Kapetan OZNA (komunistiko Odjeljenje za zatitu naroda) Rako Mugoa poginuo je u Bojanjem brdu 13. januara 1947. godine.

Ubio ga je rafalom Krsto Popovi. Sahrani Mugoe koji je bio dio zasjede pripremljene za Krsta Popovia prisutvovae najvii policijski, vojni i politiki vrh Crne Gore, ali je ova sahrana ostala u narodnom pamenju, (dok ga je narod jo imao i to ga krasilo), po dogaaju koji je bio i ostao velianstven, po tubalici majke pokojnog Mugoe koja je, izmeu ostalog, u svojoj tubalici nad mrtvim sinom rekla i ovo: Govorih ti sine Rako Nije Krsto to mu zbore No je vitez Crne Gore! to je uradila ovakvom junakom tubalicom majka pokojnog Mugoe? Ona se javno usportivila ubistvu Krsta Popovia, rekla komunistima i njihovoj OZNA istinu o Krstu Popoviu govorei da je vitez Crne Gore i time pljunula u lice najvie crnogorsko partijsko i policijsko rukovodstvo koje je donijelo odluku o Popovievom ubistvu (naravno, ta odluka je morala doi lino od Tita i Rankovia, posredovana je preko Blaa Jovanovia, Jova Kape, tadanjeg ministra unutranjih poslova Crne Gore i drugih, pa su i onu pljunuti po sred lica) i naravno, oalila je nesretna majka pogibiju svoga sina. Ovakav postupak Mugoine majke predstavlja u Crnoj Gori jedinstven primjer iskrene i prave pobune i to na samom poetku viedecenijske diktatorske komunistike vlasti koja e tek uslijediti, a za mene lino ona je spomenik i primjer svim asnim i hrabrim stanovnicama i stanovnicima Crne Gore kojih je ostao i opstao izuzetno mali broj, ali Nae dvadesetogodinje iskustvo potvruje kobnu istinu da se stanovnice i stanovnici Crne Gore protiv bilo koje vlasti nikad ne bune pa ma kakva ona bila (osim LSCG), oni joj vazda i po vas dragi dan aplaudiraju i pjesme pjevaju! OZNA je bila zloinaka tajna komunistika policija. Osnovana je 1944-e godine, a 1946-e e se iz nje formirati UDBA, sjedne strane, i KOS sa druge. Poslije dravnog udara u Crnoj Gori, januara 1989-e, naslijedie je mafijaka policija koja djeluje punih dvadeset godina, sve do dana dananjeg! OZNA

UDBA su bili zapravo Titov Getapo ili KGB. Isto je to crnogorska mafijaka udba u rukama diktatora ukanovia. Bivi komandir nikike policije Veljko Sjekloa napisao je knjigu Krsto Popovi u istorijskoj grai i litetraturi, Obod, 2001.g. Iz knjige se vidi da Sjekloa nije istoriar, ali je knjiga vrijedna zbog mase podataka koje o, komunistiki skrivanom i sakrivenom Popoviu, iznosi, tako da Sjekloi svaka ast! Koliko mi je poznato ovo je prva knjiga posveena liku i djelu Krsta Popovia. Iz dokumenata koje je prezntirala lako je i istinito zakljuiti da Krsto Popovi nije bio ratni zloinac, nego, kao to je to rekla Mugoina majka, vitez Crne Gore, soj od soja! Kada sam osnovao LSCG udba nam je odmah pokuala podmetnuti Krsta Popovia kao naeg politikog prethodnika, to bi se odmah nadovezalo na komunistiki i velkosrpski izmiljeni crnogorski separatizam i tome slino, to im je bio cilj. Ve na prva tri naa mitinga pojavili su se transparenti sa likom Krsta Popovia! Odmah sam shvatio o emu se radi i poruio okupljenima da mi sa Krstom Popoviem ne moemo proi ni u Katunsku nahiju, a mi liberali elimo i hoemo u Evropu! Transaprenti su odmah sklonjeni i vie se na nae mitinge nijesu pojavljivali.je Naravno, moj tadanji odgovor nije bio odgovor asnom, potenom, hrabrom i velikom Krstu Popoviu, nego mafijakoj udbi i onima koji iza nje stoje. Krsto Popovi je roen 14-og septembra 1881-e u Lipi Cuckoj- optina Cetinje, od oca Todora zvanog Zrno (prialo se da je bio bri od puanog zrna, odatle mu nadimak) i majke etne roene Krivokapi. Otac mu je bio junak, ba kao i ed, onaj uveni oko Lazarev Popovi koji je na Vujem Dolu posjekao Selim pau. Krstova majka je Krsta vaspitavala ovako: imanje za glavu, glavu za obraz, a obraz nizato! E, to bijahu Crnogorci i Crnogorke Popovi je zavrio osnovnu kolu u mjestu roenja, a zatm oficirsku kolu na Cetinju. Proi e inove potporunika, porunika, jedno vrijeme e biti nastavnik u podoficirskoj koli, ali e na kraju stei in brigadira to je na crnogorskom jeziku znailo general. Uestvovao je u balkanskim ratovima , u bici na Bregalnici, a u Mojkovakoj bici pokazao je udo od junatva i

perfektnu sposobnost komandovanja, postao je optepoznati i priznati junak i komandant. U Sarajevu je 28-og juna 1914-e ubijen austrougarski prestolonasljednik Franc Ferdinand to je dovelo do napada Austrougarske na Srbiju kojoj se Crna Gora odmah stavila uz bok kao saveznik. Iz Cetinja je u Beograd stigla poruka kralja Nikole: Sudbina Srbije i naa je sudbina. Zlo i dobro nam je zajedno sa Srbijom. Srbija moe raunati na bratsku i neogranienu pomo Crne Gore, kako u ovome sudbonosnom asu za srpski narod, tako i u svakom drugom. Nikola nije mogao ni zamisliti da takav viteki, i poteni, i hrabri telegram alje Petru i Aleksandru Karaoreviu i Nikoli Paiu, vrhu srpske politike koji su ve donijeli odluku da rat iskoriste kako bi definitivno ubili Crnu Goru, a dinastiju Petrovi Njego detronizirali i to u vremenu kada se duboko vjerovalo da Njemci, i Austrijanci, i Maari dobijaju rat! Nikola nije mogao znati da je Pai u martu 1914-e godine posjetio Nikolaja II Romanova koji je Crnu Goru tada glatko izdao kaei je oko vrata i na poklon Srbima, kao to je ruska politika prema Crnoj Gori vazda radila. Tom zloinakom ubijanju Crne Gore od strane Rusije i Srbije, emu e se kobno pridruiti i Francuska i Engleska, nee pomoi ni injenica da je crnogorska vojska dajui joj odstupnicu, spasila srpsku vojsku koja se u bjeaniji, neredu i rasulu povlaia preko Crne Gore u Albaniju i da je spasila svoje ubice: kralja Petra, regenta Aleksandra i premijera Nikolu Paia! Takav zloin kao to je ubijanje Crne Gore od strane drave kojoj je pruila i dala svu podrku, nije nikad zabiljeen u istoriji Evrope, a pogotvu u ne njenoj novijoj istoriji. Tako je Crna Gora postala prva saveznika drava koja je poslije pobjede saveznika i njihovom odlukom bila zbrisana sa lica zemlje! Neuveno, ali istinito! Odmah poslije brilijantno dobijene Mojkovake bitke (6.januar 1916-te), umjesto da se pobjednikoj vojsci da nareenje o povlaenju prema Albaniji kako bi se i ona deportovala kao i srpska, crnogorska vlada je donijela odluku o RASPUTANJU vojske i njenom razlazu kuama! Izdajnik serdar Janko Vukoti, naelnik vrhovne crnogorske komande je odmah postupio po isto tako izdajnikoj naredbi crnogorske vlade. Vukoti e se zahvaliti vojnicima za junako,slavno, dostojno iako zaludno (kurziv moj S.P.)

dranje. Ko moe nazvati crnogorsku vojsku koja je spasila srpsku zaludnim? Odgovor je lak: moe samo izdajnik kakav je bio Janko Vukoti! Umjesto u Albaniju i da se povue sa svojim kraljem, crnogorka nepobjediva vojska je tako postala plijen okupatora, uzalud sve njene dotadanje pobjede! Srbija je 1918-e okupirala Crnu Goru. Okupacija je dovela do izdajnike Podgorike skuptine i njenih odluka kojima se Crna Gora samo kao teritorija pripaja Srbiji. Unitava se kao drava, unitava se njen ustav, unitava se njena sveta dinastija Petrovi Njego, unitava se crnogorska vojska, unitava se Crnogorska autokefalna crkva, unitava se crnogorsdka kultura, nacija, unitava se crnogorski jezik, unitava se crnogorska narodna nonja, crnogorska kapa, crnogorske zastave se unitavaju, sve to je crnogorsko zabranjuje se! A evo vam prve naredbe okupatorskih srpskih vlasti: Naredba broj 1. Za 23. Okotobra 1918.god. U cilju izvrenja naredbe Vrhovne komande srpske vojske, po ijem nareenju srpske trupe ulaze u Crnu Goru, kao nosilac reda, mira i pravde u optem interesu nareujem sljedee: 1. Zabranjujem noenje oruja svim koji nijesu ovlaeni, 2. Svako pucanje, 3. Slobodno kretanje po ulicama poslije 7 sati uvee do pet asova ujuto, 4. Postavljenim organima vlasti mora se ukazati bezuslovna polsunost, i 5. Svako naruavanje reda i mira, bilo pljakom ili na drugi nain, najstroe se zabranjuje. Ovo je bila naredba koju su donijeli oslobodioci, a zapravo okupatori, ovo je bila naredba kojom se u sred Cetinja, arita vjekovne crnogorske Slobode, uvodi policijski as! Kako je dolo do Podgorike skuptine, antiustavne, antilegalne i nelegitimne, u ovom asu nije potrebno govoriti osim rei da je organizovana uz pomo srpskih trupa i srpskih pijuna meu Crnogorcima. Izmeu ostalog proglas Organizovane cetinjske omladine, sastavljene sve od srpskih pijuna i

agitatora, glasio je ovako: Crnogorac koji bi bio protiv ujedinjenja srpskog naroda, njega e narod zgaziti kao crva koji kalja zemlju! Trenutak je da se kae da niko u Crnoj Gori nije bio protiv ujedinjenja u dravu Junih Slovena, niko, sve poev od kralja Nikole pa do naroda. Ali, oni koji su razumjeli srpsko ubijanje Crne Gore bili su protiv da se Crna Gora kao okupirana pripoji kao prosta teritorija Srbiji, nego su bili za to da Crna Gora ue u novu dravu u kojoj e se potovati ona kao drava i sva njena slobodarska vjekovna tradicija. Srbija za to nije htjela ni da uje, za njenu propagandu Crnogorci su bili nacionalno Srbi, to je gola la, a Crna Gora srpska teritorija, to je isto tako gola la, a tvrdi li suprotno, crv si koji e biti zgaen! Sukladno tome svi velikosrpski zastupnici na Podgorikoj skuptini izabrani su prevarom i otvorenim prijetnjama, u toj atmosferi i prisustvom srspskih bajoneta u zgradi i oko zgrade, skuptina definitivnog unitenja Crne Gore je i odrana! Ali, na Bokovu, optina Cetinje, 25-og decembra sastali su se ljudi koji su vieli monstuoznost ubistva Crne Gore i donijeli odluku o poetku ustanka. Vano je napomenuti da su se u crnogorskom jeziku ustanici, to je davna jezika komunistika izmiljotina nastala nakon zloinakog djelovanja ustaa Anta Pavelia u Drugom svjetskom ratu, zvali ustaama, dakle, to su bili ljudi koji ustae na noge, koji se podigoe, koji se pobunie, koji uzee oruje! Crnogorske ustae eljele su vaspostavu Crne Gore i da kao takva ravnopravno ue u kraljevinu SHS, docniju Jzgoslaviju. Meutim, za ovaj bokovski sastanak i njegove odluke saznao je pop Stevo Drecun i o tome uputio pismo posljednjem mitropoliti autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofanu Banu. A znate li to je uradio mitropolit? Odmah je Drecunovo pismo izdajniki predao okupatorskoj srpskoj vrhovnoj komandi! Tako se okupatrorska srpska vojska poela pripremati za odbranu. Ustanak je zapoeo 3-eg januara 1916-e, upadn u Cetinje 6-og, ali je ustanak, zbog manjih propusta, brzo likvidiran. Meutim, u njemu je Krsto Popovi odigrao ojsku, patriotsku i sojsku ulogu i poruio svjim zahtjevom okupatorima: Mi smo svi sloni da Crna Gora ue punopravno sa ostalim pokrajinama u jednu veliku jugoslovensku dravu() traimo anuliranje

skuptinske odluke u Podgorici i nove slobodne izbore za Crnu Goru to ovo znai? Samo jedno, da je crnogorski separatizam izmiljena la srpske i docnije komunistike propagande i lano optuivanje ustanika koji se nijesu digli protiv ravnopravnog ujedinjenja nego protiv srpske okupacije i ubijanaj Crne Gore! Ponavljam, sva Crna Gora je eljela svoje ravnopravno ujedinjenje u jugoslovensku dravu, ali ne nikako smrtonosno topljenje u srpsku dravu, pa onda, kao utopljenik srpski, ulazak u jugoslovenksu dravu, kao to joj se desilo. E, tek sad moete zamisliti svu dubinu sramne lai koja i dandanas vie kako se Crna Gora osamnaeste UJEDINILA sa Srbijom! Ne, nije se ujedinila nego je od strane Srbije bila UBIJENA! Posljedice tog ubijanja nosimo i danas i ko zna koliko emo jo, i da li emo se njih ikad osloboditi! Veliki Krsto Popovi bio je komandant crnogorskih ustaa! Nakon sloma ustanka Popovi e se sa mnogim drugim crnogorskim vojnicima i oficirima nai u Italiji, u Gaeti. Talijanska vlada e vrlo kratko finansijski pomagati crnogorsku vojsku, ali je poslije potpisivanja ugovora u Rapalu sa kraljevinom SHS, krajem 1920-e od pomoi odustala, jer je Beograd traio unitenje crnogorskih trupa u Italiji, to se ubrzo i desilo 12 decembra 1921-e. Ali, Popovi e se vratiti u Crnu Goru, poee crngorski komitski pokret koji e trajati, biti uticajan i snaan, sve do 1923-e. To e biti pokret crnogorskih sokolova, patriota i ljudi koji se nijesu mirili da je Crna Gora ubijena i okupirana od strane Srbije, koji su se borili za njeno ponovno uspostavljanje i njenu slobodu! Poslije unitenja crnogorskih trupa u Italiji, Krsto Popovi e poi u Argentinu i tamo ostati do 1930-e kada e nautiti Argentinu i poi za Belgiju. U Crnu Goru e se vratiti 1934-e kada e ga kralj-okupator Aleksandar pomilovati i Krsto e poeti da ivi u Nikiu. A molbu za pomilovanje Krsto e uputiti kralju Alkesandru 1929-te. Ne udite se pravnoj formi, ona je bila nuna, a to je o ovom papiru stvarno mislio Krsto Popovi vidi se iz njegovog ivota voenog i nakon molbe, sve do junake smrti. Evo njenog teksta:

 , , 1918. . . , . , . . , . . . . , , , . , 1918. , , . . . . 23. 1929. .

Krsto Popovi pripada onom soju ljudi koji bijahu crnogorski patrioti, onom vitekom redu koji je nije nosio samo u srcu, dui i kimi svojoj, nego se borio za nju, za njenu Slobodu svim srcem, punom duom, kimom uspravnom! Vratio se Popovi u Crnu Goru 1934.g. tek kad je vidio i shvatio kako se ogromna veina njegovih komitiskih saboraca nevjerovatnom brzinom izdajniki prodala kralju-okupatoru-ubici Crne Gore Aleksandru Karaoreviu. Aleksandar je bio Srbin roen na Cetinju od Nikoline erke Zorke, crnogorske princeze, koju je u b i o niko drugi nego njen mu, docniji kralj Srbije i Aleksandrov otac Petar. Odatle je ona pjesma divna Razbolje se zorna Zorka, sa Cetinja Crnogorka! Ubio je udarcem noge u stomak od ega se razboljela i ubrzo umrla. Kau mnogi, ako i to nije velikosprska la, da su Karaorevii, otac Karaora dakle, doli iz Crne Gore u Srbiju. Srbija je vjekovima robovala, a Gora Crna vjekovima bila slobodna. Ako su Karaorevii smatrali Crnogorce Srbima, kako je mogue da niko od njih nikad nije odrao ni jedan jedini govor u kojem bi bilo i reeno i sljedee: Mi Karaorevii smo Srbi iz Crne Gore, one orlovske Crne Gore u kojoj se Srbi pod Lovenom vjekovima bore i brane od Turaka i drugih srpsku slobodu, i vjekovima dre upaljenu baklju svetog srpskog pravoslavlja. Mi smo kao sablje srpske doli iz vjeklovima slobodne Crne Gore da vas diemo na ustanak, da se bijemo zajedno sa vama brao srpska iz Srbije, da se borimo za slobodu srpsku! uste li ovo ikad i ie u Srbiji od strane Karaorevia? Ne nikad! A zato? Zato to su znali da Crnogorci nijesu Srbi, nego Crnogorci! A da su Crnogorci bili Srbi, zar ih je bilo potrebno okupirati 1918-te? Naravno da ne, ali su Crnogorci ne samo okupirani, nego ukupacijom i uniteni! A zato? Zato to se znalo da su Crnogorci drugi narod koji se mora porobiti da bi se velikosrpski i teritorijalno izalo na more jadransko i da bi se Crnogorcima ukrala hiljadugodinja predivna istorija slobodnog naroda i lano prikazivala kao srpska, istih onih Srba koji vjekovima bijahu roblje tursko! Ovo je jedini nain totalnog razobliavanja zloinake velikosrpske politike prema Crnogorcima, politike koja je, kao svoje anticrnogorsko orue IZMISLILA i sprsku naciju u Crnoj Gori i nastavila da dere svakog Crnogorca

pojedinano, sve do konane i otvorene, nesakrivene crnogorske propasti kojoj prisustvujemo zadnjih dvadeset godina! Ovo je jedina istina Marta 1941-e britanska obavjetajna sluba organizovae dravni udar u kraljevini Jugoslaviji, sruiti kneza Pavla i dovesti generala Simovia, a sve pod izgovorom kanjavanja pristupanja one Jugoslavije Trojnom paktu. Pored niza drugih taj potez pripada redu najsramnijih engleskih poteza, jer znali su Englezi da e Hitler reagovati vojno i da e skriti Jugoslaviju u nekolika dana, kao to je i bilo! Hitler e narediti da se Jugoslavija uniti, i zajedno sa Italijom, Maarskom, Rumunijom i Bugarskom to je i uinjeno. U komadanju jugoslovenske teritorije juni dio Slovenije, Istra, sva dalmatinska obala i ostrva pripala su Italiji, takoe i Crna Gora, i Albanija. Za Crnu Goru je predvieno da teritorijalno ostane netaknuta i da e se vaspostaviti kao nezavisna drava u personalnoj uniji sa italijanskom krunom, ali samo do punoljestva nekog kralja iz dinastije Petrovi Njego. Naravno, Krsto Popovi nije mogao znati za prethodne tajne dogovore sila osovine, ali je itao nastalu politiku i vojnu situaciju na nain kako su je u onim godinama itali i svi ozbiljni vojnopolitiki analitiari: da e sile osovine dobiti rat i da se tim okolnostima mora prilagoditi i u njima traiti ansu spasa za Crnu Goru! Krsto se borio samo za jedno, veliko i najvee: za pravo, ast i slobodu Crne Gore, i nita drugo! Zapitajmo se: koliko se stanovnica i stanovnika Crne Gore danas bore za te neumrle i svijetle crnogorske ideale? Odogovor naite sami, samo bacite pogled kroz prozor i imaete ga: skoro nie niko! Po dolasku Talijana na Cetinju je formiran Centralni komitet za uspostavu nezavisne Crne Gore, a za predsjednika je postavljen Mihailo Ivanovi koji je, zbog velikosrpske bombake afere 1907-e i uea u njoj na strani crnogorske univerzitetske omladine iz Beograda, bio osudjen na petnaest godina zatvora. Izdrao je pet, a onda utekao iz zatvora i iz Crne Gore. im je Crna Gora okupirana od strane Srbije, postao je ogoreni protivnik velikosrpskog ubijanja Crne Gore. Komitet je odmah sruio ogromni spomenik kralja Alksandra koji je bio podignut na Cetinje ispred dvora kralja Nikole. Mermerni Aleksandar bio je na konju i kaiprstom pokazivao na dvor svog

roenog eda kralja Nikole, pogled mu je bio bijesan i kao da govori: ja te ubih ede, izdajnie srpski! Komitet je zatraio od Mihaila, roenog sina kralja Nikole princa Mirka, unuka Nikolinog Mihaila koji je otac onog sramotnog dvadesetogodinjeg mafijakog igraa Nikole Petrovia, da primi crnogorsku krunu, a on je, izdajnik crnogorski, odgovorio kako je on roak i podanik kralja Petra II Karaorevia kome je poloio zakletvu i vjernost! Ovu izdaju neuspjeno je prao sa time kako mu krunu nudi okupatorska vlast! Eto kako je sramno govorio i ponaao se unuk kralja Nikole! Izlaz iz neoekivane situacije pokuao je pronai civilni komesar Crne Gore Macolini tako to je sa komitetom predodredio za crnogorski prijesto Veljka Petrovia Njegoa, dvanaestogodinjeg etia koji je odmah poslat u Rim na kolovanje. Do Veljkovog punoljetstva Crna Gora je ula u personalnu uniju sa italijanskim kraljem Emanuleom III ija je ena i italijanska kraljica bila crnogorska princeza Jelena. Sve ove poteze crnogorski komunisti, zajedno sa etnicima, oznaie kao separatistike i pored istine da tu nikakvog separatizma nije bilo, jer je Jugoslavija prestala da postoji pa se Crna Gora nije imala od koga separirati, odnosno odvajati! Da bi se dao puni znaaj personalnoj uniji, italijanski kralj je odmah posjetio Cetinje. U maju mjesecu na Cetinje e stii Sekula Drljevi i poeti sa radom na Petrovdanskom saboru koji e se odrati 12. jula 1941.g. Toga dana Crnogorski komitet za Nezavisnu Crnu Goru sazavae Petrovdanski sabor od 65 osoba koji e proglasiti crnogorsku nezavisnost. Sekula Drljevi rei e tom prilikom sljedee: Dananjim sveanim inom povraa se nasilno suspendovana nezavisnost Kraljevine Crne Gore sa unutranjim ureenjem i svim meunarodnim obavezama koje je imala 1914-e godine. Nikakav dug ili meunarodna obaveza koja proistie iz rada bive jugoslovenske drave, nee se priznati. Osuuju se i ponitavaju rad i zakljuci Velike narodne skuptine u Podgorici iz 1918-e godine kao nezakoniti i protivnarodni. Zbacuje se dinastija Karaoreva, koja je nasilno prigrabila crnogorski presto.

Poto je crnogorski presto u ovome asu upranjen, proglaava italijanskog kralja Viktora Emanuela III za regenta crnogorskog prestola do ustolienja legitimnog kralja iz dinastije Petrovi Njegoa. Kraljevina Crna Gora stavlja se pod neposrednu zatitu italijanskog carstva i upuuje da odrava najprisnije veze sa italijanskim narodom. Italijanska vojska ostae u Crnoj Gori sve dok se obrazuje crnogorska vlast i vojna sila. Sabor je jednoglasno prihvatio odluke koje je Drljevi predloio. Narednog dana, 13-og jula, dolo je do ustanka, najglupljeg i idiotskog poteza crnogorskih komunista i stvari e krnuti drugim putem i to sve do dananjeg dana! Idiotski Trinaestojulski ustanak donio je ono to je vrh ustanika i elio pogrom u Crnoj Gori koji e ivotom platiti 52000 njenih stanovnika! Posotoji tvrdnja da su komunisti u oktobru 1941-e ponudili Krstu Popoviu da pree na stranu ustanika. Popovi ih je odbio. Odgovor na pitanje: zato je to Krsto uradio nije teak: znao ih krsto Popovi do u detalj, znao je ko su, i to su, i to je sutina njihovog ustanka. Sa druge strane okupatorska vlast je ponudila Krstu Popoviu da postane komandant andarmerije u Crnoj Gori, ali on je i tu ponudu glatko odbio. Znao je to ta funkcija krije u sebi, i nije htio tu njenu skrivenu stranu da prihvati. U martu (sedmog) 1942-ge na Cetinju je formiran Akcioni odbor nacionalista.Za njegovog predsjednika postavljen je uveni etnik Blao ukanovi. Narednog dana Krsto Popovi, posebnim proglasom, obratie se narodu, evo veeg dijela proglasa: Brao Crnogorci, svi ste uli i vidite da na narod nikad od kad postoji nije bio u teem poloaju nego danas. Dolo je vrijeme, ako se ovako produi, da nestane i da na njegovoj grobnici bude napisano: Ovdje je ivio jedan narod, poten i hrabar, koji se bio moralno uzdigao nad drugim narodima, ali su ga ubili njegovi sinovi. (Kurziv moj, S.P.) Crnogorci, ne dajte da nestane na narod () stvorimo jedan front, front bratstva, front ljubavi, sloge i povjerenja.Jedino tako, a odluno, spasiemo sve to se moe spasiti

Nakon ovog proglasa, ve sjutradan, Blao ukanovi e biti, na zboru oficira, izabran za komandanta svih nacionlanih jedinica (itaj etnikih), Krsto Popovi za komandanta katunskih trupa, a etnik Bajo Stanii za komandanta sektora. Odmah e Popovi formirati Crnogorsku nancionalnu komandu koju je vodio, a ona je formirana da bi se blokirao dominantni etniki uticaj. Politike razlike im nee smetati da budu ujedinjeni u borbi protiv komunista iji e ustanak vrlo brzo biti rasturen. Vano je istai da e u julu mjesecu doi do sporazuma izmeu Pircija Birolija i Blaa ukanovia, a po naredbi Drae Mihailovia da njegovi komandanti u svim krajevima bive Jugoslavije, pa i u Crnoj Gori, mogu sklapati sporazume sa Italijanima koji e ih koristiti kao jedinice u borbi protiv partizana, za uzvrat dobijajui od Italijana: oruje, odjeu, hranu i pare. Izmeu ukanovioa i Popovia itavo vrijeme odvijae se sukob ija je sutina bila da Popovi sprijei ideje ukanovia koje su se davile u politikoj velikosrpskoj barutini raspale Jugoslavije unitavajui potpuno Crnu Goru i elei da se Popovi i njegova vojska unite. etnici su polagali zakletvu pobjeglom kralju Petru II i vijorili zastavu nepostojee Jugoslavije zajedno sa etnikim, nita crnogorsko za njih postojalo nije, a ako jeste, trebalo ga je unititi. Vrlo brzo e, od strane ukanovia, Popovi biti, otkucavanjem, pijanjem optuen da odrava veze sa partizanima, zahvaljujui injenici da su dva sina Krsta Popovia bili u partizanima. Ove optube, i pored toga to su bile lane, uznemirile su Italijane. Jedna od najveih stvari koju je uradio Popovi njegova je odluka da njegove trupe nee ii u Bosnu da se bore protiv partizana. Poveo je Blao ukanovi sa Bajom Staniiem etnike u Bosnu i tamo su bili, ali su tokom bitke na Neretvi, do nogu potueni. Od tog poraza etnika vojska se vie nikad nije oporavila. Za ukanovia valja rei da je bio general u kraljevskoj Jugoslaviji i posljednji ban Zetske banovine, teritorijalno-administrativne jedinice koja je obuhvatala i nekadanju Crnu Goru. Zajedno sa Bajom Staniiem poginue ukanovi prilikom partizanske opsade manastira Ostroga krajem 1943-e. Do ukanovieve smrti, iz njegovog taba e se uporno predlagati Italijanima

da likvidiraju Krsta Popovia i njegove trupe, ali bezuspjeno.Inae, Blao ukanovi je ed Mila ukanovia, a tokom rata je komandovao etnikim snagama koje su bile rasporeene u Najveem dijelu Crne Gore, pa i u Boki Kotorskoj i Sandaku. Ja lino smatram unuka Blaa ukanovia, Mila, najveim velikosrpskim agentom u Crnoj Gori koji je dovrio cjeloivotni plan svoga eda, odnosno Ilije Garaanina, i definitivno ubio Crnu Goru. Osmog septembra 1943-e kapitulirae Italija, u Crnu Goru e doi Njemci. U oktobru mjesecu Crnogorski federalisti kojima je pripadao Krsto Popovi izai e sa sljedeim saoptenjem, iji dio donosim: Brao Crnogorci, vie od dvije godine po Crnoj Gori ubija brat brata, sin oca, kum kuma, prijatelj prijatelja i tako se unitavamo. Zato? Za ije interese? Ne sigurno za raun crnogorskog interesa, koji je vazda bio i ostao tenja Crnih Brda. Mi smo bili i ostajemo protivnici velikosrpskog i velikohrvatskog kraljevstva () to nam treba, to su jedinstvo i sloga, grupacija naih zemalja u jednu dravnu zajednicu, koja moe biti samo zajednica istorijskih zemalja, ujedinjenih na bazi ravnopravnosti. (Ovdje se misli na obnovu Jugoslavije, S.P.) U tom smislu mi branimo posebnost Crne Gore, a ne nikako u cilju njene separacije od ostalih bratskih zemalja. Separatizam je vjeto podmetnuta agitaciona parola onih koji hoe da nam nature svoju hegemoniju (Ovdje se misli na veliokosrbe i etnike, S.P.) Sva je naa borba bila borba za ujedinjenje sa ostalim bratskim zemljama, ali ne nikad borba za prisajedinjenje Crne Gore nekoj drugoj Jugoslovenskoj zemlji.(opet se misli na Srbiju, S.P.) Vrijeme i iskustvo od dvadeset godina dalo nam je pravo da bez Crne Gore ne moe biti Jugoslavije. Ravnopravnost Crne Gore u nacionalnoj zajednici, to je na zahtjev, to je naa tenja. Odmah poslije kapitulacije Italije u Crnoj Gori e se, pod komandom Milana Nedia i Dimitrija Ljotia, a na inicijativu Njemaca, formirati Narodna uprava i provizorna vlada na ijem elu e doi ogromni velikosrbin Ljubo Vuksanovi. U ovoj upravi stvorie se ideja o spajanju Crne Gore i Srbije to e poduprijeti Herman Nojbaher, Hitlerov povjerenik za bivu Jugoslaviju, ali e Hitler, u aprilu 1944-te, odbiti i odbaciti tu ideju, tako je propala.

etnici e istim optubama, lanim, nastaviti, sada kod Njemaca, da rovare protiv Krsta Popovia, lino e ga provjeravati i general Kajper. Sve e to dovesti do neke vrste izolacije Popovia, Njemci e rasformirati Lovensku brigadu Krsta Popovia i skloniti ga sa svih funkcija. Faktiki, Popovi je razoruan i ostavljen bez vojske. Ovaj postupak Njemaca pojaae agresivnost etnika koja uzima sve vie maha. Federalisti se hapse i zatvaraju, ajkae su su na svakom mjestu, Crna Gora je preplavljena pijunima Srbije koji su listom iz Crne Gore. To je atmosfera koja vlada. Godine 1944-te u Kolainu zasijeda Crnogorska antifaistika skuptina narodnog osloboenja (CASNO). Poziv za to komunistiko zasijedanje dobio je i Krsto Popovi, komunisti ga zovu. On tamo alje Milana Rakoevia, Milana Popovia i Niu Vujoevia. U Kolainu je postignut dogovor da Krsto Popovi izae na partizansku teritoriju sa svojom vojskom, ali da je stavi pod partizansku komandu. Popovi e okupiti odreeni broj vojnika i rei im: Idite u partizane, oni su nam blii nego etnici. Zahvaljujui takvom Popovievom stavu mnogi e federalisti prei u partizane. Iste e godine, po Titovom nareenju, o Krstovom prelasku u partizane voditi pregovore visoki partizanski oficir Savo elebi. injenica je da je Krsto Popovi okupljao ljude i slao ih partizanima, ali su se ovoj Krstovoj akciji estoko usprotivili Blao Jovanovi i Jovan etkovi koji su za Popovia smatrali da je bio teki zloinac, to je bila oigledna la. U suprotnom do sad bi se znalo za sve zloine koje je poinio Popovi, a ne zna se ni za jedan. Zato? Nije ih bilo, od toga su Jovanovi i etkovi, i ne samo oni, meu komunistima lueli. Komunisiti su bili puni bivih bjelaa i zelenaa, njihove ece, a njihova tua se i u novim okolnostima nastavljala nemilosrdno. Krsto je htio da pree na stranu partizana, ali kada se o njemu, od strane komunistikih provokatora, poelo govoriti kao o izdajniku, odustao je, ali je druge slao partizanima. Inae, razgovori Popovi elebi voeni su krajem avgusta 1944-te u Trnjinama, Katunska nahija. Ali, predsjednitvo CASNO nije prihvatilo povoljne rezultate razgovora sa Popoviem, nego je lano optuilo elebia da je bez ovlaenja vodio razgovore sa Popoviem i istog je Popovia, bez ikakvog suenja, okvalifikovalo kao ratnog zloinca! Sve je

bila politika reija Blaa Jovanovia i Jovana etkovia, a sve se odigralo 9og okotobra 1944-te na Drugoj sjednici CASNO odranoj u Nikiu! Inae, Dravna komisja Federativne Demokratske Jugoslavije za utvrivanje zloina okupatora i njegovih pomagaa odlukom br. 2566 od 30.10.1945.g. konstatuje da rtve Popovievog zloina NIJESU POZNATE, ali ga LANO ista komisija proglaava ratnim zloincem! Zemaljska konferencija Federalne Crne Gore za utvrivanje zloina okupatora i njegovih pomagaa je odlukom broj 325 od 16.04.1946.g. potvrdila prednju sramnu odluku. Predsjednik komisije bio je Jaka Brajovi, a njen sekretar Blao Damjanovi! Naravno, oni su bili pioni-izvrioci, a iza svega je stajao sam politko policijski vrh Crne Gore, to se zove komunizam u praksi! Nou dvanaestog na trinaesti mart 1947-e godine ubijen je Krsto Popovi. Ratni zloinac Jovo Kapa bio je ministar unutranjih poslova Crne Gore, a izvrioci ovog tekog zloina bili su pukovnik OZNE (docnije UDBA-e) Veljko Milatovi i potpukovnik OZNA-e aro Brajovi. Sva trojica su tada bili mladi ljudi, mladii. Treba rei da je Krsta izdao neko iz najblie okline, da mu je taj slomio udarnu iglu na majseru i blokirao bombe koje je Krsto nosio. Ali, neko drugi je primjetio, prilikom njenog ienja, da je mainka oteena i zamijenio je ispravnom, dok na bombama nije primijetio nita. U odreeno vrijeme Krsto se pojavio pred kuitem u kojem je ekala zasjeda od troje ljudi, tu je sa ovom dvojicom (Milatovi, Brajovi) bio i kapetan OZNAe Rako Mugoa koji e poginuti, a Milatovi i Brajovi e rafalima ubiti viteza Krsta Popovia. Ovaj e zloin Milatovi i Brajovi kriti cijelog ivota ,kao i Jovo Kapa. Tek e 1997-me Veljko Milatovi, u intervjuu datom Pobjedi 19-og okotbra, izjaviti da je on organizovao likvidaciju Popovia kao operativni ef crnogorske OZNA-e. Jovo Kapa e sve do smrti Milatovia i Brajovia utati kao led ledeni, a onda e, tek nakon njihove smrti, njih optuiti za ubistvo Krsta Zrnova Popovia. Naravno, sve je Kapina la. Svi koji poznaju Kapu i znaju nain rada zloinake OZNA-e takoe znaju da to nije bilo mogue, nego da se plan ubistva razradio zajedno sa Kapom, jer bez njegovog znanja i odobrenja crnogorska OZNA nije smjela ni mrdnuti.

I na kraju jedan podatak koji osvjetljuje tankost crnogorskog karaktera. Jedan Krstov sin gine u partizanima 1942.g, a drugi, Nikola, postaje poznati partizanski komandant. On e stei u novom komunistikom reimu visoke funkcije, postae narodni heroj i general, a sve e to dobiti od reima koji mu je zloinaki ubio oca. La je gola Kapina da je komunistika crnogorska vlast eljela hvatanje ivog Krsta Popovia. Ne, oni su traili i dobili njegovu smrt, jer da su ga uhvatili i izveli na sud komunistiki, bojali su se to bi o njima sve ispriao Krsto Popovi, zbog toga su ga ubili. Ovaj tekst je razvijanje crnogorskog krstaa nad grobom viteza Krsta Popovia i moje cvijee na njegovom grobu! Slava ti Krsto vjena! Zavravam sa stihovima tubalice majke pokojnog Raka Mugoe: Nije Krsto to mu zbore No je vitez Crne Gore