebno na kolovanje. zatim ponovno opisom: ljudi je stupio pokazalo Tijekom palo i propovjedaonicu, izraeno to z n a i propovijedi

sluateljima

djelovanje njegove mrtvo,

sljedeim etrdesetak

bilo

da su u svojoj nutrini bili p o g o e n i o d g o v a r a j u o m s n a g o m . T a k o je b i l o i s Ilijom. N a k o n o v o g a ne m o e m o p o m i s l i t i nita d r u g o n e g o da su rijei n a v e d e n e u Bibliji p r e t j e r a n e , iz duhovnoznanstvenog Ilijinih ih je u pedeset usmrtio protivnika, njihovim to barem p r o i z l a z i etiristo i Baalovih sveenika istraivanja.

bilo je p o b i j e e n o i m o r a l o se predati. Ilija-Nabot duama. Ilija-Nabot je pobijedio. (Kraljevi I., Opisao sam vam 18, 4 0 ) T o m o e m o r e i karakter i njezine

kao neto to se n a m e e s a m o po sebi. Izabelin o s o b i n e . Znala j e d a j e onaj koji j e t o u i n i o z a p r a v o n j i h o v susjed, tu, p r e k o p u t a . K a d n i j e t a j a n s t v e n o

151

odsutan, nalazi se u n j i h o v o j n e p o s r e d n o j b l i z i n i . A to je Ilija-Nabot z n a o od toga trenutka? Znao j e d a j e I z a b e l a m o n a , d a z n a z a n j e g o v u tajnu, drugim vie ne rijeima, moe biti da njegov vanjski fiziki Uskoro kako Uinit se u ivot e se sasvim siguran.

morati zabrinuti zbog Biblija na brdu takoer a

svoje smrti. pripovijeda kralj Iliji

A h a b v r a t i o kui i i s p r i a o I z a b e l i to s e d o g o d i l o Karmel, o n a je s rekla: o n o to je on u i n i o proroka. (Kraljevi I., znati tko bi tvojih etiristo i o pedeset

19, 2 ) H t i o b i h z a p r a v o kojemu na o v o m prema

takav r a z g o v o r ,

m j e s t u o I z a b e l i i z v j e t a v a Biblija, m o g a o o b j a s n i t i drukije o d d u h o v n e znanosti, z a koju o n zumljivim. N o , sada s e Ilija m o r a o b r i n u t i o t o m u da, a k o z b o g lzabeline osvete m o r a umrijeti, njegov duh, z b o g svega to j e t r e b a o r e i o v j e a n s t v u , n e k a k o nastavi djelovati unutar toga ovjeanstva. I kako je u s v o j o j dui o p e t s p o z n a v a o s a m o g a s e b e , u t o m se intenzivnom unutarnjem spoznavanju zapitao: to treba uiniti k a k o bi s a m o g a sebe z a m i j e n i o o v d j e , u f i z i k o m s v i j e t u , n a k o n to z b o g l z a b e l i n e osvete nova on, nastupi objava. tvoja Zapazio treba smrt? je Tada mu je dola jednu sasvim odreenu Njegov d u h o v n o z n a n s t v e n o m istraivanju, izgleda samora

o s o b u na koju e m o i , t a k o r e i , p r e n i j e t i sve to Nabot-Ilija dati ovjeanstvu. se p o g l e d zaustavio na Elizeju. M o e t e p o m i s l i t i k a k o j e Ilija o t p r i j e p o z n a v a o E l i z e j a , ali o t o m u nije r i j e . I l i j i n s e p o g l e d z a u s t a v i o n a toj o s o b i , a unutarnje prosvjetljenje mu je reklo: Posveti o v o g ovjeka u svoju tajnu. s kojom religiozni I s o n o m istom jasnoom govore duhovnoj dokumenti

152

znanosti r e e n o n a m je i ispuniti neto osobito te

to da Ilija-Nabot treba da je sada na Elizeja

t r e b a o p r i j e i isti d u h k o j i j e v l a d a o I l i j o m . T o j e p r o s v j e t l j e n j e Elizej t r e b a o d o i v j e t i u D a m a s k u n a isti n a i n k a o t o g a j e p o s l i j e d o i v i o i o p i s a o sam a p o s t o l P a v a o . A n a k o n to je Ilija i z a b r a o svojega nasljednika, Izabela Ahabu mu na Pogledaj, ive najvanijih snala je njihova ovaj je ga je Izabelina osveta. pozornost rekavi poboan svome otprilike ovjek, mnogo u muu ovo: nje o skrenula susjed

susjeda

Ilijine misli. Ilijinih

Budui da je on jedan od ovisi

sljedbenika,

tomu da ga kao takvog ukloni iz svoje neposredne b l i z i n e . A h a b nije z n a o n i t a o N a b o t o v o j tajni, a l i je z n a o da je on Ilijin vjeran sljedbenik. T a d a je I z a b e l a uvjerila A h a b a da, ili s n a g o m n a g o v a r a n j a ili p o m o u same kraljevske m o i , treba pridobiti t o g a o v j e k a n a s v o j u s t r a n u . Bio b i t o u d a r a c z a Ilijinu stvar kad bi A h a b b i l o na koji nain uspio p r i d o b i t i toga ovjeka na svoju stranu. Izabela je, n a r a v n o , znala da je to tek izmiljotina k o j o m je s a m o h t j e l a n a v e s t i s v o j e g a m u a n a taj v a a n i n , jer ona savjeta. A h a b se obrati N a b o t u i gle, N a b o t ga prekori: " N i k a d a nee postii o n o to h o e ! " Znate da je u Bibliji p r i k a z a n o k a k o j e N a b o t k a o A h a b o v susjed p o s j e d o v a o v i n o g r a d koji j e A h a b h t i o d o b i t i m i l o m ili s i l o m . U Bibliji j e N a b o t r e k a o kralju: " G o s p o d i n ne doputa da tebi dam naslijee svojih otaca!" ( K r a l j e v i I., 21,3) N o , z a p r a v o se misli na sasvim drukije naslijee koje mu ne smije p r e d a t i . To je Izabelu potaknulo na osvetu. Dala je prijetvoran nije htjela sam in v e o n o to iz njega proizlazi. Zato mu je dala neku vrstu prijetvornog

153

savjet kako

bi

kralja

razbjesnilo

protivljenje

toga

ovjeka. To se m o e v i d j e t i p r o i t a li se u Bibliji s l j e d e e m j e s t o : " A h a b s e v r a t i kui z l o v o l j a n i ljut z b o g rijei koje mu je rekao N a b o t Izraelac: ' N e d a m ti naslijea svojih otaca!' Legao je na postelju, o k r e n u o lice i nije o k u s i o kruha". ( K r a l j e v i I., 2 1 , 4 ) Misli mogao Takve in se da stvari dakle, je Ahab prestao u samo jesti ako jer nije pribaviti emo vinograd svojemu susjedstvu. istraimo na

razumjeti u

stvarne injenice u p o z a d i n i . Izabelin se o s v e t n i k i sastojao, prireivanju sveanosti koju e d o i i N a b o t i na kojoj e mu biti i s k a z a n e o s o b i t e poasti. On to nije m o g a o izbjei. D a n a mu je m o g u n o s t za djelovanje. N o , Izabela je i sama b i l a v i d o v i t a . S d r u g i m a bi l a k o i z i a o na k r a j , s njima bi lako o d m j e r i o snage, ali o n a ga je m o g l a upropastiti. P o d m e t n u l a je ubojice, to z n a i , kako je o p i s a n o u Bibliji, l a n e s v j e d o k e koji su r e k l i da je N a b o t h u l i o Boga i kralja. ( K r a l j e v i I., 2 1 , 13) Tako je Ilija kao vanjska fizika osoba bio mrtav, uklonjen iz svijeta. A h a b je sa svim o n i m e to j e p r e t h o d i l o i t o j e i s t i n s k i z a h v a t i l o s n a g e u dubini njegove due postavljen, recimo, pred neku vrstu sudbinskoga pitanja. U p r a v o je u t o m , za njega i z n i m n o m trenutku p o i n j a o neto slutiti. U toj m u s e s l u t n j i p o j a v i o Ilija p r e d k o j i m j e t a k o esto s t r a h o v a o te mu kroz viziju rekao to se ustvari d o g o d i l o . T o j e b i o d u h o v n i doivljaj. M o g l i bismo rei da je od Ilijine slike nakon njegove smrti s a z n a o da je ubivi N a b o t a u b i o N a b o t a - I l i j u . O v o posljednje t r e b a o je s a m o naslutiti, ali i p a k je n a z v a n u b o j i c o m . A u Bibliji n a l a z i m o zastraujue rijei k a k o s e t o m s l u t n j o m A h a b o s j e a o i s p r a z n i m u s v o j o j d u i j e r j e s l i k a u slutnji r e k l a : " N a m j e s t u
154

g d j e su psi l i z a l i N a b o t o v u krv psi e l i z a t i i t v o j u ! " ( K r a l j e v i I., 21, 1 9 ) , a za Izabelu je r e e n o : "Psi e prodrijeti Izabelu na zidinama Izraela" I., 21, 2 3 ) . Z n a m o d a j e t o b i l a j e d n a o d o n i h slutnji k o j e se ispunjavaju. kola i Kada je tako poslije Ahab otiao u rat su p r o t i v Sirijaca, njegovih istekla ranjen je u ga je rana. boju, krv je kapala iz Kad (Kraljevi

zadesila smrt. A kad je kasniji grada

p r a l i n j e g o v a k o l a , d o l i s u psi i l i z a l i k r v k o j a j e iz A h a b o v i h uinio razvoj Samadogaaja Jehua gospodarom

r i j e , I z a b e l a j e p o g o e n a d o k j e stajala n a p r o z o r u te je z a p r a v o pala kroz p r o z o r p r e d gradske z i d i n e , g d j e s u j e r a s t r g a l i psi. O v o s a m s a m o n a g o v i j e s t i o stoga to i m a m o p r e m a l o v r e m e n a da bismo u to dublje ulazili. Sada je to najmanje v a n o , a m n o g o je vanije o n o to slijedi. Onaj k o g a j e I l i j a - N a b o t o d a b r a o z a n a s l j e d n i k a m o r a o je sada i sam sazrijeti. N o , on je s a z r i j e v a o na drukiji nain. M o g l o bi se rei da je ueniku v e b i l o lake n e g o p r v o m e uitelju. raspolaganju I kao to smrti smrti stajala snaga do koje koje se su Njemu je na Ilija-Nabot prole kroz

v e v i n u o , bila m u j e n a r a s p o l a g a n j u Ilijina p o m o . ljudske djeluju osobnosti iz dveri svoje smrti duhovnoga svijeta sasvim na

o s o b i t o m s n a g o m , tako je sada i Nabot-Ilija n a k o n djelovao sasvim kako je na i osobitom sam Isus svojih snagom Krist Elizeja, otprilike djelovao nakon

uskrsnue

sljedbenika.

I l i j a - N a b o t m o n o je d j e l o v a o na Elizeja. A to to je Elizej sada p r o i v l j a v a o , p r o i v l j a v a o je t a k o e r kao unutarnji doivljaj vlastite due, ali takav koji je b i o p o v e z a n sa s n a g o m to je strujala iz Ilije i koja je nastavila d j e l o v a t i poslije n j e g o v e smrti na 155

o n e koji su mu bili o d a n i . Elizej je to p r o i v l j a v a o na nain da je pred njegovom duom, i nakon s v o j e s m r t i , i v o s t a j a o n j e g o v v e l i k i u i t e l j Ilija t e mu je rekao: "S t o b o m u izii iz Gilgala". O v d j e mogu tono citirati Bibliju koja 2, kae: "Kad je J a h v e u z n i o Iliju na n e b o , Ilija i E l i z e j su u v i h o r u izali iz Gilgala" "Gilgal" misli kroz tijela, na (Kraljevi II., 1 ) . O v d j e nije r i j e o m j e s t u . N i Biblija t i m e n e m i s l i n a m j e s t o . ne znai d r u g o doli "valjanje". T i m e se tehniki izraz: i smrt, prelazi Valjanje, iz prolaenje due unutar fizikoga tijela i v o t due

roenje

kad dua

jednoga fizikog

u drugo. To se z o v e Gilgal. Ne trebate se uditi ako iz d u h o v n e znanosti p r o i z l a z i d a Elizej t i m e t o j e u s v o j o j d u i p r o i v i o kroz kontemplaciju i predanost zapravo nije bio u z Iliju p o m o u snaga svoje f i z i k e p r i r o d e , n e g o p o m o u viih snaga, to z n a i da je s I l i j o m b i o u j e d n o m v i e m s v i j e t u . A Ilija m u j e o d r e d i o k o j e stupnjeve due. No, po kako je stupanj treba stalno stupanj mjesta kao proi mu je sve koja za vrijeme razvoja svoje to skretao dotle se kao pozornost na se nije u

teak put kojim m o r a proi. U z d i z a o se dok osjetio ne

sjedinjenim s d u h o m koji je strujao iz Ilije. Imena treba doslovnom spominju mjesta duevna Bibliji u shvatiti imena nego njihovu Kad,

znaenju,

stanja.

p r i m j e r i c e , Ilija k a e : S a d a i d e m u Beth-el E l i z e j si to p r e d o a v a kao v i z i j u koja je vie od v i z i j e . A kad ga Ilijin d u h o p o m e n e : D r a g i , o s t a n i o v d j e to n e z n a i nita d r u g o d o l i : R a z m i s l i ima l i d o v o l j n o s n a g e da n a s t a v i ii sa m n o m . U v i z i j i to i z g l e d a kao neto vie od o p o m e n e . Svi n j e g o v i u e n i c i -proroci, dakle, n j e g o v i k o l e g e u d u h o v n o m e stoje
156

pokraj

n j e g a o p o m i n j u i ga. O n i k o j i s t o g a t o s u moe

p o s v e e n i u t e i n j e n i c e z n a j u d a s e Elizej

u z d i i u vie regije u kojima mu g o v o r i Ilijin duh g o v o r e mu: "Danas ga nee moi slijediti. A zna li da e danas Gospodin uzeti tvojega gospodara od tvoje glave?" (Kraljevi II., 2, 3) N o , on im odgovara: "Samo utite", a Ilijinom duhu kae: "ivota mi G o s p o d i n o v a i t v o j e d u e , j a t e n e u o s t a v i t i ! " Dalje g o v o r i Ilija: "Sada m o r a m ii u J e r i h o n " . P o n o v i se i s t o . A t a d a Ilija u p i t a : " t o s a d a z a p r a v o h o e ? " E l i z e j o d g o v a r a , i to se n a l a z i u B i b l i j i , ali t a k o da s e m o r a i z v u i i z p r a v o g a i z v o r n o g teksta: " H o u d a s e u m o j o j dui m o j e m d u h u p r i d r u i t v o j ! " U Bibliji stoji p o g r e n o : " N e k a m i b u d e d v o s t r u k i d i o tvojega duha" (Kraljevi I I . , 2, 9 ) . To je, priblino, d u h o v n i s m i s a o o n o g a t o j e Ilija u o o d E l i z e j a : da on o i v l j a v a u d u b i n a m a Elizejeve due, da se o n d j e p r o b u d i o do p u n e svijesti vlastitom duom tako postavljen te da je Elizej s spram Ilijinoga

duha da n j e g o v a dua iz sebe same m o e objaviti I l i j i n e o d l u k e . T a d a Ilija k a e : " B u d u i d a m o e v i d j e t i m o j d u h sada k a d s e t r e b a m u z d i i u v i e regije, da ga m o e vidjeti kako se u z d i e u vie regije, p o s t i g a o si to to h o e i moja snaga ulazi u t e b e " . I g l e , E l i z e j u g l e d a k a k o se Ilija u z d i e "u v i h o r u p r e m a n e b u " , s a m o m u j e spao kaput, to z n a i , d u h o v n a s n a g a k o j o m s e Elizej t r e b a o g r n u t i . To je bila d u h o v n a vizija da spozna kako koja mu je pokazala i omoguila smije postati Ilijinim

n a s l j e d n i k o m . A d a l j e u Bibliji p i e : " K a d a ga v i d j e e djeca proroka, koja s u s e u p u t i l a p r e m a J e r i h o n u rekoe: 'Ilijin duh p o i v a na Elizeju' i p o o e mu ususret i bacie se p r e d njim na z e m l j u " . ( K r a l j e v i II., 2, 15) To nadalje z n a i da je u Elizeju rije
157

postala

tako

mona da je

on

bio

proet snagom

k o j u su p r o r o k o v i u e n i c i d o i v j e l i i k o d Ilije te su spoznali kako je duh Ilije-Nabota uistinu nastavio ivjeti u Elizeju. U to vezi u Ilije prije koji sa iz stvarnim dogaajima onoga metoda a koje iz doba ve e i proizlazi biti iz duhovnoznanstvenih predavanjima u proizlazi

prikazanih nadalje t o se

ovim

prikazivane prelio

impulsa

E l i z e j a k o j i je o b n o v i o i

u z v i s i o staru J a h v e - v j e r u . T i m j e d o g a a j i m a , k o j i su isprva, su ljudima svega u o n i m starim v r e m e n i m a , nisu mogli razumjeti njihovu bit bili razumljivi samo p o s v e e n i m a , s v o j s t v e n o to da ispriani na nain kako bi ih ipak m o g l i shvatiti te d j e l o v a t i na n j i h o v e due kroz p o r e d b e i p r i e o u d i m a . Iz o n o g a to je u najspiritualnijem smislu doista u d e s n o r a z v i l e su se biblijske p r i e o Iliji, E l i z e j u i N a b o t u . Z a o n e k o j i nisu m o g l i r a z u m j e t i k a k o j e j e d a n o d n a j v e i h i m p u l s a z a svjetski r a z v o j ovjeanstva mnogo najprije toga izvirao to j e iz navedenih u sebi, dua, to je koje reeno su u uskraeno vanjskome pogledu

morale

proraditi

p o r e d b a m a . Njima j e p r i k a z a n o u p r a v o o n o to j e i s p r i a n o i u Bibliji; da je Ilija i v i o u v r i j e m e kralja Ahaba, da mu se bog Jahve ukazao za v r i j e m e gladi te r e k a o : " P o i kralju A h a b u i kai m u : ' i v o g a mi G o s p o d i n a , Boga I z r a e l o v a p r e d kojim stojim, o v i h g o d i n a n e e b i t i n i r o s e n i kie, j e r j a t a k o k a e m ' " . ( K r a l j e v i I . , 17, 1 ) Z a t i m s e k a e : Bog j e r e k a o I l i j i : " I d i o d a v d e , o k r e n i s e p r e m a i s t o k u i sakrij s e n a potoku Kritu koji tee p r e m a Jordanu. Pit e i z p o t o k a , a g a v r a n i m a sam z a p o v i j e d i o da se p o b r i n u z a t e b e " . ( K r a l j e v i I . , 17, 3-4) T a k o s e d o g o d i l o . Kada
158

je

voda

presahnula,

Bog

je

Iliju

poslao

S a r e p t u . A " t r e e g o d i n e " Ilija j e m o g a o k r e n u t i na put, mogao je pristupiti kralju Ahabu i pred to sam v e n a t u k n u o prikazujui i n j e n i c e na o s n o v i duhovnoznanstvenih i pedeset Baalovih istraivanja proroka etiristo odluku. staviti

Zatim je u d o t v o r n o m slikom p r i k a z a n o to to se d o g o d i l o u stvarnosti kako sam v a m v e ispriao. P o t o m slijedi p r i p o v i j e s t kako je N a b o t u , koji je ustvari nositelj duha samoga Ilije, Ahab trebao oteti v i n o g r a d te kako je zatim Izabela prevarila N a b o t a . P r e m a o n o m u t o stoji u Bibliji n e m o e s e sasvim razumjeti kako bi to Izabela trebala izvesti s I l i j o m , j e r j e z a p r a v o r e k l a A h a b u : " U i n i t u Iliji o n o to je on u i n i o s t v o j i h e t i r i s t o i p e d e s e t p r o r o k a " j e r j e p r e m a Bibliji d a l a p o g u b i t i samo N a b o t a , d o k j e , u s t v a r i , to, d o d u e , n i j e d a n i t a t e l j Biblije n e e m o i i t a n j e m razabrati, dala p o g u b i t i n o s i t e l j a I l i j i n a d u h a . U Bibliji stoji s a m o da je Ilija u z n e s e n n a n e b o . O n a j e , d a k l e , Iliju p o g u b i l a n a o s o b i t nain kad mu je htjela uiniti o n o to je o n , p r e m a Bibliji, u i n i o s e t i r i s t o i p e d e s e t B a a l o v i h sveenika. razumjeti to nam Ukratko, samo ako duhovno imamo ih danas slike koje se mogu rasvijetlimo onime moe neposredno

istraivanje

pruiti iz svojih izvora. Potpuno istraivanja navesti vie sam suglasan da tovani sluatelji od

koji u o n o m e to p r o i z l a z i iz d u h o v n o z n a n s t v e n o g nisu mogli prepoznati pokuaju neto vie h i p o t e z e j e r u j e d n o m predavanju nije m o g u e dokaza bez predrasuda ispitaju prosuditi i z l o e n o , a da p o j e d i n a mjesta

i u s p o r e d e s o n i m e t o je o t o m u d a l a i t o u o p e m o e d a t i d a n a n j a z n a n o s t . D o t o g a se, d o d u e , n e m o e d o i bez d u h o v n o g istraivanja, ali m o e

159

se p o t k r i j e p i t i p o m o u vanjske znanosti i m o e se potkrijepiti vlastitim razumom. M o r a m o , dakle, rei: R a z m a t r a m o li osobnost p r o r o k a Ilije i n j e g o v o v r i j e m e , v i d i m o u najeminentnijem djeluju na smislu ljudske da se impulsi nikako i uzroci ne koji dogaaje iscrpljuju

u o n o m u to se vanjski p o k a z u j e i to je vanjska povijest sposobna prihvatiti, n e g o da su najvanija zbivanja ostvaruju dua ljude i u unutar u u ljudskih vanjski dogaanja i koja svijet, ona iz u koja se ljudskim duama ljudskih druge No,

djeluju

prelaze

njima nastavljaju

svoje djelovanje.

ako se u dananje v r i j e m e i ne m o e d o g o d i t i da o s o b n o s t , o kojoj se samo p o t a j n o g o v o r i l o , m o e i v j e t i u j e d n o s t a v n o m , s k r o m n o m e susjedu, a da se za to i ne zna, u stara je v r e m e n a to b i l o m o g u e . U p r a v o najjae, n a j i n t e n z i v n i j e s n a g e r a z v o j a o v j e a n s t v a djeluju na najskrovitiji nain. Iz toga v i d i m o d a j e p r o r o k Ilija z a o v j e a n s t v o u z n a t n o j mjeri uzdignuo i p r o r a d i o Jahve-misao, tako da njemu, a k o ga samo p o g l e d a m o u p r a v o m e svjetlu, moramo pripisati o v o v a n o , bi ispitivanje to se do iz dovelo epohalno djelo za da a otuda i na to ovjeanstvo. Daljnje pada to se svjetlo je pokazalo dogodilo, osnivanja duha su to su na o n o

zatim

kranstva.

Otuda m o e m o uoiti v r l o vanu injenicu da takvim razmatranjem a koji zato pribliavamo na r a z v o j takav Stoga izvrili temeljima i ovjeanstva, utjecaj ako ne i m p u l s i m a koji utjecali

i dalje djeluju sve do u nae d a n e . r a z u m i j e m o to se d o g a a l o u

prolosti,

n e e m o m o i razumjeti ni o n o to se d o g a a u sadanjosti.
160

N o , o najvanijim stvarima ne m o e

nas i z v i j e s t i t i vanjska, f i z i k a p o v i j e s t , koja p o t j e e iz vanjskoga svijeta ve i za povijest vrijede G o e t h e o v e rijei koje se m o g u i z g o v o r i t i s m a l o m p r o m j e n o m smisla o n e iste G o e t h e o v e rijei to se o d n o s e na n u n o s t spoznavanja duha u p r i r o d i p r o d u b l j i v a n j e m ljudskoga duha, istraivanjem koje se m o e p r o v e s t i samo u skrivenim temeljima due. A na na primjeru proroka nebu Ilije i njegova vremena, se duhovnom ovjeanstva, obistinjuju

izmijenjene G o e t h e o v e rijei: Tajanstveno na danjem svjetlu sadanjosti,

Povijest si ne da oteti v e o . A to se t v o m e d u h u ne m o e objaviti, To ne moe iznuditi, ni iz pergamenata A niti iz z n a k o v a upisanih U mjed, glinu i kamen.

161

KRIST I D V A D E S E T O S T O L J E E
T k o je u dananje v r i j e m e stekao i m a l o uvida u d u h o v n i i v o t , n e e m o i zanijekati d a pitanje ko je e biti p r e d m e t o m dananjeg p r e d a v a n j a treba o b u h v a t i t i najire p o d r u j e , i to, m o g l i b i s m o rei, upravo ustvari, vie sa z n a n s t v e n o g izgleda da se stajalita. u unutar S druge kojega strane, sve pitanje dananje vrijeme

prihvaa

svjetonazor

p o v e z a n o s Kristovim i m e n o m z a p r a v o nema svoje p r a v o mjesto. Predavanje o d r a n o prije n e k o l i k o tjedana o podrijetlu ovjeka te o n o koje je uslijedilo k a o nastavak, o p o d r i j e t l u i v o t i n j s k o g a s v i j e t a a m o e m o p r e t p o s t a v i t i i o n a o biu koje se o z n a a va K r i s t o v i m i m e n o m vjerojatno su pokazala da se u svako doba, u svjetlu i Vidjeli ovjeka koji za pa i u n a e d a n a n j e , uvrijeenog smo kako miljenja ve kod temeljna te naina o pitanja kreu k a o t o j e p i t a n j e p o d r i j e t l a o v j e k a i si. shvaanja primjerenih teoretsko odreenom pitanja shvaanje, proizlazi protu

osjeanja vremenu. podrijetlu

zapravo nae

svjetonazor rjei

suvremenike u osnovi rezultatima

iz u v r i j e e n o g miljenja, istinskim, pravim

uzevi,

znanstvenih

istraivanja, a u p r a v o se kroz to pitanje pokazuje d a s e d u h o v n o z n a n s t v e n i o d g o v o r i koji p o d r i j e t lo ovjeka ne svode na izvanjske, fiziko-osjetilne ve u na duhovne skladu. i oblike, No, podudaraju te se s s istinskim stoje drugdje danas rezultatima punom prirodne znanosti moda njima

nigdje

tako i z r a z i t o ne javlja nesklad i z m e u i z g r a e n o g svjetonazora uvrijeenog miljenja, koji vlada m e d u ljudima u najirim krugovima, te o n o ga to bi z n a n o s t n u n o m o r a l a u t v r d i t i kao kad
163

se

govori

o od

Kristu, stupanja

vjerojatno pitanja Kristova je

stoga pokreta

to je u

rije

0 jednom Ustvari, povijest od

najveih

shvaanja

svijeta. svjetsku

ovjekova

mogunost

predoavanja

Kristova bia uvijek p o p r i m a l a o n o oblije kojemu se m o g l o p r i l a g o d i t i o d r e e n o d o b a ili, m o e se tovie rei, k o j e m u su se m o g l i p r i l a g o d i t i ljudi koji su se t i m e b a v i l i . U stva u t i m p r v i m s t o l j e i m a n a k o n ulaska kran svjetsku p o v i j e s t , unutar o d r e e n i h idejnih

1 d u h o v n i h pravaca n a z v a n i h g n o z o m , r a z v i l e su se g r a n d i o z n e i silne ideje o biu n a z v a n o m Krist. Te su se gnostike ideje samo razmjerno kratko m o g l e zadrati na o p e n i t i m p r e d o d b a m a Krista koje su se, m o g l i b i s m o r e i , p r o i r i l e k a o p o p u l a r n e , d a b i p o t o m postale sadrajem crkvenoga pokreta. Pouno je sa samo n e k o l i k o rijei ukazati na g r a n d i o z n e id e j e o Kristu koje su se u p r v i m stoljeima kranstva r a z v i l e k a o g n o s t i k e i d e j e , ali n i k a k o s t o g a t o s e pojmovi koje duhovna znanost neprestano iznosi o K r i s t u b i l o na k o j i n a i n podudaraju s gnosti-

kim idejama. T o t v r d e s a m o o n i koji s u z b o g svoje duhovnoznanstvene nezrelosti potpuno nesposobni istinski r a z l i k o v a t i s t v a r i k o j e p r u a d u h o v n i i v o t . Suvremena duhovna znanost, o ijim emo ide jama veeras, iako kratko, razgovarati, u m n o g o m e n a d i l a z i s v e o n o t o j e s t v o r i l a stara g n o z a p r v i h stoljea k r a n s t v a . M o d a e , m e u t i m , b i t i u t o l i k o z a n i m l j i v i j e s n e k o l i k o rijei ukazati na te g n o s t i k e ideje. pravca, Ima, ali svakako, je mnogo gnostikih barem stajalita, na jedan, m n o g o raznolikih osjenanja unutar toga d u h o v n o g potrebno ima rei. ukazati n a j v a n i j i koji n a j v i e p o d s j e a n a o n o to d u h o v n a znanost danas
164

M o e se kazati: Stara g n o z a u p r v i m stolje ima kranstva, izilo prema na svemu u to je tada u ima kranstvu vidjelo, poetku

n a j d u b l j i , n a j z n a a j n i j i p o j a m K r i s t o v a bia, j e r z a nju j e K r i s t o v o b i e v j e n o i n i j e s a m o p o v e z a n o s cjelokupnim razvojem ovjeanstva nego i uope s k o z m o s o m , s i t a v i m r a z v o j e m svijeta koji o k r u u je jo jo, u se od do ovjeka. se sasvim mogli ovjek isto vanjsko Glede vratiti lebdi bismo tijekom duhovnog bia u do rei, pitanja o v j e k o v a podrijetla onog nije ruho. njegova oblija koje se duhovnim visinama, uivjelo, Vidjeli razvoja, koje moramo

utjelovilo smo kako polazei spustio dananjim

materijalno

zemaljskoga oblika, koje

malo-pomalo

zgusnutog

oznaavamo

o v j e k o m te kako samo uvrijeena materijalistika miljenja, uenjem o r a z v o j u k o j i m ovjeka slijede unatrag, d o l a z e do vanjskih ivotinjskih oblika, d o k d u h o v n a z n a n o s t d o l a z i d o o b l i k a koji s u sve v i e nalik d u h o v n o - d u e v n o m e te naposljetku p o t p u n o ukazuju na o v j e k o v o d u h o v n o p o d r i j e t l o . Ve je i stara g n o z a t r a i l a K r i s t o v o b i e u r e g i j i u k o j o j j e ovjek l e b d i o prije n e g o l i je p r i h v a t i o materijalno postojanje, gdje je jo osjeao da se nalazi samo medu duhovnim biima i d u h o v n i m injenicama. H o e m o li je ispravno razumjeti, m o r a m o rei da je prema njezinom shvaanju, d o k se ovjek dalje razvijao u i iao k tomu da se u njegovo istim duhovnoduhovnim mogli -duevno bie opae tjelesnim o v o j e m kako bi ulo materijalni slijed razvoja, svjetovima ostalo postojati Kristovo bie,

b i s m o r e i , k a o j e d a n s t a r i o v j e k o v d r u g k o j i se, m e u t i m , nije s n j i m e spustio u materijalni svijet t a k o d a j e o v j e k p r e m a s h v a a n j u t e stare g n o z e

165

prolazio te je, Dok nosti, ji je iste je

razvojem ovjek svoj

unutar razvoj bie, t a k o da

materijalnoga trebao i prolazio se i u

svijeta

dakle,

unutar njega,

napredovati. materijalu regi koje kojoj

K r i s t o v o je

meutim, kao

ostalo

duhovnosti, trebalo

u vrijeme regije

ovjek ve nije

proivljavao traiti U

povijest one koje

Kristovo

bie istoj kao vaan

unutar

ovjek pripada kao osjetilno-fiziko bie, n e g o u duhovnosti. trenutak vremenu oznaavamo osobito ovjeanstva, ishodite kranstva razvoja gnoza je vidjela zemaljskog

n a i m e trenutak u kojemu je iz d u h o v n i h svjetova, d o k je o v j e k v e b i o sputen u m a t e r i j a l n i svijet, K r i s t o v o b i e , n a k o n to s e s u z d r a l o o d v l a s t i t o g a r a z v o j a , u l o u f i z i k o - o s j e t i l n i s v i j e t da bi u n j e m u djelovalo kao impuls. Iz gnoza bia toga se odmah silazak namee jednog pitanje: isto Kako je zamiljala duhovnog unutar o Isusa iz

u razvoj

ovjeanstva? predoavala kako je oznaila

G n o z a si je su povijesna

vjeanstva j e d n a o s o b i t o razvijena i n d i v i d u a , koju istraivanja kao Nazareta, t o l i k o s a z r e l a da su se u n j o j u odre

e n o m t r e n u t k u stekli uvjeti za to da n j e z i n a dua i z d u h o v n o g a svijeta m o e n e p o s r e d n o p r i m i t i o n o to ljudi prije iz duhovnoga svijeta nisu mogli n e p o s r e d n o primiti. Ona, dakle, g o v o r i o v r e m e n u u k o j e m u se dua j e d n o g o d a b r a n o g o v j e k a m o g l a osjeati z r e l o m da u sebe p r i m i Krista, b i e koje do tada nije b i l o p o v e z a n o s r a z v o j e m o v j e a n s t v a . U Bibliji j e g n o z a i s t r a i v a l a p r i k a z sputanja K r i s t o v a bia u r a z v o j ovjeanstva kroz d o g a a j , koji b i s m o danas m o g l i n a z v a t i s i m b o l i k i m , a koji je nastupio I v a n o v i m krtenjem na Jordanu. T i m se krtenjem
166

s Isusom iz Nazareta d o g o d i l o neto osobito. Do gnostikih predodbi li m o e m o doi istinski uvesti u ivote pokuamo li brojnih miljenja u duu, ljudi, ve ne tre razmisliti o sljedeem: Promotrimo ali ne pomou koje nas onoga nuci, danas moe uvrijeenog

duboko kojima

m o e m o p o r e i da u njima znameniti dogaaji

postoje pojedini ljudi

osjeaju

kao da se nalaze na prekretnici vlastitoga i v o t a te s i k a u : S o b z i r o m n a s v e t o s a m d o sada p r o i v i o i iskusio, o v o sada mi se ini kao p r i k a z n o v o g a i v o t a . Do p r o v a l e takvih osjeaja m o g l o je d o i zbog nekog osobito duboko bolnog dogaaja ili n e k o g i v o t n o g iskuenja. N e m o e m o p o r e i d a z a brojne ljude postoji neto p o p u t prekretnice, p o p u t n e e g a to m o e m o n a z v a t i o b n o v o m ili b u e n j e m sasvim osobitih snaga u d u e v n o m i v o t u . Shvati li se takav dogaaj kao e l e m e n t a r n i poetak gnostike p r e d o d b e o t o m u to se d o g o d i l o s I s u s o m iz N a z a r e t a u v r i j e m e I v a n o v o g krtenja na Jordanu, ne o dobiva se predodba neega o neemu novog, to to obino dotad u kroz i v o t n a iskuenja n a d i r e u ljudske due, v e probijanju sasvim c j e l o k u p n o m r a z v o j u o v j e a n s t v a nije m o g l o biti p o v e z a n o s j e d n i m ljudskim i v o t o m . I to to je niknulo ivotom u dui koji je u Isusa iz Nazareta, t o je u njega ulo kao sasvim n o v o i kao neto unutarnje i v j e l o postao ishoditem itave svjetlu, to to je u kulture nutrinu pokrenute novom

Isusa i z N a z a r e t a d o n i j e l o t a k a v i v o t , n a z v a l a j e gnoza Kristom. N o , time je gnoza takoer uvidjela d a s e s K r i s t o m , k o j i s e n i k a k o nije m o g a o p r o n a i u p o j e d i n o m v a n j s k o m ovjeku n e g o u o n o m u to je u vanjskom ovjeku jo postojalo kao o s o b i t o
167

unutarnje bie, u ovjeanstvo p r o b i o n o v i impuls, impuls za neto ega Isus prije iz nikada Nazareta nije bilo, jer triju u p r a v o o n o to je tijekom

g o d i n a od I v a n o v a krtenja n o s i o u sebi prije nije bilo p o v e z a n o s ovjekovim razvojem. T i m e s m o o t p r i l i k e staru g n o s t i k u p r e d o d b u Krista prikazali o n a k o kako je m o e m o shvatiti jer nam se ona, m o g l i bismo rei, u svojim e l e m e n tima pokazuje v e i o n d a kad se u dui pojedi nog ovjeka d o g o d i neki v a a n p r e o k r e t . U p r a v o je m o d e r n o m ovjeku o s o b i t o teko shvatiti da je s n e t o m opisanim dogaajem p o v e z a n o neto od povijesne od neto to vanosti moemo za cijelo ovjeanstvo, da je teitem neto temeljne povijesne vanosti, nazvati time dano cjelokupnog

razvoja ovjeanstva. Za tu gnostiku p r e d o d b u , iako se ona m o e usporediti i s p o n e i m od o n o g a to je p r i k a z a n o u o v i m p r e d a v a n j i m a iz d u h o v n e znanosti, m o e se rei da je z a p r a v o bez obzira na to k a k o se m i s l i l o o r e a l n o s t i v e l i a n s t v e n a , silna a predodba, i o razvoja u s jedne kojemu zahvaa nije imalo mogla stoljea strane o jer u impuls Kristovu biu, ovjeka iz duhovnog povijesnog popularna. razvoja nadalje, razliite zatim biu ovjeka postavlja tijek postati

unutar svijeta

neposredno nikako tko si

nastajanja. S t o g a u o p e nije u d n o t o t a g n o s t i k a predodba Jer, tko onaj si razjasni znaenja due te

ovjeanstva od prvih razjasni

kranstva

stanja o v j e k o v e

o d n o s e socijalnoga ivota, bez daljnjega e prizna t i d a j e t a k v a p r e d o d b a n o e n a p l e m e n i t o u koja sasvim to dananji

168

sigurno

nije

bila

popularna. samo Kada je

Da

b i s m o si na o takvoj

objasnili,

p o t r e b n o je ivot.

baciti rije

pogled

duhovni

p r e d o d b i kakvu smo u p r a v o okarakterizirali kao gnostiku, v e i n a e ljudi rei: To je apstrakcija, s m i o n o sanjarenje. zbilja, neto to No, nama je blisko, potrebna realna neto to moe nam je

n e p o s r e d n o z a h v a t i t i u na realni i v o t . Danas o n o to s m o u p r a v o o k a r a k t e r i z i r a l i kao g n o s t i k u predodbu jer su ljudi jo jo uvijek uvijek smatraju jako apstrakcijom od toga istinsku zapravo daleko

da predosjete

mnogo vee

zadovoljstvo, nalazi

konkretnost u o n o m e

to se

u duhovnim

p r e d o d b a m a s o b z i r o m n a o n o to v e i n a l j u d i n a z i v a o i t i m , k o n k r e t n i m i istinski s t v a r n i m . K a d a to ne bi b i l o t a k o , l j u d i ne bi ni u u m j e t n o s t i t e i l i samo n e e m u to m o g u vidjeti o i m a i d o h v a t i t i rukama te emu se talentima opisati se osim kao neto apstraktno odbijali u duhu je, u moraju uzdignuti u due. naravno, nekoliko svijetu koju koji je su poteza razvila si ljudi na se popularnom predodbe Nazareta, sve o n o unutarnjim

Nemogue kako

p r e d o d b a o Kristovu biu. N o , m o e se rei da neposredne o Isusu iz izgradili roen

udesan nain, koji je na m n o g o b r o j n e naine s ljubavlju p r i l a z i o ljudima ( t a k o se n a p o k o n o d v i jala p o v i j e s t n j e g o v a d j e t i n j s t v a ) , koji j e o n d a z a cijelo ovjeanstvo doao kao ljubljeni Spasitelj m o r a se r e i da je u z a s v e o s j e a j e i o s j e a n j a k o j e su l j u d i s l j u b a v l j u s m o g l i za t o g a S p a s i t e l j a , ipak stoljeima i v i o i o d j e k p r e d o d b e Krista kao bia koje je bilo utjelovljeno u ovjeku Isusu i z Nazareta. I unato o n o m to je, r e c i m o , vanjska p o v i j e s t p r i a l a o i v o t u Isusa i z N a z a r e t a , j o u v i j e k s e p o g l e d u z d i z a o p r e m a j e d n o j v e l i k o j tajni, prema neizmjernom misteriju, prema misteriju
169

k o j i j e u p r a v o t a d a , d o k j e Isus i z N a z a r e t a i a o Zemljom, tu o s o b u p r i k a z i v a o n a d l j u d s k o m , a to nadljudsko n a z v a o je Kristom. Osim toga, m o g l o bi s e r e i , d a t o s u s e ljudi v i e p r i b l i a v a l i n o v i j e m dobu, osjeali su se sve nesposobnijima prihva titi s m i o n u i d e j u t a k v o g a K r i s t a p o p u t g n o s t i k o g a Krista, tako da v e u s r e d n j e m vijeku v i d i m o kako se znanost, takorei, usuuje g o v o r i t i s a m o o vanj s k i m o s n o v a m a svijeta, o o n o m u to s e d o g a a p r e d osjetilima i o n o m u to iza osjetila lei nost se nije osjeala p o z v a n o m kao neka u one v r s t a s v i j e t a p r i r o d n i h z a k o n a . N a s u p r o t t o m u , zna prodrijeti f a k t o r e , u o n e i m p u l s e koji s u k a o n a j v i i d u h o v ni impulsi zahvaali u razvoj ovjeanstva. T a k o je srednjovjekovno kao i shvaanje pitanje ovjekova u koji podrijetla, pitanje razvoja ovjeka

zahvaa Kristov impuls smatralo p r e d m e t o m vjere, a sve je to i n a d a l j e t r e b a l o figurirati k a o vjera uz o n o to su t r e b a l e biti z n a n o s t i spoznaja, koje su trebale ostati o g r a n i e n e samo na nie p r e d m e t e svjetskoga poretka. b i l o z a n i m l j i v o prikazati kako su se stoljea nadalje unutar u ovjeanstvu sve ovog "dvostrukog odnosi Sada bi od esnaestog vie

zaotravali

knjigovodstva" kojim se nain spoznaje htjelo ogra niiti na stvari n i e g a reda, a sve to se o d n o s i l o na duhovne izvore i pitanja duhovnoga razvoja htjelo se dodijeliti vjeri. To danas, m e u t i m , ne m o e b i t i naa z a d a a . R a d i j e e m o p o k a z a t i k a k o j e u d e v e t n a e s t o m s t o l j e u c i j e l i tijek r a z v o j a v o d i o t o m u d a se, b a r e m u n a j i r i m k r u g o v i m a , t a k o r e i , p o t p u n o i z g u b i l a svaka istinska ideja Krista. N o , u u i m s e k r u g o v i m a k a o daljnji r a z v o j stare g n o s t i k e ideje z a d r a l o o n o to m o e m o n a z v a t i d u b o k i m
170

u v i d o m u Kristov impuls. U d e v e t n a e s t o m stoljeu, meutim, Krista stvenu, shvatila boansku temeljan kao ljudi. stare je te u irim krugovima, da ga se pa i znanstvenona osobu -teolokim, dolazi do odstupanja od pravoga pojma pokuaja ogranii gotovo je u svih Isusa i z N a z a r e t a , p r i k a z u j u i ga, istina, k a o j e d i n o d a b r a n u o s o b u koja j e uvjete nain, koji razvoja ovjeka se prirodu i najdublje unutarnju sebi na ustvari ostalih mjesto ovjeanstva, nosila iznad "ovjeka"

ali ipak kao izdignuo od

ovjeka

T a k o je,

devetnaestoga

stoljea,

k r i s t o l o g i j e z a u z e l o n e t o to m o e m o naz vie postajalo nepovjerljivo prema svemu

vati i s t r a i v a n j e m Isusova i v o t a , istraivanje koje sve t o j e u o s o b i Isusa i z N a z a r e t a t r e b a l o i v j e t i k a o b o a n s k i sadraj i k o j e je h t j e l o v j e r o v a t i da u Isusu iz Nazareta p r e d s o b o m ima tek j e d n u o d a b r a n u ljudsku i n d i v i d u u . T a k v o j e s h v a a n j e s v o j v r h u n a c d o s t i g l o u djelu A d o l f a Harnacka* "Bie kranstva" ( Wesen des Christentums) i slinim nastojanjima u istraivanju Isusova i v o t a koja se danas pokazuju u najrazliitijim nijansama. T r e b a samo u p o z o r i t i na to to nim se u najnovije vrijeme upravo u A postiglo ozbilj istraivanje udubljivanjem takvo

Isusova ivota.

tim najnovijim zbivanjima pri

pada i o n o to o v d j e treba rei, na to treba upo z o r i t i s a m o s n e k o l i k o rijei; da m e t o d e koje su primijenjene diti u u d e v e t n a e s t o m stoljeu k a k o bi kranskog raunanja se, takorei, p o v i j e s n o d o k a z a l o to se t r e b a l o d o g o poetku vremena, u o p e nisu d o v e l e d o p r a v i h r e z u l t a t a . Bilo k a k v o * A d o l f Harnack, (1851.-1930.), njegovo djelo Wesen des Christentums objavljeno je 1910. godine u I.eipzigu.
171

r a z m a t r a n j e o v i h z a m i s l i o d v e l o b i nas p r e d a l e k o . T k o , m e u t i m , dublje z a e u o n o to je u i n j e n o u novije vrijeme, znat e da se pokualo uobiajenim sredstvima te naega vanjskoga kranskog povijesnim dokazuje osobe vanjskim Isusa materijalistikog N a z a r e t a na ivota, jer ne postojanja zavriti duhovnog sredstvima morao iz istraiva ishodi ali ove da je osobe da se nja p o s t a v i t i o s o b u takav se pokuaj Isusa i z

dokazivanja

vanjskim inae Postojanje potvrditi

kako moe

priznanjem: sredstvima. tj. d a

Nazareta tvrditi

materijalistikim moe

To ne znai da se

suprotno,

o n n i j e i v i o , ali h o e l i s e d o k a z a t i i v o t Isusa i z Nazareta, to se ne m o e uiniti o n a k o kako se inae povijesnim sredstvima dokazuje postojanje j e d n o g A r i s t o t e l a ili Sokrata ili A l e k s a n d r a V e l i k o g . I ne s a m o to, u n o v i j e su v r i j e m e istraivanja na t o m podruju samo bi se ila u sasvim od se suprotnom knjiga u i smjeru. Treba uzeti jednu kako VVilliama vrijeme isprave dolazi Benjamina ozbiljnim koje do se toga

Smitha* koje je o b j a v i o D i e d r i c h iz Leipziga, da vidjelo u na nae zalaenjem odnose biblijske druge

kranstvo

ponovno

da te isprave z a p r a v o u o p e ne m o g u g o v o r i t i o o n o m u za to se tako d u g o u d e v e t n a e s t o m stolje u v j e r o v a l o da g o v o r e . Ljudi su htjeli na o s n o v i

William javljena Jesus.

Benjamin u Jeni Vorstudien

Smith, 1911. zur

(1850.-1934.), godine: Die "Der

djela

obdes Lehre i

vorchristliche

Entstehungsgeschichte urchristliche mit Jena "Ist der

Urchristentums", widerlegt? Arthur Eine

"Ecce

Deus.

des reingttlichen Jesus", Drews: "Die

'vorchristliche Jesus' Weiner', 1911.

Auseinandersetzung Christusmythe",

172

filolokih

ispitivanja

biblijskih

ostalih

isprava

r e k o n s t r u i r a t i i v o t Isusa i z

Nazareta,

ali o n i su

naposljetku pokazali neto sasvim drugo. Tijekom pokuaja da se sa s v o m z n a n s t v e n o m savjesnou, sa svim probranim sredstvima ondje rekonstruira doista "Isu ti na sov i v o t " kranski p o k a z a l o se da te biblijske isprave, dokumenti, gdje stoje

k r a n s k o m tlu, u o p e n e g o v o r e o " o v j e k u " Isusu iz Nazareta. T a k o v i d i m o da vanjsko istraivanje mora rei: Dokumenti uope ne g o v o r e o ovjeku Isusu iz Nazareta ve g o v o r e o Bogu. U nae vrijeme pred sobom i m a m o udnovatu anomaliju d a m a t e r i j a l i s t i k o i s t r a i v a n j e t v r d i : P o g r e n o ste zakljuili mislite li da se kranske isprave o d n o s e n a o v j e k a Isusa i z N a z a r e t a . O n e nas, uvjeravaju i znaenje A nju nije kako evanelja samo li to ako se naprotiv, go i ostali dokumenti na ishoditu

v o r e o Bogu te da sve to je i s p r i a n o ima smisao kranstva shvaa Isusu g o v o r i o Bogu. krajnje udno? li Prema naega vremena, i taj isti hoemo govoriti o pravac

iz N a z a r e t a , m o r a m o g o v o r i t i o Bogu! N o , to isto shvaanje Bogu, ne tomu, postao su kao zije! ljudi moe istraivaki u jednom prema On je to to znai u j e d n o m i s t o d u h o v n o m biu, uoiti za u nikakvu poezijom osjeajni realnost. to je, Krist istom unijeli suvremeno istraivanje? kao ideju,

ovjeanstva, impuls

neto

povijest samo

samo fanta

stvaralaki

socijalne

Prema najnovijim

povijesnim istraivanjima,

Krist nije postao stvarnost v e neki izmiljeni Bog. Naravno, hoemo li se izraziti suhoparno, m o e m o rei: Sve to o d v o d i povijesno istraivanje neemu to mu n i m a l o ne koristi, j e r to e s u v r e m e n o m
173

istraivanju Ono

Bog

kojega o n o da

uope

ne

vjeruje?

samo

dokazuje

biblijski

dokumenti

g o v o r e o n e k o m b o g u , ali sve d o k ga svrstava u p o e z i j u , s n j i m e n e m o e nita z a p o e t i . Suprotstavimo ono koje Tu vas anstvo als kao mystische duhovna njegovo mjesto. m o r a m uputiti mistina Tatsache). na svoju knjgu te "Kr knjige injenica" Osnovni jo (Das Christentum sada tom injeninom treba stanju na znanost postaviti

smisao jednom

z a p r a v o nije p o t p u n o s h v a e n . S t o g a s a m u p r e d govoru je o drugom da se izdanju povijest pokuao povijest jer skrenuti p o z o r n o s t na o n o o e m u je rije. Rije tomu ovjeanstva, svijeta p o t p u n o ne iscrpljuje u u o b i a j e n i m prika zima vanjske impulsi, povijesti, vanjskih koje dokumenata, moramo u razvoj ovjeanstva posvuda zahvaaju d u h o v n i duhovni faktori oznaiti u p r a v o k a o d u h o v n a b i a . P o s t a v i m o li, n a s u p r o t t o m u , c j e l o k u p n o p o v i j e s n o s h v a a n j e svijeta k a k v o , primjerice, zastupaju L e o p o l d v o n Ranke* i ostali, m o r a m o rei: Najvie do ega se vinula povijesna znanost jest to da o n a o p o v i j e s n i m idejama g o v o r i na n a i n da u tijek razvoja ovjeanstva koji se odvija preko naroda i drava, recimo, zahvaaju

vanjske, apstraktne ideje. To je o n o najizvanjskije u to se vjeruje. N o , ni p r e m a shvaanju p o v i j e s n i h pisaca ideje nisu n e t o to razvija snagu, t o iri m o . Kad ideje koje uviru u ljudske due ne bi b i l e izraz stvarnih impulsa koji n e v i d l j i v o , nadosjetil n o v l a d a j u s v i m p o v i j e s n i m n a s t a j a n j e m , c i j e l i ti jek razvoja ovjeanstva, kad bismo ga povijesno

* Leopold von Ranke (1795.-1886.)

174

istraivali, b i o bi lien duha, z a t o to se iza o n o ga o e m u g o v o r i vanjska p o v i j e s t n a l a z i jo i to to se moe dokuiti samo sredstvima duhovne koja su znanosti, nadosjetilnim istraivanjima, kako se

v e bila i bit e p r i k a z a n a u o v o m p r e d a v a n j u . I ovdje bih m o g a o pokazati to se jasno u duhovnom je jo to starim danas pokazao razvoju to u osnovi kao su kranski im to se u puls p o v i j e s n o smjestio u r a z v o j o v j e a n s t v a t i m e nastavak o n o g a zapravo ovjeanstva uzevi odigravalo misteriji

misterijima.

bili,

slabo

razumljivo. vremenima tko u u pu ona neto iza

i m e su misteriji svih tem kav

u starim predkranskim moe due razumjeti duu kao samo

pridonosili d u h o v n i m osnovama razvoja onaj duhovne koji to znanosti zagleda

naroda razvoj

moderne

preobraava

to je v e i o v d j e ee s p o m i n j a n o , u i n s t r u m e n t opaanja neega duhovni svijet stoji osjetilnoga. Znamo da se ovjek danas, na odre eni nain ivljavanja, potpuno ogranien moe uzdignuti do na svoju nutrinu, odreenih viih sasvim povuen u intimnosti svojih duevnih do oblika svoga d u e v n o g a bia tako da to d u e v n o bie i v i u d u h o v n o m svijetu kao to ljudsko bie u t j e l o v l j e n o u tijelu i v i u f i z i k o m svijetu. Duhovnoznanstveno dakle, nja u pokazuje duhovni da svijet je razmatranje ta mogunost isto da istom ula ni u povijesti, uzdiza razvoj koji unutarnjeg, na

putem vremena, ve u

intimnog nain moe tih nije

duevnog postojala

razvoja

ovjeanstva Dok se

tijekom

starim

vremenima. svojih vlasti to u

175

d a n a s dua, ostajui slobodno do vinuti

unutar sebe same, gledanja,

potpuno

pomou

mjera

duhovnoga

p r e d k r a n s k i m v r e m e n i m a u g l a v n o m nije m o g l a , ve je bila upuena na o d r e e n e mjere s njom poduzimane u misterijskim koje su svetitima.

H o e m o li ukratko skicirati to su u m i s t e r i j s k i m h r a m o v i m a , koji su u s t a r o m smislu bili o n o to danas smatramo d u h o v n i m uilitima, njihovi v o e inili s duama, to je p o b l i e p r i k a z a n o u m o j o j knjizi "Kranstvo als kao mistina Tatsache), injenica" moemo (Das to Christentum mvstische

s a e t o i z l o i t i n a s l j e d e i n a i n . Dua s e p o m o u vanjskih mjera oslobaala svoje tjelesnosti. stanju s l i n o m sna. ne znanosti, leati u snu, u Dana joj je m o g u n o s t da se o d r e e n o v r i j e m e nalazi u a ipak sasvim r a z l i i t o m od skladu s rezultatima duhov Kada danas,

p r o m a t r a m o s t a n j e sna, m o r a m o s i dok zapravo duhovno-duevna

zamisliti kako o v j e k o v a vanjska tjelesnost ostaje krevetu j e z g r a o v j e k o v a bia postoji izvan o n o g a to je ostalo u krevetu. M e u t i m , snage, p r a v o unutarnje bie su ove tako a duhovno-duevne slabog intenziteta ovjekovu jezgre, da u stanju sna nastupa gubitak jezgru

svijesti,

duhovno-duevnu

obavija tama. M j e r e koje su u starim m i s t e r i j i m a p o d u z i m a n e s o v j e k o v o m d u o m bile su takve da je su pod ve utjecajem stekle u neku drugih, naprednih posveenje, sna, ali osoba dua tako koje do je da misterijsko vrstu

vedena

stanja

i s t o d o b n o izotrila i ojaala svoje unutarnje snage na nain da je svoje tijelo ostavila u spavajuem, smrti slinom stanju, dok je svojim duevnim postojanjem za o d r e e n o vrijeme mogla gledati u d u h o v n i svijet, d a k l e , svjesno p r o v o d e i i v o t u snu m o g l a s e o s v j e d o i t i to j e o n a k a o g r a a n i n d u h o v n o g a svijeta. K a d je z a t i m jedna takva dua
176

nakon stanje, je dua

nekog vremena u njoj zatim duh

vraena

obino tijela,

ljudsko i takva kao

bi se j a v i l o sjeanje na o n o to je izvan svojega pred o mogla te istupiti narodom

proivjela opaajui proroki

svjedoiti

postojanju

duhov

noga svijeta i v j e n o m

trajanju o v j e a n s t v a . T i

me je o n a s u d j e l o v a l a u i v o t u u d u h o v n o m e . U m i s t e r i j i m a su bili o d r e e n i p r o p i s i k o j i m a se dua dugo svojim stare tijekom bi svojega ivota starih morala pokoravati, mjesta a njima zatim voe misterijskih

posredovanjem mudrosti koje

pridodale pitanje: nam su

posljednji in. Odakle potjeu ljudskog tijekom

P o s t a v i m o si, d a k l e ,

razvoja prenosili narodi diljem Zemlje, o svojem b o a n s k o m p o d r i j e t l u i v j e n o s t i ljudske due? Iz duhovne mudrosti znanosti potjeu mora od proizii koji su odgovor: Stare ili, onih posveeni

mogli bismo rei, inicirani, kako s m o to v e opisali. Te su mudrosti, m e u t i m , poseban snu kim dano nain. je u Ono to su izile na v i d j e l o na u tim misterijskim i svakoja

mjestima doivljavali inicirani kao u n e k o m i v o m mitovima, prikazima i legendama priama. slikovitim Mitologije

se, n a r a v n o ,

razumiju samo ako se l i k o v i koje u

n j i m a s u s r e e m o shvaaju k a o s l i k o v i t o o b l i k o v a n j e n e e g a t o s u p o s v e e n i c i u m i s t e r i j e g l e d a l i tije kom odnos vidjeti profani koji su svojega prema neto svijet, se posveenja. starim to je, to bi Hoe li se uspostaviti mora vanjski oni religioznim ustvari, mogli uenjima, za

se, d a k l e , v r a t i t i m i s t e r i j i m a , m o r a se u m i s t e r i j i m a skriveno dosegnuti a i kroz samo

otrim

kunjama,

utljivost

zbog okolnosti o kojima danas ne m o g u govoriti, pripremali za posveenje.

177

Tako ga unatrag tamu samoj, snage,

ovjekov do

duhovni toga, na

razvoj,

slijedimo utjee u

li u

pretkranskih Osim tek

vremena,

misterija.

ljudska d u a vlastite

onim

starim v r e m e n i m a jo nije bila z r e l a da se u sebi oslonjena svoje, intimne u z d i g n e u d u h o v n i svijet bez p r i m j e r e n o g

s u d j e l o v a n j a h r a m s k i h s v e e n i k a . D a se, m e u t i m , d o k su se o d i g r a v a l a vanjska povijesna djela, n e t o i d o g o d i l o , v i d j e t ete u m o j o j knjizi " K r a n s t v o kao mistina Tatsache). injenica" Ona bi (Das trebala Christentum pokazati als kako mystische

s e c i j e l i s m i s a o r a z v o j a o v j e a n s t v a sastoji u t o m e da je o v j e a n s t v o k r o z a sve to je t r e b a l o p r i m i t i i iskusiti t i j e k o m p o n o v n i h u t j e l o v l j e n j a , p a i t o t o je o d u h o v n o m svijetu iskusilo od svojih inicira nih, na p r e k r e t n i c i v r e m e n a na kojoj je z a p o e l o kranstvo, uzdignuti bilo dovoljno svijet zrelo samo te u da je moglo nastupiti d o b a u k o j e m u se ljudi m o g u kao due u duhovni najintimnijoj n u t r i n i b e z v a n j s k o g utjecaja, b e z m j e r a k o j e s u s e njegovale u starim misterijima. To je (a tako treba s h v a t i t i i d o g a a j k o j i se o d i g r a o u P a l e s t i n i ) v e l i k i n a p r e d a k u k o j e m u s e m a l o - p o m a l o , m o d a tije k o m m n o g i h stoljea, m e u t i m ipak na p r e k r e t n i c i v r e m e n a u koje pada p o e t a k kranstva, ispunilo to da je za onih koji o v j e k o v a dua su tada bez znali takorei postala pod zrelom treba hrama "samoposveenje" no, jednostavno vodstvom dua

to o v j e k o v a

proivjeti,

sudjelovanja

upravitelja

ili misterijskih v o d i a . A o n o to se i n a e o d i g r a v a l o u n u t a r m i s t e r i j s k i h h r a m o v a s t o t i n e i s t o t i n e puta, a to n a m je s a u v a n o u l e g e n d a m a i m i t o v i m a te e t n o l o k i m m i t o l o g i j a m a , p o j a v i l o se na v e l i k o m p l a n u svjetske

178

povijesti

kroz

tumaenje

kranstva.

H o e m o li pak razumjeti evanelja, to j e d n o stavno moemo postii pitanjem: to je morao proivjeti kandidat za posveenje, primjerice, kod p e r z i j s k o g ili e g i p a t s k o g n a r o d a da bi svoju duu u z d i g n u o d o n e p o s r e d n o g u v i d a u d u h o v n i svijet? O d r e d b e o t o m u to k a n d i d a t za p o s v e e n j e m o r a iskusiti pri nekom odreenom dogaaju oznae n o m k a o " k r t e n j e " ili n e k o m d r u g o m o z n a e n o m kao "iskuenje" sve do izvoenja due da bi opaa l a d u h o v n i s v i j e t b i l e s u o p i s a n e ; i n i l e su, r e c i m o , r i t u a l p o s v e e n j a . P o g l e d a m o li t a k a v r i t u a l te ga u o n o m g l a v n o m u s p o r e d i m o s e v a n e l j i m a to sam pokazao u ve spomenutoj nam evanelja donose knjizi v i d i m o kako uskrsnule opise ponovno

starih c e r e m o n i j a posveenja, s a m o to su o n e o v dje p r i m i j e n j e n e n a v e l i k u p o v i j e s n u i n d i v i d u u Isusa iz Nazareta. Tu se v i d i da je, d o k su prije kandidati za p o s v e e n j e o d v o e n i u d u h o v n i svijet i z d v o j e n i u m i s t e r i j s k e h r a m o v e , Isus i z N a z a r e t a , p o o n o m u to se d o g o d i l o u samoj povijesti, d o v e d e n g o r e do t o k e n e s a m o z a t o d a b i p o sjeanju n a d u h o v n i svijet m o g a o d a v a t i objave, n e g o j e d o v e d e n g o r e da bi se m o g a o sjediniti s K r i s t o v i m b i e m , b i e m koje se prije z a p r a v o jo n i k a d a nije sjedinilo s Nazareta duu n e k i m ljudskim b i e m . T a k o postoji v e l i k o suglasje i z m e u p r i a o i v o t n o m p u t u Isusa i z do trenutka kada je godina i opisa Krist zaposjeo starih to je njegovu

te je ostao u njezinu posjedu jo tijekom sljedeih triju U dogaaja Isus iz posveenja. tada kroz prikazima onoga n e p o s r e d n o je na povijesti Nazareta i to

p r o i v i o to se najbolje v i d i iz I v a n o v a e v a n e l j a opisano posveenje, velike utemeljene duhovno-boanske

injenice. P o s v e e n o je b e z b r o j kandidata, ali s a m o

179

toliko da bi mogli posvjedoiti: svijet i ljudska dua pripada

"Postoji duhovni duhovnom

takvom

s v i j e t u " . N o , s n a j z n a a j n i j i m b i e m k o j e g a su se m o g l i sjeati m o g l o s e s j e d i n i t i u n u t a r n j e b i e Isusa iz N a z a r e t a kad mu se d o g o d i l o svjetskopovijesno posveenje. To je bilo posveenje kojemu su teila i bila p o d r e e n a sva stara na veliki plan posveenja. povijesti Sve dok dolazi se ne Tako bilo svjetske

g o l g o t s k i misterij istupajui iz o n o g a to je d o t a d a obavijeno tamom misterija. vjeruje da se na j e d n o j toki Zemlje u o d r e e n o m t r e n u t k u d o g o d i l o n e t o t a k v o k a o to j e p r o i m a n j e , p o s v e e n j e Isusa i z N a z a r e t a K r i s t o m i d a j e t a k o neto odaslalo silne zrake snage i s t v o r i l o impuls za sve kasnije postajanje ovjeanstva, dotle se n e e shvatiti to b i z a p r a v o K r i s t o v i m p u l s t r e b a o z n a i t i za r a z v o j ovjeanstva. T e k kad se p o m o u svih ostalih pretpostavki realnost to je duhovne jednoga to s znanosti takvoga bude mogla e se priznati razumjeti duhov

n o g dogaaja, kakav je ovaj

upravo opisani, moi Kristovim impulsom

u l o u r a z v o j o v j e a n s t v a . A o n d a se ni e v a n e l j a n e e p o d c j e n j i v a t i z a t o to se u njima n a l a z e etiri r a z l i i t a inicijacijska rituala u janstveno nasluuje ono to k o j i m a se se tada s a m o ta s dogodilo

p o v i j e s n o m o s o b o m Isusa i z N a z a r e t a . A k a d s e t o b u d e r a z u m j e l o , shvatit e se i da o n o to se kroz taj d o g a a j z b i l o u P a l e s t i n i i m a d u b o k o u z r o n o znaenje Dok je za dotad cijeli to kasniji to razvoj bilo ovjeanstva. dubokoto je, neto moemo bia nazvati

-najunutarnjijom

jezgrom

d o d u e , p o s t o j a l o za ovjeka, ali nije d o v o l j n o ulo u o v j e k o v u svijest i t o je t r e b a l o p r i p a d a t i u p r a v o dogaaju opisanom kao misterij

180

na Golgoti,

sada

je trebalo z a p o e t i v r i j e m e u kojemu e ljudi m o i z n a t i : U t o m e Ja u l j u d i m a se o b j a v l j u j e o n o t o je ovjeku zajedniko s cijelim k o z m o s o m . Kad bismo htjeli o t p r i l i k e prikazati to ovjek u d u h o v n o z n a n s t v e n o m smislu treba p r e p o z n a t i u v e l i k o m p r e o k r e t u koji je u svjetsku p o v i j e s t uao s K r i s t o v i m i m p u l s o m , morali bismo rei: ovjek se g l e d e s v o j e g a b i a s a s t o j i o d f i z i k o g tijela, i v o t n o g tijela, d u e v n o g o v o j a , a u n a j d u b l j o j n u t r i n i nosi o n o to i d e iz inkarnacije u inkarnaciju, iz j e d n o g a z e m a l j s k o g i v o t a u d r u g i s v o j e p r a v o Ja. N o , to p r a v o Ja jest i s t o d o b n o neto ega su ljudi najkasnije postali svjesni, pa stoga u pretkran skim v r e m e n i m a nisu i m a l i pojma o t o m u da isto tako kao to je n j i h o v o f i z i k o tijelo p o v e z a n o s cijelim fizikim svijetom, a njihovo duevno bie s duevnim svijetom, bia da je roena duboko-najunutarnjija iz najobuhvatnijeg jezgra njihova

d u h o v n o g svijeta. T o d a Boga i b o a n s k o p r a b i e n e t r e b a t r a i t i u d u e v n o m o v o j u n e g o u p r a v o m e Ja, to je kranstvo, o d n o s n o , upravo opisani Kristov impuls donio razvoju ovjeanstva. Prije se m o g l o rei: M o j a je dua ukorijenje na u b o a n s k o m , b o a n s k o je z a p r a v o o n o to je stvaralako, Sada se, djelatno. meutim, uilo govoriti: Hoe li

spoznati gdje se m o e otkriti najdublje b o a n s k o to cijeli svijet p r o i m a i v o t o m , p o g l e d a j u s v o j e v l a s t i t o Ja, j e r t i k r o z t v o j e J a g o v o r i B o g . K a d s e upozna s time kako je izvreno posveenje kao veliki povijesni dogaaj, u ga dubine misterijskih govori d o k su prije p o s v e e n i svijeta o d v o e n i On, razumije svijesti li kako
181

ci zbog doivljavanja duhovnog hramova, tvojoj ispravno,

obinoj

su

misterijem

na

Golgoti

boanske

snage

ule

o v j e a n s t v o . N o , Bog e t i g o v o r i t i o s o b i t o o n d a k a d se u z d i g n e tako da svoju duu uini i n s t r u m e n t o m z a o p a a n j e d u h o v n o g a s v i j e t a . M o e s e r e i : Bit K r i s t o v a i m p u l s a j e u l a e n j e b o a n s k e s v i j e s t i koja g o v o r i k r o z Ja. A n a t o d a j e K r i s t o v i m p u l s m o g a o ui u ovjeanstvo d j e l o v a l o je u p r a v o povijesno staroga naela posveenja kao to je nastajanje

prikazano. U z r o k tomu je misterij na G o l g o t i . O n o to e se sve vie tijekom zemaljskog r a z v o j a do u najdalju b u d u n o s t isticati u i s ljudskim d u a m a jest postati govori moe putem neovisan k r o z Ja. razumjeti duhovnog trebalo nije bilo o da jasno spoznavanje boansko-duhovnoga, kojemu pripada ovjek cijelom Onaj u pitanje tko po e m u e nastajanju, ovog zemaljskom

stajalita roda bi

n e k e o d n a j d u b l j i h r i j e i e v a n e l j a d u b o k o e ui odgoja ljudskog ono duh svijeta. U v i d j e t e kako je starohebrejskim r a z v o jem i pripremljeno ali kao to ljudima Tako g o v o r i t i k r o z Ja-jezgru, j e d n a k o k a o t o j e g o v o r i l o judaizmu, naroda. k o d d r u g i h n a r o d a . K o d njih j e s a m o bila prisut na svijest o t o m u da, r e c i m o , d u h o v n o - b o a n s k o govori zvoj u Ja, duevnom ovoju posveenoga odgojni narod, ovjeka. ra kako moi Judaizmu je, ovjeka koje meutim, postalo jasno kako je

neprekidan cijeli

procesi, poivaju

obuhvaa

kojima pripada ovjek sa svojim najdubljim biem. Stoga je Judejac osjeao: Kad kao j e d i n k a cijeloga starohebrejskog naroda p o g l e d a m razvojni niz od Abrahama meni, ivi i spoznam ono to tu v l a d a kao duh koji p r o l a z i k r o z generacije, m o g u rei: On i v i u u svim mojim precima kao boansko, koje je kod ovjeka o b l i k o v a l o p o j e d i n a n o fiziko.
182

Tako

se

pojedini

pripadnik

starohebrejskoga

naroda smatrao p o v e z a n i m s p r a o c e m , osjeao se jedno s ocem Abrahamom. Kranstvo, pak, jasno naglaava: Sve takvo o s j e a n j e b o a n s k o g a , pa i k a d o sebi g o v o r i : "Ejeh a s h e r e j e h " "Ja s a m k o j i j e s a m " j o n i j e n e t o to se ovjeku pokazuje u svojem punom liku. ovjek e shvatiti to to kao boansko djeluje u

ljudima istom kad osjeti neto to je u d u h o v n o m e s o n u stranu svih generacija. Stoga, p r e v e d e m o li reenicu ispravno, m o r a m o rei: Prije A b r a h a m a b i o j e Ja-jesam! T o z n a i d a o v j e k u s v o j e m u J a d o i v l j a v a neto v j e n o to j e i z v o r n i j e o d o n o g a boanskog generacije. "Gledajte o n o to se z a p r a v o ne iscrpljuje u f i z i k o m ovjeku n e g o to kao b o a n s k o - d u h o v n o i v i kroz generacije, to i v i kroz krv svih genera cija k o j e s u s e r a z v i l e o d A b r a h a m a n a d o l j e . Na to boansko-duhovno gledajte, meutim, tako da ga p r e p o z n a j e t e u p o j e d i n o m ovjeku; ne u o n o m e t o spaja b r a u i s e s t r e , v e u o n o m e t o i v i u pojedincu, spozna u to pojedinac otkriva kad samoga sebe svojem Isusa najunutarnjijem Krista koja sredinjem glasi: koje se od Abrahama iivljavalo kroz

d u e v n o m b i u k a o 'Ja j e s a m ' " . shvatiti oca, izreku Ako netko doe k meni, majku, ne enu, ne djecu, vlastiti To naelo ivot,

Tako trebamo otprilike sestre,

a da ne napusti svojeg brau, pa i svoj

m o e biti mojim sljedbenikom. kao pobunu protiv oljubavi, ga je ve Isus kao Krist to i djetinje

trebamo shvatiti srodstva

pravdanosti

duhovno-boanskoga

d o n i o u svijet, a koje svaki p o j e d i n i o v j e k , z a t o to je ovjek, m o e p r o n a i u najunutarnjijoj j e z g r i

183

svojega bia. Otuda e o n o najdublje u kranstvu na ljude sve vie ostavljati d o j a m tajna kranstva meu vodi preko ka svih vladaju ljudima neemu kako najdublja razlika koje opeljudskom

to s v a k i o v j e k m o e o t k r i t i u s e b i . Stari s u b o g o v i b i l i n a r o d n i b o g o v i , rasni b o g o v i , p o v e z a n i s n e k i m od p l e m e n s k i h obiljeja; a tako to p r i p i s i v a l i smo jo I n d i j c i m a i b u d i z m u . N a s u p r o t t o m u , Bog koji je u Kristu pristupio ljudima takav je bog koji ih p r e k o svih razliitosti v o d i o n o m u to ovjek jest s a m o z a t o to j e " o v j e k " . T i m e s e s v a k o m u tko hoe shvatiti pravu bit kranstva namee nunost da kao realnost p r e p o z n a moi i impulse k o j i d u h o v n o v o d e p o v i j e s t svijeta, d a s v e t o j e d o sada b i l a " p o v i j e s t " v i e n e v r i j e d i i d a j e o n o to su ljudi do sada smatrali p o v i j e u s a m o vanjsko odijelo povijesnog vladaju nastajanja, bia koja su dok u njegovim tomu to to svaka dubinama unato

su n a d o s j e t i l n a tako stvarna k a o to su

i v o t i n j a i s v a k i o v j e k u o s j e t i l n o m s v i j e t u . A od svih n a d o s j e t i l n i h bia koja upravljaju p o v i j e s n i m nastajanjem ovjeanstva najizvanredniji je Krist koji je t i j e k o m triju g o d i n a , to p r i h v a a i g n o z a , d j e l o v a o u t i j e l u Isusa i z N a z a r e t a . T a k o se, u s t v a r i , d u h o v n a z n a n o s t u z d i e d o p r e d o d b e koja m o e neto z a p o e t i s o n i m e do e g a j e d o l a v a n j s k a z n a n o s t . Jer, d o k j e v a n j s k a znanost danas prisiljena priznati kako nije rije o " o v j e k u " ve o b o a n s k o m e biu koje vlada u t o m o v j e k u - ali ne z n a to bi s t i m e , d u h o v n a nas za znanost nju pak vodi tako takvim da se Za biima duhovna duhovni koja su stvarnost, znanost razvitak

u p r a v o na t o m p o d r u j u zna i s p r a v n o nositi i s najnovijim

184

istraivanjima.

d v a d e s e t o g stoljea zadivljujua je spoznaja da je d e v e t n a e s t o stoljee b i l o u z a b l u d i z a t o to je i v o t Isusa Krista htjelo svesti s a m o n a i v o t Isusa i z N a z a r e t a . Na pravi put, m e u t i m , poinje skretati tek o n a z n a n o s t koja k a e : Sve nam d o k a z u j e da je kod Isusa neto Krista rije To o "Bogu". je, Duhovna shvaanje e z n a n o s t t o m u s a m o d o d a t i da se s t o m rijeju moe zapoeti. dodue, k o j e p r o t u r j e i m a t e r i j a l i s t i k o - m o n i s t i k o m svje tonazoru izgraenom u posljednje vrijeme. Pokazali smo, m e u t i m , ne s a m o u p r e d a v a n j u o " P o d r i j e t l u ovjeka" nego i u o n o m e o "Podrijetlu ivotinj skoga svijeta", kako duhovna s znanost zna sebe dovesti u potpuni sklad injeninim rezultati

ma istraivanja vanjske znanosti te m o e m o rei kako se d u h o v n a znanost n e p o s r e d n o m o e spojiti s rezultatima savjesnoga vanjskog istraivanja. O v o vanjsko savjesno istraivanje ne m o e je, m e u t i m , o d v e s t i dalje od mjesta na k o j e m se o n a zaustavlja k a o p r e d u p i t n i k o m . T o j e d i n o m o e o n a sama. N o , t i j e k o m d v a d e s e t o g stoljea b i t e p o t r e b n o jo neto pridruiti u v r i j e e n o m miljenju. Danas ovjek smatra da su njegov ivot i spoznavanje o n a k v i kakvi su u f i z i k o m e svijetu, da mu vanjski svijet stoji n a s u p r o t k a o n e p o s r e d n a injenica te da do zablude moe doi najvie z b o g ili zato toga jer to ini stvara neprikladne slike svijeta

neto to se smatra l o i m ,

to se ne p o d u d a r a s

vanjskim kretanjem svijeta. Dananji je s v j e t o n a z o r jo p o t p u n o n a stajalitu d a u z r o k e t r e b a p o s v u d a traiti u o n o m e to se n e p o s r e d n o nudi. T a k v i m su n a i n o m miljenja pitanja s v j e t o n a z o r a d o v e d e n a do t o k e to m o r a biti j a s n o s v i m a koji m o g u dublje z a g l e d a t i u d u h o v n i i v o t o v j e a n s t v a na
185

kojoj

je

nuno

uiniti obrat.

Vanjska j e

znanost

kako na p r i r o d n o z n a n s t v e n o m tako i na p o v i j e s n o m podruju dola do n e p o s r e d n e sumnje u sve duhovno i do pukog skupljanja vanjske osjetilne stvarnosti do n e p r i z n a v a n j a d u h o v n o s t i koja se hoe ukazati iza osjetilnih pojava. U o d r e e n o m smislu moglo bi se rei da je nae doba dolo do toke na kojoj se m o r a p r e o k r e n u t i i z r a v n o u svoju s u p r o t n o s t . N a j i z v a n j s k i j i m a t e r i j a l i z a m , najizvanjskiji materijalistiki monizam moraju duu v o d i t i k t o m u da se o n a sama k r o z vlastitu u n u t a r n j u tenju u d o s t o j i shvatiti s v j e t o n a z o r koji joj je do sada z a p r a v o m a l o z n a i o . S v o j p o t r a z i z a i z v o r o m stvari m o r a s e p r i d r u i t i p o j a m koji d o d a n a s j o nije s t e k a o g r a a n s k o p r a v o . U s v o j o j knjizi " F i l o z o fija slobode" sam (Die kako Philosophie ovjek der Freiheit), kao i u da knjizi "Istina i z n a n o s t " ( Wahrheit und treba Wissenschaft)

pokazao

pretpostaviti

n j e g o v o stajalite p r e m a svijetu nije istinito, k a k o najprije m o r a p r o i k r o z r a z v o j svojega unutarnjeg i v o t a da bi m o g a o s p o z n a t i istinu o p o j a v a m a u svijetu te sebe d o v e s t i u istinit i m o r a l a n o d n o s prema tim pojavama. Pukom u z r o n o m spoznavanju mora se pridruiti pojam izbavljenja. Velika zadaa d v a d e s e t o g stoljea bit e da pojam izbavljenja, uz ostale znanstvene p o j m o v e , p o n o v n o dobije graansko pravo. To kako se ovjek kao s p o z n a v a t e l j o d n o s i p r e m a svijetu n e o d g o v a r a istini. Svi istiniti pojmovi stjeu se tek k a d a se o v j e k , o s l o b o e n o d s u v r e m e n i h stajalita, r a z v i j e do neega vieg, kad se o s l o b o d i zapreka koje mu onemoguavaju da vidi ovjek spozna
186

p r a v o lice svijeta. T o j e stoji u odnosu spram

spoznajno izbavljenje. M o r a l n o je izbavljenje kad da to kako

svijeta putem Pojam viem dolazi

nije to

istinito, vodi

nego da

najprije koje due iz

mora proi se na gomilaju jednom to nam

preko

zapreka bivanja e se

i z m e u njega i o n o g a e m u on z a p r a v o pripada. preporoenog stupnju kao razvit udesna ovjek onoga

posljedica e

prirodnoznanstveda time to je

nih istraivanja i kao udesan rezultat povijesnih istraivanja. spoznati svijet s n i m i o p o p u t fotografije i d o a r a o si veliki prirodnoznanstveni i povijesni razvoj ovjeanstva nije d o b i o n e t o to m u j e s a m o p r e s l i k a l o svijet n e g o da je time stekao m o n o o d g o j n o sredstvo. N e e vie samo misliti kako mu p r i r o d n a znanost p r e s l i k a v a svijet, n e g o e z a k o n i t o s t postati n e t o to e ga o d g a j a t i . A kad p r i r o d n a z n a n o s t ne b u d e postojala samo z a t o da bi preslikavala svijet n e g o i zato da bi odgajala ljude, kako bi se ljudska d u a o s l o b o d i l a n e p o s r e d n o g stajalita i r a d o m s e u z d i g n u l a n a stajalite g d j e e b i t i p r e p o r o e n a n a j e d n o m v i e m stupnju, da e biti osloboen kad ovjek, dakle, smetnji u koje je spozna zaglibio,

o n d a e si on sam izgraditi p r e d u v j e t e za shvaanje K r i s t o v o g i m p u l s a u s v i j e t u . Jer, da smije pogledati onaj isti tada e uvidjeti koji smo trenutak

u p o z n a l i s d u h o v n o z n a n s t v e n o g stajalita u k o j e m u se o v j e k n e k o iz isto d u h o v n o g a svijeta spustio u svijet materijalnog postojanja, da je m o r a o p r o i k r o z taj m a t e r i j a l n i s v i j e t k a k o b i n a p r e d o v a o , d a je, meutim, na jednoj odreenoj toki moralo d o i do obrata kako bi se m o g a o osloboditi onoga to je u njemu p r i m i o . K r i s t o v impuls o s l o b o d i o je isto ovjeanstvo to u nama od potonua u istu materiju. imamo
187

O b j e k t i v n o gledajui, Krist je u r a z v o j u svijeta o n o pedstavlja doivljaj koji

kad k a e m o : O d n o s s p r a m svijeta koji nastaje k a o posljedica p r e p o r o d a due i njezina oslobaanja od o n o g a t o j e p r v o b i t n o stekla, t o s e n a taj n a i n m o g l o pojaviti kao njezin doivljaj, izvana gledano, u v e l i k o m svjetskom procesu ovjeanstva, jest o n o to je kao K r i s t ulo u svijet. Kada j e d n o m , dakle, dvadeseto stoljee doista ozbiljno u ljudskoj nutrini uzmogne prihvatiti veliki doivljaj, m o i e shvatiti i dogaaj Krista te mu v i e n e e biti o d b o j n o to to se u l j u d i m a dogaa kao preporod due na jednom viem stupnju. A tada e d u h o v n a z n a n o s t p o k a z a t i kako za p o v i j e s n o nastajanje vrijedi o n o isto to v r i j e d i i za vanjska prirodna zbivanja. ovjek se kroz vanjski svjetonazor predao zabludi openhaue-

rovske p o s t a v k e : Svijet je moja p r e d o d b a to znai da se o k o m e n e nalazi svijet boja, z v u k o v a i tako dalje, koji ovisi o mojim No, nije samo oima i osta ako cjelini konsti lim osjetilnim organima. shvatiti boja ispravno zbog

ovjek pokuava govorei: Svijet

svijet u n j e g o v o j

postoji

t u c i j e m o j i h o i j u . Jer, m o j i h o i j u n e b i b i l o da ih isprva a r o l i j o m nije s t v o r i l o s v j e t l o . A k o je, s jedne manje strane, istina da je osjet svjetla o d r e e n niti to da o k o postoji istinu. Iz Stoga je samo zbog ono to konstitucijom oka, o n d a , s d r u g e strane, ne bi b i l o istinito svjetla, z b o g sunca. O b j e se istine m o r a j u z d r u i t i u jednu zahvaliti pomonih opsenu svjetlu. organa tono je G o e t h e v e rekao: " O k o treba svoje postojanje neodreenih je izazvalo ivotinjskih postojanje svjetla svjetlo svjetlo

sebi o d g o v a r a j u e g organa, za svjetlo stvorilo o k o moglo

188

tako da je od

kako bi unutarnje

susresti

vanjsko".

Kao se

to j e

oko

stvoreno dogaa

od

svjetla, oka,

kao tako

to je

opaanje

svjetla

pomou

unutarnji doivljaj misterij kako u se, na

Krista, unutarnji p r e p o r o d due Duhovna to je unutarnji vanjskih znanost doivljaj poticaja pokazuje uao su mogao koji

ostvaren kad je o v j e a n s t v o d o i v j e l o Krista kroz Golgoti. nego ovaj prije samo Kristov impuls

ovjeanstvo,

iskusiti

pomou

d o l a z i l i iz misterija, a ne i n t i m n o kao danas, kroz neku vrstu samoposveenja u s a m o m e ovjeku. T a k o je unutarnji mistini doivljaj Krista slian d o i v ljaju b o j a i s v j e t l a p o m o u o k a : o v j e k d o i v l j a v a K r i s t a s v o j o m n u t r i n o m . T o t o o n , m e u t i m , in timno u moe svoju duu uzdignuti Sunce. iznad samoga sebe p r o i z l a z i otuda to je misterijem na G o l g o t i p o v i j e s t ulo duhovno Bez objektivnog misterija na G o l g o t i i bez o b j e k t i v n o g Krista ne bi bio m o g u subjektivni unutarnji e shvatiti Tako ljudima je mistini doivljaj k a k v o g a e ljudi i m a t i u d v a d e s e t o m s t o l j e u i koji s punom znanstvenom ozbiljnou. moemo rei: Dvadeseto za e stoljee razumi

pribaviti istinit

preduvjete bio

istinsko impuls

jevanje Kristova impulsa time to e pokazati kako duboko Kristov dui duhovnog S u n c a i k a k o je u l j u d s k o j pobudio doivljaj

koji je G o e t h e nagovijestio rijeima: O d sile t o v e e s v a b i a Oslobaa se ovjek koji sebe nadvladava.

I m o e se rei da t i m e to se n a d v l a d a v a n j e m sebe o v j e k p o v e z u j e s d o g a a j e m Krista, s misterijem na Golgoti, sebe on zapravo uistinu tek nadvladavajui da na lik sebe je
189

nalazi

kakav

jest,

koji

dobio na

zemaljskim

podrijetlom

mora

gledati

kao svih

neto ega se

treba osloboditi

te da do

m o r a l n i h djelovanja, do sve spoznaje, prije svega moe doi izbavljenjem. Preko pojma unutarnjeg izbavljenja nauit e s p o z n a v a t i p o j a m izbavljenja u p o v i j e s n o m r a z v o j u i t a k o e u d v a d e s e t o m s t o l j e u p r o n i k n u t i d o g a a j Krista u ijem se svjetlu m o e u p u n o m smislu shvatiti neto proirena G o e t h e o v a izreka: O d s i l e t o v e e sva b i a O s l o b a a se ovjek koji sebe n a d v l a d a v a , I koji u t o m e n a d v l a d a v a n j u , T e k u istini, p r o n a l a z i s a m o g a sebe, K a o to cijelo o v j e a n s t v o m o e Pronai sebe u Kristu u samoj istini.

190