Vakuf je institut islamskog prava koji se razvijao od XI do XIX st.. po mnogo emu odgovara institutu zaklade u evropskom pravu.

Vakuf dakle po islamskom pravu oznaava neko dobro koje neka osoba (vakif) svojevoljno izdvoji iz svoje imovine predajui je Allahu dok prihodi ili svrha vakufa slue ljudima.Vakuf nije propisan niti nareen Kur-anom njega podstie sam poslanik Muhamed u njegovim hadisima.Dokument kojim se opisuje vakuf se zove vakufnama i na kraju svake vakufname stoji Proklet bio onaj ko na bilo koji nain oskrnavi ovo moje djelo!!.Vakuf je sredstvo za napredak u ekonomskom,kulturnom,drustvenom i civilizacijskom pogledu nekog drutva.Vakufi su u islamskim zemljama odigrali vanu ulogu u razvoju drutva i naselja jer je pomou tog instituta podignut najvei broj javnih objekata u tim zemljama.Prvim vakufom se smatra vakuf Omera koji je uvakufio bau s palmama koju je nazvao Semg.Prema hadisu Omer je prije uvakufljenja poslaniku rekao O Allahov Poslanie imam jednu bau koju puno volim i elim je dati kao trajno dobro. Poslanik je odgovorio: Uvakufi stvar tako da se ona nemoe ni prodati ni darovati niti je ko moe naslijediti a njeni prihodi da se upotrebljavaju,kao ope dobro!!.

 Vakuf je utemeljen na sunnetu Muhammeda a.s Poslanik

a.s je i sam uvakufio svoju zemlju u Medini i ne samo to ve svoju imovinu nakon svoje smrti,izuzev onog to je bilo potrebno njegovoj porodici za opskrbu.Ebu Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik a.s rekao: Neka se mojim nasljednicima ne podijeli nijedan dinar (od moje zaostavtine).Ono to ostane poslije mene je vakuf izuzimajui opskrbu mojih ena i zaradu slubenika mog vakufa.Vakuf slui kao svojevrsni poticaj za istinsko ispunjenje vjerske obaveze prema stvoritelju i ljudima putem odricanja materijalnih dobara za uzviene opte ciljeve.

Vakufi u Bosni i Hercegovini

Dolaskom Osmanlija i poetkom procesa prelaska na islam,tekla je

uporedo i ekspanzija i razvoj gradova.Osmanlije su ustanovile sistem vakufa koji su bili od velike pomoi za bri razvoj gradova.U Osmanskom carstvu se podizanje gradova i drugih vjerskih objekata smatralo vjerskom dunou te izrazom i dokazom dobroinstva.U takve objekte,koji su graeni zbog opdedrutvenog dobra i napretka,spadalesu damije,esme,medrese,mektebi,musafirhane,javne kuhinje(imareti),mostovi i drugi....Svakako,za sve ove objektebila su potrebna sredstva za odravanje pa je,prema toj potrebi,vakifobino gradio i hamam,han,karavan-saraj,ariju sa duanimai bezistanom,vodenice,pekaru,ainicei druge objekte.Sredstva prikupljena od rada ovih objekatasu se upotrebljavala za odravanje i izdravanje objekata opedrutvenog znaaja.

 Na osnovu svih ovih vakufa nastali su mnogi i svi vei gradovi u

Bosni i Hercegovini.Sarajevo,kao centar je prvo nastalo i prednjailo u napretku i modernizaciji.Da bi jedno naseljeno mjesto postalo grad,moralo je ispunjavati odreene uslove: Stalno naselje gdje ivi muslimansko stanovnitvo(1 demat) Imao glavnu damiju gdje su se obavljali dnevni namazi,posebno petkom i bajramima: Ako je posjedovalo dudane i zanatske radnje Ako je imalo odreen dan u sedmici kao pazarni dan(dan pijace)

 Svakako centralnu ulogu su imale damije kao simboli

okupljanja,jedinstva,mjestaza molitve.Meu najstarijim je ona u Ustikolini kod Gorada,zatim Careva damija u Sarajevu,gdje je formirano i prvo muslimansko naselje.

 Neete zasluiti nagradu sve dok neudijelite dio od onoga

to vam je najdrae;a bilo ta vi udijelili Allah de sigurno za to znati.(Ali-Imran 92) U elji da stekne Allahovo zadovoljstvo Demirovi(Hajra) Muljazin,iz novog Pazara poklonio je Odboru islamske zajednice Tutin 52 ara zemlje.Dana 15.03.2012 dog ovaj vakif se odluio da dio svog imetkau ime Allaha ovjekovjei za optu dobrobit cijelog ovjeanstva.

 Dobra djela gone zlo a najuzvienije od dobrih djela je milodar;najuzvieniji

milodar je onaj koji ostaje zauvjek,a od dobrotvornih djela opet je najljepe ono,koje jest odnosno koje e se trajno ponavljati.Jasno je,da od trajnih djela najdulje zajameno dobroinstvo vakuf.Dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje niti se njegovo djelovanje do sudnjeg dana zavrava.

Gazi Husrev-begova dobra djela

Potvrujui ovaj islamski princip preporuen od

Muhammeda a.s da je imetak najbolje zavjeatitako da formira trajno dobro,Gazi husrev-beg je sva svoja nepokretna i pokretnadobra uvakufio.prva vakufnama Husrev begova vakufnama iz 1531 god.pisana je za damiju,imare i hanikah.Druga vakufnama iz 1537 god.pisana je za kurumliju medresu.od ostatkanovanih sredstava nakon izgradnje medrese nabavljene su tada najpoznatije knjige i osnovana biblioteka,a treom vakufnamom iz 1537 je uvakufljena dodatna imovina za izdravanje damije.

 Ove tri vakufname predstavljaju dokumente koji ine

pravni osnov formiranja Gazi Husrev-begovog vakufa kao jedne do u detalje organizovane slone institucije.Ove vakufname takoer predstavljaju,gledajui iz ugla savremenih propisa,sve neophodne pravilnike potrebne za funkcionisanje bilo koje savremene organizacije.

Gazi Husrev-begova damija

Natpisi na nianima poznatih bonjaka ukopanih u Haremu Begove Damije(1840-1940)

adrvan

Sahat kula

GaZI Husrev i Murat -begovo turbe

Vrata begove Damije

Turbe